Definicije pojmova turist i turizam

• Kriteriji za definiranje pojma turist/turizam:

1. prostorna komponenta 2. obilježja putovanja
3. vremenska komponenta 4. svrha putovanja
• Prostorna komponenta – putovanje se mora odvijati izvan uobičajene sredine. Svaki turist je
putnik, ali svaki putnik nije turist
• Obilježja putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u
okviru svog vlastitog vremena te ne privređuje tijekom putovanja ni u odredištu te je dvosmjerno
• Vremenska komponenta – osoba mora izbivati dulje od 24 sata, ali maksimalno do godine dana
• Svrha putovanja – u turiste se ubrajaju osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom,
sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima ili rodbini te koji su na poslovnom putu
• Turist – svaka osoba koja putuje izvan svoje sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha
putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje
• Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene
sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih aktivnosti nevezanih
uz privređivanje
• Temeljna obilježja turizma:
1. turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima
2. putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba kreće, živi
i radi
3. privremeni boravak u turističkom odredištu znači da se turizam zasniva na dvosmjernom
putovanju koje ima vremenski interval u kojem se događa
4. svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak ili zapošljavanje
5. u turističkom odredištu turisti troše, ali ne privređuju
• Dvije determinante turizma:
1. korištenje prostora izvan domicila
2. potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka
• Temeljne skupine subjekata u turizmu:
1. turisti
2. poduzeća i ostali poslovni subjekti (ponuda)
3. javni sektor zemlje domaćina
4. lokalna društvena zajednica
• Komponente turizma se dijele na statičku i dinamičku
• Dinamička komponenta se odnosi na putovanje koje se mora poduzeti da bi se do turističke
aktivnosti uopće došlo
• Statička komponenta se odnosi na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba
i očekivanja turista
• Čimbenici razvoja turizma su: industrijalizacija, urbanizacija i stresan način života i rada
• Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički zadovoljavaju pojedinca ili
skupinu potrošača i njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način odnosno
obnavljanja psihičke i fizičke kondicije
• Turističke potrebe su sekundarnog karaktera
• Potrebni resursi za turističko putovanje:
1. slobodno vrijeme (dokolica)
2. financijska sredstva
• Važnu ulogu u razvoju turizma imaju usavršavanje prometnica i prijevoznih sredstava
• Motivi turističkih kretanja dijele se na glavne i ostale
• Glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine, očuvanje zdravlja i želja za novim
doživljajima
• Ostali motivi: kultura, sport, zdravlje, ekologija, eno-gastronomija, lov, manifestacije, zabava,
nautika, obrazovanje i slično
• Prema prostornom obuhvatu turizam se dijeli na: domaći, receptivni, emitivni, interni,
nacionalni, međunarodni, intraregionalni i interregionalni
• Domaći turizam uključuje turistička putovanja domicilnog stanovništva u različite destinacije
unutar granice vlastite zemlje npr. hrvati unutar Hrvatske
• Receptivni turizam uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji npr. turisti iz
Austrije u Hrvatskoj
• Emitivni turizam uključuje turistička putovanja rezidenta u druge zemlje npr. putovanje Hrvata u
druge zemlje
• Interni turizam je ukupnost domaćeg i receptivnog turizma npr. promet svih hrvatskih i stranih
državljana na području Hrvatske
• Nacionalni turizam uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i
inozemstvu npr. putovanja Hrvata unutar i izvan zemlje
• Međunarodni turizam je ukupnost receptivnog i emitivnog turizma npr. sva putovanja inozemnih
turista u Hrvatsku te sva putovanja Hrvata u inozemstvo
• Intraregionalni turizam podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje
određene regije u drugu zemlju iste regije npr. putovanja Europljana unutar Europe
• Interregionalni turizam podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene
regije u drugu zemlju izvan regije npr. turistička putovanja Europljana izvan Europe
• Vrste turizma:
1. prema trajanju: izletnički, vikend i boravišni
2. prema mobilnosti: stacionirani, mobilni i tranzitni
3. prema dobnoj strukturi: dječji, omladinski, obiteljski i „treće dobi“
4. prema nacionalnoj pripadnosti: inozemni i domaći
5. prema intenzitetu korištenja kapaciteta: predsezonski, sezonski, postsezonski i izvan
6. prema prostoru: urbani, ruralni, planinski, primorski, otočni, riječni i termalno-kupališni
7. prema godišnjem dobu: ljetni i zimski
8. prema načinu organiziranja: individualni i organizirani te mješoviti
9. prema broju sudionika: individualni i grupni
10.prema utjecaju na platnu bilancu: aktivni i pasivni
• Specifični oblici turizma se mogu definirati kao posebna skupina turističkih kretanja koja su
uvjetovana određenim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje u
destinaciju čija je turistička ponuda prilagođena ostvarenju motiva
• Skupine SOT-ova:
1. zasnovani na prirodnim resursima: zdravstveni, sportski, lovni i ribolovni, ekoturizam…
2. zasnovani na društvenim resursima: poslovni, kulturni, eno-gastronomski, manifestacijski…
3. ostali: shopping turizam, obrazovni, polarni, mračni…
• Povijest turizma:
1. rano doba – prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija
2. srednje doba – od 5. do 14. st → hodočašća i istraživačka putovanja
3. doba renesanse – od 14. do 17. st → edukativna putovanja i Grand Tour
4. industrijska revolucija – od 1750. do 1850. → razvoj gradova i parni stroj
5. moderni turizam – danas → razvoj prometa, osobna potrošnja i masovni turizam
• Osnovne karakteristike povijesnog razvoja u RH:
a) prvi ugostiteljski objekti bili su u lokalnom vlasništvu
b) razvoj jedrenjaštva i parobroda s prvim organiziranim putovanjima
c) pojava prvih turističkih mjesta i cjelina: Opatijska, Crikvenička, Kaštelanska i Dubrovačka
d) dolazak stranog kapitala i izgradnja željeznice
e) turističko buđenje srednje Dalmacije i buđenje svijesti o koristima stranih gostiju
f) počeci državnog intervencionizma u području turizma
• Etape:
1. 1965.-1975. → zlatno doba turizma, ekspanzija smještajnih kapaciteta
2. 1986.-1988. → kulminacija razvoja turizma u Hrvatskoj
3. 1991.-kraj 20. st → privatizacija i restrukturiranje turističke ponude te izgradnja prometnica
4. turizam 21. st → segmentacija i specijalizacija tržišta, digitalizacija, brendiranje, ekspanzija
smještaja, održivi razvoj turizma, nedostatak radne snage…
Turističko tržište – potražnja, ponuda i trendovi
• Na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude i potražnje, a često i posrednici koji
pospješuju interakciju na tržištu
• Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluge i dobara što služe za
podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potražnje koji
nastaju pod utjecajem turističkih kretanja
• Obilježja bez kojih turističko tržište ne može funkcionirati:
1. zadovoljenje tur. potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista potrošača izvan njihove
uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda
2. proizvodi i usluge koji se nude na određenom tržištu ne mogu se odvojiti od prostora
na kojem se „proizvode“ već su za njega čvrsto vezani
3. turisti su sastavni dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije
moguća bez njihove osobne prisutnosti
4. turistički proizvod nije homogeni proizvod već se radi o „integriranom“ proizvodu
• Integrirani proizvod je onaj kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a
turist ga doživljava kao jedinstveno iskustvo
• Vrste turističkih tržišta:
1. Emitivno → dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija potražnje
2. Receptivno → dio turističkog tržišta na kojem je koncentrirana turistička ponuda
• Konstitutivni elementi:
1. subjekti → ponuda, potražnja, posrednici, javni sektor i neprofitni sektor
2. objekti → proizvodi i usluge namjene turističkoj potrošnji
3. cijena → regulator veličine i ponašanja na tržištu potražnje odnosno konkurencije ponude
• Aspekti analize turističkog tržišta:
1. predmet razmjene → dominanto turističko tržište je tržište usluga
2. prostorni obuhvat → geografski određena tržišta koja se mogu promatrati od lokalnog do
međunarodnog u granicama svjetskih regija sa sličnim obilježjima
3. lokacija susreta → turistička destinacija koja se nalazi na receptivnom tržištu
4. način organizacije putovanja → izravno, neizravno ili kombinirano
• Turistička potražnja je ukupan broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretanjima ili se želi
uključiti u ista da bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje sredine
• Podjela turističke potražnje: idealna, potencijalna, realna i efektivna
• Idealnu potražnju čine svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u
turistička kretanja, što ne znači da se svi i mogu uključiti
• Potencijalna potražnja su sve one osobe kod kojih postoji potreba i mogućnost da zadovolje
svoje turističke potrebe, ali koje još nisu donijele odluku o uključivanju u turistička kretanja
• Realna potražnja su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i
slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba
• Efektivna potražnja je sav statistički registrirani turistički promet neke zemlje, regije, destinacije
ili pružatelja usluge
• Karakteristike turističke potražnje su dislociranost, heterogenost, elastičnost, dinamičnost i
sezonalnost
• Dislociranost turističke potražnje od ponude uvjetuje korištenje transportnog sustava, korištenje
marketinških aktivnosti i uvjetuje bitno različite odnose na relaciji ponuda – potražnja
• Turistička potražnja je heterogena zbog različitih obilježja pojedinih segmenata potražnje
• Elastičnost turističke potražnje označava dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih
pojava, u kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj
pojavi
• Vrste elastičnosti:
1. primarna → promjene veličine potražnje uslijed promjene u visini dohotka ili cijena
2. sekundarna → pojavljuje se ukoliko su promjene potražnje uzrokovane promjenama u
strukturi turističke ponude
• Dinamičnost ili mobilnost potražnje temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta
• Na dinamičnost utječe tehnički i tehnološki napredak
• Sezonalnost označava ograničeno vrijeme turista koje im stoji na raspolaganju za putovanje i
boravak, a svodi se uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, praznika, vikenda i blagdana
• Negativne posljedice sezonalnosti: utječe na stopu iskorištenosti kapaciteta, opća turistička
infrastruktura postiže nisku stopu iskorištenosti izvan sezone, visoki operativni troškovi, sezonska
zaposlenost (pozitivno i negativno)
• Turistička ponuda definira se kao dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i usluga,
odnosno kao ona količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja
turističkih potreba
• Turistička ponuda uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje koji pridonose
širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju potražnje
• Komponente turističke ponude:
1. atrakcije → prirodni i društveni turistički resursi, atraktivni resursi
2. ugostiteljstvo → smještaj, prehrana, posluživanje pića i ostale prateće usluge
3. prijevoz → zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car i drugi
4. turističko posredništvo → turističke agencije i turoperatori
5. organizacije → nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice
6. trgovina → usluge trgovine na malo
• Turistička usluga je skup pojedinačnih usluga namijenjenih zadovoljenju potreba turista i
objedinjenih u jednu turističku uslugu
• Turistički proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata turističke ponude te aktivnosti
i usluge u destinaciji koje turist koristi da bi zadovoljio svoje potrebe
• Karakteristike turističke ponude su heterogenost, neelastičnost, statičnost, sezonalnost,
dislociranost i diverzificiranost
• Neelastičnost se ogleda u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da može
reagirati na promjene u drugim pojavama na turističkom tržištu
• Statičnost se ogleda u nemogućnosti prostornog premještanja ponude i u činjenici da turistički
potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta ponude
• Diverzificiranost se ogleda u činjenici da je ponuda sadržajno diverzificirana te ju čini složeni
sustav različitih gospodarskih objekata
• Analiza trendova pomaže da se kritički analizira vlastiti položaj na tržištu i da se spoznaju
promjene na tržištu kako bi se mogli što bolje prilagoditi i nositi s konkurencijom
• Trendovi na tržištu potražnje su trend rasta tur. potražnje, trend rastuće globalizacije tur.
potražnje, utjecaj demografskih promjena i promjene sustava vrijednosti i stila života
• Trend rasta turističke potražnje znatno je veći za Aziju i Pacifik nego što je u Europi i Americi
• Jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je kontinuirana ekspanzija
• Većina turističkih putovanja se odvija intraregionalno (77%)
• Sve veća mobilnost turističke potražnje utječe na: sve veće podudaranje u sklonostima potrošača,
stvaranje globalnog stila življenja i trend rastuće standardizacije i homogenizacije tržišta
• U razvijenim zemljama sve brži trend rasta „populacije koja stari“ i trend pada stope nataliteta
• Glavni emitivni turistički potencijal će za 40 godina biti populacija „45+“
• Karakteristike segmenta „Treće dobi“:
1. češće putuju i duže ostaju na odmoru
2. biraju destinacije udaljenije od mjesta stalnog boravka
3. dvije ili više destinacija na jednom putovanju
4. sudjeluju u različitim aktivnostima i više troše
• Promjene sustava vrijednosti bitno utječu na promjene u obilježjima i strukturi turističke potražnje
• Turisti postaju znatno iskusniji te traže individualizirani pristup organizaciji putovanja i odmora
• Turistički potrošači putuju sve češće i kraće i sve se više okreću specifičnim oblicima turizma
• Najznačajniji trend na tržištima ponude je globalizacija
• Globalizacija obilježava razvoj suvremenog turizma i utječe na pojavu ostalih trendova na tržištu
ponude
• Ostali trendovi na tržištu ponude:
1. povećanje broja turističkih destinacija
2. mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom
3. standardizacija proizvoda i brendiranje
4. „last minute booking“ 5. strategija diferencijacije i diverzifikacije
6. glavne determinante postaju sigurnost, zdravlje, ekologija i kultura
7. važnost recenzija 8. ekonomija dijeljenja
Organizacijska struktura turizma
• Organizacijski ustroj turizma ovisi o:
1. društveno političkom uređenju zemlje 2. općoj gospodarskoj razvijenosti
3. mjestu i ulozi turizma u razvoju 4. razini razvijenosti turizma
5. odnosu državne vlasti prema turizmu 6. vanjskim čimbenicima
• Organizacijski ustroj turizma obuhvaća sljedeće razine:
1. međunarodna
2. nacionalna koja se dijeli na državnu, društvenu, gospodarsku i strukovnu
• Međunarodna razina obuhvaća globalne turističke organizacije, regionalne turističke organizacije i
strukovne turističke organizacije***
• UNWTO je krovna organizacija u turizmu čiji je glavni zadatak unapređivanje općih uvjeta razvoj
turizma u svijetu***
• Zadatci UNWTO-a:
1. vođenje brojnih međunarodnih projekata
2. prikupljanje i standardiziranje pokazatelja u turizmu
3. analiziranje podataka o turističkim kretanjima u svijetu
4. praćenje utjecaja globalnih promjena na turizam i trendove
5. organiziranje međunarodnih skupova i donošenje važnih dokumenata
• Državna razina sastoji se od: Hrvatskog sabora, Vlade RH, državnog inspektorata, ureda državne
uprave i zakona izravno vezanih za turizam
• Hrvatski sabor donosi zakone i državni proračun
• Odbor za turizam je služba pri Saboru zadužena za postupak donošenja zakona povezanih s
turizmom i praćenje provođenja turističke politike
• Vlada RH utječe na turizam kroz Ministarstvo turizma i Urede državne uprave
• Ministarstvo turizma je središnje tijelo državne uprave koje obavlja razne poslove vezane za
turizam***
• Državni inspektorat je zadužen za nadzor provedbe propisa
• Uredi državne uprave su tijela regionalne i lokalne samouprave koja izravno ili neizravno utječu na
turizam obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti
• Društvena razina se sastoji od: organizacija emitivnog karaktera, organizacija receptivnog karaktera
i sustava turističkih zajednica
• Društva emitivnog karaktera su društva planinara, alpinistička društva, izviđački savezi, auto-moto
društva, omladinsko-sportska društva itd.
• Društva receptivnog karaktera su kulturno umjetnička društva, društva prijatelja ljepote, društva
prijatelja kulture, lovačka i ribolovna društva itd.
• Turističke zajednice su neprofitne pravne osobe javnog karaktera koje se osnivaju radi jačanja i
promocije turizma te gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u turizmu
• Pojavni oblici TZ-a u RH:
1. HTZ – Hrvatska turistička zajednica
2. TZ županije odnosno TZ Grada Zagreba (21)
3. TZ grada, općine ili mjesta
• Uloga HTZ je objedinjavanje sveukupne ponude RH, promocija turizma u inozemstvu, razvoj
turističkog proizvoda i svijesti stanovnika, predstavljanje hrvatske turističke ponude i zastupanje RH
u međunarodnim institucijama
• Osnovna obilježja TZ: opća korisnost i neprofitnost
• Gospodarska razina sastoji se od hrvatske gospodarske komore i hrvatske obrtničke komore
• Uloga HGK je zastupanje interesa gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike, promicanje
hrv. gospodarstva u zemlji i inostranstvu i unaprjeđenje rada i poslovanja gosp. subjekata
• Strukovna razina obuhvaća:
1. UPUHH → Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
2. KUH → Kamping udruženje Hrvatske
3. UHPA → Udruga hrvatskih putničkih agencija
4. OMH → Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela
5. HFHS → hrvatski ferijalni i hotelski savez
6. HUPKT → hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma
7. UTPH → udruženje turističkih pratitelja hrvatske
Turistički resursi i atrakcije
• Resursi su materijalna i nematerijalna dobra koja se mogu gospodarski valorizirati
• Resursi se dijele na:
1. prirodne → zemlja, vode, flora i fauna i slično
2. društvene → dobra koje je čovjek stvorio svojim stvaralaštvom
• Turistički resursi su prirodna i društvena dobra koja se mogu turistički valorizirati odnosno one
pojave, objekti i procesi i sl. koje turisti posjećuju
• 4 osnovna svojstva turističkih resursa: atraktivno, kuriozitetno, estetsko i svojstvo znamenitosti
• Elementi vrednovanja turističkih resursa: stupanj atraktivnosti, geografski položaj, prometna
povezanost, veličina izvora potražnje i položaj resursa
• Primarna turistička ponuda podrazumijeva određeni prostor sa svim svojim potencijalima i
sadržajima (atrakcijama)***
• Sekundarna turistička ponuda zadovoljava egzistencijalne potrebe turista (hoteli, trgovine, barovi)
• O kvaliteti resursa ovisi hoće li te resurse, u kojem vremenu i u kojoj mjeri ljudi posjećivati te koje
će ekonomske učinke generirati
• Prirodni turistički resursi su: klimatski, geomorfološki, hidrogeografski, biogeografski i pejzažni
• Društveni turistički resursi su: kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetnički, manifestacijski i
ambijentalni
• Klimatski turistički resursi
→ klima je prosječno stanje vremena nad nekim prostorom
→ klimatski elementi: insolacija, temperatura, vlažnost, vjetrovi i oborine
→ poticajne klime: mediteranska, umjereno topla, planinska i hladna
→ ograničavajuće klime: ekvatorijalna, tropska, pustinjska i polarna
• Geomorfološki turistički resursi
→ sve reljefne raznolikosti i bogatstva površinskih i podzemnih oblika zemlje
→ reljefna udubljenja: kanjoni, spilje i klisure → reljefna uzvišenja: planine i vulkani
→ o njima ovisi oblikovanje turističke ponude, izgradnja receptivnih kapaciteta te komunalne
i druge infrastrukture
• Hidrogeografski turistički resursi
→ podjela: vode na kopnu, svjetska mora i ledenjaci
→ vode na kopnu obuhvaćaju tekućice, stajačice i podzemne vode
• Biogeografski turistički resursi
→ sastoji se od flore i faune
→ flora obuhvaća prirodne (endemi) i kulturne biljke (najveće značenje ima čovjek)
→ fauna stvara mogućnosti za sportsko-rekreacijske i zabavne manifestacije, a obuhvaća
foto-safari, promatranje ptica i lovni turizam
• Pejsažni turistički resursi
→ obuhvaćaju razne prirodne i društvene resurse određenog prostora koje imaju
polivalentno djelovanje te obuhvaćaju i zaštićene dijelove prirode
• Zaštićeni dijelovi prirode:***
a) Strogi rezervat: Bijele i Samarske stijene, Hajdučki i Rožanski kukovi
b) Nacionalni park: Plitvička jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit, Krka, Risnjak, Mljet, Kornati
i Brijuni
c) Park prirode: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Velebit, Telašćica, Učka
Žumberak, Lastovsko otočje, Vransko jezero i Papuk
d) Posebni rezervat: Vražji prolaz
e) Regionalni park: Moslavačka gora
f) Spomenik prirode: Modra špilja
g) Značajni krajobraz: Odransko polje
h) Park-šuma: Maksimir
i) Spomenik parkovne arhitekture: Arboretum Trsteno
• Kulturno-povijesni turistički resursi
→ sačuvani ostatci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i pojedini
objekti te urbanističke cjeline
→ mogu djelovati kao samostalan turistički resurs
→ najatraktivniji su ostatci starih civilizacija (Rim, Grčka)
• Etnosocijalni turistički resursi
→ obuhvaćaju narodne igre, običaje, tradiciju, graditeljstvo, nošnje, rukotvorine, hranu…
→ zahvaćaju čitav spektar materijalne i nematerijalne kulture jednog naroda
• Umjetnički turistički resursi
→ suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj umjetnosti
→ rijetko djeluju kao samostalni resursi
• Manifestacijski turistički resursi
→ kulturne, umjetničke, sportske, zabavne, gospodarske, vjerske manifestacije, viteške i
povijesne igre, znanstveni i stručni skupovi itd.
→ npr. Dubrovačke ljetne igre, Špancirfest, Zagreb ljetni festival, Riječki karneval…
• Ambijentalni turistički resursi
→ manje ili veće prostorne cjeline koje je čovjek stvorio svojim radom i umijećem
→ npr. Pariz, London, New York, Venecija, Amsterdam, Beč…
• UNESCO Materijalna baština: stari grad Dubrovnik, povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova
palača, povijesni grad Trogir, Eufrazijeva bazilika, katedrala sv. Jakova, Starogradsko polje, Stećci,
obrambeni sustav Republike Venecije u Zadru i Šibeniku, Plitvička jezera i Iskonske bukove šume
• UNESCO Nematerijalna baština: Festa svetog Vlaha u Dubrovniku, Čipkarstvo u Hrvatskoj,
Klapsko pjevanje, Sinjska alka, Bećarac…
 Ugostiteljska djelatnost – smještaj i prateće usluge
• Razvoj smještajnih objekata u RH:
1. 1347. prvi hospicij za strance u palači Sponza u Dubrovniku
2. 1810. otvoren prvi hotel „K gradu Trstu“ u Samoboru
3. 1884. izgrađen prvi turistički hotel Kvarner u Opatiji
4. 1968.-1972. najveći val izgradnje hotelskih objekata
• Značajne povijesne ličnosti:
1. Cesar Ritz → utemeljitelj luksuznog hotelijerstva
2. Conrad Hilton → prvi otvorio hotel u inozemstvu
3. Ernest Henderson → osnivač Sheratona
• Ugostiteljstvo je uslužna gospodarska djelatnost koja se bavi pružanjem ugostiteljskih usluga u za to
opremljenim ugostiteljskim objektima
• Ugostiteljstvo čine:
1. hotelijerstvo – svi objekti za usluge smještaja te posluživanja jela, pića i napitaka
2. restoraterstvo – svi objekti za usluživanje jela, pića i napitaka
3. kavanarstvo – svi objekti za usluživanje pića i napitaka
• U RH ugostiteljstvo apsorbira najveći dio turističke potrošnje (66%)
• Najkvalitetniji i najsadržajniji oblik smještaja u turizmu s najvišim stupnjem iskorištenosti je
hotelski smještaj
• Karakteristike pružanja usluga u ugostiteljstvu:
1. gosti vode računa o kvaliteti usluge, čistoći i sigurnosti → potiče lojalnost
2. pružanje usluga je neodvojivo od korištenja usluga i mjesta gdje se pružaju
3. neuskladištivost usluga → noćenje se ne može spremiti te kasnije prodati
4. u većoj mjeri moguće je standardizirati pružanje usluga
• Ugostiteljski objekti su namijenjeni, uređeni i opremljeni prostori za pružanje ugostiteljskih usluga,
a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu ugostiteljskih objekata***
• Objekti za pružanje smještaja: hotel, kamp, smještaj u domaćinstvu i ostali objekti
• Objekti za pružanje usluga jela i točenja pića: barovi, restorani i ostali objekti
• Objekti pratećih usluga služe za:
a) zabavu i rekreaciju → sportski tereni, wellness i spa, tematski i zabavni parkovi i casino
b) kulturni sadržaj → objekti i događanja
c) organiziranje poslovnih sastanaka i skupova → kongresni turizam
• Kategorizacija je svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili približno jednake kvalitete, a
na temelju propisanih standarda
• Kategorizacija se provodi kroz propisivanje tehničkih uvjeta i usluga što ih objekti određene
kategorije moraju pružati te određivanjem kvalitete održavanja objekata
• Kategorije smještajnih objekata označavaju se odgovarajućim brojem zvjezdica
• Klasifikacija hotela vrši se prema:
1. lokaciji 2. mikrolokaciji 3. motivu dolaska gosta
4. vrstom usluge 5. veličinom 6. cijeni/razini kvalitete
7. vlasništvu 8. razdoblju poslovanja 9. tematici uređenja
10. organizaciji objekta
• Mali hoteli su do 75 soba, srednji do 150 soba, veliki do 300, vrlo veliki do 500 i megahoteli preko
• Prednosti poslovanja malih hotela: fleksibilniji u prilagodbi trendovima, osobnost vlasnika u
upravljanju, personalizirani odnos prema gostu i mogućnost diferencijacije
• Nedostatci poslovanja malih hotela: ograničene mogućnosti širenja, skuplja nabava, nedostatak
upravljačkih znanja i ograničene mogućnosti napredovanja zaposlenika
• U RH ponuda se dijeli na:
1. velike hotele → s više od 150 soba 2. male hotele → s manje od 40 soba
• Suvremeno hotelijerstvo u svijetu čine:
1. kompanije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte
2. kompanije koje upravljaju hotelima
3. franšizne kompanije koje razvijaju hotelske lance, a ne posjeduju hotele i njima ne upravljaju
• Osnovne komponente hotelskog proizvoda:
1. lokacija 2. raznolikost sadržaja 3. imidž
4. kvaliteta usluge 5. cijena
• Hotelski lanac je sustav hotela udruženih temeljom određenih interesa odnosno, organizacija koja
konkurira na hotelskom tržištu bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili međunarodno a sastoji se od
više hotela sličnog koncepta ili teme
• Povezivanje hotela i hotelskog lanca na način da je hotel u:
1. potpunom vlasništvu i pod upravljanjem lanca
2. unajmljen 3. pod franšizom
4. pod menadžment ugovorom 5. u hotelskom konzorciju
• Franšizni ugovor je ugovor između hotela i hotelskog lanca kojim hotelski lanac omogućava
vlasniku korištenje hotelskog brenda te standardnih poslovnih postupaka, standarda, marketinga te
centralnog rezervacijskog sustava
• Franšizna naknada se sastoji od ulazne naknade, mjesečne naknade i drugih naknada
• Hotelski brend podrazumijeva naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koju njihovu kombinaciju koja se
koristi za identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurenata
• Hotelski konzorcij je marketinški savez uglavnom vlasnički neovisnih hotela koji se udružuju s
ciljem unapređenja vlastite tržišne atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima
• Hoteli u konzorciju dijele korporativne troškove dok zadržavaju neovisnost vlasništva i upravljanja
Međuzavisnost turizma i prometa
• Promet je neophodan i determinirajući element turističkog sustava, a konceptualizacija njihovog
međusobnog odnosa još uvijek zahtijeva istraživanje
• Turizam kao proces kretanja ljudi ima 4 komponente: tržište, putovanje, turističku destinaciju i
marketinške mehanizme
• Značajnu ulogu u turizmu kao procesu imaju prijevoznička poduzeća, turistički posrednici i drugi
subjekti koji omogućuju ostvarenje turističkih doživljaja
• Istraživanje prometa fokusirano je na:
1. obilježja pojedinih vrsta putovanja 2. učestalost pojedinih vrsta putovanja
3. stvaranje baze podataka kao osnove za istraživanje
• Razvoj turizma je pod velikim utjecajem razvoja prometa, ali u isto vrijeme turizam također
snažno utječe na razvoj prometa
• Turizam je masovna pojava koja ovisi o prometnom sustavu koji se prilagođava pojedinim vrstama
i specifičnim oblicima turizma
• Uspješnost prometnog sustava koji potiče razvoj turizma potiče na planiranom razvoju,
održavanju i funkcioniranju prometne infrastrukture
• Tehnološki razvoj utječe na raspoložive vrste prijevoza i rezultira učinkovitijim, bržim i
sigurnijim prometnim sustavom koji pogoduje razvoju turizma
• Na rast turističkog prometa u svijetu utječu:
1. razvoj i opremanje terminala i pratećih objekata
2. sustavno unaprjeđenje infrastrukture
3. prihvaćanje novih tehnologija i tehnologija masovnog marketinga
• Prometna infrastruktura:***
1. cestovni promet (najčešći) 2. željeznički promet 3. zračni promet
4. pomorski promet 5. riječni promet 6. poštansko-telekomunikacijski
• Odabir prijevoznog sredstva ovisi o:***
1. izboru destinacije 2. trajanju putovanja 3. načinu organizacije
4. razini i dostupnosti informacija 5. alternativama u prijevozu
6. kupovnoj moći potražnje 7. cijeni prijevoza
• Razvoj turističke destinacije ovisi o stupnju razvijenosti vlastite prometne infrastrukture, prometne
infrastrukture emitivnih tržišta i prometne infrastrukture glavnih konkurenata
• Determinante prometne strukture tur. destinacije:
1. prometno-geografski položaj 2. struktura turista 3. porijeklo turista
• Dimenzije prometa: vanjska prometna dostupnost, unutarnja prometna dostupnost, prateći uslužni
objekti uz prometne pravce i promet u mirovanju
• Vanjska prometna dostupnost označava mogućnost dolaska do određene destinacije nekim
prijevoznim sredstvom od ishodišta putovanja pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu
• Vrste vanjske prometne dostupnosti:
1. relativna prometna dostupnost → prometna dostupnost iz određenog ishodišta putovanja
2. integralna prometna dostupnost → zbroj i ocjena pojedinačnih dostupnosti iz različitih
izvorišta putovanja
• Determinante dostupnosti: trajanje, cijena, sigurnost, udobnost i osobne preferencije
• Unutrašnja prometna dostupnost označava mogućnost dolaska do pojedinih lokacija u turističkoj
destinaciji nekim prijevoznim sredstvom odnosno pješice
• Prateći uslužni objekti uz prometne pravce su višefunkcionalni prostori uz autoceste namijenjeni
zadovoljenju potreba putnika i vozila te služe za odmor vozača i putnika, fiziološke potrebe, noćenje,
gorivo, pranje automobila…
• Koncept „transport for tourism“
→ promet se prikazuje kao trošak a ne kao dodana vrijednost
→ turisti rade kompromise između vremena i novca koje se troši na putovanje
→ prednost ima integriranost različitih vrsta prijevoza pri putovanju u odabranu destinaciju
• Koncept „transport as tourism“
→ promet je inkorporiran u turističku ponudu i nije samo komponenta pristupa destinaciji
→ dominira model zasnovan na doživljaju npr. panoramski vlakovi, krstarenja, panoramske
vožnje, tematske rute…
• Odnos putovanja i zdravlja – putovanje dovodi do promjene okruženja u kojem su ljudi navikli
živjeti što utječe na zdravlje putnika npr. strah od letenja i njegovo savladavanje te pojava bolesti
uzrokovanih putovanjem npr. jet lag, bolest ekonomske klase…
• Odnos putovanja i zaraznih bolesti – putovanje lokalni problem čini globalnim, usporavanje
ekonomskog i turističkog rasta, utjecaj na poslovanje prijevozničkih i drugih poduzeća
• Odnos putovanja i sigurnosti
→ pojava bolesti, političkih nestabilnosti i terorističkih napada potencirali su pitanje sigurnosti i
kvalitete prijevoza
• Odnos prometa i održivog razvoja turizma
→ istraživanje pozitivnih i negativnih utjecaja pojedinih vrsta prometa
→ usklađivanje planiranja razvoja turizma i prometne infrastrukture
→ promoviranje atraktivnog i ekološki prihvatljivog prometa
• Glavni cilj razvoja prometa u funkciji razvoja turizma: kontinuirana modernizacija i usavršavanje
prometnog sustava
Turističko posredništvo – turističke agencije i turoperatori
• Glavni predstavnici turističkog posredovanja:
1. turističke agencije = trgovci na malo
2. turoperatori = turoperatori
• Čimbenici osnivanja turističkih posrednika:
a) složenost putovanja – objedinjavanje više pojedinačnih usluga koje pružaju različiti pružatelji
b) usavršavanje prijevoznih sredstava – mogućnost da se preveze veći broj ljudi odjednom
c) masovnost putovanja – mogućnost organiziranja grupnih putovanja
d) mogućnost ostvarivanja profita
• 05.07.1841. → Thomas Cook realizirao prvo turističko putovanje
• Turistička agencija je poduzeće koje usluge trećih poduzeća potrebne za putovanje i boravak
posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim kombinacijama kao nove „vlastite usluge“
• Usluge turističkih posrednika: posredovanje u prijevozu, posredovanje u ugostiteljstvu,
organiziranje i realizacija turističkog angažmana, organiziranje prihvata i transfera, organiziranje i
posredovanje u turističkom vođenju, organizacija poslovnih skupova, davanje informacija i savjeta
klijentima, pomoć u pribavljanju putnih isprava…
• Uvjeti za pružanje usluga turističke agencije:
1. mora sadržavati naznaku „turistička agencija“
2. klasična agencija mora imati poslovnicu i osoblje
3. mora biti upisana u Upisnik turističkih agencija
4. mora posjedovati identifikacijski kod
5. mora imati voditelja poslovnice koji je položio stručni ispit
• Temeljne funkcije turističkih posrednika: posrednička, informativno-savjetodavna, promotivna i
organizatorska funkcija
• Posrednička funkcija – turistička agencija u neposrednom je kontaktu s klijentima i u poslovno
pravnom smislu posluje u svoje ime, ali za račun trećih osoba čije usluge i proizvode nudi
• Turističke agencije svoju informativno-savjetodavnu funkciju najčešće ostvaruju u izravnom,
usmenom kontaktu sa klijentima
• Turističke agencije dobro poznaju navike, želje i potrebe svojih stalnih klijenata
• Turističke agencije raspolažu različitim promotivnim materijalima – od vlastitih materijala do
materijala nositelja turističke ponude čije usluge prometuju svojim klijentima
• Organizatorska funkcija se očituje u situaciji kada organiziraju aranžmane te tada posluju u svoje
ime i za vlastiti račun
• Turistički aranžman je skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u vremenu i po
sadržaju te zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu, a prodaje se po paušalnoj
cijeni
• Odrednice aranžmana: najmanje dvije usluge i paušalna cijena
• Podjela turističkih agencija:
1. prema dijelu tržišta na kojem posluju: emitivne, receptivne i emitivno-receptivne
2. prema prostornom obuhvatu: međunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne
3. prema karakteru poslovanja: turoperatori i turističke agencije
• Turoperator je gospodarski subjekt koji objedinjava usluge različitih ponuđača te kreira i
organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te na toj
osnovi ostvaruje glavni izvor svojih prihoda
• Koristeći princip ekonomije razmjera, turoperator zakupljuje različite usluge koje će postati sastavni
dio njegovih turističkih angažmana
• Prednosti turoperatora za turiste:
1. lakša organizacija 2. ušteda vremena 3. jeftinije 4. turoperatori preuzimaju rizik
• Nedostatci za turiste: gubitak slobode izbora, podvrgavanje dinamici putovanja i izlaganje podataka
• Prednosti turoperatora za pružatelje usluga:
1. sjedinjuju veliku masu turističkih potrošača 2. potiču potražnju
3. lakši dolazak do klijentele 4. dobri kanali distribucije i promocije
• Nedostatci za pružatelje usluga: gubitak dijela prihoda, gubitak kontrole nad marketinškim
procesima i smanjen utjecaj na procese distribucije
• Turistički dolasci u svijetu = 1,5 mlrd.
• Prihod od turizma u svijetu = 1,5 bilijuna USD
• Prve tri zemlje po turističkim dolascima: Francuska, Španjolska i SAD
• Prve tri zemlje po prihodima od turizma: SAD, Španjolska i Francuska
• Vodeće turističke emitivne zemlje svijeta: Kina, SAD i Njemačka
• Korištenje prijevoznih sredstava:
1. zračni 58% 2. cestovni 36%
3. vodeni 4% 4. željeznički 2%
• Svrha posjete u svijetu:
1. odmor i rekreacija 56% 2. posjete 27% 3. posao 13%
• Prosječan boravak turista u RH: 5 dana
• Udio inozemnih turista u ukupnim noćenjima u RH = 92%
• Emitivna tržišta za RH: Njemačka, Slovenija, Hrvatska, Austrija, Poljska i Italija
• Najviše iskorištena vrsta smještaja → Privatni smještaj 63,5%
• Prihodi od inozemnog turista u RH → 10.5 mlrd. EUR ili 19,5%
• Motivacija turista za dolazak u RH: pasivni odmor, opuštanje, nova iskustva i doživljaji,
gastronomija i priroda
• Vodeći hoteli u svijetu: Homeinns, Hampton by Hilton i Holliday Inn
• Najveće hotelske korporacije: Marriot international, Jin Jiang international holdings i Oyo rooms
• Vodeći hotelski brendovi u RH: Sheraton, the Westin i Rixos
• Domaće hotelske grupacije u RH: Maistra, Plava laguna, HUP Zagreb i Amadria Park
• Kulturno-povijesni resursi:
→ RH: Vučedol, Hušnjakovo brdo i Andautonija
→ Svijet: Egipatske piramide
• Etnosocijalni resursi:
→ RH: kravata, Slavoljub Penkala i Nikola Tesla
→ Svijet: pivo u njemačkoj
• Umjetnički resursi:
→ RH: Tehnički muzej Nikole Tesle, Memorijalni centar Nikola Tesla i Pozdrav suncu
→ Svijet: kip slobode
• Ambijentalni resursi:
→ RH: Trg bana Josipa Jelačića, Stradun u Dubrovniku, Splitska riva
→ Svijet: Venecija
• Manifestacijski resursi:
→ kulturni: dubrovačke ljetne igre, vinkovačke jeseni i pulski filmski festival
→ zabavni: sinjska alka, špancirfest i riječki karneval
→ sportski: maraton lađa, ATP turnir i Rovinj polo beach cup
→ vjerski: Marija bistrica, Ludbreg i Aljmaš
→ gospodarske: Ambijenta, Croatia Boat show i Interliber