Skripta:

Uvod u turizam

1
Turizam
-skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, a se tim
boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana njihova privredna
djelatnost

Definicije turizma
a. Nominalističke
-turizam je ukupnost odnosa i pojava koje rezultiraju iz putovanja s tim da nije u svrhu stalnog
nastanjenja
b. Gospodarske
-turizam je agregat gospodarskih djelatnosti i ostalih (društvenih) ljudskih aktivnosti u funkciji
potražnje za danim (prirodnim) i stvorenim turističkim dobrima-uslugama i proizvodima.
c. Univerzalne
-turizam je proces, aktivnost i rezultat proizašao iz interaktivnog odnosa turista, turističke
ponude, vlade, lokalne sredine i okruženja (uključeni u proces atraktivnosti i usluživanja)
d. Statističke
-turistom se smatra ona osoba koja duže od 24 sata putuje u neku zemlju u kojoj nema svoje
prebivalište.

Rekreacija
-temeljna turistička potreba
-obnavljanje psihičkih i fizičkih sposobnosti čovjeka (usko vezano uz motiv očuvanja zdravlja)
 S obzirom na uključenost pojedinca: pasivna i aktivna
 S obzirom na mjesto realizacije: dinamička i statička
Dinamička aktivna rekreacija identična je s turističkom rekreacijom, odnosno s turizmom.

Klasifikacija putnika prema WTO:

Uključeni u tur.statistiku: Nisu uključeni u tur.statistiku:

-Posjetitelji (turisti i izletnici)
Turisti- stranci, rezidenti-stranci,
članovi raznih posada(nerezidenti)
Izletnici- putnici na krstarenjima, dnevni
posjetitelji, strane posade
-granični radnici, nomadi, tranzitni putnici, izbjeglice,
diplomati, članovi oružanih snaga, predstavnici
konzulata, privremeni i trajni imigranti.

Putnik:
- Svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga (službeni put,
krstarenje, privremeni rad u inozemstvu)

Posjetitelj:
- Svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljenje
turističke destinacije.

1
 - U toj destinaaciji nema stalno mjesto boravka i ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa
svrhom zarade.
- Sastoji se od podskupina- turista i izletnika

Turist:
- Dobrovoljno napušta mjesto boravka i u mjestu izvan mjesta boravka provodi najmanje jednu
noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije,
zdravlja, obitelji, poslova.
- Boravi najmanje 24 sata – 365 dana.
- Slobodan čovjek jedno je od najvećih dostignuća civilizacije

Izletnik:
- Svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i koja u turističkoj destinaciji
ne boravi dulje od 24 sata.
- Nemoguće je brojčano iskazati jer ne odsjedaju u nikakvim smještajnim objektima, boravak
im nije registriran. (procjena: broj putnika u lučkoj kapetaniji, broj pristanaka broda na
krstarenju.)

Pojmovne razlike: putnik i posjetitelj

- Definicija posjetitelja isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja, tj.zasnivanja radnog
odnosa u tom prostoru.

Temeljne karakteristike turizma:

a) Heterogenost tj.raznorodnost strukture
b) Sezonski karakter poslovanja na tur. tržištu
c) Neproizvodnost karaktera rada u turizmu
d) Specifičnost sastavnih elemenata tur.tržišta
e) Elastičnost tur.potražnje
f) Neelastičnost tur.ponude

Povijesni razvoj turizma

Freyer (1988)
 Predfaza: od „prapočetaka“ do 1850.god.
 Početna faza: 1850. – 1914.
 Razvojna faza: 1914. – 1945.
 Visoka faza: 1945. – do danas

Povijest putovanja i turizma (WTO)

 Rano doba: prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija
 Srednje doba: hodočašća, istraživačka putovanja
 Doba renesanse: edukativna putovanja, the Grand Tour of Europe
 Industrijska revolucija: razvitak gradova, parni stroj
 Moderni turizam: razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

1
Faze razvoja turizma
1. Faza
- Predindustrijska
- Revolucionarni izum: kotač

2. Faza
- Željeznica
- Prva željeznica u Americi 1830.
- Od 1869 transkontinentalna putovanja

3. Faza
- Putovanja autombilom

4. Faza
- Putovanja avionom
- Braća Wright 1903. - prvi let
- Prva U.S. usluga zračnog prometa

5. Faza
- Kružna putovanja
- Ploveći odmor
- Porast za 800% (1970. – 2000.)
- Većina kruzera plovi pod stranom zastavom

Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj

 Razdoblje do prvog svjetskog rata (1850. – 1914.)
 Između dva svjetska rata (1918. – 1939.)
 Od drugog svjetskog rata do 1990.
 Novija hrvatska povijest do današnjih dana

Što suvremeni turizam čini posebnim?!

 Snažna polarizacija s izrazitim regionalnim obilježjima

 Turizam je „nježna biljka“
 Sposobnost transformacije
 Pokretačka snaga
 Investicije (atraktivan recipijent međunarodnog kapitala)
 Aktiviranje i primjena suvremenih dostignuća tehnološkog progresa
 Sposobnost afirmacije u posve nedefiniranim uvjetima
 Pogodan za političku instrumentalizaciju
 Prema destruktivnoj sposobnosti
 Prema promociji ljudske suvremenosti

1
Turizam-danas
 Turizam u neprestanom rastu i kao aktivnost i kao ekonomski sektor
 Turizam direktno i indirektno generira i podržava 195 mil.radnih mjesta globalno
 Predviđanja preko 250 mil.poslova u 2010.
 Polovina poslova u rukama SME-a (krvotoci turizma)
 Turizam je odgovoran za više od 10% globalnog rast (GDP-a)
 Međunarodni dolasci procijenjeni na 1.5 mlrd. (2020.)

Turizam masovnog i industrijskog društva ne može biti isto što i turizam postindustrijskog i
individualiziranog društva

Društveni razvoj= promjena društvenih uvjeta= nastaju (mjenjaju se) potrebe, formiraju se nova
iskustva.

Vrste turizma:
Grupe podjela prema:
1. Trajanju boravka turista
a. Boravišni- najmanje 3 uzastopna noćenja
b. Izletnički- aktivnosti turista prema određenom aktivnom resursu u trajanju unutar 24h
c. Vikend turizam- obuhvaćaju aranžmane bazirane na 2 noćenja

2. Stupnju mobilnosti turista

i. Stacionarni- volja za stacionarnim boravkom u određenoj turističkoj destinaciji.
ii. Mobilni- neprekidno kretanje turista i kratko zadržavanje u pojedinim turističkim
destinacijama radi noćenja, obroka, razgledavanja

3. Nacionalnoj pripadnosti turista

1) Domaći
2) Međunarodni

4. Prostornom obuhvatu
a) Lokalni- kretanje turista na lokalnoj razini
b) Regionalni- kretanje turista u smjeru atraktivnosti resursa na prostoru jedne regije
c) Nacionalni- kretanje turista unutar granica jedne zemlje
d) Međunarodni- globalni razmjeri

5. Dobnoj strukturi turista

A. Dječji- za djecu do 14 godina
B. Omladinski
C. Obiteljski- od 18 do 60 godina. Najveći segment s najvećim prihodima.
D. Umirovljenički- potrošačke mogućnosti ovog segmenta stalno rastu. Navike i životni
ritam pripadnika ovog segmenta ne odstupa mnogo

1
6. Prostoru na kojemu se odvija turističko putovanje
a. Primorski
b. Planinski
c. Jezerski
d. Termalno kupališni
e. Seoski
f. Gradski

7. Načinu organizacije putovanja

1. Individualni- turisti kreću na putovanje u vlastitom aranžmanu, prema vlastitim spoznajama,
bez ikakve posredničke pomoći.
2. Organizirani- turisti svoju organizaciju potpuno prepuštaju turističkom posredniku, a
karakteriziraju ih približno iste želje i ciljevi. Cjenovno najprihvatljivije
3. Mješoviti- turisti idu u vlastitoj režiji, ali pri tome koriste informacije putničke agencije.

8. Specifični oblici suvremenog turizma

 Zdravstveni- ističe zdravlje kao središnji motiv bez obzira na prirodni prostor u kojima
se turistička aktivnost obavlja (priobalje, planine, jezera)
 Kulturni- dolazak turista u nepoznatu sredinu sa svrhom upoznavanja povijesnih
vrednota, ali i suvremenog načina življenja na tom prostoru
 Lovni i ribolovni- karakterizira onu skupinu turista koji svoje slobodno vrijeme
provode u organiziranom lovu i ribolovu, ali i svojom natprosječnom potrošnjom
pomažu u obnovi i očuvanju eko sustava. Podrazumjeva posebnu organizaciju i zaštitu
ljudi i dobara.
 Naturizam- objedinjuje želje milijun posjetitelja čiji je moto slobodan odnos čovjeka i
prirode koji se očituju u nekorištenju odjevnih predmeta za boravaku nekom
prostoru. Trebaju imati prostore u kojem se mogu nesmetano kretati neodjeveni.
 Ekoturizam- pokret je očuvanja prirode i zdravog okoliša u okviru turističkih
putovanja.
 Kongresni turizam- najčešće obuhvaća tematske skupove znanstvenog i stručnog
karaktera organizirane u određenom mjestu. Obuhvaća relativno velik broj sudionika
čija je potrošnja u destinaciji prosječno viša od uobičajenih posjetitelja.
 Nautički turizam- uključuje boravak turista na plovilima, najčešće u vlastitom
aranžmanu. Razvoj ovog oblika turizma podrazumjeva prije svega postojanje
prirodnih pogodnosti, dobru cestovnu i priobalnu infrastrukturu koja će turistima
nesmetano omogućiti bavljenje ovim aktivnostima.
 Vjerski turizam- turisti zadovoljavaju portebe religijskog i duhovnog karaktera. Često
se naziva i hodočasnički turizam.
 Manifestacijski turizam- podrazumijeva kretnje relativno velike skupine turista na
manifestacije sportskog, kulturnog, zabavnog i nekog drugog karaktera.
 Robinzonski turizam- noviji oblik turizma razvijen u priobalnom području i to najčešće
na otocima s vrlo oskudnim infrastrukturnim i životnim uvjetima.
 Turizam s temom gastronomije, vinskih cesta itd....

1
Vrste turizma (po različitim kriterijima)
1. Individualni
2. Masovni tj.selektivni- ambijentalni, arheološki, mali turizam, ruralni, zdravstveni, planinski,
kulturni

- Alternativne vrste: jezerski, riječni, avanturistički, alternativno razgledavanje grada

- Edukativno - komunikacijske vrste: dječji, đački, studentski, školski, manifestacijski, religijski
- Ekskluzivne vrste: elitni, lovni, pomorski, gastronomski
- Zabavno- rekreativne vrste: hedonistički, sportski, zabavni

Ekonomska obilježja turizma

Temeljne funkcije turizma

1. Primarne- gospodarske
- Direktno djelovanje
- Indirektno djelovanje
- Multiplikativno djelovanje

2. Sekundarne – neekonomske, negospodarske

- Zdravstvena funkcija
- Zabavna funkcija
- Politička funkcija
- Kulturna funkcija
- Socijalna funkcija

Direktno djelovanje (ekonomske funkcije)

 Utjecaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak
 Utjecaj turizma na platnu bilancu zemlje
 Utjecaj turizma na razvoj nedovoljno razvijenih područja
 Utjecaj turizma na zapošljavanje
 Utjecaj turizma na samo turističko gospodarstvo

Utjecaj turizma na BDP

o Turistička potrošnja je dio osobne potrošnje namjenjene putovanju i boravku izvan mjesta
stalnog boravka radi odmora, oporavka, zabave, razonode.
o Turistička potrošnja je samo jedan od ukupnog prihoda pojedine grane, osim u turističkim
agencijama gdje je turistička potrošnja u pravilu cjelokupni izvor prihoda
o Novac koji troše turisti ne prestaje se kretati – izražava se kroz dohodovni multiplikator
o Najveći doprinos rastu BDP-a daje sektor usluga.

Utjecaj turizma na zaposlenost

 Turizam je radno intenzivan sektor što znači da uveliko ovisi o ljudima koji rade u njemu
 Turizam se vrlo često razvija u inače nerazvijenim područjima kao što su npr.otoci u Hrvatskoj
pa je on vrlo često i jedina mogućnost zarade

1
  U 2002.god. u Hrvatskoj je zabilježeno 1 060 100 zaposlenih u poslovnim subjektima od čega
je 40 000 bilo zaposleno u turizmu

Utjecaj turizma na investicije

- Da bi se razvio turizam potrebna su ulaganja u objekte i usluge koji čine turističku ponudu.
- U turističke inovacije mogu se ubrojiti i različite marketinške aktivnosti koje provodi
nacionalna turistička organizacija u inozemstvu.
- Osnovna opasnost intenzivnog razvoja turizma je u napuštanju drugih gospodarskih aktivnosti
radi 'brze zarade u turizmu'

Utjecaj turizma na ravnotežu platnih odnosa s drugim zemljama

 Zemlja može zaraditi na dva načina: vidljivim (izvoz proizvoda) i nevidljivim (izvoz usluga).
 S jedne strane emitivna zemlja nastoji utjecati na smanjivanje odlazaka svojih građana u
inozemstvo, a receptivna zemlja nastoji utjecati na povećanje dolazaka inozemnih posjetilaca
u svoju zemlju.
 Turizam je znatan izvor deviznih sredstava i samim time izvozna djelatnost, koja svoje prihode
ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta

Indirektno djelovanje turizma

 Izražava se kroz aktivnosti koje gospodarski povezuju turizam i druge gospodarske grane i to
na način da one posredno potpomažu razvoj turizma osiguravajući svojim proizvodima
njegovu funkciju.
 U posljednje vrijeme, razvojem turističkih potreba, industrija zabavnih i rekreativnih sredstava
ima sve veći udio svojega tržišta upravo u turizmu.

Multiplikativno djelovanje turizma

 Izražava se kroz aktivnosti koje gospodarski povezuju turizam i druge gospodarske grane i to
na način da one posredno potpomažu razvoj turizma osiguravajući svojim proizvodima
njegovu funkciju.
 U posljednje vrijeme, razvojem turističkih potreba, industrija zabavnih i rekreativnih sredstava
ima sve veći udio svojega tržišta upravo u turizmu.

Platna bilanca
 Platežna bilanca prema definiciji MMF-a je statistički prikaz, koji pokriva određeno
razdoblje, a pokazuje:
i. transakcije robom, uslugama i dohotkom, između privrede i ostalog svijeta,
ii. promjene vlasništva i ostale promjene u monetarnom zlatu te privrede, specijalnim pravima
vučenja i potraživanja i obvezama zemlje prema svijetu,
iii. jednostrane transfere i potrebne protustavke za uravnoteženje, u računovodstvenom smislu
bilo koje stavke za dane transakcije i promjene koje se međusobno ne izravnavaju.

1
 AKTIVA PASIVA
A. Roba, usluge, dohodak A. Roba, usluge, dohodak
1. Izvoz robe (prvenstveno robe potrošnog i trajnog 1. Uvoz robe (prvenstveno prehrambenih proizvoda robe
karaktera i umjetničkih predmeta) široke potrošnje i opreme)
2. Transport 2. Transport
3. Putovanja(izdaci stranih turista za turističke usluge u 3. Putovanja (izdaci rezidenata u inozemstvu za turističke
užem smislu) usluge u užem smislu)
4. Dohodak od investicija(dohodak od direktnih 4. Dohodak od investicija (plaćanje kamata na strane
investicija u inozemstvo) investicije)
5. Ostala roba, usluge i dohodak 5. Ostala roba, usluge i dohodak
Privatne transakcije Privatne transakcije
- (dohodak od sezonskih turističkih radnika u - dohodak sezonskih turističkih radnika nerezidenata
inozemstvu) - reklamiranje (promocija) – obuka turističkih radnika u
- reklamiranje (promocija) inozemstvu
- obuka stranih turističkih radnika Ostalo
Ostalo

B. Jednostrani transferi B. Jednostrani transferi

6. Doznake turističkih radnika (nerezidenata) zaposlenih u 6. Doznake turističkih radnika (rezidenata) u inozemstvo
inozemstvu

C. Kapital
7. Direktne investicije (iz inozemstva)
8. Ostali dugoročni kapital – krediti za opremu, primljeni
9. Ostali kratkoročni kapital poduzeća u društvenom
vlasništvu turističkog sektora
Neto greške i propusti
C. Kapital
7. Direktne investicije u inozemstvo
8. Ostali dugoročni kapital – krediti za opremu odobreni
9. Ostali kratkoročni kapital poduzeća u društvenom
vlasništvu turističkog sektora
Neto greške i propusti

TSA (turistička satelitska bilanca)

 U TSA ulazi i potrošnja stranaca i domaćih gostiju, sve investicije (kapitalna ulaganja) od kojih i
turizam ima koristi, poljoprivredna i industrijska proizvodnja, trgovina... dakle sve ono što ima
veze s turizmom.
 TSA pokušava sagledati sve multiplikativne efekte od turizma.
 Hrvatska je tek prvi puta 2002. izašla u javnost s podacima TSA.
 3 ključne stavke TSA:
potrošnja hrvatskih državljana u turizmu,
potrošnja inozemnih državljana u Hrvatskoj,
te ostali vrijednosni učinci putem gospodarskih aktivnosti koje je potaknuo turizam.

1
Značaj turizma za Hrvatsko gospodarstvo
 Predstavlja strateški sektor hrvatskog gospodarstva
 po podacima HNB, u drugom kvartalu 2006. prihodi od turizma porasli
su za 12% i činili su 32% ukupnog BDP-a
 potiče investicijsku aktivnost na državnoj i lokalnoj razini
 promocija hrvatskog turizma istovremeno i promocija Hrvatske u svijetu
 Povećava zaposlenost
 stopa nezaposlenosti
 izvan sezone I-III 2006. 18,3%
 u pred- i glavnoj sezoni IV-VIII 2006. 16,3 %
 Multiplikativni efekti na druge djelatnosti
 po istraživanjima WTO u Španjolskoj, tijekom jednog boravka turist prosječno koristi
usluge 57 različitih pružatelja usluga
 Hrvatski proizvod za hrvatski turizam:
 tržište od 8,5 milijuna stranih potrošača za hrvatsko gospodarstvo
 turizam nije generator uvoza već šansa za izvoz domaćih proizvoda i usluga
 Poboljšava standard građana
 povećanje kunske i devizne štednje na računima građana
 prema podacima banaka, kunski i depoziti građana
u ljetu 2006. povećani 30% u odnosu na ljeto 2005.

Turizam iz godine u godinu postaje sve važniji čimbenik hrvatskog gospodarstva, koji direktno i
indirektno značajno pridonosi rastu bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti.

Preduvjeti razvoja turizma

Čimbenici pojave turizma:
I. pokretači čimbenici
- objektivni (racionalni) su oni koji proizlaze iz osobnog standarda stanovništva.
Stanovništvo, urbanizacija, industrijalizacija, financijska sredstva, slobodno vrijeme
- subjektivni (iracionalni)
moda, oponašanje, navike, prestiž, vjera, ljubav , snobizam

II. čimbenici ponude

- atraktivni
- komunikacijski
- receptivni

III. posrednički čimbenici

- čimbenik koji povezuje turističku ponudu i potražnju.

1
 - Pretežno se javlja u obliku rada turističke agencije te nekih drugih organizacija posredništva

Turističko tržište
- tržište roba i tržište usluga
- Predstavlja skup odnosa ponude i potražnje koji posredstvom novca određuju cijene roba i
usluga.
- Novac je dominantan pokretač čitavog turističkog agregata u svijetu.
- 3 bitne karakteristike: -mjesto na kojem se susreću tur.potražnja i ponuda,tj kupci i prodavači
-vrijeme susreta
-način funkcioniranja na tržištu

Turist je „par excellence“ potrošač koji troši svoj „turistički budžet“:

- U ugostiteljstvu
- U trgovini
- U prometu
- U putničkoj agenciji
- U ostalim granama i djelatnostima

Turistička potražnja
- Predstavlja skupinu potencijalnih turista-potrošača koja svojim stavovima, navikama, željama i
mogućnostima određuje količinu, kvalitetu i cijenu pojedinih usluga na tur.tržištu.
Čimbenike koji djeluju na turističku potražnju je moguće agregirati u slijedeće skupine utjecaja:
 Individualni utjecaj- putovanje kao bijeg ili kontra ponašanje, radoznalost, samoća.
 Društveni utjecaj- vrijednosti, norme
 Državni utjecaj- politički odnosi, zakoni
 Utjecaj okoline- klima, ekologija, urbanizacija
 Utjecaj gospodarstva- privredni razvoj, dohodak, tečajevi
 Utjecaj ponude- usluga, prodaja, cijene

Vanjske pretpostavke formiranja tur.potražnje:

a. Objektivne (životni standard, slobodno vrijeme, slobodna sredstva)
b. Subjektivne (racionalne i iracionalne)

Karakteristike tur.potražnje:
1. Dislociranost potražnje od ponude
- Turistička potražnja je u pravilu prostorno odvojena od tur.ponude
- Ta odvojenost može biti nekoliko km, do nekoliko tisuća km, što prvenstveno ovisi o
geografskoj poziciji mjesta stalnog boravka

2. Heterogenost potražnje
- Različitost- definirana je neodređenom skupinom ljudi, koja ima različite potrebe
- Čimbenici koji utječu na tu različitost:- demografski
-psihografski
-geografski
-skupina čimbenika predodređenih ponašanjem

1
 turista na tur.putovanju

3. Elastičnost potražnje
- Promjena u ponašanju
- Primarna- sposobnost mjenjanja u odnosu na cijene, prihode
- Sekundarna- sposobnost mjenjanja u odnosu na ponudu

4. Mobilnost tur.potražnje
- Očituje se u činjenici da je turistička potražnja izuzetno pokretljiva u prostoru, posebno u
suvremeno doba kada su prometne povezanosti regija, zemalja i kontinenata iz dana u dan
sve jače i intenzivnije

5. Sezonski karakter tur.potražnje

- Jedna je od važnijih karakteristika, a uvjetovana je s 2 čimbenika:
a. Klimatskim uvjetima
b. Trendovima u kretanju tur.potražnje
- Najčešći motini koji pokreću tur.putovanja su kupanje i skijanje pa iz toga proizlaze 2
tur.sezone (ljetna i zimska)

Turistička ponuda
- Količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom tržištu u određeno
vrijeme i po određenoj cijeni

Karakteristike turističke ponude:

1. Dislociranost ponude od potražnje
- Svaka tur.ponuda odvojena je od emitivnih tržišta
- Turist mora prijeći određenu udaljenost od svog mjesta stalnog boravka do izabrane
destinacije

2. Heterogenost ponude
- Jedan je od uvjeta privlačenja tur.potrošača s različitim interesima, navikama, željama i
mogućnostima

3. Neelastičnost
- Svoj kapacitet ne može mjenjati ili prilagođavati trenutnoj potražnji

4. Statičnost
- Ponuda je statična i neprenosiva

5. Sezonski karakter

1
Očekivanja WTO-a do 2020.godine
 Regionalna struktura: dominantna uloga Europe
 Povećana uloga nacionalnih i zabavnih parkova
 Važnost tranzitnih tur.kretanja
 Dekoncentracija tijekom godine
 Povećanje promocijskih aktivnosti
 Povećanje interesa krupnog kapitala
 Rješavanje ekoloških problema
 Osiguravanje kvalitetne radne snage
 Povećanje uloge nautičkog turizma
 Međunarodna suradnja u oblasti unapređenja međunarodnog turizma
 Primjena suvremenih oblika putovanja u turizmu
 Posebna pažnja posvetit će se turistima sa visokim prihodima

Turistička potrošnja
 uloga i značaj turizma u gospodarskom sustavu zemlje, prvenstveno se mjeri ukupnim
prihodima od putovanja i boravka turista ostvarenih kroz turističku potrošnju

 ukupnost izdataka turista namijenjenih financiranju putovanja i boravka izvan mjesta stalnog
boravka u zemlji ili inozemstvu radi zadovoljenja turističkih potreba

 finalna, neproizvodna potrošnja

 u velikoj većini slučajeva diskrecijski dio osobne potrošnje, dok se u manjoj mjeri odnosi na
potrošnju poduzeća i institucija
 u prostorno-geografskom i realizacijskom smislu potpuno neograničena
 u pravilu nije uvjetovana vremenskom, životnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom
drugom prisilom

 jedina veza kojom istražujemo direktne i indirektne ekonomske učinke turizma na

gospodarstvo

 visina i struktura ostvarene turističke potrošnje predstavlja odraz dostignutog stupnja

gospodarskog razvoja i raznolikosti ponude turističke destinacije
 odvija se na vrlo specifičan način i u specifičnim okolnostima

Ekonomski učinci tur.potrošnje

 rast bruto domaćeg proizvoda
 uravnoteženje odnosa platne bilance (smanjenje deficita)
 rast cijena proizvoda i usluga
 rast cijena zemljišta i nekretnina
 oscilacije u kretanju tečaja nacionalne valute
 povećano zapošljavanje
 poticanje investicijske aktivnosti
 jačanje i restrukturiranje regionalnog razvoja

1
Formiranje cijena usluga na turističkom tržištu
Opće karakteristike cijena:
 regulator odnosa turističke ponude i turističke potražnje odnosno visine i strukture turističke
potrošnje
 upravljanje cijenama jedan je od ključnih strateških instrumenata u ostvarivanju konkurentske
prednosti na tržištu
 u prosjeku, visoko konkurentno turističko tržište ne omogućava sudionicima turističke ponude
izraženiju fleksibilnost u upravljanju cijenama
 uslijed komplementarnosti i međuovisnosti usluga na turističkom tržištu, snižavanje cijene
jedne vrste usluga (npr. smještaj ili manifestacije) može generirati ubrzani rast ukupnih
prihoda od turizma
 s obzirom da se radi o uslugama, inicijalno cjenovno pozicioniranje i upravljanje cijenama
temelji se na kontinuiranom istraživanju tržišta i analizi okruženja (SWOT i PEST)
 kretanje cijena usluga u turizmu izravno ovisi o sezonalnosti turističke ponude i potražnje, ali i
o fazama životnog ciklusa turističkog proizvoda destinacije
 zbog fiksnih kapaciteta ponude, rast potražnje na turističkom tržištu prati rast cijena usluga
(obrnuto od robnog tržišta!)
 turistička potražnja je prosječno visoko osjetljiva na promjene razine cijena (cjenovna
elastičnost)

Vrste cijena:
1. cijena za individualnog gosta – u pravilu najviša cijena koju gost plaća kada sam dolazi na
recepciju smještajnog objekta
2. cijena za organizirane grupe gostiju – cijena sobe po sniženoj tarifi koju odobrava uprava
smještajnog objekta, a daje se organizatoru putovanja u zamjenu za povećani priljev turističke
potražnje
3. povlaštena cijena – je specijalna cijena koju pružatelji usluga u turizmu daju samo uskom
krugu svojih “vjernih” korisnika ili korisnicima od visokog značaja (VIP gosti)
4. paušalna cijena – je skupna (jedinstvena) cijena turističkog aranžmana temeljena na zbroju
vrijednosti usluga od kojih se aranžman sastoji
5. zatvorena cijena – cijena hotelskog smještaja (gradski hotel) jedinstvena za sve sobe u
objektu, a formira se i unaprijed objavljuje za razdoblje trajanja velikih manifestacija kada je
potražnja za smještajem veća od ponude (npr. velesajam, sportski susreti)
6. cijene s obzirom na vrijeme korištenja tijekom godine:
- predsezonska
- sezonska (koja može biti podijeljena na više vremenskih intervala, najčešće tjedno)
- posezonska

1
Turistička destinacija
- prostorna jedinica koja svojim komplementarnim sadržajima odgovara zanimanju jednog ili
više segmenata turističkih korisnika

- optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika te mogućnosti tur.djelovanja u skladu s

preferencijama tržišta neovisno o administrativnim granicama:

1- fiksni čimbenici
- oni koji se ne mogu mjenjati ili se mjenjaju dugoročno
- mogu se još nazivati prostorom za tur.aktivnosti
- npr. slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti, hoteli, kult.objekti

2- varijabilni čimbenici
- su turističke robe i ulaganja rada potrebnoga za odgovarajuće povezivanje tih roba i njihovo
plasiranje na tržište
- jedinstveno područje-grad ili mjesto- koje je moguće jasno odrediti u smisli ruralnog,
primorskog ili gorskog područja.

Karakteristike:
a) kompleksna i multi dimenzionalna usluga
b) ostale ekonomske i društvene aktivnosti, koje mogu biti komplementarne, ali i konfliktne u
odnosu na različite aspekte u turizmu.
c) Posjeduje 'domaćinski' mentalitet
d) Upravljana je javnim autoritetom i izabranim vijećem odgovornim za planiranje i
management
e) Ima i aktivni privatni sektor
f) Geografski lokalitet kojeg turisti posjećuju
g) 3 različita stupnja: -mjesto
-zona destinacije
-regija

Turističko mjesto

 Mjesto koje turisti posjećuju bez obzira na to je li ono ljudsko naselje

 Svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak gostiju.
 U užem smislu smatraju se naselja, bez obzira na veličinu, kod kojih je u sezoni tako osjetan
priljev turista da oni privremeno sačinjavaju značajan dio stanovništva određenog mjesta, te
koja su naročito zainteresirana za turističko gospodarstvo, a to znači da znatan dio njihovog
stanovništva temelji svoju egzistenciju na turizmu.

Turistički lokalitet

 Najmanja i osnovna prostorna jedinica u unutrašnjoj prostornoj strukturi regije i dio prostora
tur.mjesta
 Po funkciji su: homogene monofunkcionalne prostorne jedinice

1
Zona destinacije

 Geografsko područje koje sadrži kritičnu razvojnu masu koja zadovoljava putničke ciljeve
 Značajno: nijedan od pristupa ne koristi koncept destinacije samo kao područje, a posebno se
ističu naglasci uvažavanja specifičnih regija u kojima se turizam 'događa'

Regionalizacija

 Mjerenje utjecaja regije u kartografskom smislu

 Percipirani značaj regije
 Kognitivno mapiranje
 Funkcionalna regionalizacija
 Identifikacija zona destinacije

Turistički posrednici

1. Turoperator
- Trgovac na veliko
- Poduzetnik i posrednik
- Kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti račun
- Kreira vlastiti proizvod
- Osnovni prihod: prodaja vlastitih proizvoda
- U pravilu nema izravni kontakt s ljudima
- Prodaju vrši preko posrednika
- Lokacija nije presudna za poslovanje
- Glavna funkcije: organizatorska
- Informativno-savjetodavna uloga specifična
- Promocija vrlo izražena

2. Turistička agencija
- Trgovac na malo
- Posrednik
- Prodaje usluge u svoje ime, za tuđi račun
- Plasira na tržištu tuđe proizvode
- Osnovni izvor prihoda: provizija
- Ima izravni kontakt
- Izravna prodaja usluge klijentima
- Vrlo bitna lokacija
- Glavna funkcija: posrednička
- Informativno- savjetodavna uloga prevladava
- Komercijalno-propagandna funkcija bitna

Odnos prema klijentima:

A. Zakup velikog broja različitih kapaciteta

1
 B. Proizvod: turistički aranžman
C. Povoljne cijene
D. Masovna prodaja

Faze u procesu formiranja paket- aranžmana

a) Istraživanje tržišta
b) Određivanje ciljnog tržišta
c) Odluka o sadržaju aranžmana
d) Postavljanje preliminarnog programa i gruba kalkulacija cijene
e) Izbor ponuđača usluge
f) Pregovori i ugovaranje usluga s dobavljačima
g) Kreiranje jezgre aranžmana
h) Definiranje svih elemenata sadržaja aranžmana
i) Određivanje prodajne cijene aranžmana
j) Priprema i tiskanje kataloga

Oblici povezivanja u turizmu

1. Horizontalno
 Turistička agencija  turistička agencija
 Hotelsko poduzeće  hotelsko poduzeće
 Zrakoplovna kompanija  zrakoplovna kompanija

2. Vertikalno
 Turistička agencija  zrakoplovna kompanija
 Zrakoplovna kompanija  hotelsko poduzeće
 Turistička agencija  zrakoplovna kompanija
 Trgovinske i druge organizacije

3. Dijagonalno

Vertikalna integracija- djeluje na više od jedne razine na tržištu

Svjetski turoperatori:
- TUI (Thomson)
- First Choice
- My Travel
- Thomas Cook

 Thomson travel group i Thomas Cook obavljaju funkcije:

a. Turoperatora
b. Kompanija za iznajmljivanje kuća za odmor
c. Čarter – zrakoplovna kompanija
d. Lanac trgovačkih agencija
e. TUI, NUR

1
 i. Alotman
- Ugovor o zakupu najčešće hotelskog prostora za smještaj.
- Turistička agencija se obvezuje da će u ugovorenom roku popuniti kapacitete.

ii. Aranžman
- Nagodba, sporazum
- Jedna ili više usluga koje se nude klijentu

iii. Čarter
- Najam broda ili aviona za jedno putovanje

iv. Back-to-back
- Čarter letovi- koordinacija između polazaka

v. Bermuda plan
- Samo soba i doručak

vi. Check in
- Prijava

vii. Check out

- Odjava

viii. Double room

- Dvokrevetna soba

ix. VIP putnici

- Značajne ličnosti, posebna pažnja

x. Inclusive tour
- Putovanje zračnim prijevozom
- Uključena ugostiteljska usluga u odredišnom mjestu.
- Vrijedi povlaštena tarifa

Turistički sektor:

1. Turist- promatran korz: karakteristike lokacije, interese za aktivnosti, kulturnu pozadinu

2. Atrakcije- sve što turisti žele vidjeti, stimulansi za poduzimanje putovanja, očekivane koristi
3. Turističke usluge- smještaj, prehrana, šoping
4. Turistički posrednici- turističke agencije, turoperatori
5. Promet- promet do destinacije, atraktivnost, između atraktivnosti, smještajnih kapaciteta
6. Javni sektor i politike- opće i posebne turističe politike
7. Informacije- imidž i predstava o destinaciji, promocija i marketing, informiranje i javnost

1
Karakteristike turističkog sektora:
- Niska razina koncentracije u sektoru
- Visoka razina kontakta s kupcem i treninga osoblja
- Priroda proizvoda u turizmu zahtjeva kontinuitet investiranja
- Sezonalnost potražnje zahtijeva promocijske i cijenovne strategije

Sociološke baze turističkog razvoja

Rast turizma kroz:
1. Rast populacije
2. Rast urbanizacije
3. Napredak komunikacijskih i informacijskih tehnologija
4. Promjena u mobilnosti i pristupačnosti
5. Raspoloživi odmor
6. Rast realnih prihoda
7. Rast zanimanja za sektor turizam

Sociološki aspekt: razlike gosta i domaćina

- Bazične vrijednosti
- Religijska uvjerenja
- Tradicija
- Običaji
- Životni stil
- Ponašanje odrednice
- Način odjevanja
- Osjećaj kalkulacije vremenom
- Ponašanje prema strancima

Klasifikacije uloge turista

a. Organizirani masovni turist
b. Individualni masovni turist
c. Istraživač
d. Pustolov

5 motiva dolaska u Hrvatsku

 Odmor i relaksacija na moru
 Upoznavanje prirodnih ljepota
 Zabava
 Nova iskustva i doživljaji
 Sport, rekreacija i fitness

1
Primjeri negativnih socio-ekonomskih utjecaja
 Ekonomija
- Razlike u bogatstvu
- Razlike u navikama potrošnje
- Različite dohodovne skupine
- Porezi

 Rad
- Ograničenje lokalnih mogućnosti zapošljavanja
- Promjene u ponašanju turističkih radnika
- Dječji rad

 Ponašajni i demonstracijski efekt

 Alokacija resursa

Primjeri negativnih socio-kulturnih utjecaja

 Seks
 Kriminal
 Zdravlje
 Komodifikacija
 Standardizacija

Primjeri pozitivnih socio- kulturnih utjecaja

 Jačanje lokalnog ponosa
 Turizam-veća socio-kulturna svjesnost i mir
 Turizam- osigurava direktnu socio-kulturnu podršku.

Kulturni turizam
- Posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za
povijest, umjetnost, nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije

Kulturni resurs=/ kulturni turistički proizvod

Proizvod- formalizirana, pakirana i upravljana prezentacija baštine, umjetnosti ili jedinstvene
atmosfere destinacije
Proizvod
- Jedinstven
- Zanimljiv
- Budi maštu
- Popratni uslužni sadržaj
- Kvalitetna usluga

Tipologija kulturnih turista

1. Motivirani kulturom
- Privučni elitnim kulturnim događanjima

1
 - 5-15% turista, 5% lokalnih stanovnika

2. Inspirirani kulturom
- Dobro poznate kulturne atrakcije/događanja, ali tek površan interes za kulturu
- 30% turista, 15% lokalnih stan.
3. Privučeni kulturom
- Odluku o posjeti kulturnoj atrakciji/događanju donose tijekom boravka u destinaciji
- 20% turista, 20% lokalnih stanovnika

Međunarodne i domaće turističke organizacije

 Međunarodne organizacije:
1. World Tourism Organisation (WTO)- UNWTO
o Pomoć zemljama članicama,
o Pomoć i savjeti turističkim destinacijama i poslovima radi maksimiziranja ekonomskih,
socijalnih i kulturnih efekata od turizma
o Identificiranje tržišta
o Asistiranje u turističkom planiranju kao agencija izvršilac programa razvoja Ujedinjenih
Naroda; (United Nations Development Programme: UNDP)
o Savjetovanje o harmonizaciji politika i prakse
o Sponzoriranje edukacije i treninga, i identificiranje izvora
o Fondova
o Promoviranje povezanosti posjetitelja i domaćina
o Održivost kao odrednica razvoja koji povezuje potrebe današnjih turista i domaćina regija
osiguravajući resurse za budućnost
o Ohrabrivanje implementacije Globalnog Etičkog Kodeksa za Turizam (ljudska prava i
fundamentalne slobode)

2. World Travel and Tourism Council (WTTC)

o Rad sa vladama zemalja radi razvoja turizama i strategije ekonomskog razvoja te povećanja
zaposlenosti istih;
o Otvaranje prema natjecateljskim tržištima
o Promoviranje održivog razvoja
o Eliminiranje barijera rastu u industriji
3. World Bank, United Nations

 Regionalne agencije i banke:

4. Pacific Area Travel Association i
5. European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)

 HTZ
- Nacionalna turistička organizacija
- osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i
provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe
promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u
turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske

1
Zadaće HTZ-a:
 Objedinjuje sveukupnu turističku ponudu Republike Hrvatske
 Ustrojava i provodi operativno istraživanje tržišta za potrebe promocije hrvatskog turizma,
 Izrađuje programe i planove promocije hrvatskog turističkog proizvoda,
 Ustrojava, provodi i nadzire sve poslove oko promocije turističkog proizvoda,
 Analizira i ocjenjuje svrhovitost i djelotvornost poduzetih promidžbenih poslova,
 Ustrojava hrvatski turistički informacijski sustav i obavlja turističku informativnu djelatnost,
 Potiče i koordinira poticanje svih Turističkih zajednica kao i svih gospodarskih te drugih
subjekata u turizmu koji djeluju neposredno i posredno na unapređenju i promidžbi turizma,
Osniva turistička predstavništva i ispostave u inozemstvu, organizira i nadzire njihov rad,
 Surađuje s nacionalnim turističkim organizacijama drugih zemalja i specijaliziranim
međunarodnim regionalnim turističkim organizacijama,
 Na temelju izvješća turističkih zajednica županija prati, analizira i ocjenjuje izvršavanje
planovima i programima utvrđenih zadaća i uloga sustava turističkih zajednica,
 poduzima mjere i aktivnosti za razvitak i promicanje turizma u turistički nerazvijenim
dijelovima Republike Hrvatske.

Dolascu u RH
1. Njemačka
2. Italija
3. Slovenija
4. Austrija
5. Češka

 Javni sektor
- Poboljšavanje infrastrukture
- Suzbijanje sive ekonomije u turizmu

 Privatni sektor
- Ulaganja u kvalitetu smještaja i dodatnu ponudu

Poznati svjetski hotelijeri

 Cendat Corporation / New Jersy, USA / 5566 hotela
 Best Western Internatonal / Phoenix, Arizona, USA / 3800 hotela
 Bass Hotel & Resort /Atlanta, Georgia, USA / 2621 hotela
 Accor / 2577 hotela
 Hilton Hotels Corporation / 255 hotela

1
Standardi kvalitete
- Ostvarenje određene razine standarda kvalitete ovisi o primjeni određene norme ili propisa
koji daje uputstva o postizanju određenog svojstva tur.proizvoda ili usluge

4 pretpostavke na kojima se temelji kvaliteta:

1. Cilj je udovoljavanje sve složenijih opravdanih zahtjeva kupaca i drugih korisnika
2. Treba biti prisutna kao djelatna prevencija, a ne samo prilikom otklanjanja grešaka
3. Standardi će biti ostvareni u trenutku kada ne postoje veći nedostatci u sadržaju i strukturi
usluge
4. Obvezne uvedene mjere se očituju kao cijena neudovoljavanja zahtjeva turista kao korisnika
usluge

Turističke atrakcije
- Atraktivnost tur.destinacije odražava osjećaje, vjerovanja i stavove koje pojedinac ima o
mogućnostima destinacije u zadovoljenju specifičnih tur.potreba

Podjela:
1. Vlasništvo
2. Kapacitet
3. Tržište ili područje obuhvata
4. Trajnost
5. Tip, obličje

Atrakcije mogu biti:

a. Besplatne- plaćene
b. Izgrađene- prirodne
c. Privatno- javno vlasništvo
d. Lokalna- regionalna tržišta
e. Međunarodna- necionalna

Mogu biti i :

Kulturna Prirodna Događajna Rekreacijska Zabavna

Povijesna Okoliš Mega-događaji Golf Kasina
Arheološka More Dog.zajednice Plivanje Kina
Arhitektonska Parkovi Sportski događ. Tenis Šoping
Muzejska Planine --------------------- Nogomet ----------------
Etnička Flora i fauna --------------------- Biciklizam ------------------
Kazališna Obale --------------------- Planinarenje -------------------
-------------------- Otoci ---------------------- --------------------- -------------------

1
Turistički promet
- Pokazatelj kojim se utvrđuje koliki je ukupan broj turista, kao i broj njihova noćenja ostvaren u
određenim područjima (kontinenti, regije, zemlje ili tur.mjesta)
3 dimenzije:
- Obujam tur.prometa
- Dinamika
- Struktura

Turističke velesile
 Austrija
 Italija
 Grčka
 Francuska
 Španjolska

Regije s najvećim brojem dolazaka u RH

 Europa
 Amerika
 Istočna Azija

Motiv
- Poticaj za stvaranje potrebe, koja s kupovnom moći izaziva potražnju, a ona konačnu
potrošnju

Motiv

Racionalni Iracionalni
-prevladavaju kod čovjeka u -nazivaju se i psihološki motivi.
trenutku kad on želi pobjeći od -to su motivi bez ikakve logike i teško
buke i zagađenosti gradskog života, dokazivi.
kad traži nove spoznaje, otkrića, prijateljstva -moda, prestiž, snobizam, kič,
-odmor i rekreacija, religija, zdravlje, sport, oponašanje.
razgledavanje, poslovni razlozi

1
Javni sektor i politike u turizmu
Neki nedostatci turizma:
 Nagli rast potražnje
 Kreira propuste toliko velike da se ekonomske koristi ne pojavljuju
 Odvraća fondove od više obećavajućih formi ekonomskog razvoja
 Kreira socijalne probleme zbog različitosti prihoda, socijalnih razlika, razvoja prostitucije,
kocke, kriminala i dr.
 Degradira prirodnu fizičku okolinu
 Degradira kulturno okruženje
 Problem sezonalnosti
 Evocira ekonomske i političke promjene
 Inflacija vrijednosti zemlje i cijena lokalnih proizvoda i usluga.

Razlozi uključenosti države u turizam:

 Vanjska trgovina i važnost turizma za bilancu plaćanja
 Kreiranje radnih mjesta i potreba za osiguranjem edukacije i treninga
 Velika i fragmentirana industrija zahtjeva pažljivu koordinaciju razvoja i marketinga destinacija
 Maksimiziranje koristi za zajednicu domaćina
 Podjednaka raspodjela troškovi vs koristi
 Izgradnja imidža zemlje kao turističke destinacije
 Regulacija tržišta radi zaštite potrošača i pojave nelojalne konkurencije
 Osiguranje javnih dobara i infrastrukture kao dijela turističkog proizvoda
 Zaštita turističkih resursa i okoliša
 Reguliranje aspekata socijalnog ponašanja (npr. kockanje)
 Praćenje razine turističke aktivnosti u turizmu kroz statističke analize.

Turistička politika:
- Skup regulativa, pravila, uputa, direktiva i razvojno-promotivnih zadataka i strategija kao
okvira za kolektivne i individualne odluke koje direktno utječu na razvoj turizma i dnevne
aktivnosti čimbenika u turizmu.

Organi koji provode turističku politike:

a. Neposredni (unutar izvršnih organa uprave)
- kolektivni
- posebni (ministarstvo)
b. Posredni

Ciljevi turističke politike:

 Ekonomski ciljevi turističke politike;
 Sociokulturni ciljevi turističke politike;
 Ciljevi vezani uz prirodne i društvene resurse;
 Tržišni ciljevi (ciljevi tržišnog razvitka);
 Ciljevi vezani uz razvitak ljudskih resursa;
 Vladini ciljevi (koordiniranje između javnog i privatnog sektora)

1
Vrste turističke politike:
1. Opća turistička politika
- Instrumenti direktne kontrole (zakonodavstvo)
- Instrumenti monetarno – kreditne politike
- Instrumenti javnih financija (fiskalna politika)
- Instrumenti sustava i politike cijena
- Instrumenti vanjskotrgovinskog i deviznog sustava
- Instrumenti sustava i politike dohodaka

2. Posebna turistička politika

- Ukupni socio-ekonomski razvoj destinacijskih regija
- Tip destinacije koji će u potpunosti zadovoljiti prohtjeve i želje
- Oporezivanje – tipovi i razine
- Financiranje turističkog sektora – izvori i rokovi
- Priroda i upravljanje turističkim proizvodom i opstanak
- Dostupnost destinacije i infrastrukturna opremljenost
- Regulatorna praksa (npr. zračni prijevoz, turističke agencije)
- Zaštita okoliša i restrikcije
- Kredibilitet i imidž industrije
- Odnosi unutar destinacije
- Ljudski resursi i ponuda rada
- Sindikati i radna legislativa
- Tehnologija
- Marketing praksa i iskustvo
- Inozemne ture putovanja

Proces planiranja
 Definirati sustav i formirati ciljeve
- Osigurati da definicija formulacije politike i desinacijskog planiranja budu konzistentne
 Prikupiti podatke
- Većina upotrijebljenih podataka može biti korisna za formulaciju politika i proces planiranja
 Analizirati i interpretirati
- Korisno je povezati podatke sa specifičnim mogućnostima, događajima, aktivnostima, i
programima koji imaju utjecaja na determiniranje uspjeha destinacije
 Kreirati preliminarni plan
- Plan mora objasniti u startu detalje prirode događaja, mogućnosti, aktivnosti i programa koji
će osigurati visoku kvalitetu destinacijskog iskustva radi porasta kompetitivnosti destinacije
prema strateškim tržišnim segmentima
 Unaprijediti plan
- Zahtijevano od dioničara da ga unaprijede
 Kreirati konačni plan
- Na ovoj razini, razina detalja postaje rigoroznija i direktno povezana sa specifičnom
geografijom, legislativom, financiranjem, vremenom “stvarnog svijeta“
 Implementacija
- Alokacija odgovornosti za razvojne aktivnosti prema specifičnim individuama i organizacijama;
definiranje točnog vremena provedbe aktivnosti; kontingencijski planovi za nepredvidive
situacije.

1
 - Ova razina se također prati i evaluira.

Trendovi turizma u budućnosti:

Globalizacija
1. Smjerovi globalizacije u turizmu
- Prilagođavanje ugovora o slobodnoj trgovini
- Kompjuterska i komunikacijska tehnologija ohrabruje 'e-poslovanje'
- Pad troškova međunarodnih putovanja
- Pad prihoda i bogatstva

2. Posljedice globalizacije na turistički sektor

- Veća konkurencija
- Strateške alijanse
- Usvajanje globalnih brendova
- Promjena pristupa vođenja
- Porast standardiziranih procedura

Swot analiza Hrvatskog turizma

A. Jake strane
- Prirodne ljepote jadranske obale, otoka
- Ekološki čisto okruženje
- Osobna sigurnost
- Bogata kulturno-povijesna baština

B. Slabosti
- Nedovršen proces privatizacije hotela
- Tehnološka zastarijelost
- Loša prometna infrastruktura
- Nelikvidnost
- Nedostatak profesionalnog managementa

C. Mogućnosti
- Rast interesa emitivnih tržišta za mediteranska područja
- Raspoloživost kvalitetnog obalnog prostora
- Idealni prirodni preduvjeti za formiranje kvalitetne ponude wellness programa, zdravstvenog i
zabavnog turizma
- Obnova i promocija starih cesta
- Razvoj održivog lovnog turizma

D. Opasnosti
- Konfliktne razvojne opcije
- Onečišćenje okoliša
- Prirodni potencijal ugrožen zbog šumskih požara.

1
Opći etički kodeks u turizmu
- Cilj općeg kodeksa etike u turizmu je da uspostavi sintezu različitih dokumenata, pravilnika i
deklaracija istog tipa ili sa sličnim težnjama, da ih dopuni novim razmatranjima koja održavaju
razvoj našeg društva.
- Sastavljen je od preambule, načela i Aneksa

a. Doprinos turizma uzajamnom razumjevanju i poštovanju između naroda i društva

b. Turizam kao sredstvo individualnog i kolektivnog ispunjenja
c. Turizam- čimbenik održivog razvoja
d. Turizam-korisnik kulturne baštine čovječanstva koji doprinosi njenom unapređivanju
e. Turizam- korisna djelatnost za zemlje i društva domaćina
f. Obveze sudionika u razvoju turizma
g. Pravo na turizam
h. Sloboda tur.kretanja
i. Prava radnika i poduzetnika u tur.privredi
j. Provođenje načela Globalnog kodeksa etike u turizmu.

Karakteristike i perspektive razvoja međunarodnog turizma u svijetu

 Nivo i dinamika međunarodnog turizma u svijetu:

- Dosegnut je visoki nivo
- Dinamika izuzetno povoljna još od 1950.
- U proteklih 49 godina međunarodni turizam je lakše podnosio udare ekonomske recesije

1. Regionalna struktura međunarodnog turizma

- U raspodjeli međunarodnog turizma dominantno mjesto zauzimaju 3 glavne regije: Europa,
Amerika, Istočna Azija i Pacifik

2. Učešće važnijih zemalja u međunarodnom turizmu i raspodjeli prihoda od turizma

- U raspodjeli prihoda izdvajaju se 4 zemlje: SAD, Italija, Španjolska, Francuska, Španjolska

3. Učešće važnijih zemalja kao izvora potražnje u međunarodnom turizmu

- SAD, Njemačka, Japan, V.Britanija, Italija, Francuska, Kanada, Austria

4. Perspektive razvoja međunarodnog turizma u svijetu

- Međunarodni turizam će se i dalje masovnije usmjeravati prema 3 osnovna pravca: toplim
morima, planinskim tur.centrima, velikim gradovima.

 Posebnu ulogu će imati nacionalni i zabavni parkovi

 Tranzitna tur.kretanja
 Povećana uloga nautičkog turizma
 Cijene tur.usluga rast će brže od očekivane inflacije
 Brz razvoj suvremene cestovne mreže

1
Marketing u turizmu

3 povijesne faze u razvojnoj orijentaciji poduzeća:

- Proizvodna era
- Prodajna era
- Marketing era

Marketing
- Proces upravljanja odgovornim identificiranjem, anticipiranjem i konačno zadovoljstvom
kupaca na profitabilan način

Marketing mix
- Usmjeravanje kombiniranih elemenata marketinga na slobodnog potrošača s ciljem
privlačenja istog iz konkurencije za sebe

1. Proizvod- kvaliteta, usluživanje, brand, garancije, raspon/razina

2. Cijene- uvjeti plaćanja, odnos kvaliteta/ cijena, diferencijacija, dopuštene provizije
3. Promocija- prodajna promocija, osobna prodaja, odnosi sa javnošću, reklama, direkti market.
4. Mjesto-lokacija, pristupačnost, distribucijski kanali, distrib.izvješćivanje
5. Ljudi-trening, diskrecija, odanost poslu, međusobni odnosi,razina odnosa kontakta sa gostom
6. Fizičko okruženje- okruženje, namještaj, boje, izgled, razina buke, raspoloživa dobra
7. Proces-politike, procedure, mehanizmi, diskrecija zaposlenika, uključenost gosta

Brand
- Identificiran proizvod, usluga, osoba ili mjesto na način da je kupac / korisnik uvjeren u
jedinstvenu dodatnu vrijednost koja odgovara najbliže njihovim potrebama

Kategorije branda
a) Familijarni brand
b) Individualni brand
c) Vlasnički brand

 Ljudi kupuju familijarni brand (ime) jer su opušteni u pogledu obiteljskih stvari

Piramida savjesnosti o brandu:

Savjesnost
Usvajanje brenda
Prepoznavanje brenda
Nepostojanje savjesti o brendu

1
Megatrendovi u turizmu

1. Važniji očekivani trendovi

a) Globalni trendovi- povećana međuzavisnost ekonomske i turističke stope rasta

b) Proizvod
c) Uloga vlade tj.državnih organa
d) Ostali trendovi- kompjuterizacija, primjena teh.inovacija

 Neki megatrendovi SAD-a:

- Dramatičan porast populacije u svj.razmjerima
- Povećan segment starijih osoba
- Povećat će se br.zaposlenih u obitelji
- Povećanje broja putovanja
- Dohodak će se trošiti na iskustva i koristi

 Megatrendovi u Europi
- Posjete planinskim centrima u ljetnom razdoblju
- Zračni promet će se brže razvijati
- Kupovina u zadnji tren
- Putovanja starijih osoba
- Potražnja za odmorom

2. Posebni segmenti potražnje i prilagođavanje ponude specifičnim zahtjevima potražnje

a. Vremenski zakup smještajnih kapaciteta

- Označava vlasništvo dionice određenih smještajnih kapaciteta
- Sustav vremenskog zakupa kapaciteta nastao u Francuskoj
- Cijene se vrlo značajno diferenciraju

b. Poticajna putovanja
- Jasno uočljiva na tur.tržištu posljednjih 15-20 godina
- Spadaju u grupu poslovnih putovanja
- Možemo ih promatrati kao novu pojavu na tržištu
- Nastala kao rezlutat napora gosp.subjekata da se kroz formu tur.putovanja nagrade oni koji
ostvaruju određene doprinose ciljevima poduzeća

c. Temstski parkovi
- Predstavljaju kombinaciju različitih usluga na određenom atraktivnom području koje
raspolaže različitom atraktivnošću, a koja se plasira na tržištu kao zaokruženi proizvod
- Jedan od najpoznatijih tem.parkova na području SAD-a je Disneyland
- U budućnosti će sve više inkorporirati elemene šopinga

3. Primjena kompjuterske tehnologije u turizmu

- Kompjuterizacija omogućava da se poveća proizvodnost rada u turizmu
- Primjena informacijske tehnologije u turizmu karakteristična je za sve vrste poduzeća

1
 - Zrakoplovne kompanije su prve primjenile komp.tehnologiju: rezervacija karata,
računov.operacije, fakturiranje i informiranje
- Hotelijerstvo- bukiranje smještaja preko telefona i telefaksa je još uvijek dominantno
- Uvođenje rezervacijskog sustava

Vrste objekata za smještaj

1. Hoteli
- Organizirani na zahtjevima kompleksnog pružanja raznih usluga
- Trebaju imati najmanje 15 soba
- Ne bi smjeli imati sobe s više od 2 kreveta
- Postoji 4 do 5 kategorija hotela
- Obično se označavaju brojem, slovom ili zvjezdicama

2. Pansioni
- Objekti koji pružaju usluge smještaja i prehrane onim gostima koji usluge koriste duže vrijeme

3. Moteli
- Specifični objekti za smještaj
- Svratišta uz glavne prometnice
- Osnovna karakteristika motela je njihova lokacija u neposrednoj blizini prometnih putova i to
što turist dobiva ne samo usluge smještaja nego i parkirno mjesto

4. Prenočišta

5. Turistička naselja
- Usluga smještaja, prehrane, individualni odmor

6. Kampovi
- Nastali kao rezultat zahtjeva turista za rekreacijom na bazi neposrednog kontakta s prirodom

 Najvažniji objekti za pružanje usluga prehrane:

 Restorani
 Restorani sa samoposluživanjem
 Restorani sa uslugom za stolom
 Restorani za posluživanje za pultom
 Restorani s automatima
 Gostionice
 Bifei
 Krčme
 Noćni barovi

1
PITANJA SA ISPITA
1. TSA
2. Kulturni turizam (što je-karakteristike-tipologija-u hrv?)
3. Integracija u turizmu
4. Turistički sektor
5. Svjetski turoperatori
6. Turizam kao gospodarska djelatnost
7. Međunarodne i domaće organizacije (nabrojati i opisati)
8. Temeljne karakteristike turizma
9. Turizam u 20. i 21.st.
10. Marketing mix
11. Javni i privatni sektor
12. Turistička destinacija
13. Fiksni i varijabilni čimbenici
14. Što usporava razvoj tur.destinacije
15. Što podrazumjevamo pod pojmom tur.tržište?
16. Objasniti razliku putnik-posjetitelj-turist-izletnik
17. Objasniti pojam emitivnog i receptivnog tur.polazišta
18. Vrste turizma
19. Turizam kao društvena pojava
20. Turizam kao ekonomska pojava
21. Platna bilanca
22. Tur.atraktivnost i autentičnost (primjeri)
23. Sociološke baze tur.razvoja
24. Turoperatori i tur.agencije
25. Motivi (racionalni i iracionalni)
26. Vertikalna integracija / vertikalni i horizontalno povezivanje
27. Turističko mjesto
28. Povjesni razvoj turizma
29. Standardi kvalitete
30. Svjetski hoteljeri
31. Tur.velesile
32. Regije dolazaka u hrv
33. Definirati stanje hrv.turizma u 2010.-pozitivno i negativno te utjecaj istoga na gospodarstvo
34. Karakteristike ponude i potražnje
35. Međunarodni turizam
36. Marketing u tur
37. Megatrendovi
38. Ekonomske /neekonomske funkcije
39. Etički kodeks
40. Swot analiza
41. Tur.promet
42. Tur.potrošnja