OKVIRNA ISPITNA PITANJA

Iz kolegija UVOD U TURIZAM

1. Definicije pojmova turist i turizam

Odgovor: TURIZAM – diversificirana polifunkcionalna djelatnost sa širokim spektrom
različitih aspekata stručnog i znanstvenog istraživanja; njegovi učinci se mjere: globalno,
makroekonomski i mikroekonomski.

Znanstveno istraživanje polazi s 4 integralna pristupa:

• Turista – istraživanje njegovih osobnih karakteristika, potreba, želja, navika,
mogućnosti, ponašanja pri donošenju odluke o putovanju i na samom putovanju, utjecaja na
lokalnu kulturu, utjecaj na okoliš
• Gosp.subjekata – istraživanje međusektorskih i međugranskih odnosa, input-output
analize, cost/beneit analize, uvjeti poslovanja, strateški savezi, mogućnost profita
• Vlade i državnih institucija – održavanje ravnoteže javnih financija, zakonska
regulativa, ulaganje u promociju na nacionalnoj razini, osnaživanje i stimuliranje
međusektorskih i međugranskih odnosa, zaštita okoliša, ..
• (turistički receptivne) lokalne društvene zajednice – utjecaj tur.kretanja na lokalno
gosp., lok.kulturu, tradiciju i običaje, autohtonost i prirodna očuvanost lokaliteta, društvena
spremnost na intenziviranje tur.kretanja, ..

TURIST – putnik koji privremeno mijenja mjesto boravka zbog stjecanja iskustava i
zadovoljenja određenih potreba, posjetitelj različitih atraktivnosti izvan svog uobičajenog
boravišta; putnik koji dobrovoljno, po vl.odluci napušta svoje stalno mjesto boravka i očekuje
zadovoljstvo koje je generator tur.putovanja (potreba za privremenim izlaskom iz kolotečine i
traženjem novih, drugačijih doživljaja koja se u pravilu ne mogu naći u domicilnoj sredini),
putnik koji putuje kružno putovanje jer svako takvo putovanje završava na polazištu.

DEFINICIJA PREMA ERIKU COHENU (1974.) – « Turist je dobrovoljni, privremeni putnik

koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na
relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju.»

TURIZAM – putovanje i privremeni boravak ljudi na atraktivnom resursima s

ciljemzadovoljenja određenih potreba, stjecanja novih iskustava, upoznavanja ljudi, kulture,
tradicije.. mjerilo razvijenosti društvenog i ekonomskog napretka neke zemlje.

DEFINICIJA TURIZMA PREMA AIEST-u – « Turizam je skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva
stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva gosp.djelatnost.

2. Turističke potrebe kao preduvjet nastanka turizma ‐pojam i sadržaj

Odgovor: 1. Turističke potrebe?
Kada bi pojedinca promatrali kroz dulje vrijeme, prije ili poslije zbog monotonosti
svakodnevnice, pojavit će se nezadovoljstvo, umor, nervoza, iscrpljenost, što u zbroju
predstavlja psihičku i / ili fizičku neravnotežu. Posljedica takve neravnoteže je nastajanje
 potreba, koje se jedino mogu zadovoljiti nastupanjem nekih promjena u okruženju.
Iz konteksta se može izvući zaključak, što teorija potreba i dokazuj, da je to krug bez prestanka,
bez obzira da li se radi o zadovoljavanju primarnih ( hrana, piće,odjeća,ogrjev, stanovanje i
sl.) ili sekundarnih čovjekovih potreba ( sve ostale koje nemaju egzistencijalni karakter.)
2. Turističke potrebe u te0riji ljudske motivacije ( A.H. Maslow-a)?
Da bi objasnili turističke potrebe polazi se od Teorije ljudske motivacije, A.H. Maslowa koji je
osnovne ljudske potrebe generalno podijelio u sedam kategorija:
1. fiziološke potrebe
2. potrebe za sigurnošću
3. potrebe za pripadnošću
4. potrebe za poštovanjem
5. potrebe za samoostvarenjem
6. potrebe za znanjem i razumijevanjem
7. potrebe za estetikom
3. Pojam supstitucije i turističke potrebe?
Pojam supstitucije, koji označava čovjekov misaoni proces donošenja odluke, u kojem se
zadovoljenje određenih potreba ( u našem slučaju turističkih) zamjenjuje zadovoljenjem
nekih drugih potreba, višeg stupnja prioriteta.
Zaključak tog misaonog procesa biti će „čvrsta“ odluka gdje novac utrošiti. S obzirom da je
zadovoljenje turističkih potreba vrlo „zamjenjivo“, jer iziskuje relativno puno novaca za
svoju realizaciju, supstitucija se dijeli na:
a) vertikalnu i
b) horizontalnu supstituciju.
Vertikalna supstitucija označava situaciju kada se potencijalni turist odlučuje za zamjenu
zadovoljenja turističkih potreba zadovoljenjem neke druge potrebe koja nije u izravnoj vezi
sa turizmom. Dakle, raspoloživi se novac ipak preusmjerava iz sfere potencijalne turističke
potrošnje u kupnju npr. novog računala ili plaćanje naprednog tečaja engleskog jezika. Ova
vrsta supstitucije negativno se odražava na ostvarenje plana turističkog prometa za
predstojeću turističku sezonu.
S druge strane imamo horizontalnu supstituciju koja je za razliku od prethodne, generalno,
pozitivna za turizam, a radi se o zamjeni zadovoljenja jedne turističke potrebe drugom,
također turističkom potrebom, ali drugačijih karakteristika.

3. Proces donošenja odluke o turističkom putovanju

Odgovor:
4. Motivi turističkih putovanja?
Odgovor: Motivi putovanja: Odmor, kupanje, sunčanje- Od 2. svj. rata do 80-ih godina 20. st.
„TVRDI“ TURIZAM
90-e godine 20. st.
„MEKI“ TURIZAM- • Avantura, zabava, hobi, zdravlje, uživanje, porast kvalitete
života.
• Motivi zbog kojih turisti putuju su: upoznavanje kulturno-povijesnih vrijednosti neke
zemlje, aktivno sudjelovanje u određenim kulturnim događajima ili različiti oblici
obrazovanja (npr. učenje stranih jezika).

Glavni motivi koji pokreću ljude na turistička putovanja: bijeg od rutine svakodnevice,
odnosno odmor, rekreacija izvan uobičajene sredine, očuvanje zdravlja i želja za novim
doživljajima.
• Na konačnu odluku utječe splet motiva koji manjim ili većim intenzitetom djeluju na
ponašanje turista, odnosno na način zadovoljavanja njihovih turističkih potreba. Tako
danas, uz navedene glavne motive, među češće spominjane motive možemo ubrojiti
kulturu, sport, zabavu i ekološke motive.

turistički motivi – unutrašnji poticaj čovjeku da se uključi u turističke tokove

turistička motivacija – ponašanje čovjeka koji je potaknut tim unutrašnjim pobudama za
uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem, da se zadovolji neka tur.potreba
motivi:
biološki – proizlaze iz primarnih potreba (gastronomija, psih.fiz.relaksacija)
društveni – čovjekova neprestana želja za kontaktima s dr ljudima i unapređivanjem
međuljudskih odnosa
osobni – okrenuti prema samom turistu, ističu zadovoljenje njegove potrebe za
samodokazivanjem, samopotvrđivanjem, upoznavanjem novih kultura i sl.
5. Vrste i oblici turizma
Odgovor: VRSTE TURIZMA:
Prema trajanju boravka turista:
Boravišni – turist u jednom smještajnom objektu ili destinaciji ostvari najmanje 3 uzastopna noćenja
Izletnički – aktivnost turista prema određenom atraktivnom resursu unutar 24 sata; mogu biti: dnevni i
poludnevni izletnici
Vikend-turizam – aranžmani uglavnom od petka popodne do nedjelje navečer
Prema stupnju mobilnosti turista:
Stacionarni – realizacija cjelokupnog god.odmora u jednoj tur.destinaciji
mobilni – neprekidno kretanje turista i kratko zadržavanje prema nacionalnoj pripadnosti:
domaći – odlazak turista u neku tur.destinaciju koja se nalazi unutar granica zemlje domicila
međunarodni (inozemni) – odlazak turista izvan zemlje domicila
prema prostornom obuhvatu: lokalni – najčešće izletnički
regionalni – izletnički i vikend turizam
nacionalni – kretanje unutar granica jedne zemlje međunarodni – turizam globalnih razmjera, boravišni
prema dobnoj strukturi:
dječji – za djecu do 14 god, cjelodnevni aktivni programi (kvalitetan prostor, obrazovano osoblje)
omladinski – sportske aktivnosti i odgovarajući kulturno- zabavni sadržaj
obiteljski – turisti u dobi od 18 -60 god (pojedinci, parovi, obitelji s djecom), skupina s najvećim
prihodima i najvećim zahtjevima
umirovljenički – «turizam treće dobi»
prema prostoru na kojem se odvija tur.putovanje:
primorski – tur.destinacije locirane na samom priobalju s korištenjem mora kao osnovnog prirodnog
resursa kroz najšire oblike aktivnosti
planinski – tur.destinacije locirane uz ili na velikim planinskim masivima koji tijekom zime imaju
dovoljno dugo snijega za višemjesečni boravak turista, najviše se koriste zimi, ali su privlačne u
bilo koje doba god
termalno-kupališni – turizam uz termalne izvore, liječenje od različitih oboljenja
jezerski – «aktivni odmor» tokom cijele godine
seoski – karakterističan o očuvanjeu kulturno-povijesnog identiteta, običaja i tradicije ruralnih krajeva,
privlačan i

inozemnim i domaćim turistima – zdrava hrana, čist okoliš, zrak, voda, relaksirajuće okruženje –
aktivno cijele godine
gradski – kulturno-povijesne vrednote, manifestacije, izložbe i
sl.
Prema načinu organizacije putovanja:
Individualni – turisti kreću na putovanje u vl.aranžmanu Organizirani – grupa turista koji su
organizaciju odmora
prepustili tur.posredniku, cjenovno najprihvatljivije
Mješoviti – pojedinac ili grupa turista putuje u vl.aranžmanu, ali pritom koristi info put. agencije ili joj
čak i prepušta organizaciju jednog dijela svog putovanja
SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA
 Zdravstveni – boravak u mjestima s termalnim-ljekovitim izvorima, te u priobalnim mjestima s
posebnim klimatskim prilikama i talasoterapijama
 Kulturni – odlazak turista u neku nepoznatu sredinu sa svrhom upoznavanja povijesnih vrednota i
suvremenog načina života ljudi na tom prostoru
 Lovni i ribolovni – turisti koji slobodno vrijeme provode u organiziranom lovu i ribolovu, svojom
natprosječnom potrošnjom potpomažu u obnovi i očuvanju eko-sustava
 Naturizam – glavni moto je slobodan odnos čovjeka i prirode koji se očituje u nekorištenju odjevnih
predmeta, osigurani su im posebni smještajni, rekreativni i dr.objekti, te prostori na kojim se mogu
nesmetano kretati neodjeveni
 Ekoturizam – očuvanje prirode i zdravog okoliša u okviru tur.putovanja na strogo kontroliranim
prostorima zaštite prirode (nacionalni parkovi i sl.)
 Kongresni turizam – tematski skupovi znanstvenog i stručnog karaktera
 Nautički – boravak turista na plovilima, najčešće u vl.aranžmanu
 Vjerski – turisti nastoje zadovoljiti potrebe religijskog i duhovnog karaktera, tzv.hodočasnički
turizam
 Manifestacijski – kretanje relativno velike skupine turista na manifestacije sportskog, kulturnog,
zabavnog i sl.karaktera
 «robinsonski» turizam – razvijen na otocima s vrlo oskudnim infrastrukturnim i životnim uvjetima ,
glavna ideja polazi od potrebe pojedinca za privremenim napuštanjem visokourbaniziranih područja
i odlazak u područje u koje je okružje potpuna suprotnost; organizirano putovanje koje ne poznaje
standarde kod pružanja usluga smještaja i prehrane jer se za to brinu sami turisti
 turizam s temom gastronomije, vinskih cesta i sl.

6. Povijesni razvoj turizma u svijetu

Odgovor: pitanje periodizacije povijesnog razvitka turizma
teoretičari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u određivanju faza
razvoja turizma, najčešće se razlikuju u određivanju početka i kraja pojedinih faza
dosadašnjeg razvoja turizma
putovanja u antičko doba (Grčka i Rim)
Većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja smatra Grand Tour (veliko
putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemići kao
završnu fazu svog obrazovanja, a trajala su između dvije i osam godina.
putovanja u prošlosti i turistička putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i
društvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom
statusu i ponašanju sudionika; po vremenskoj učestalosti i prostornoj usmjerenosti i
 razmještaju; po oblicima i pratećim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te
vidljivim i nevidljivim učincima.
svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. stoljeća  kao cjelina
počeli djelovati svi relevantni čimbenici postanka turizma (pokretački, receptivni i
posrednički faktori) koji su omogućili da se u turistička putovanja mogu uključiti širi
društveni slojevi.

Faze razvoja turizma prema

UNWTO-u
rano doba – prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija
srednje doba – od V. do XIV. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja
doba renesanse – od XIV. do XVII. stoljeća, edukativna putovanja, Grand Tour
industrijska revolucija – od 1750. – 1850., razvitak gradova, parni stroj
moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

7. Povijesni razvoj turizma u Bosni i Hercegovini ( U RH):

Odgovor: Pirjevec, Kesar:
razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)
razdoblje između dva svjetska rata (1918. -1939.)
razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990.
razdoblje novije hrvatske povijesti do danas
Vukonić:
 prva faza – razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu
druga faza – konac devetnaestog stoljeća, odnosno faza znatiželje
treća faza – razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do konca Prvog svjetskog rata,
odnosno faza „osvješćivanja“
četvrta faza – razdoblje između dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignuća
peta faza – razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turističkog
razvoja
šesta faza – razdoblje od 1991. do početka 21. stoljeća, odnosno faza oporavka i
konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj
Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. stoljeća na tlu današnje Hrvatske:
iskazana znatiželja za upoznavanjem novih krajeva
prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu
razvoj jedrenjaštva i parobrodarstva s prvim zabilježenim organiziranim putovanjima
začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom klimatskih lječilišta, ali i stvaranje prvih većih
prostornih obalnih cjelina, „rivijera“ (Opatijska, Crikvenička, Kaštelanska, Dubrovačka)
dolazak stranog kapitala i izgradnja željezničke mreže
početak turističkog buđenja srednje Dalmacije
buđenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turističkim mjestima
počeci državnog intervencionizma u području turizma (statistika, takse, zakonske odredbe)
1965. – 1975.  zlatno doba hrvatskog turizma (status strateškog pravca razvoja)
ekspanzija izgradnje smještajnih kapaciteta (do 1975. godine sagrađeno 69% svih osnovnih
i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990.
godine)
1986. – 1988.  kulminacija razvoja hrvatskog turizma
1986. godine najveći broj turističkih noćenja u povijesti (68 milijuna noćenja turista)
razdoblje od samostalnosti hrvatske države do kraja XX. stoljeća  privatizacija i
restrukturiranje kapaciteta turističke ponude
osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budućeg razvoja
koja bi omogućila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini

8. Koncept i osnovni elementi turističkog tržišta

Odgovor: 2.2 POJAM I OSNOVNI ELEMENT TURISTIČKOG TRŽIŠTA
TURISTIČKO TRŽIŠTE - skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe
za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i
potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja

OBILJEŽJA BEZ KOJIH TURISTIČKO TRŽIŠTE NE MOŽE FUNKCIONIRATI:

• turistička ponuda je odvojena (dislocirana) od turističke potražnje - uvijek su turisti

potrošači koji moraju putovati na mjesto turističke ponude da bi konzumirali usluge i dobra
kojima podmiruju svoje turističke potrebe
(na tržištu robe - situacija je suprotna - roba putuje do potražnje/potrošača)

• proizvodi i usluge koji se nude na turističkom tržištu ne mogu se odvojiti od prostora na

kojem se
„proizvode“ već su za njega čvrsto vezani - ti proizvodi i usluge ne mogu se konzumirati na
nekom drugom mjestu
(na ostalim tržištima proizvodi i usluge mogu se neograničeno kretati)

• proizvod koji se nudi na turističkom tržištu NIJE homogeni proizvod - radi se o

INTEGRIRANOM PROIZVODU - kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti
pružatelji usluga, a turisti ga doživljavaju kao jedinstveno turističko iskustvo

• vezanost konzumacije turističkih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje - turisti su

uvijek sastavni (aktivni) dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova konzumacija
nije moguća bez njihove osobne prisutnosti
(što nije slučaj na drugim tržištima i s drugim proizvodima)

DVA POLA TURISTIČKOG TRŽIŠTA :

• EMITIVNO TURISTIČKO TRŽIŠTE - dio tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija

turističke potražnje

• RECEPTIVNO TURISTIČKO TRŽIŠTE - dio tržišta na kojem je koncentrirana turistička

ponuda

→ nužno je da ta dva tržišna pola stupe u međusobni kontakt, da međusobno komuniciranju

→ tu komunikaciju uvelike olakšavaju - TURISTIČKI POSREDNICI = koji nastoje na najbolji
način koordinirati i realizirati podjednako interese turističke ponude i turističke potražnje

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI TURISTIČKOG TRŽIŠTA:

• turistička ponuda
• turistička potražnja
• turistički posrednici

4 APEKTA ANALIZE TURISTIČKOG TRŽIŠTA:

1. PREDMET RAZMJENE:
Turizam pretežno obuhvaća uslužne djelatnosti (od usluga prijevoza, smještaja, prehrane,
zabave…
…do suvenira), pa je turističko tržište stoga dominantno tržište usluga.

2. NAČIN POVEZIVANJA TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE:

Način na koji turistička ponuda i potražnja stupaju u međusobnu vezu:

• IZRAVNO (bez korištenja posrednika)

= tržište na kojem se turistička putovanja poduzimaju samostalno, bez pomoći posrednika
= turisti zadržavaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim
sredstvom, kada putuju i što u destinaciji poduzimaju

• NEIZRAVNO (uz korištenje posrednika)

= uključivanje specijaliziranih poslovnih subjekata (turističkih agencija i turoperatora) u
organiziranje turističkih putovanja i sadržajnog boravka turista u turističkim odredištima

• KOMBINIRANO (koristeći samo dijelom usluge turističkih posrednika)

3. PROSTOR:
= geografski određena tržišta koja se mogu promatrati od lokalnog do međunarodnog tržišta u
granicama velikih svjetskih geografskih regija sa sličnim prirodnim obilježjima

4. MJESTO :
= mjesto na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja = TURISTIČKA
DESTINACIJA (turistička destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom
turističkom tržištu)

Pojam, koncepcija i obilježja turističke potražnje

TURISTIČKA POTRAŽNJA (definicija za potrebe turističke statistike) = ukupan broj osoba

koje sudjeluju u turističkim kretanjima ili se želi uključiti u turistička kretanja da bi se
koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj
žive i/ili rade
TURISTIČKA POTRAŽNJA (s ekonomskog aspekta) = količina robe i usluga koja se pod
određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu, tj. za koju
postoji realan i objektivan interes mogućih turističkih korisnika

KLJUČNE ČINJENICE KOJE SE VEŽU UZ TURISTIČKU POTRAŽNJU:

• na potražnju može utjecati bezbroj činjenica, a ne samo cijena

• potražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja, već i one
osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti
• turistička potražnja određuje odnose na turističkom tržištu
PRVA TVRDNJA: na potražnju može utjecati bezbroj činjenica, a ne samo cijena

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA TURISTIČKU POTRAŽNJU (Freyerova shema čimbenika):

 individualni , društveni , ekološki , ekonomski , državni , utjecaji ponude

DRUGA TVRDNJA: potražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička
kretanja, već i one osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti

APSOLUTNI NEPOTROŠAČI ILI APSTINENTI OD TURISTIČKIH PUTOVANJA= ne

pokazuju nikakav interes za uključivanje u turističke tokove

PODJELA TURISTIČKE POTRAŽNJE:

1. Idealna potražnja – svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u
turistička kretanja. To istovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turistička
kretanja.

2. Potencijalna potražnja – sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogućnost da
zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o potrošnji,
odnosno o uključivanju u
turistička kretanja.

3. Realna potražnja – svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i
slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba.
4. Efektivna potražnja – onaj dio realne potražnje, koji s aspekta različitih razina turističke
ponude (receptivne zemlje, turističke destinacije u širem ili užem smislu, određenog
pružatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod točno
određenog davatelja usluge.

TREĆA TVRDNJA: turistička potražnja određuje odnose na turističkom tržištu

 9. Pojam i čimbenici turističke potražnje
Odgovor: Pojam turističke potražnje
U ekonomskoj teoriji potražnja se uobičajeno iskazuje kao količina roba i usluga koju je
moguće plasirati na nekom tržištu i u nekom vremenu uz određenu razinu cijena.
Potražnja svojim zahtjevima i ponašanjem, u pravilu diktira količine, kvalitetu i cijene
pojedinih roba i usluga. Proizvođač ili ponuđač u određenim količinama, kvaliteti i cijeni,
iznosi robe i usluga na tržište, gdje onda potražnja, svojim iskazanim interesom za kupnju,
pokazuje koliko su im ponuđene robe ili usluge interesantne i prihvatljive, odnosno koliko
su prodavači uspjeli kod njih izazvati interes i zadovoljiti ih. Ovo je vrlo pojednostavljen
pristup objašnjenju potražnje, kao jednom od tržišnih subjekata, koji u pravilu dominira
tržišnim odnosima.
Ako se bez daljnjeg elaboriranja općeg pojma potražnje, prebacimo na turističko tržište,
možemo odmah konstatirati da je turističko tržište izrazito tržište kupca. To znači, da je
kupac usluga, bez obzira, da li je riječ o nekom organizatoru putovanja ili individualnom
kupcu, centralna figura, koja svojim stavovima, navikama, željama i mogućnostima formira
o određuje svoje zahtjeve i ponašanje na tržištu, što onda postaje odrednicom ponašanja
svih sudionika turističke ponude, koji žele opstati na tržištu.
UKUPNA POTRAŽNJA = ZBROJ POTREBA + ČIMBENICI
Čimbenici turističke potražnje
Na potražnju utječu brojni čimbenici. Čimbenici potražnje ovise ponajviše o osobitostima
proizvoda koji su predmet potražnje. Drži se da su najvažniji sljedeći čimbenici potražnje:
- cijena i kvaliteta proizvoda,
- potrebe potrošača i razina njihove saturiranosti,
- cijene konkurentskih proizvoda,
- elastičnost potražnje i kupovne navike,
- razina kupovne moći,
- očekivana razina ponude i cijena u budućnosti,
- uloženi marketing napori ponuditelja,
- moda, snobizam, špekulativnost, demonstracijski efekti i sl.
Usprkos brojnosti čimbenika potražnje, po zakonu ponude i potražnje, potražnja proizvoda na
tržištu obrnuto je razmjerna cijeni. Prema tome, ako se poveća cijena proizvoda, na tržištu
će potražnja za tim proizvodima padati. Odnosno, ako se snizi cijena proizvoda, potražnja
će za tim proizvodima na tržištu rasti.
Čimbenici turističke potražnje se dijele s makro-stajališta i mikro-stajališta:
a) Čimbenici turističke potražnje s makro-stajališta su:
- visina nacionalnog dohotka,
- raspodjela nacionalnog dohotka na štednju i potrošnju.
b) Čimbenici turističke potražnje s mikro gledišta su brojni. Meler ih navodi 17 od kojih
navodimo samo neke:
- stanovništvo i njegove karakteristike,
- razina razvijenosti i heterogenost potreba za turističkim proizvodima,
- cijene i cjenovna elastičnost turističkih proizvoda,
- uloženi marketing-napori na području turizma,
- adekvatnost marketing-programa gospodarskih turističkih subjekata potrebama
potrošača turističkih proizvoda.
Čimbenici koji utječu na turističku potražnju:
Turistička potražnja sadrži tri najznačajnija elementa:
1. Stvarna potražnja odnosi se na učešće ljudi koji stvarno putuju u turističku destinaciju i
koriste njihove usluge i turističke vrijednosti
2. Potencijalna potražnja uključuje osobe koje su motivirane za putovanje, ali koji nisu u
mogućnosti zbog nedostatka financijskih sredstava
3. Odložena potražnja uključuje ljude koji su spremni putovati, ako su motivirani, ali ne
realiziraju svoju potrebu za putovanjem zbog različitih okolnosti.

10. Pojam, struktura i obilježja turističke ponude

Odgovor: Pojam turističke ponude
Turistička ponuda definira onu stranu turističkog tržišta koja se pojavljuje kao ponuđač turističkih
dobara i to onih dobara koja služe za podmirenje turističkih potreba. Općenito «ponudu, u nekom
određenom vremenu, na određenom tržištu i po određenim cijenama, čini ona roba, proizvodi i usluge
koji se nude na prodaju.» Temeljna je funkcija turističke ponude da svojim kapacitetom zadovolji
potrebe turista.
Primarna i sekundarna turistička ponuda
Primarna turistička ponuda obuhvaća:
- ponudu proizvodnih i kulturnih dobara,
- veliku infrastrukturu,
- ambijent,
- razvijenost prometa.
U sekundarnu turističku ponudu ubraja se cjelokupna turistička nadgradnja:
- objekti za smještaj i prehranu turista,
- putnički promet,
- objekti i uređaji za razonodu turista,
- organizacija turizma.

11. Turistički proizvod kao integralna kategorija

Odgovor: Turistički proizvod, pak, predstavlja skup različitih proizvoda i usluga koje su
"proizvod" brojnih industrija, pa se već iz toga može zaključiti da turizam nije jedinstvena
industrija.
integralni proizvod je cjeloviti turistički proizvod jednog područja, a “montira” ga u stvari
turist prema svojim potrebama.
 Sasvim je izvjesno da svaki turistički (integralni) proizvod mora sadržavati određene
elemente kao što su prijevoz, smještaj i hrana, kao i niz ostalih usluga i proizvoda. Svi su
oni rezultat izbora turista- potrošača.
12. Povezanost turističkog proizvoda i turističke destinacije
Odgovor:
13. Turistička potražnja kroz prizmu TOMAS istraživanja
Odgovor: 5.5.4. Turistička potražnja viđena kroz rezultate ankete "TOMAS"- o stavovima i potrošnji
turista u Hrvatskoj 2010.

Institut za turizam iz Zagreba već cijeli niz godina izrađuje cjelovitu studiju temeljenu na anketnom
istraživanju stranih turista u Hrvatskoj, čiji je cilj saznati što više informacija o strukturi naše turističke
potražnje te o njihovim stavovima glede iste i potrošnji koju realiziraju za vrijeme turističkog boravka u
Hrvatskoj. Zadnja provedena anketa (poznata pod nazivom TOMAS-prema korištenoj metodologiji)
provedena je u ljeto 2010. g.

Ovakvo istraživanje izuzetno je korisno radi saznanja o karakteristikama i zakonitostima kretanja

trendova turističke potražnje što je od presudnog značenja za spoznavanje osnovnih prednosti i
nedostataka naše turističke ponude, te za dugoročno usmjeravanje razvitka turističke ponude u zemlji,
odnosno za kreiranje turističke politike u cjelini kao i poslovne politike pojedinih subjekata u turizmu.

Anketa je pokazala da je u konkretnoj godini najviše turista u dobi od 30 do 49 godina (56%), 25% je
u dobi od 50 i više godina, a 19% mlađe od 30 godina; prosječna starost iznosi 41 godinu. Oko 60%
gostiju je sa završenom višom školom ili fakultetom. Gotovo polovica (47%) gostiju

dolazi iz kućanstava s mjesečnim prihodima do 2 tisuće eura, 36% iz kućanstava s 2 do 3 tisuće eura, a
17% iz kućanstava s prihodima iznad 3 tisuće eura mjesečno. Obiteljski dolazak je dominantan (52%),
oko jedne trećine gostiju dolazi u pratnji partnera, 12% s prijateljima, a tek 3% bez pratnje. Pasivni
odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine gostiju. Slijedi zabava (44%) kao
drugi primarni motiv dolaska te tri sekundarna motiva – nova iskustva i doživljaji (25%), gastronomija
(22%) i upoznavanje prirodnih ljepota (21%). Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao
destinaciji provođenja ljetnog odmora. Nešto manje od tri četvrtine inozemnih gostiju (73%) već je
posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a 40% je već više od dva puta bilo i u destinaciji anketiranja. U 2010.
godini 14% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj. Glavni izvor informacija je prijašnji boravak
na koji se oslanja 32% turista. Slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 29% turista, preporuke
rodbine i prijatelja na koje se oslanja 28% te internet kojeg koristi 27% turista.

Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika i ekološka očuvanost,

čistoća mjesta, sigurnost i gostoljubivost.
Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije – elementi ponude destinacije (zabava, sport i
rekreacija i kupovina). Ljepote prirode i krajolika zauzimaju vodeće mjesto na rang listi 26 elemenata
turističke ponude prema stupnju zadovoljstva.

U elemente kojima su gosti najmanje zadovoljni ubrajaju se elementi ponude destinacije, od

raznolikosti kulturnih manifestacija,nopremljenosti i uređenosti plaža, mogućnosti za
kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza.

Očito je, dakle da turisti uočavaju nesrazmjer u razini razvijenosti tzv. "turističkih" usluga i niza ostalih
ne-turističkih usluga tj. okruženja. Za razliku od visoko rangiranih prirodnih atrakcija naše zemlje,
atrakcije stvorene ljudskom rukom znatno su lošije ocijenjene.
Naime, glavni nalazi istraživanja upućuju na zaključak o znatnim promjenama obilježja turističkog
tržišta Hrvatske koje se fragmentiralo više nego ikad. Čak ni inozemna potražnja nije više homogena
cjelina

budući da se stavovi i turističko ponašanje Nijemaca koji su bili naši glavni gosti u prethodnom
periodu, znatno razlikuju od stavova i ponašanja npr. Slovenaca, Čeha ili Talijana (a posebno Mađara,
Slovaka i Nizozemaca) koji posljednjih godina čine rastući segment turista u Hrvatskoj, što ukazuje na
nužnost segmentacije tržišta u formiranju politike plasmana hrvatskog turističkog dobra. Osim toga,
rezultati istraživanja ukazali su i na nužnost redefiniranja sadržaja turističkog dobra, i to naročito onog
vezanog uz samo turističko mjesto.

Kreatorima naše turističke politike nameće se težak i iznimno važan zadatak, a to je definiranje jasne
strateške vizije tržišne pozicije koju u budućnosti želimo zauzeti; drugim riječima da li i u kolikoj mjeri
razvijati turizam zasnovan na industrijskim principima proizvodnje, dakle masovni turizam kakav smo
razvijali do rata ili se okrenuti razvoju raznih vrsta alternativnog, odnosno "soft" turizma. Da bi se
odabrala najpovoljnija strategija budućeg razvitka hrvatskog turizma, nužno je dakako, na svim
razinama, od poduzeća do države krenuti u njeno oblikovanje i planiranje i to zasnovano na
relevantnim tržišnim pokazateljima.

14. Trendovi na turističkom tržištu

Odgovor: 2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Prema vrstama obilježja koja se prate treba razlikovati:

• KVANTITATIVNE TRENDOVE - izražavanju se brojčanim pokazateljima

• KVALITATIVNE TRENDOVE - izražavaju se opisno
Analiza trendova - pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički analiziraju vlastiti
položaj na turističkom tržištu, da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što
brže prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom

Promjene na turističkom tržištu događaju se svakodnevno, ali je trendove razvoja moguće identificirati
tek nakon proteka određenog vremena.
Promjene koje se događaju na turističkom tržištu možemo promatrati sa gledišta faktora koji utječu na
ponašanje turističke potražnje (ekonomski, politički, tehnološki…)
Odluke o putovanjima koje turist donosi ne mogu se objasniti samo vanjskim utjecajima, jer na
ponašanje turističke potražnje bitno utječe dinamika ponašanja uvjetovana unutrašnjim čimbenicima
svake pojedine osobe.

Nemoguće bi bilo nabrojiti sve trendove, jer se oni prije svega često ne mogu generalizirati za svjetsko
tržište, već se moraju promatrati unutar svakog pojedinog tržišta.
Izdvojit ćemo neke trendove koji su se pokazali kao prepoznatljivi na većini tržišta:

TREND RASTA TURISTIČKE POTRAŽNJE I TURISTIČKE PONUDE:

• jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta turističke potražnje
koji je uzročno- posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude

• od 1990.-2008. god. broj međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu se udvostručio

• s porastom međunarodnih turističkih dolazaka rasli su i prihodi od međunarodnog turizma, koji su

u razdoblju od 1970.-2008. god porasli nominalno više od 50 puta

• zahvaljujući takvoj dinamici rasta, znatno se proširila turistička ponuda

• međunarodni turistički promet u svijetu nije ravnomjerno raspoređen - do 2000. god. bio je
dominantno koncentriran u samo dvjema turističkim regijama: Europi i Americi (s odjelom 76,4%)

• na području regije Azije i Pacifika u posljednjoj dekadi 20. st., stvorene su pretpostavke za brži
razvoj međunarodnog turizma i na tom području - to je dovelo do nagle ekspanzije u razvoju turizma
posebno na područje istočne i jugoistočne Azije

• Europa - vodeća receptivna turistička regija svijeta

• regija Azije i Pacifika - drugorangirana turistička regija u svijetu
• Amerika - trećerangirana turistička regija u svijetu

• 1990- ih godina postao je posebno uočljiv trend ravnomjernije geografske distribucije

međunarodnog turističkog prometa - kada su u skupinu 15 vodećih receptivnih zemalja svijeta prvi
puta ušle Kina i Malezija s kojima započinje trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljama
koje do tada nisu bilježile znatniji međunarodni turistički promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija,
Malezija)
(u razdoblju od 1950. - 2008. udio receptivnih turističkih zemalja u turističkim dolascima povećan je
sa 3% na 39%)

• s pojavom novih turističkih destinacija na svjetskom tržištu, istodobno poslovno okruženje na

globalnom turističkom tržištu postaje iz dana u dan sve nesigurnije, a konkurencija sve izraženija

• u svom dosadašnjem razvoju, turizam je potvrdio da se razvija brže i bolje od većine drugih
gospodarskih aktivnosti

• unatoč brojnim krizama koje su u dosadašnjem razvoju zahvatile turizam, on je ostao vrlo žilav i
često se brže oporavlja od mnogih drugih gospodarskih aktivnosti

• turizam je na globalno razini postao otporan na brojna različita krizna stanja - pa u slučaju
nastupanja krize u nekoj destinaciji u svijetu dolazi samo do prostornog premještaja turističke
potražnje prema destinacijama koje nisu zahvaćene krizom , odnosno koje potrošači percipiraju
sigurnima

• do stvarne stagnacije u turističkim kretanjima ne dolazi zbog kriza koje nastupaju na receptivnim
turističkim tržištima, već zbog ekonomskih kriza koje pogađaju glavne emitivne turističke zemlje
svijeta
• kada su stope rasta svj. gospodarstva iznad 4%, stope rasta turističkog prometa čak premašuju 4%

• kada stopa ekonomskog rasta u svijetu padne ispod 2%, tada za turizam nastupaju problemi i stope
rasta turističkog prometa postaju niže od stopa rasta BDP-a

• većina turističkih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih
međunarodnih turističkih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu
polako raste

• daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turističkim destinacijama

• trend rasta turističkog prometa znatno je veći za receptivne destinacije na području jugoistočne
Azije i Pacifika, nego što je to za destinacije u Europi i Americi

• u 10 najveći turistički emitivnih zemalja svijeta po ostvarenoj turističkoj potrošnji ulaze:

NJEM , SAD , VB , FRA , KINA , ITALIJA , JAPAN , KANADA , RUSKA FEDERACIJA i
NIZOZEMSKA

• najveće stope rasta inozemne turističke potrošnje bilježi - KINA

• možemo zaključiti da turistička potražnja s novih tržišta ostvaruje u apsolutnim i relativnim

pokazateljima visoke stope rasta → naime radi se o zemljama sa velikim brojem populacije i
drugačijim životnim navikama, koje ostvaruju i relativno velik broj turističkih putovanja →stoga se
može očekivati da će turisti iz tih zemalja unositi u turistička kretnja sve veće promjene u kulturnoj
dimenziji potražnje

TREND RASTUĆE GLOBALIZACIJE TURISTIČKE POTRAŽNJE:

• zahvaljujući rastućoj disperziji turističkih putovanja iz sfere intraregionalnih prema
interregionalnim putovanjima, turistička potražnja poprimila je globalne razmjere i globalizacija
turističke potražnje prisutna je već više od dva desetljeća

→intraregionalna turistička putovnja - 80% uk. međunarodnih turističkih putovanja

→interregionalna turistička putovanja - do 2020 god. će dosegnuti 25% ukupnih međunarodnih

turističkih putovanja

• globalizaciju turističke potražnje nemoguće je promatrati izvan okvira tehnološkog napretka i to

posebno razvoja zračnog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji

• turizam je „informacijsko intenzivan sustav“ koji ovisi o prijenosu informacija s tržišta ponude na
tržište potražnje i obrnuto

• Internet - omogućava potencijalnim turistima da brzo dođu do informacija, da uspoređuju

informacije iz različitih izvora, da izvrše rezervaciju i/ili da kupe turističko putovanje on-line, da sami
kombiniraju i sastavljaju svoj optimalni turistički proizvod
UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTIČKA KRETANJA:
• ubrzan trend rasta „populacije koja stari“ te trend smanjena broja djece u obiteljima -
jedan od važnijih trendova s kojim se susreću gotovo sve razvijene zemlje svijeta

• ljudi ne mijenjaju navike na odmoru samo zato što su navršili 60 ili 65 godina, već
zadržavaju navike vezane uz turistička putovanja koje su stekli otprije

• očekuje se da će se samo u NJEMAČKOJ od 2003. - 2018. - broj turista u dobi između 70

i 80 godina povećati za više od 50% i da će njih više od 2/3 putovati na odmor u inozemstvo

→ slično se predviđa i za većinu drugih europskih zemalja

• NJEMAČKA - vodeće emitivno turističko tržište svijeta

• Istraživanja upućuju na zaključak da će - emitivni turistički potencijal na tradicionalnim

emitivnim tržištima i sljedećih 40 godina biti populacija „+45“, te da će turistička potražnja
starijih dobnih skupina rasti, dok će istodobno potražnja mlađih dobnih skupina biti u
opadanju

STARIJE DOBNE SKUPINE - izuzetno HETEROGENA skupina turističkih potrošača:

 AKTIVNI SENIORI = zdravi su i često putuju iz preventivno-zdravstvenih razloga

 KONZERVATIVNA SREDNJA I DOBROSTOJEĆA KLASA STARIJIH OSOBA DO

75 GODINA
= zdravi su i nastavljaju sa turističkim putovanjima u istom ritmu kao i u mlađim godinama,
ali imaju i tradicionalno turističko ponašanje

 ovakav će demografski trend imati znatne posljedice na strategije menadžmenta i

marketinga, s obzirom na to da je profil tih turista bitno drugačiji od onoga mlađih dobnih
skupina

NAJVAŽNIJA OBILJEŽJA TOG TRŽIŠNOG SEGMENTA:

• češće putuje
• nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka
• dulje ostaje na odmoru
• kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju
• žele sudjelovati u različitim aktivnostima
• troše više na putovanju

 još uvije na tržištu potražnje su trend setteri mlađeg naraštaja, ali ih tek s malim odmakom
slijede stariji naraštaji

• promjene u demografskoj strukturi stanovništva će znatno utjecati na vrstu turističkih

kretanja u idućim desetljećima
15. Imidž destinacije
Odgovor: Imidž: Pod tim se podrazumijevaju ideje i uvjerenja koje ljudi prihvaćaju o svim
proizvodima koje namjeravaju kupiti a sastavi su dijelovi turističkog proizvoda. Image
 destinacija nije uvijek utemeljen na iskustvu i činjenicama, ali je obično vrlo snažan motiv
za donošenje konačne odluke turista za turistička putovanja. Drugo područje atrakcije koje
pridonosi imidžu destinacije su kulturni događaji. Pozitivan imidž destinacije na
emitivnom tržištu, svijest o razvijenosti turističke ponude u destinaciji.

16. Nove tehnologije u turizmu

17. Čimbenici turističkog razvoja
18. Ugostiteljstvo i turizam
Odgovor: UGOSTITELJSTVO = pretežno uslužna djelatnost koja čini temelj turizma
osiguravajući gostima usluge smještaja, prehrane i posluživanja pića i napitaka u
ugostiteljskim objektima, ali i izvan njih

Radi se o važnoj gospodarskoj djelatnosti koja generira znatan dio prihoda od turizma, ali i
osigurava raznovrsne mogućnosti zapošljavanja.

UGOSTITELJSKE USLUGE ČINE:

• pružanje usluge smještaja
• pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane
• pripremanje i posluživanje pića i napitaka
• pripremanje hrane za potrošnju na drugome mjestu sa ili bez posluživanja (catering)

Ugostiteljstvo je još uvijek radno intenzivna djelatnost s razvijenom podjelom rada, gdje je
rad podijeljen u faze, a uslužuje se velik broj potrošača (gostiju).

5.2.POVIJEST RAZVOJA UGOSTITELJSTVA

• Povijest razvoja ugostiteljstva stara je gotovo kao čovječanstvo.

• 4000 godina pr.Kr.- pojavile su se prve naznake ugostiteljske djelatnosti kod Sumerana u
Mezopotamiji (Sumerske taverne-prvi ugostiteljski objekti na svijetu)
STARE CIVILIZACIJE:
• Egipćani- prvi započeli aktivnost koja se danas zove turizam (organizirali su hranu i
prenoćište za sudionike na religioznim festivalima i sl.)

• U staroj Grčkoj- putovalo se zbog religioznih razloga i zbog sudjelovanja ili

prisustvovanja na Olimpijskim i drugim igrama

• U doba Rimskog Carstva- putovanja su relativno sigurna zbog izvanrednog sustava cesta (
U Pompejima-prvi restoranski lanac)

• 1765.-Boulanger otvara prvi restoran u Parizu

• 1889.- prvi luksuzni hotel u Europi, Hotel Savoy u Londonu

UGOSTITELJSTVO U SAD-U IMA NEKOLIKO SPECIFIČNOSTI:

19. Međuovisnost prometa i turizma

Odgovor: Problem dostupnosti turističke destinacije uglavnom je vezan za magistralnu državnu i/ili
međudržavnu prometnu infrastrukturu koja mora zadovoljiti velike prometne zahtjeve tzv. dalekog
prometa na što kvalitetniji način. Osnovni je to princip, jer će dostupnija destinacija imati bolju
iskorištenost kapaciteta nego ona koja to nije.
Kad se, međutim, govori o dostupnosti turističke destinacije ne radi se samo o kraćem ili duljem
vremenu putovanja, nego i o cijeni putovanja, te najviše o udobnosti putovanja. Stoga se putovanje do
turističke destinacije nastoji pretvoriti u turistički doživljaj, a to znači stvaranje atraktivne ponude koju
 turisti koriste tijekom svog puta do odabrane destinacije i koja znatno prelazi njihove primarne potrebe
tijekom putovanja. Takva je npr. specijalna ponuda pratećih uslužnih građevina uz ceste, na
aerodromima i drugim putničkim terminalima te u prijevoznim sredstvima.
Razvoj prometnih sredstava i prometne infrastrukture za prijevoz velikog broja ljudi te povećanje
slobodnog vremena i standarda stanovništva u najrazvijenijim zemljama svijeta uzrokovao je pojavu i
razvoj tzv. masovnog turizma koji je zasigurno jedna od najznačajnijih ekonomskih ali i socioloških
pojava 20.st.
Nesumnjiva je uloga prometa u razvoju masovnog turizma što potvrđuju i pojedini razvojni pragovi
turizma koji se podudaraju s razvojnim pragovima pojedinih prometnih sredstava – željeznice,
osobnog automobila, zrakoplova. U gospodarskom smislu turizam je jedan od najdinamičnijih sektora
ljudske djelatnosti i zahvaća sve slojeve stanovništva, sve dobne skupine i sve krajeve. Svake se
godine otvara tisuće novih turističkih destinacija po cijelom svijetu – i u razvijenim i u nerazvijenim
zemljama.

Za neke zemlje turizam postaje «slamka spasa» u traženju izlaza iz zatvorenog kruga siromaštva. Čista
i nezagađena priroda osnovni su temelji većine turističkih proizvoda, kojima takve zemlje obiluju, a
koji nalaze svoje tržište primarno u prenapučenim i otuđenim gradovima razvijenog svijeta. Razvoj
prometa omogućuju dostupnost svakog dijela Zemlje i to bez velikog rizika i avanturizma, pa je broj
međunarodnih turističkih putovanja u stalnom porastu.
Za turistička se putovanja koriste najsuvremenija prometna sredstva, ali su jednako zanimljiva
prometna sredstva iz bliže ili dalje prošlosti koja služe kao prvorazredna turistička atrakcija u nekim
destinacijama. Ubrzani razvoj prometa, kao rezultat turističkih putovanja, sa sobom nosi niz različitih
problema koji su prvenstveno vezani za rast, razvoj i dimenzioniranje prometnih kapaciteta, ali i
organizaciju prometa te sigurnost prometa.
Rast prometa sa sobom nosi i druge probleme kao što su uzurpacija prostora, «vizualno zagađenje»
krajolika, negativni utjecaj na okoliš i drugo. Stoga se posljednjih petnaestak godina učestalo govori o
tzv. održivom razvoju turizma kojim bi se trebale minimalizirati ili barem ublažiti negativne posljedice
turističkog rasta.

20. Turističko posredništvo

Odgovor: Turistički posrednici, kao što samo ime kaže, posreduju između turističke ponude i turističke
potražnje ili točnije, povezuju dislocirane sudionike jednog i drugog pola turističkog tržišta. Time
zapravo vrše dvostruku posredničku ulogu, jer s jedne strane privlače vrlo širok krug raznih pripadnika
turističke potražnje, dok s druge strane okupljaju i širok krug potencijalnih pružatelja raznih usluga.
Dakle, turističko posredništvo i jednima i drugima olakšava pristup turističkom tržištu, jer im
omogućavaju lakše međusobno pronalaženje.
Definirajte pojmove i osnovne razlike između turoperatora i putnički agencija:
21. Funkcije turizma u gospodarstvu
Odgovor:

Ekonomske funkcije turizma kao agragacija gospodarskihi izvan gospodarskih

djelatnosti
Ekonomske funkcije turizma kao agregacije gospodarskih i izvan gospodarskih
djelatnosti:
 opći razvitak svih djelatnosti uključenih u agregat turizma;
 multiplikacijski efekt djelatnosti turizma na komplementarno povezane subdjelatnosti;
 inducirajući utjecaj kako na djelatnosti tako i na subdjelatnosti turizma;
 inducirajući utjecaj na razvijanje investicijske djelatnosti;
 uravnoteženje robno-novčanih i platno-bilančnih odnosa;
 opći razvitak cjelokupnog gospodarstva;
 utjecaj na širenje tržišta djelatnosti, a posebno subdjelatnosti turizma;
 utjecaj na diversifikaciju proizvodno-prodajnih programa, posebno i u većoj mjeri,
subdjelatnosti turizma;
 utjecaj na rast i preraspodjelu nacionalnog dohotka;
 inducirajući utjecaj na rast zapošljavanja turizma na gospodarstvo

22. Utjecaj turizma na gospodarstvo

Odgovor: Utjecaj i povezanost turizma s industrijskom proizvodnjom obilježava ne samo
 proizvodnju dugotrajnih potrošnih dobara nego i proizvoda široke potrošnje. Turizam
poticajno djeluje na povećanje industrijske proizvodnje raznih vrsta opreme i inventara za
smještaj i ugostiteljske kapacitete, različitih vrsta prehrambenih proizvoda alkoholnih i
bezalkoholnih pića, proizvodnju kozmetike, posteljine, rublja i niza drugih proizvoda.
Poljoprivreda također ima neizravne koristi od turizma.

23.. Međuovisnost poljoprivrede i turizma

Odgovor: Poljoprivreda također ima neizravne koristi od turizma.
Domaći i strani turisti značajni su potrošači poljoprivrednih proizvoda. Ta činjenica je
posebno važna za one zemlje koje raspolažu razmjerno većom količinom tržnih viškova
poljoprivrednih proizvoda i koje ih izvoze.
Može se reći da nema tržišno konkurentnog turizma bez visoko proizvodne i svjetski
konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Visoka cijena poljoprivrednih proizvoda značajno
djeluje na cijenu ugostiteljskih usluga, a one neizravno na konkurentnost cjelokupnog
turističkog proizvoda. U međunarodnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda postižu se
posredstvom turizma daleko bolji rezultati, jer turisti troše te proizvode gotovo na mjestu
proizvodnje, što je povoljnije nego da se ti proizvodi izvoze na strano tržište.
24. Neekonomske funkcije turizma
Odgovor: NEEKONOMSKE (DRUŠTVENE) FUNKCIJE TURIZMA

SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU – TURISTIČKA DOKOLICA

• Suvremeno industrijsko društvo se zasniva na prenaglašavanju materijalnih dobara te se
naziva potrošačko društvo. Izvor socijalnog identiteta pojedinca se premješta iz
proizvodnje u potrošnju.

• Radno vrijeme se u posljednjih sto godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno. Glavni faktor
koji na to utječe je usavršavanje poslovnih procesa što dovodi do povećanja proizvodnosti
rada. Osim toga, radnici su organiziranom borbom s kapitalom ostvarili pravo na rad, ali i
pravo na slobodno vrijeme.
• U istraživanju turizma treba poći od njegove ishodišne točke – slobodnog vremena. U
teoriji slobodnog vremena postoji njegovo kvantitativno i kvalitativno određenje.
Slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog povećanja u
odnosu na radno vrijeme. Kvalitativno korištenje slobodnim vremenom se zbiva u
području dokolice.

• Slobodno vrijeme je vrijeme koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza (nije
potpuno slobodno jer obuhvaća i obiteljske i društvene dužnosti samo što su one izdvojene
iz organiziranog industrijskog rada).

Dokolicu čine trenuci koji su lišeni i tih dužnosti te se u njima pojedinac potpuno prepušta
 izboru koji je ovisan samo o njegovoj volji. Dokolica razumijeva kvalitetno i produktivno
provedeno slobodno vrijeme.
Svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica!

SADRŽAJI SLOBODNOG VREMENA

Čimbenici kojima su određene aktivnosti u dokolici:

10. 4. DRUŠTVENE (HUMANISTIČKE) FUNKCIJE TURIZMA

KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA

• Kulturna funkcija turizma omogućava čovjeku da upoznaje određene kulturne vrijednosti

u turističkoj destinaciji te se njima koristi. Time turizam pridonosi povećanju opće

naobrazbe i kulture ljudi. Time se zapravo isprepliću kulturna i obrazovna funkcija turizma pa
ih s pravom neki stručnjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma.

• Motivi zbog kojih turisti putuju su: upoznavanje kulturno-povijesnih vrijednosti neke
zemlje, aktivno sudjelovanje u određenim kulturnim događajima ili različiti oblici
obrazovanja (npr. učenje stranih jezika).
• Posebno privlačnu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna baština, a sve
značajniju ulogu ima i izgradnja novih turističkih atrakcija. Drugo područje atrakcije koje
pridonosi imidžu destinacije su kulturni događaji.

• Karakteristike tzv. kulturnih turista: natprosječnog obrazovanja, srednje i starije životne

dobi, iskusni putnici koji posjećuju veći broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja.

3 skupine kulturnih putnika:

• U razvoju kulturnog turizma danas prednjače veliki europski gradovi sa svojom kulturno
– povijesnom baštinom ili kulturnim događajima (pr.: Dubrovnik, Venecija, Rim, Beč i sl.)

• Obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turističko putovanje donosi

turistima nova znanja i spoznaje s različitih područja života. Ona je povezana sa
znatiželjom čovjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turističko putovanje.
Prema tome, obrazovna funkcija nadilazi interese i spoznaje turista vezane isključivo za
kulturne vrijednosti destinacije.
• Teško je odvojiti obrazovnu funkciju od kulturne jer su većinom komplementarne.
Međutim, dobar primjer odvojene obrazovne funkcije je kongresni turizam.

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA:

• Zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti nego je isto tako opće fizičko,
mentalno i socijalno blagostanje.

• Zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjačih motiva turističkog kretanja i turizam

uvijek i u svim svojim oblicima manje-više ima zdravstvenu funkciju.

• Zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija turizma s neposrednim djelovanjem koja

izravno utječe na zdravlje i kondiciju čovjeka.

• Dok je nekad bio osobito razvijen lječilišni turizam, danas se sve više razvija
rehabilitacijski i zdravstveno – preventivni.

• Na temelju motivacije za poboljšanjem zdravlja nastao je specifični oblik turizma –

zdravstveni turizam.
Zdravstveni turizam je privremena promjena stalnog boravišta pojedinca u određeno
povoljno klimatski ili kupališno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije.

• Medicinski turizam pripada zdravstvenom turizmu, a obuhvaća različite postupke

liječenja, poput plastične kirurgije, stomatologije i sl.

• U novije vrijeme je sve učestaliji pojam zdravstveno – preventivnog turizma koji također
pripada zdravstvenom turizmu.
On se zasniva na medicinskim i drugim programima čiji je cilj prevencija bolesti. U
Hrvatskoj su se pojavili 80-ih godina prošlog stoljeća pod nazivom MPAO – medicinski
programirani aktivni odmori, a smatraju se pretečom wellnessa.

• Wellness je cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaća sva područja zdravog kretanja,

tjelesnog vježbanja, prehrane, opuštanja i ovladavanja stresom do osjećaja ugode i
zadovoljstva.
Prof.dr.sc. Damir Jerković