ODJEL ZA KULTUROLOGIJU

SEMINARSKI RAD
Tema: Poetci osjeke fotografije

Student: Josip Dukovac

Kolegij: Fotografija
Nositelj kolegija: Domagoj Topi, ak.snim.

U Osijeku, lipanj 2015.

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. POETCI OSJEKE FOTOGRAFIJE..................................................................................4
3. DOBA KNITTELA.................................................................................................................5
4. ATELIJERI OD 1860. GODINE.............................................................................................6
5. FOTOGRAFIJA I ATELIJERI OD 1900. GODINE...............................................................9
6. ZAKLJUAK.......................................................................................................................11
7. LITERATURA......................................................................................................................12

1. UVOD
U ovome u seminarskome radu obraditi temu povijest osjeke fotografije. Glavni cilj je
prikazati tko je bio najzasluniji za razvoj fotografije u Osijeku, kako se ona pojavila i kada.
Tako u u poetku rada spomenuti neke od zaetnika osjeke fotografije, a kroz doba jednog
od najpoznatijih i najstarijih osjekih fotografa, Knittela te njegovih autoportreta doi i do
brojnih atelijera koji su otvoreni od 1860-tih godina.
U ovome razdoblju jasno e se prikazati koliki je zamah fotografija uzela i kako se ona
odrazila na tadanje graane. Moramo biti svjesni i injenice da je u ono vrijeme fotografija
bila iznimno rijetka, ali i skupa pa stoga ne udi mali broj fotografija koji je sauvan iz toga
vremena.
Kako bih to bolje doarao samu temu uz navedene dijelove teksta biti e i preslike fotografija
tadanjih majstora koji su svojim salonima u Donjem i Gornjem gradu, a osobito u
Kapucinskoj ulici obavljali svoj zanat i time nesvjesno ostavili mali dio povijesti.
1900-te godine Osijeku su donijele secesijski duh koji je danas toliko cijenjen, a zahvaljujui
fotografiji ostao je zabiljeen i mali dijeli ondanjeg naina odijevanja, ali i naina gradnje.
Ubrzo dolaze dva svjetska rata to je ostavilo i veliki utjecaj na one koji su zaraivali
fotografiranjem.
U daljnjem dijelu seminara prikazat u neke od dogaaja koji su obiljeili 30-te i 40-te godine
prologa stoljea te prizorima tadanjeg Osijeka zaokruiti ovaj kratki pregled samih poetaka
osjeke fotografije.

2. POETCI OSJEKE FOTOGRAFIJE

Za dolazak fotografije u Osijek prije svega su zasluni putujui zabavljai, brijai, zubari i
lijenici, ali i putujui glumci i glumake druine s kojima osim brojnih trgovaca dolaze i
fotografi, prikazivai pokretnih sjena i pokretne celuloidne trake.
Jedna od najstarijih sauvanih zbirica sjenovitih slika ("Schatten-Bilder") jest ona od osjeke
obitelji Broan koju s obzirom na papir od kojega je raena i natpisima krasopisnom goticom
moemo datirati od polovine 19. stoljea pa do 1900-tih. Ovo je iznimno vrijedno nasljee s
obzirom na to da su u to vrijeme knjiga i slika bili iznimno rijetki, ali i skupi.
Dugo se smatralo kako je jedan od najstarijih osjekih fotografa bio Edmund (Eduard)
Berkovitas koji je s vlastitim atelijerom snimao cijele likove uz namjetaj i neoslikanu
pozadinu. "S likom Magdalene Unuki iz Osijeka (oko 1860. godine) zapoinje povijest
originalno sauvane osjeke fotografije (Zbirka Lubienski, Zagreb)."1
Ipak ova tvrdnja upitna je s obzirom na oglas u osjekim novinama "Esseger Lokalblatt und
Landbote" iz 1856. godine, po kojemu je Berkovits, 29.6.1865., otvorio svoj atelijer u udobno
namjetenom staklenom salonu za snimanje fotografija u Dugoj ulici 962. to namee pitanje
stvarne godine.
Od ostalih osjekih fotografa zasigurno treba spomenuti R. Aliania koji je 1864. godine u
Zagrebu izlagao na Prvoj izlobi dalmatinsko-hrvatskoj.

1 Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997.
g. , str. 27.

3. DOBA KNITTELA
Oglas iz ve spomenutih novina "Esseger Lokalblatt und Landbote" potvruje nam djelovanje
jo jednog fotografskog salona, a to je Auerbach & Kozmata iz 1865. godine iako se
pretpostavlja da je postojao i ranije. Rije je o Georgu Knittelu koji je roen 1835. godine te
je bio udomaeni Nijemac.
Tako se iz oglasa moe saznati kako Goerg Knittel 13. kolovoza iste godine obavjetava sve
sugraane kako je preuzeo ovaj atelijer te da moe izraivati sve vrste fotografija.
"Najbolje to potvruje pronaena originalna fotografija zarunika Broan iz ranih 1860-tih,
snimljena u izuzetno bogato opremljenom atelijeru (drvena intarzirana zidna oplata, tepih
svom povrinom, zlatni rokoko stoli, teka svilena zavjesa)."2
Takoer s poleine fotografije saznajemo da su Auerbach i Kozmata bili "Photografen in
Arad u. Essegg" to ini razumljivim da su zbog daljine odustali od osjeke filijale te prvotno
prepustivi samo u najam svoje prostorije ostavili Georgu Knittelu. Ipak samo mjesec dana
nakon prvotnog oglasa te iste novine navode kako se tvrtka Georg Knittel iz Markgasse
mijenja u tvrtku Knittel i Schefler.
Nakon smrti Knittela 1908. godine, fotografski obrt se nastavlja pod njegovim prezimenom, a
zahvaljujui njegovoj unuci Slavi sauvan je niz od 7 fotografija autoportreta koji su nastali u
kasnijim Knittelovim godinama ime je osim fotografiranja drugih osoba i veduta koji su
postali osjeke razglednice ostao zapamen kao i jedan od najznaajnijih portretista.

2 Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997.
g. , str. 27.

Slika 1. G. Knittel, Trostruki autoportret (II.), Osijek, 1890.

4. ATELIJERI OD 1860. GODINE

Nije samo poznati Knittel imao svoj atelijer u Osijeku ve i brojni drugi. Tako moemo
izdvojiti ona zvunija imena poput Friedricha Gsunda, Carla-Dragutina Gncsu te A.D.
Reisera. "U sedamdesetim godina XIX. stoljea zabiljeili smo ve djelovanje atelijera
Klempfner & Paul u 1870. godini, zatim fotograskog atelijera Brder Paul, prema datiranoj
fotografiji 7.8.1871., a kasnije fotografi iz te obitelji odlaze u Brod gdje djeluju 1880.-1890.
godine."3 Osim djelovanja gore spomenutog atelijera moemo spomenuti i Giuseppea
Bedischinia te rad Petrovia. A.D. Reiser zasigurno je obiljeio razdoblje od 1970-tih pa do
1900. godine sa svojim samostalnim atelijerom Julius Exner.
Osamdesete godine 19. stoljea obiljeilo je novo ime, a to je M. Schad. Zahvaljui jedinoj
njegovoj sauvanoj fotografiji, one na kojoj su prikazane etiri sestre egec, saznajemo kako
je imao atelijer u Gornjem gradu u Markgasse. Kraj 1880-tih zasjenio je Makso Schrecker
koji je imao atelijer u Kapucinskoj ulici.
Schrecker 1891. dobiva Poasnu diplomu na Meunarodnoj izlobi umjetnina u Zagrebu gdje
izlae kao jedan od trojice hrvatskih fotografa, uz Zagrepane Fiedlera i Vettera.

3 Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997.
g. , str. 30.

"Devedesetih godina XIX. stoljea fotografske ilustracije za asopisnu reviju "Dom i Svijet" u
1893. i 1894. godini izraivao je i snimao fotograf Nikola v. Szallopek." 4 Njegov rad pridonio
je i Muzeju jer 1985. snima tadanja arheoloka nalazita u Donjem gradu.
Fotograf F. Hodina se u ovome razdoblju istaknuo kao jedan od petorice najboljih fotografa
Hrvatske, a njegov rad uoljiv je na snimanju kulturno-povijesnih spomenika Virovitike i
Srijemske upanije na pripremanju materijala za Milenijsku fotografiju u Budimpeti. Tako je
Hodina fotografirao Erdut, Valpovo, Bedemgrad, akovaku katedralu, Jankovaki slap te
Iloki grad, erengrad kao i kapelu Gospe Od Mira u kojoj je potpisan karlovaki mir 1499.
godine.
Krajem devedesetih godina djeluje Ottokar Rechnitzer s atelijerom u Gornjem gradu u
Kapucinskoj ulici koja je niz godina udomljavala brojne osjeke fotografe. "Rechnitzer je
fotografirajui za razglednice pripremio i divot-izdanja osjeke reportane fotografije. Nizom
fotografija velikog formata, datiranih 1897. godine, registrirao je pojedine zavrne
graevinske i konstrukcijske poslove gradnje osjeke Crkve sv. Petra i Pavla u Gornjem
gradu."5

4 Ibid, str. 32.

5 Ibid, str. 34.

Slika 2. O. Rechnitzer, Gradnja upne crkve

sv. Petra i Pavla u Osijeku, Osijek, oko 1896.

Na ovoj fotografiji moe se vidjeti

prikaz graditelja koji se isprepliu s
zavrnim konstruktivnim elementima
rue s vrha tornjai brojnim skelama
koje okruuju Crkvu.
Takoer

prikazuje

se

mnotvo oko gradilita.

Slika 3. M. Schrecker, asnici 78. pjeake pukovnije Osijek, Osijek, 1899.

okupljeno

5. FOTOGRAFIJA I ATELIJERI OD 1900. GODINE

Jedne od najzanimljivih fotografija zasigurno su one nakon 1900-tih kada su Osjeani usvojili
secesijski duh odijevanja i arhitekturu, a fotografi se potrudili zabiljeiti taj dragocjeni dio
velike povijesti Osijeka. Tako Franjo Svirevi preuzima primat od starog Knittela, a ubrzo
osniva zajedniki atelijer Rechnitzer & Svirevi. Treba spomenuti i Luja Varnaia, kojega je
nakon njegove smrti zamjenilo svo troje djece iji se rad naalost prekinuo odlaskom u ratne
logore Drugog svjetskog rata iz kojih se nikada nisu vratili ivi.
Pred I. svjetski rat u Osijek dolazi iskusni Andrija Beissmann koji 1913. otvara svoj atelijer u
Donjem gradu. Obitelj Beissmann poznata je to su gotovi svi bili osposobljeni za fotografski
zanat upravo zbog velike ljubavi prema fotografiranju koju im je Andrija utisnuo. Atelijer je
mijenjao nazive tijekom godina, a nakon Drugog svjetskog rata dobiva posebni naziv
"Narodni fotograf". 1939. Beissmann je proslavio 25. obljetnicu svoga rada uz druenje s
mlaim fotografskim osjekim djelatnicima.
1933. godine odrana je u organozaciji Planinarskog drutva I. izloba foto-amaterskih radova
Osjeana, a 1935. godine i druga po redu. Svim nagraenima dodijeljena je posebno
oblikovana posrebrena plaketa.
"A 1938. godine osnovan je i Fotoklub koji potie umjetniku fotografiju u Osijeku i okuplja
Osjeane, na elu mi je bio inenjer Antun mit, tajnik je bio Radovan Pliveli, a najagilniji
lanovi su bili Nikola Szege, Eugen Triler i Ferdinand Kuba." 6

6 Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997.
g. , str. 42.

Slika 4. O. Rechnitzer, Tenis, Osijek, oko 1905.

1940. godina iznimno je

vana za povijest osjeke
fotografije jer je u okviru
Hrvatskog fotoamaterskog
saveza Osijek postao
domainom velike
Nacionale izlobe
umjetnike fotografije u
organizaciji Fotokluba
Osijek od 2. do 15. svibnja.
Ovaj dogaaj posluio je
kao

odlina

promocije

mogunost

nekih

osjekih

fotografskih atelijera poput:

Foto Varnaia, Photo-Studia
Szegea, Foto Studia F. Kuba
i ostalih.
Kako su godine promicale
tako je fotografija svoje
mjesto sve ee nalazila u
domovima osjeana koji su
elei
lijepe

uprizoriti
dogaaje

za

njih
nama

ostavili iznimno bogat i

dragocijen uvid u povijest
Osijeka i njegovih graana.
Slika 5. Plaketa Fotokluba Osijek: "Spomenica izlobe 1-8.10.1933."

6. ZAKLJUAK

Kae se kako jedna obina fotografija ne samo da govori vie od tisuu rijei ve je sposobna
vratiti ovjeka u neka druga vremena, vremena koja su iza nas te koja nam se ine
nedostinim. Ipak fotografija nam omoguuje da barem na dijeli sekunde osjetimo kako je to
bilo ivjeti u odreenom razdoblju, omoguuje nam uvid u tadanji nain razmiljanja,
odijevanja, ponaanja pa ak i naina gradnje.
Zahvaljujui brojnim fotografima koji su odluili zabiljeiti za njih tada bitne dogaaje nismo
ostali uskraeni dijela osjeke povijesti.
Poetak fotografije u Osijeku s vremenom je rezultirao vrlo vanim dogaajima i odravanju
brojih izlobi, a zbog iznimne kvalitete i tehnika fotografiranja osjeki fotografi i njihovi
atelijeri ostavili su neizbrisiv trag ne samo u povijesti fotografije na podruju Slavonije i
Baranje ve cijele Hrvatske te im zbog toga moramo biti zahvalni to se moemo pohvaliti
ovako bogatim nasljeem.

7. LITERATURA
1. Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997.
godine