PUKO OTVORENO UILITE POETIKA

Zavrni rad u ljetnom roku kolske godine 2013./2014. iz predmeta:

Trgovinsko poslovanje

Tema:
Turizam na selu

Mentor:

Polaznik:

Nino Tusi, prof.

Dario Varmua

Osijek, oujak 2014.

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. TURIZAM..............................................................................................................................4
3. POVEZANOST RURALNOG I SEOSKOG TURIZMA......................................................5
4. ZATO SEOSKI TURIZAM?................................................................................................6
5. TO JE SEOSKI TURIZAM?................................................................................................8
5.1. Ruralni turizam.................................................................................................................9
5.2. Agroturizam......................................................................................................................9
5.3. Turizam na farmi..............................................................................................................9
6. PREDNOSTI I NEDOSTACI SEOSKOG TURIZMA........................................................10
7. PRETPOSTAVKE ZA OBAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA..........................................12
8. DOPRINOS ETNO-SELA RAZVOJU TURIZMA NA SELU............................................13
9. USPJENI PRIMJERI SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ.........................................15
9.1. Seosko gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac...............................................................15
9.2. Seosko gospodarstvo Sudar............................................................................................16
9.3. Seosko domainstvo Zlatni lug......................................................................................16
9.4. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Matijevi, Suza.............................................17
10. ZAKLJUAK.....................................................................................................................18
11. SAETAK...........................................................................................................................19
12. LITERATURA....................................................................................................................20

1. UVOD

U ovom zavrnom radu istrait u i obraditi temu "Turizam na selu" s aspekta njegovih
posebnosti i turistike percepcije. Turizam se definira na temelju posebno odabranih kriterija.
Time diverzifikacija turizma nastaje zbog razlika, kako u materijalnim, tako i ju kulturnim
preferencijama turizma. Brojne su klasifikacije turizma, pa moemo govoriti o povijesnom,
kulturnom, ekolokom, rekreacijskomi drugim oblicima turizma. Polazei od osnovnih
znaajka turizma, objasnit u znaenje seoskog turizma kao i njegovu povezanost i ulogu u
ruralnom turizmu, jednom od vrsta turizma ije je znaenje i sam pojam puno iri od turizma
na selu. U daljem nastavku rada obrazloit u zato ba turizam na selu u zadnje vrijeme
privlai sve vei broj ljudi iz urbanih podruja i kakvu korist to donosi razvoju turizma,
promicanju kulture i izraenijoj svijesti za zatitom kulturne batine, starih obiaja, sela ili
seoskih gospodarstava. U Republici Hrvatskoj jedan od najzastupljenijih oblika je onaj
maritimni, ali uz prirodnu batinu koju pruaju panonska, gorska i primorska regija moemo
govoriti o sve veem razvoju i investiranju u seoski turizam i razvoju etno - sela o kojima e
biti govora u nastvaku ovog rada. Dakle, u ovome u se radu bazirati na seoski turizam, kao
jednu od moguih perspektiva razvoja hrvatskog gospodarstva.

2. TURIZAM

Govorei openito o turizmu, moramo objasniti postanak rijei turizam koja dolazi od
engleske rijei "tour", ije je prvotno znaenje bilo kruno putovanje. Dakle turizam je
mogue definirati kao fenomem ija je bit kretanje. Ta se karakteristika nije pojavila u novije
razdoblje pojavom modernijih naina putovanja jer su ljudi oduvijek voljeli putovati u
namjeri upoznavanja novih mjesta, razliitih od mjesta stanovanja ili barem na kratko
promjeniti nain ivota privremenom promjenom prebivalita. Iako su ljudi oduvijek putovali,
turizam kao jedan od najmasovnijih, najdinaminijih i najsloenijih drutveno - ekonomskih
pojava suvremenog doba, postao je predmetom ozbiljnih znanstvenih istraivanja tek
polovicom 20. stoljea kada je poeo njegov izuzetni rast i razvoj.
"Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova privredna djelatnost."

(Hunziker i Krapf)

to bi drugim rijeima znailo da se turizam definira kao skup pojava koje proizlaze iz
boravka posjetilaca ili turista (osoba koja putuje najmanje 24 sata izvan mjesta boravka),
davatelja usluga i razliitih zajednica koje sudjeluju u procesima privlaanja i ugoivanja tih
turista kao i drugih posjetitelja te ako ne zahtijeva stalnu promjenu prebivalita i iskljuuje
motiv vezan za stjecanje zarade kao i obavljanje neke privredne djelatnosti. "Turizam sam po
sebi nema za cilj ekonomsku dobit ve tei za zabavom i razonodom ljudi. Budui da su
motivacije za turizam najrazliitije (ekonosmke, socioloke, kulturoloke, religijske,
prijateljske, rodbinske, zdravstvene), mogue je izdvojiti i toliko vrsta turizma." 1 Takoer
turizam ima i brojne podvrste s obzirom na vremenske karakteristike putovanja, smjetaj,
sadraj ponude i mnoge druge odrednice. Tako emo se u ovome seminarskome radu posvetiti
turizmu na selu, govorei o seoskom turizmu koji je usko povezan i proizlazi iz ruralnog
turizma.

1 Jerko Sladoljev, Kamping turizam, C.A.S.H., Pula, 1998., str., 6.

3. POVEZANOST RURALNOG I SEOSKOG TURIZMA

Sve vei broj urbanog stanovnitva privlai zatiena priroda i okolina tradicionalnih seoskih
zajednica u ruralnom podruju ime se poveava zainteresiranost putovanja i boravka na selu.
Upravo takvim pristupom selo i ruralni predjeli ulaze u ui krug interesa sve veeg broja
turista. Time se pobuuju i interesi upravljakih i drugih struktura koje svojim odlukama
podravaju razvoj i unapreenje turizma.
"Ruralno podruje ve dugi niz godina nastoje definirati sociolozi, geografi, planeri i
ekonomisti. Prema dosadanjim iskustvima za definiranje ruralnog podruja koriste se
sljedea obiljeja :

mali broj stanovnika

dominatno koritenje zemlje i uma za opstanak
drutvena struktura (obiaji i seoski identitet)"2

Upravo na temelju istaknutih obiljeja ruralno podruje moemo definirati kao prostor izvan
gradskih sredina gdje je koncentracija stanovnitva manja, a koje karakterizira posebna
drutvena struktura, to jest obiaji sela kao i seoski identitet. Prema definiciji Vijea Europe,
ruralni turizam obuhvaa pojam koji je iri od seoskog turizma, odnosno govori kako je to
oblik turizma na ruralnom odnosno seoskom podruju sa svim aktivnostima koje se provode
na tome podruju. Te aktivnosti su temeljni dio i najznaajnije karakteristike kako ruralnog
tako i seoskog turizma, a one su: mirna sredina, odsutnost buke, ouvani okoli, komunikacija
s domainima, domaa hrana, upoznavanje seljakih poslova i obiaja, edukacija, sportske i
zdravstvene aktivnosti i brojne druge karakteristike koje boravak na selu ine sve privlanijim
i pristupanijm za ljude eljne odmora i bijega iz urbanih i vrlo burnih ivota.

2 Pavlo Rui, Ruralni turizam Istre, Pula, 2011. g., str., 4.

4. ZATO SEOSKI TURIZAM?

Seoski turizam dobija sve znaajnije mjesto u sektoru turizma. Potrebu za tim je stvorio ve
spomenuti moderni nain ivljenja: brz tempo, gradska vreva, rokovi, stres, mentalne i fizike
bolesti, manjak slobodnog vremena, odsutnost i od prirode i od ovjeka. Svaki turist u
seoskom turizmu trai upravo suprotno, trai bijeg i osvjeenje prema onome u to vjeruje da
je izgubljeno, a utjelovljeno u ivotu na selu. Seoski turizam ne samo da zadovoljava potrebe
urbanih ljudi koji trae spas iz ivota punih obaveza prema poslu ve on posebno doprinosi
revitalizaciji sela. Revitalizacija sela u smislu odrivog i cjelovitog razvoja neophodan je
proces ouvanja ruralnih prostora kao primarnih podruja specifinih prirodnih, tradicijskih,
kulturnih i povijesnih elemenata. Razvoj seoskog turizma zbog svog utjecaja koji ima na
zaustavljanje pogoranja demografske i socijalne strukutre ruralnih podruja, ali i poboljanja
ekonomskog stanja seoskih (seljakih) domainstava i gospodarstava, podizanja svijesti o
ouvanju starih obiaja, kulturne batine i cjelovitog identiteta sela, smatra se jednim od
temeljnih nositelja cjelovitog razvoja ruralnog turizma. Iako ruralni turizam je openito puno
iri pojam od seoskoga, bez prisutnosti njegovih karakteristika, znaaj i razvoj ruralnog
turizma znaajno bi opao. Osim spomenutih obiljeja kojima seoski turizam pogoduje, vano
je napomeniti i doprinos ouvanju i promoviranju raznovrsnosti materijalnih vrijednsoti te
znaajnu ulogu u ouvanju ivotne sredine. Time dolazi do investiranja u seoski turizam,
obnovu starih sela odnosno razvoj etno- sela o kojima e biti govora u nastavku. Seoski
turizam idealan je primjer relaksacije i odmora od stresom optereene svakodnevnice. To daje
mogunost provoenja ugodnog odmora koji u nama pobuuje nostalgiju za vremenima naih
baka i djedova, njihovim nainom ivljenja, shvaanju o vanosti potivanja i ouvanja starih
vrijednosti. ovjek je na kratko vrijeme zaboravio ugoaj sela, ljudi, a posebno mladi, se sve
ee sele u urbana podruja gdje zapoimnju novi ivot u velikim gradovima. Danas se
upravo pokuava promovirati miran ivot sela, eli se privui goste kako bi uvidjeli bogatstvo
koje selo prua. Upravo posjeenost seoskih lokaliteta gdje je turizam na velikoj razini, sve
ee uz domae turiste privlai i velik broj stranaca iz raznih zemalja. Koliko je seoski nain
ivota te aktivnosti koje se provode na selu zaista vrijedan i potreban, govori i istraivanje
britanskog asopisa Country Living (ivot na selu) iz 2004. godine s vrlo zanimljivim
rezultatima.

Od 1000 ispitanika, 41% ih je reklo kako je selidba na selu u njihov ivot unijela uzbuenje,
dok je 39% izjavilo kako im se ivot poboljao ili oekuju da se to dogodi. Velika veina
smatra kako je ivot na selu bolji po zdravlje, ima manje kriminala i oekuju da e ivjeti
due. Meu onima koji su se preselili na selo, 44% je reklo da provode vie vremena s
partnerom, 38% ima vie zajednikih prijatelja, 27% se rjee svaa, a opa razina
zadovoljstva via je meu ljudima koji su se preselili iz urbane u ruralnu sredinu nego kod
onih koji se nisu selili. Moderan nain ivota dananjeg ovjeka: brzi tempo, stres, otuenost,
nedostatak vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, vie bolesti, ne osjeati se
dobro te neproduktivnost na poslu kao potrebu trai: uivanje u hrani i pravilnije hranjenje uz
provjerene namirnice, bolji osjeaj kroz oputanje i ugodu uz zvukove iz prirode, ponovna
fizika aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, sprjeavanje nastanka nekih bolesti , poboljanje
kvalitete ivota, vea produktivnost, vie vremena za obitelj, ponovno zbliavanje s prirodom,
buenje pozitivne nostalgije itd. Upravo iz navedenog motivi za dolazak na selo kao to su:
mir, ist okoli, interakcija s novim ljudima (domaini), zdrava hrana, slow food (sporo
jedenje, odnosno uivanje u hrani), lagani tempo, fizika aktivnost, ne mjeri se vrijeme,
dokolica, zasluni su za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog
individualnom gostu i njegovim potrebama. Iz svih navedenih razloga zanimanje za bavljenje
seoskim turizmom u stalnom je porastu ako se u obzir uzme postojanje , jo uvijek atraktivnih
i netaknutih ruralnih predjela s tono odreenim nainom ivljenja, kulturom i obiajima,
materijalnoj i nematerijalnoj batini, prirodnom batinom i velikom potrebom ouvanja takvih
predjela, davanja stanovnitvu mogunosti prihodovanja kroz turistike usluge i ouvanje
izvornih usluga i proizvoda kreiranjem ponuda za drugaiji odmor. Svaki projekt u tom smislu
vie je nego dobrodoao te svako gospodarstvo koje svoje usluge i proizvode bazira na
kvaliteti i autentinosti, individualnom pristupu i kreativnosti, moe oekivati veliki uspjeh na
tritu.

5. TO JE SEOSKI TURIZAM?

Dok u teoriji i praksi ne postoji tona definicija seoskog turizma u kojoj bi u potpunosti bili
usaglaeni svi stavovi o tome kako definitati seoski turizam i opisati njegove karakteristike,
kroz vanost i svrhu seoskog turizma moemo doi do ope prihvaenog objanjena.

"Seoski turizam ili agroturizam je specifian oblik turizma, u kojem je glavni motiv
putovanja "povratak ovjeka prirodi"."3 Ono podrazumijeva promjene svakodnevnog okolia
nepoznatim ili razliitim kao i sela.

Prije stotinjak godina samo su imuniji ljudi u gradovima sebi mogli priutiti provoenje
godinjeg odmora na moru/planinama. Tako, razvoj turizma "u Njemakoj vee se na 1873.
godinu, uvoenjem plaenog odmora za dravne slubenike, zatim 1914. godine za sve
inovnike kojima je turizam postao sastavni dio ivota, a koji se provodio u jeftinom
smjetaju u malim hotelima ili sobama u selima blizu gradova i na farmama." 4 Danas se taj
pristup promjenio. U dananje vrijeme, kada mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli
uivo konje, krave, svinje i ostale domae ivotinje, seoski turizam je postala ak pomodna
pojava, kojoj se ne mogu odrei pozitivni uinci ovjekovog bivanja u prirodi koji je u
prolosti "bio pravi model orijantacije na prirodu, kao odraz tenje za iskustvom u prirodi,
koja je ostala zabiljeena u mnogim djelima slikara i pisaca toga vremena."5
Promatrajui hrvatsko selo, bilo to u ravnoj Slavoniji, breuljkastom Zagorju ili Prigorju, ili u
zaleu Jadranskog mora, ono je prelijepo. Hrvatsko selo zadralo je u sebi stari duh ivota tih
ljudi. Iako moda naputeno od strane stanovnika, njegove stare ceste, kue i krajolik odrava
3 URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Seoski_turizam (14.3.2014., 16:37h)
4 Pavlo Rui, Ruralni turizam Istre, Pula, 2011. g., str., 4.
5 Pavlo Rui, Ruralni turizam Istre, Pula, 2011. g., str., 5.

selo na ivotu. Promoviranjem seoskog turizma i dodatnih sadraja koje ono moe pruiti, od
primjerice jahanja (konji, magarci), pjeaenja predivnim krajobrazima, aktivnostima poput:
ribolova, plivanja, vonje amcima, aktivnostima otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa,
uenju o starim zanatima, obrtima i poljoprivrednoj proizvodnji potie se zanimanje za sve
ei dolazak na selo i boravak u tradicionalno ureenim kuama uz sve blagodati domae
hrane i raznolikoj ponudi kuanja i degustacija vina.
Nudi se zabava, sport, rekreacija prema tradicijskoj seoskoj praksi, a suveniri iz palete
proizvoda tradicijskih zanata.
U svjetskoj praksi su ve jasno odreene tri vrste turizma koje su u navroj vezi sa seoskim
turizmom:
5.1. Ruralni turizam
Oznaava iri pojam koji oznaava svaku turistiku aktivnost unutar ruralnih podruja,
odnosno obuhvaa razliite tipove turizma (lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode,
zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni) i ne mora biti samo dodatni izvor prihoda
ve se moe smatrati profesionalnoj djelatnou. Govorei o ruralnom turistikom proizvodu
Istre, u ponudu je ukljuen smjetaj turista u tipinim kamenim kuama koje su opremljenje
tradicijskim namjetajem te ponude hrane i pia koja se pripremaju po receptima i
namirnicama proizvedenih prema tradicijskog praksi
5.2. Agroturizam
Ui pojam od ruralnog turizma, a istovremeno iri pojam od turizma na farmi (seoskom
domainstvu) i vezan je ambijent sela i njegove ue okoline te sve njegove aktivnosti
(poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, ostala privredna aktivnost).
5.3. Turizam na farmi
Turizam na farmi ili seoskom domainstvu iskljuivo je vezan za poljoprivrednu aktivnost
unutar domainstva te ponudi proizvoda proizvedenih iskljuivo na takvom domainstvu. Pod
time se misli na domau hranu kao jednih od temelja turistike ponude.

6. PREDNOSTI I NEDOSTACI SEOSKOG TURIZMA

Turizam na selu moe pruiti mnoge koristi, ali potencijalno moe nositi i velike opasnosti.
Od prednosti koje seoski turizam ima za razvoj regije, privatne poduzetnike i same turiste se
najbolje oituje kroz slijedee:

pruanje mogunosti dodatnog zapoljavanja seoskog stanovnitva, poveanje

sveukupnih prihoda i sukladno tome smanjivanje odljeva stanovnika u gradove

mogunost ostvarenja dodatnih prihoda

mogunost sufinanciranja kroz fonove Ministarstva turizma Republike Hrvatske i

fondova Europske Unije

oivljavanje poljoprivrede i njezinog povezivanja s turizmom kroz poveznicu da je

poljoprivreda odrala nain ivota i oblikovala kulturni krajolik u selima

ukljuivanje i promoviranje sela u bogatu turistiku ponudu Hrvatske

poticanje primarne poljodjelske proizvodnje i preradu poljoprivrednih proizvoda

razvijanje

proizvodnje

domae

kvalitetne

organsko-bioloki

proizvedene

tradicionalne hrane

poticanje razvoja gospodarstva i regija

poticanje ouvanja povijesnih, graditeljskih i kulturnih vrijednosti hrvatskog sela ime

se potvruje samosvijest seljana i osigurava njihovu prepoznatljivost seoskog
identiteta

10

razvijanje dopunske djelatnosti i sadraja na seoskom gospodarstvu ili domainstvu

osiguravanje iskoritenja postojeih resursa vika prostora u postojeim zgradama na

seoskom gospodarstvu i vika radne snage na selu

razvijanje poduzetnikog duha seljaka i bolje koritenje postojeeg znanja

Iz ovoga jasno proizlazi kako bavljenje turizmom na selu moe biti viestruko korisno za
pojedince, ali i za kolaknu zajednicu pa i dravu u cjelini.

Seoski turizam potencijalno nosi i velike opasnosti. Kad je broj turista prevelik, oni i njihova
oprema mogu zaguiti male gradove i sela. Njihova kultura domainima moe biti strana i za
njih ak uvredljiva to u najgorem sluaju moe dovesti do odlaska gostiju/turista. Zahtjevi
turista za zabavom i za proizvodima mogu izmijeniti i obezvrijediti lokalnu kulturu, time se
mjesto tradicionalnim aktivnostima zamjenjuje onim popularnijiim i moderinija ime se gubi
smisao seoskog turizma. Turistika izgradnja kompleksa moe svojim opsegom i stilom
nanijeti ozbiljne tete krajoliku i ekosustavu.
Da bi izbjegli takve opasnosti potrebno je jasno postavititi ciljeve i dobro organizirati program
turistikog razvoja. Za to je potreban razvoj turistike ponude koji se izravno temelji na
lokalnim izvorima i na lokalnom poduzetnitvu. Takoer svaka djelatnost bavljenja turizmom
detaljno je objanjena Zakonom o pruanju usluga u turizmu koji izmeu ostaloga i donosi i
uvjete zabrane bavljenja seoskim turizmom:
"...ako je inspekcijskim nadzorom utvreno da za pruanje turistikih usluga iz lanka 49.
nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim

na temelju ovoga

Zakona, a utvreni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, s danom isteka toga roka..."6

6 Zakon o pruanju usluga u turizmu, Glava V., lanak 53. (preuzeto s URL:
http://www.zakon.hr/z/343/Zakon-o-pru%C5%BEanju-usluga-u-turizmu)
15.3.2014., 13:28h

11

7. PRETPOSTAVKE ZA OBAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA

Osobe koje se ele baviti seoskim turizmom trebaju to objektivnije procijeniti moe li
njihovo gospodarstvo pruiti potrebne turistike usluge u namjeri postizanja dobiti i
zadovoljavanja potreba turista. Stoga prethodno trebaju utvrditi postoji li zainteresiranost
veeg broja seoskih gospodarstava ili domainstava za bavljenjem seoskim turizmom.
Takoer vano je ustvrditi moe li se gospodarstvo (kua, gospodarske zgrade, dvorite i sl. ),
u okviru ekonomski prihvatljivih investicija i koritenje razliitih izvora prihoda preurediti u
seosko gospodarstvo. I na kraju, ali ne manje vano, odgovaraju li broj, dob i sklonosti
lanova seoskog domainstva potrebama pruanja turistikih usluga.
Da bi netko uope mogao razmiljati o bavljenju seoskim turizmom, njegovo
gosposarstvo, kao i kraj u kojem se nalazi, moraju imati neke turistike
atraktivnosti koje se mogu provjeriti ispitivanjem postojanja sledeih
elemenata:

zdrave klime

ureenih stambenih objekata, blizina gospodarskih zgrada

12

raznovrsnih domaih ivotinja

ouvana priroda, slikoviti krajolik

ouvanao graditeljsko naslijee i socio-kulturne znaajke

uvjeti za rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima

ugostiteljski obijekti, osobito s regionalnim jelima i piima

dobra cestovna povezanost sela

telefononska komunikacija

udaljenost do prve ambulante i pote manje od 15 km

udaljenost do prve trgovine i gostionice manje od 5 km.Putem navedenih uvjeta

vlasnik gospodarstva se odluuje da li e ui u taj posao, jer osnova i je da se bez
velikih financijskih ulaganja omogui pruanje turistikih usluga

Temeljni preduvjeti, koji su ujedno i atraktivnosti seoskog turizma, su:isti zrak, ista
voda, zdrava klima, ouvan okoli, slikovitost kraja, slobodno kretanje u prirodi radi

rekreacije, raznovrstan i bogat biljni i ivotinjski svijet, prirodna batina, kulturnopovijesna batina, kulturne i vjerske ustanove i manifestacije.

8. DOPRINOS ETNO-SELA RAZVOJU TURIZMA NA SELU

Pojam etno - sela noviji je na hrvatskom podruju i zbog toga je vano naglasiti kako naziv ne
potjee iz etnoloke struke ili znanosti. "Rije je o samoniklom trendu koji svoj raison d' etre
crpe iz pojaanog interesa ne samo domae ve i svjetske javnosti za sve oblike tradicijskih
kultura, odnosno predindustrijskih kulturnih sadraja koji su svojom posebnou ili ak
egzotinou ovako ili onako postali zanimljivi svjetskom turistikom i konzumeristikom

13

tritu."7 U zadnjih desetak godina s velikim skokom u posljednih pet, diljem Hrvatske su se
poele pojavljivati inicijative za oblikovanje etno-sela u namjeri promoviranja turizma na
selu. U pravilu se uglavnom radi o privatnoj inicijativi etuzijasta ili poduzetnika, nerijetko
potpomognutim od strane razliitih fondova koje prua Republika Hrvatska te onim koji se
izvlae iz fondova Europske Unije. U promoviranje i organizaciju takvih sela esto se
ukljuuje i lokalna samouprava kao i turistike zajednice. "U osnovi, rije je o oblikovanju
tradicijskih okunica (manje ili vie uspjeno) preseljenjem zgrada na neizgraenim
parcelama ili o revitalizaciji ve postojeih, ali naputenih i zaputenih dijelova naselja.
Pritom se uz predoavanje tradicijske arhitekture izlau i predmeti tradicijske kulture iz
svakodnevnog ivota i naina privreivanja."8 Istodobno to je nain za pronalaenje novih
oblika turistikih proizvoda ponudom vlastite kulturne i tradicionale batine.
Sama pretpostavka bavljenja seoskim turizmom, iako se na prvi pogled ini jednostavnom
zapravo je upravno suprotno. Za razvoj seoskog turizma potrebno je puno vie od ideje. Ono
podrazumijeva viak prostora (kua, dio kue, ostalo objekti koji se mogu staviti u funkciju
bavljenja turizmom), zahtijeva poljoprivrednu prizovdnju, ureenje i doradu gospodarstva,
organiziranjem dodatnih sadraja za goste, ukraavanjem cijeloga turistikog sklopa
tradicijskim elementima i detaljima kako bi se to vjernije prikazao starinski duh ivljenja.
Ipak, prihvat gostiju, ugoivanje, smjetaj i kreiranje turistike ponude intezivan je i
zahtjevan posao koji iziskuje puno odricanja, napora, ali i potrebnog znanja. U tome veliku
pomo prua Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora koja ne samo to podrava
ovakav nain privlaenja turista u seoska i ruralna podruja ve i izdaje brojne prirunike koji
pomau buduim osnivaima ovakvih tipova sela ili domainstva namijenjenih iskljuivo
bavljenju turizma na selu.
Ispod prikazani prirunici nastali su iz potrebe da se na jednom mjestu prikupe i obrade sva
znanja i korisne informacije vezane za seoski turizam, uspjeno voenje jednog turistikog
seoskog obiteljskog domainstva ili gospodarstva. Ovakvim prirunikom problem nedostatka
detaljnih informacija i znanja o seoskom turizmu je rijeen.

7 Zoran ia, Ana Mlinar, Etno-sela izmeu ouvanja identiteta i poduzetnikog trenda, 117. str.
8 Ibid

14

Slika 1. Prirunik za bavljenje seoskim turizmom

9. USPJENI PRIMJERI SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

15

Preduvjeti za bavljanje seoskim turizmom nekog podruja su njegove aktivnosti, pa se tako

svaki kraj pojedinano istie svojim prirodnim krajolikom, povijesnim i drugim sadrajima.
Tako podruje Slavonije i Baranje obiluje bogatstvima voda, rijeke: Dunav, Drava, Bosut,
Vuka, jezerca i ribnjaci, biljni i ivotinjski svijet (bogatsvo Slavonskim uma, Ergela
Lipicanaca), prirodna i kulturno-povijesna batina, kulturne i vjerske ustanove kao i
manifestacije. Te znaajke odreuju osnovu turizma na selu te je vano te karakteristike
oplemeniti u ponudi za turiste. Postoje brojni pozitivni primjeri poduzetnika koji su ostvarili
promociju sela kroz ovaj noviji oblik turizma.

9.1. Seosko gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac

Ovo seosko gospodarstvo smjestilo se u etno selu Karanac, nedaleko od Osijeka. Ovo selo
odie ugoajem davnih prolih vremena, gdje svaka kua ima svoju priu koja se prenosila s
koljena na koljeno zadravajui izvornost i stil ivota daleko od grdavo. Uprava takav
doivalj pokuava zadrati trolana obitelj uz brojne sadraje kao to su: smjetaj u
prekrasnim apartmanima, domau tradicionalnu hranu, seosku rekreaciju, vonju fijakerom i
seljakim kolima, degustaciju vina i brojne druge.

Slika 2. Vonja turista poljima u tradicionalnoj koiji

16

9.2. Seosko gospodarstvo Sudar

Primjer jednog dobro organiziranog turistikog seoskog gospodarstva u Bizovcu, iji je
vlasnik Nikola Sudar. Njegovo turistiko- obiteljsko gospodarstvo izgraeno je na nekoliko
kilometara udaljenosti od hotela Termia, pokraj seoskog panjaka, ribikih jezera i stare
hrastove ume.
9.3. Seosko domainstvo Zlatni lug
Nalazi se u malenome selu Donji Emovci, u srcu Zlatne doline. Ovo seosko gospodarstvo
nalazi se na dohvat Poege i nudi niz zanimljivih sadraja od smjetaja, ukusne hrane u
ugodnom ambijentu restorana, vinoteke pa sve do sporta i rekreacije. Preureenjem stare
slavonske tale zaivjela je Slavonska kua, gdje se mogu kuati sve gastronomske delicije
dok se u podrumskom prostoru nalazi Vinoteka Zlatni Lug, kao i Ribarska kua, rotilj park i
brojne sjenice.

Slika 3. Primjer turizma na selu; Zlatni Lug9

9 Osim tradicionalnih aktivnosti, prisutne su jo i paintball, streljiarstvo, boanje

i drugo

17

Slika 4. Baranjska kua, Zlatni Lug

9.4. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Matijevi, Suza
Smjeteno u malom baranjskom selu Suza, koje nudi degustaciju domaeg kulena, kulenove
seke, domae slanine, vrhunskih vina i ostalih tradicionalnih delicija Baranje. Ovo se
gospodarstvo istie dugogodinjoj tradiciji u proizvodnji kulena kao i posebnih specijaliteta
poput ljute kobasice kuhane u vinu te domaeg obanca od divljai.

Slika 5. Obitelj Matijevi

18

10. ZAKLJUAK

Seoski turizam vaan je initelj u oblikovanju socigeografskih promjena, jer svojim kulturnim
blagom i ljepotom prirode ono utjee na samu transformaciju naselja, razvija aktivno
sudjelovanje i drutvenu inicijativu, privatno poduzetnitvo, veliko zanimanje Vlade u stalno
ulaganje seoskog, ali i drugih tipova turizma kao i stimulaciju nekih od oblika tradicionalnih
gospodarskih aktivnosti. Od posebnog znaenja seoskog turizma je to to od inozemnih
gostiju pritjeu devizna sredstva nuna za meunarodnu razmjenu dobara.
Iako ruralna i seoska podruja nemaju velike turistike atrakcije koje se mogu mjeriti s
posjeenosti Jadranskoga mora, velikim gradovima ili skijakim destinacijama, mala seoska
domainstva, primjerice ve spomenutih u Slavoniji i Baranji, predstavljaju manje turistike
atrakcije i aktivnosti, ali koje imaju veliki utjecaj na tamonje gospodarstvo i sveukupni
porast broja gostiju. Takva mala seoska domainstva mogu biti privlaan, zanimljiv i
prepoznatiljiv turistiki proizvod pojedinog mjesta ili cijele regije.
U skolpu provedenog istraivanja i pisanja ovoga rada identificirane su posebnosti seoskog
turizma, navedene prednosti i nedostaci i pozitvni primjeri razvoja seoskog turizma. Daljni
razvoj i promoviranje seoskog turizma osigurava atrakcijsko-motivacijska osnova,
obogaivanje dodanih sadraja, rast posjeta i ostvarenih noenja. Takoer vano je zakljuiti
kako atraktivnost prirode i kulturne batine osigurava posebnost seoskog turizma. On svojom
povezanou s prolou doprinosi sve veem zanimanju turista, a ukljuivanjem elemenata
ekologije, gastronomije, materijalne i nematerijalne kulturne i prirodne batine tvori zanimljiv
turistiki proizvod koji e u nekoliko godina samo poveati svoj utjecaj na sveukupni razvoj
turizma.

19

11. SAETAK

Ovaj rad, Turizam na selu, bavi se prouavanjem razvoja i znaajki seoskog turizma, polazei
od osnovog pojma turizma i njegove vanije odrednice - ruralnog turizma. Kroz niz initelja i
karakteristika koje obiljeavaju seoski turizam dolazimo do razumijevanja zato je seoski
turizam vaan za daljnji razvoj i privlaenje turista. Kroz veliku posjeenost sela, uoava se
popularnost i sve vea rairenost ovakog tipa turizma, koji je nazastupljeniji u Slavoniji i
Baranji i na podruju Istre. Upravo su turisti ti koji sudjeluju u promicanju ovakog novog i
zanimljivog bavljenja turizmom i svih njenih sadraja.

KLJUNE RIJEI: turizam, ruralni turizam, seoski turizam, etno-sela

20

12. LITERATURA

PRIMARNA LITERATURA
1. Pavlo Rui, Ruralni turizam Istre; Pretpostavke i initelji razvoja, stanje i
perspektiva, Institu za poljoprivredu i turizam Pore, Pula, 2011.
2. Jerko Sladoljev, Kamping turizam; prirunik za vlasnike i voditelje kampova,
C.A.S.H, Pula, 1998.
3. http://www.seoskiturizam.hr/hr/

SEKUNDARNA LITERATURA
1. Damir Demonja, Pavlo Rui, Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima i
europskim iskustvima, Meridijani, Zagreb, 2010.
2. http://www.zakon.hr/z/343/Zakon-o-pru%C5%BEanju-usluga-u-turizmu

TERCIJARNA LITERATURA
1.
2.
3.
4.

http://pravopis.hr/
http://www.seoski-turizam.hr/trazi/odmor-i-zabava/sve/regija-grad/slavonija/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Seoski_turizam
http://www.mint.hr/

21

22