Drutvo znanja i/ili ekonomija znanja: to ini

razliku u poimanju znanja kao javnog dobra?

DENISA KRBEC
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Kao izvor dugoronog ekonomskog rasta jo od vremena industrijske revolucije,
znanje se danas namee kao novi generator
rasta. Pod utjecajem razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije i na tom
razvoju kvalitativno razliitih drutvenih
odnosa, multiplikativni efekt primjene novih znanja ubrzava transformaciju modernih drutava. Suvremeni ekonomski tokovi
zasnivaju se sve vie na koritenju novih
ideja, informacija i stjecanju novih znanja
i vjetina, a manje na materijalnim izvorima. Proizvodnja koja se zasniva na znanju
ini se neopipljivom, lakom i pokretljivijom, ime postaje konkurentnom
na globalnom tritu proizvoda i usluga
(service economy).
Dominantno ekonomska tumaenja
ekonomije zasnovane na znanju (knowledge-based economy), a koja su lako prepoznatljiva u veini strategijskih dokumenata Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD), Europske komisije (European Commission) i Europskog vijea (European Council), ine okosnicu aktivnosti
u potrazi za eljenom razinom usklaenosti
u danom drutvenom kontekstu. Razliitost
teorijskih polazita prua veliku mogunost
izbora koncepta tumaenja kako ekonomije
znanja tako i drutva znanja kao to su:
potraga za modernizacijskim efikasnostima (ever-modernizing efficiencies)
rast proizvodnosti
rast konkurentnosti
drutvene inovacije na podruju znanosti, obrazovanja i istraivanja i brojni
drugi.

doi: 10.3935/rsp.v16i2.872

Nastojanja nacionalnih javnih politika

da utvrde odrednice drutva uenja (learning society) ili drutva znanja (knowledge society) kao osnovu drutva zasnovanog na znanju, zaokupljaju pozornost
kako teoretiara tako i analitiara koji globalizaciju ekonomskih odnosa promatraju
prvenstveno iz perspektive liberalizacije
i deregulacije modernih ekonomija (npr.
Beck, Castells, Drucker, Harvey, Urry, Rifkin i dr.).
U podruju visokog obrazovanja primjetna su razilaenja koja postupno zaokupljaju javni prostor:
znanje za sve (education for all: World
Bank) vs. najbolje mogue znanje
(the best possible knowledge)
upotrebljivo znanje tehnologija, primjenjiva znanja (usefull knowledge)
vs. temeljna znanja- znanost (pure
knowledge) ili odgovor na pitanje: podravanje manifestnih institucionalnih
struktura ili univerzalizam i jednakost
u znanosti
jedinstvenost vs. specijalizacija, ime
se otvara rasprava o ulozi sveuilita kao
jedinstvene organizacijske strukture i
organizacijske kulture u odnosu na vie
ili manje institucionalizirana podruja
specijalizacije i profesionalizacije pojedinih (akademskih) disciplina.
Navedene kontradikcije postupno utjeu
na (re)definiranje poloaja specifinih obrazovnih institucija, prije svih javnih sveuilita. Pojam visokog obrazovanja dobiva novu
drutvenu dimenziju koju istodobno definiraju ciljevi politike obrazovanja (u podruju
191

Rev. soc. polit., god. 16, br. 2, str 175-208, Zagreb 2009.

odgovornosti kako donositelja politikih

odluka - policy makers-a, tako i javne administracije na svim razinama), ciljevi osnivaa
(drava ili jedinice lokalne samouprave, npr.
upanije) i oekivanja javnosti.
Koliko je zajednikih ciljeva uope mogue ukljuiti u ciljeve obrazovne politike?
Meu subjektima (stakeholders) ostvarivanja ciljeva u podruju obrazovne politike,
sveuilita i druge visokokolske institucije
imaju kljunu drutvenu ulogu kao javne
ustanove s dopusnicom (EU: credential;
USA: license) za izvoenje javne usluge
visokog obrazovanja. Neovisno o tome
radi li se o ekonomskom tumaenju razvoja
poduzetnitva u visokom obrazovanju ili o
sociolokom tumaenju drutvene transformacije institucija visokog obrazovanja, na
djelu je proces inoviranja uloge sveuilita koji se opisuje kao usluga zajednice,
inovativna organizacija, akademsko
poduzetnitvo i sl.
Ono to je zajedniko svim dosadanjim
analizama jest: od visokog se obrazovanja
trai prilagodba novim drutvenim po-

192

Forum: Znanje (ni)je roba?

trebama, da bude odgovornije trino, programski, drutveno (npr. orijentacija prema

sposobnostima studenata, ali i odgovornost
prema svim stakeholders-ima). Konano,
od institucija se visokog obrazovanja oekuje da budu konkurentne u odnosu na institucije iste razine, programskog i istraivakog potencijala, ili ukratko u odnosu
na druge institucije koje pruaju uslugu
visokog obrazovanja i istraivanja. Drutvena osjetljivost financiranja javne usluge visokog obrazovanja uvjetuje cijeli niz
istraivakih aktivnosti koje su usmjerene
na traenje prihvatljivih rjeenja u odnosu
izmeu drutvene kvalitete i drutvenih aspekata odrivosti (vie u: Social,
Economic and Governance Aspects of Sustainable Development. 6: Social Wellbeing Aspects, Syntesis Report, European
Commission, 2007.).
LITERATURA:
European Commission (2007). Social, economic and
governance aspects of sustainable development.
Social well-being aspects 6, Synthesis report.