1. Definirajte pojam turizam i objasnite zašto turizam ne možemo opisati kao industriju.

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta,
ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana
nikakva njihova privredna djelatnost.

Turizam se kao metoda gospodarskog i ukupno društvenog razvoja u mnogome razlikuje od

industrije i uopće proizvodnih djelatnosti, a te razlike proizlaze iz činjenice da proizvodne
djelatnosti generiraju razvoj proizvodeći nove vrijednosti, a turizam prvenstveno potiče razvoj
trošeći te vrijednosti.

2. Navedite neke od definicija pojma turist. Tko se ne smatra turistom?

Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanja jednu noć u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija,
sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova,

Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim

putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u školu, na studij, putnici u tranzitu,
migranti radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog
kora i konzularni predstavnici.

3. Navedite faktore koji su utjecali na razvoj turizma i opišite faze razvoja kroz povijest.

Razvoj turizma se može promatrati kroz 4 faze koje su oblikovale promjene u tehnologiji i
prometu. Glavni preduvjet razvoja je bio dohodak koji se može trošiti na putovanje i životni stil.

Prva raza – srednjovjekovno doba i početak 17.st; prvi znakovi promjene načina života,
povećanje narodnog bogatstva, širenje trgovačke klase, reforme obrazovanja pokreću interes za
putovanjima

Druga faza – razdoblje željezničkog prometa; razvoj prometnica omogućuje putovanja, stvaraju
se nova tržišta, izmišljeno masovno putovanje, otkrivaju se nove destinacije i pojavljuju tur.
Agenti i turoperatori s organiziranim turama, putnim paketima i brošurama

Treća faza – period između 1918. i 1939; rat donio poticaj tehnologije koja je utjecala na razvoj
turizma, uveden socijalni turizam, plaćeni godišnji odmori, rastu putovanja u inozemstvo

Četvrta faza – ''uzletna'', period posljeratnih godina od 1945. sve do danas

Glavni razlozi razvoja su: brz povrat uloženih sredstava, visoka potražnja za turističkim
uslugama, konstantan rast broja dolazaka i noćenja, državni poticaji za projekte u turizmu, porast
broja kvalitetnih kapaciteta... (odnosi se na RH)
4. Objasnite sponu između turizma i globalizacije.

Utjecaj globalizacije na turizam se gleda s 5 temeljnih aspekata koji se odnose na gospodarstvo,

tehnologiju, kulturu, ekologiju i politiku. Globalizacija dovodi do integracija turističkih
poduzeća, čime iz tržišne utrke ispadaju ona manja. Tržišta postaju globalna i otvorena za strane
investicije, razvija se globalni turistički menadžment, konkurencija je sve veća. Razvija se
suvremeni rezervacijski i distribucijski sustav, svijet se pretvara u ''globalno selo'' gdje su
informacije lako dostupne, a uloga interneta višestruka. Cijene naglo padaju, a paket aranžmani i
usluge postaju lako dostupni. Mjenja se i ponašanje putnika; svjesni kulture zemlje u koju putuju
i normi ponašanja, dobro su informirani i točno znaju što žele, veće su potrebe za putovanjem
radi povećanja životnog standarda. Na području ekologije turizam donosi i neke negativne
posljedice na prirodne resurse i okoliš (oznoske rupe, efekt staklenika, uništavanje šuma i sl)

5. Navedite osnovne motive turističkih putovanja.

Po TOMAS-u je većina turista (50%) izjavila da je došla zbog odmora, a ostatak svi ostali
razlozi: kultura (upoznavanje civilizacija), sport, nautički turizam, vjerski turizam, ruralni
turizam, kongresni turizam, zdravstveni turizam, poslovna putovanja, incetivni turizam.

6. Objasnite mega trendove koji utječu na razvoj turizma.

Mega trendovi su uvjetovani: političkim okruženjem, gospodarskim okruženjem, društvenim

okruženjem, pravnim okruženjem, okoliš, tehnologija.

Mega trendovi za 21 st. po profesoru Prebežcu su: globalizacija, tehnološko ubrzanje,

mirnodopski rat, propast zbog duga, promijenjeno ponašanje, poticanje rasta “centurizma” i
očekivanja, sindrom blizine doma, usredotočenost na sebe i istraživanje.

7. Navedite negativne utjecaje turizma na okoliš, prostor i društvo.

Turizam je “žderač” prostora. Negativan utjecaj: pretvaranje alpskih planina u skijališta,

prevelika apartmanizacija, negativan utjecaj na društvo je iseljavanje domicilnog stanovništva.

8. Kako se dijeli turizam prema UNWTO-u?

Prema UNWTO-u turizam se dijeli na: domaći turizam – turistička putovanja i boravak
domicilnog stanovništva u granicama vlastite zemlje, receptivni – turisti nerezidenti koji borave
u promatranoj zemlji, emitivni – turistička putovanja rezidenata u druge zemlje, nacionalni – sva
turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i inozemstvu, međunarodni - ukupnost
receptivnog i emitivnog turizma (intraregionalni i interregionalni), interni turizam – kombinacija
nacionalnog i međunarodnog turizma.
9. Objasnite pojam posebni/pojavni oblici turizma i navedite nekoliko pojavnih oblika
turizma. Koji su najčešći pojavni oblici turizma u RH?

Pojavni oblici turizma su skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti grupa osoba koje putuju i
borave u mjestima izvan uobičajene sredine radi nekih posebnih razloga ili obilježja destinacije.
Kriteriji razvrstavanja ovih oblika mogu biti duljina boravka u destinaciji, način organiziranja
putovanja, mobilnost turista, sadržaj boravka, obilježja turističkog prostora, sezona boravka,
ekonomske veličine i slično.

Najčešći oblici su; kulturni, ruralni, kongresni, zdravstveni, incentivni, poslovna putovanja,
nautički, ronilački, avanturistički... Kod nas su najčešći oblici kupališni i odmorišni, a u
Dubrovniku se ističu kongresni i incentive.

10. Objasnite pojam turistička destinacija.

Turistička destinacija može biti zemljopisni prostor, regija ili politička jedinica (npr Malta) kojeg
gosti definiraju kao svoj turistički cilj. Turistička destinacija mora sadržati smještaj, opskrbu,
zabavu i aktivnosti tj sve ono što turistima treba. Mora imati formu upravljanja destinacijom
(destination management u kojeg moraju biti uključeni javni i državni sektor, profitne i
neprofitne organizacije). Može se definirati kao zbroj značajki koje je čine jedinstvenom – flora,
fauna, klima, kultura.

11. Ukratko objasnite aktualne kvantitativne trendove u medunarodnom turizmu i

Republici Hrvatskoj.

U 2018. je 18,6 mil turista ostvarilo 89,6 mil noćenja u objektima u RH, u odnosu na 2017. je
ostvareno 7% više dolazaka i 4% više noćenja. 89% čine strani turisti a 11% domaći. U 2018. je
bilo 7% više stranih turista koji su ostvarili 93% noćenja. U 2018. je bilo najviše Njemaca, pa
Austrijanaca, Slovenaca, Talijana, Poljaka, UK... Najviše dolazaka je bilo u Istarskoj županiji, pa
u Splitskoj. U svim županijama je zabilježen rast u odnosu na prethodnu godinu.

U 2019. je prema e-visitoru od sječnja do srpnja ostvareno 10.8 mil dolazaka (porast 4%) i 48,4
mil noćenja od čega su strani turisti 9.6 milijuna (porast 3,6%). Opet je najviše noćenja
ostvareno u Istarskoj.. u svim turističkim županijama je i ove godine zabilježen porast.

12.Navedite i objasnite modele/koncepcije razvoja turizma.

Koncept razvoja turizma baziran na državnim subvencijama – praksa u RH, neusklađene cijene
usluga s cijenama faktora, prihodi permanentno niži od proizvodnih troškova

Tržišni koncept razvoja turizma – karakterističan za zemlje tržišne privrede, tur poduzeća u
privatnom vlasništvu, mali pogon obiteljskog tipa fleksibilan prema promjenama na tržištu

Koncept turizma u zatvorenoj privredi – model u zatvorenim oazama, karakterističan za

nerazvijene zemlje, cilj osigurati zadovoljavajuću razinu usluge u zatvorenim objektima
13. Navedite i objasnite metode mjerenja utjecaja turizma na gospodarski razvoj.

Sve se kroz turizam oplođuje, djeluje i na društveni razvoj, gospodarski te kulturni.

Metode mjerenja: satelitska bilanca turizma, funkcionalna, opisna, cost benefit (najgora jer ne
otkriva sve dodatne troškove), normativna ili ciljna metoda, faktorska, integralna.

14. Objasnite pojam turistička potražnja. Objasnite obilježja turističke potražnje i

navedite o čemu ovisi.

Obilježja turističke potražnje su: heterogenost, elastičnost, mobilnost, sezonalnost i dislociranost.

Najgore obilježje turitike potražnje je elastičnost (gost može i ne mora doći).

15. Koje su pretpostavke za formiranje turističke ponude? Navedite elemente podjele

ponude i objasnite ih.

Temeljne pretpostavke za razvoj tur ponude su; atraktivnost prostora, prometna dostupnost,
izgrađeni primjereni kapaciteti, promocija

Elementi podjele ponude; atraktivni (privlačna obilježja destinacije dostupna turistima koja su im
glavni motiv putovanja), komunikativni ili komunikacijski (promocija i način komuniciranja s
gostima), receptivni elementi (objekti koji služe za prihvat gostiju).

16. Objasnite značaj strateških dokumenata u turizmu. Navedite primjere nekih strateških
dokumenata.

Strateški dokumenti predstavljaju određene strategije razvoja turizma i odgovaraju na pitanje

kakav turizam Hrvatska želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike
usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki
za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na
načelima odgovornog i održivog razvoja. (Strategija razvoja turizma RH do 2020.).

17. Zašto je razvoj turističkih organizacija ključan čimbenik u razvoju turizma? Navedite
nekoliko zadaća Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

Jer igraju važnu ulogu u promicanju turizma u RH, marketing destinacije.

Zadaće HTZ-a: izrađuje programe i planove, objedinjuje sveukupne turističke ponude RH,
izrađivati strateške dokumente, održavanje mreže turističkih predstavnika u svijetu.
18. Objasnite ulogu i značaj marketinga u turizmu. Što je društveni marketing?

Društveni marketing je definiran kao: "...utvrđivanje, izvršavanje i kontrola marketing programa

sa svrhom povećanja prihvaćanja društvenih ideja ili društvene prakse u ciljanoj skupini,
odnosno skupinama." To je poslovna filozofija kojoj je cilj povećanje potrošnje poradi povećanja
prihoda. Jednostavna definicija; primjena marketinga u procesu realizacije ciljeva koji kao
temeljno ishodište nemaju dobit nego zadovoljenje potreba općedruštvenog ili socijalnog
karaktera.

19. Navedite čimbenike koji utječu na marketinško okruženje u turizmu i poslovanje

marketinški orijentiranih institucija u turizmu.

Na marketinško okruženje u turizmu utječu: društveni čimbenici, kulturni čimbenici, ekonomski

čimbenici, fizički čimbenici, tehničko okruženje i međunarodni čimbenici, komunikacijski i
infrastrukturni čimbenici, administrativni institucionalni čimbenici te pravni i politički
čimbenici.

Društveni čimbenici: demografske promjene, demokratizacija turizma, globalna urbanizacija te

zdravlje i sigurnost.

Ekonomski čimbenici: razina diskrecijskog dohotka, razina zaposlenosti, promjene u svjetskom

gospodarstvu te turizam i porezi.

20. Navedite najvažnije zakonske akte u turizmu Republike Hrvatske.

5 Zakona i 20-ak provedbenih pravilnika (Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o TZ i

promicanju hrv. turizma, Zakon o članarini u TZ, Zakon o boravišnoj pristojbi, Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti).

21. Objasnite pojmove turistička agencija i turoperator. Koje su posredničke organizacije?

Turistička agencija je poduzeće koje posreduje između pružatelja usluge i korisnika (klijenta).

Touroperator je trgovac na veliko koji u jedinstven aranžman sastavlja odvojene elemente poput
prijevoza, smještaja i pratećih usluga.

Posredničke organizacije: touroperator-posrednik veleprodaja, turistička agencija-maloprodaja te

turistički biroi ili uredi (organizirani samostalno ili sredstvima turističkih organizacija).

22. Navedite razloge korištenja posrednika u turizmu i objasnite najčešće poslove

posredovanja.

Razlozi korištenja posrednika; povoljnija cijena cjelokupnog putovanja, izbjegavanje mogućih

teškoća pri stupanju u vezu s ponuđačima usluga, izbjegavanje rizika organizacije putovanja
Najčešći poslovi posredovanja; u vezi s putovanjem – prodaja karata, rezervacije, informacije,
ishođenje putnih dokumenata, u vezi s boravkom – rezervacija i prodaja smještaja i prehrane,
karte za izložbe, priredbe i sl.

U vezi s ostalim uslugama – posredovanje pri osiguranju klijenta i prtljage, dozvole za lov ili
ribolov, posredovanje u međunarodnom putnom prometu i sl.