I.

SUVREMENI TRENDOVI U MT
TREND
 ***Smjer, odnosno pravac razvoja neke pojave u vremenu, u odnosu na nešto
 ***Trendovi se utvrđuju usporedbom, analizom i istraživanjem
 Trend može ukazivati na dinamičku promjenu odnosno trend razvoja (što je vremenska komponenta) ili na
trenutnu usporednu (statičku) promjenu u određenom trenutku utvrđenu međusobnom usporedbom
obilježja, podataka ili pojava
 Najvažnija osobina trenda je očekivanje da će se utvrđeni pravac kretanja ili neki drugi oblik promjene
nastaviti i u budućnosti

***VRSTE trendova u turizmu:

1. Prema mjestu nastanka na turističkom tržištu: (najzastupljeniji trendovi koji se i najviše istražuju)
1. trendovi turističke potražnje – odnose se na promjene kod osoba koje sudjeluju ili bi željele
sudjelovati u turističkim kretanjima da bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan
sredine u kojoj žive i/ili rade
2. trendovi turističke ponude – odnose se na promjene na tržištu kod ponuđača roba i usluga koje se
nude po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih potreba turističke potražnje
2. Prema vrsti turističkog tržita:
1. trendovi na emitivnim turističkim tržištima
2. receptivnim turističkim tržištima – (na njima je koncentrirana turistička ponuda)
3. Prema sadržaju:
1. kvantitativni - numerički; proučavaju i uspoređuju podatke u turizmu (br. noćenja turista, br
dolazaka turista, br postelja u smještajnim kapacitetima)
2. kvalitativni - opisni; proučavaju i uspoređuju obilježja neke pojave u turizmu (dob, spol, zanimanje)
4. Prema razini djelovanja tj prostornoj rasprostranjenosti:
1. lokalni – u turističkoj destinaciji kao npr u Rovinju
2. regionalni – u određenoj regiji ili turističkoj destinaciji kao npr u Istri
3. nacionalni – u RH
4. globalni ili tzv. megatrendovi – u EU, u Sredozemlju

Da bi se mogli ustanoviti trendovi u turizmu potrebno je:

 Uspoređivati obilježja i/ili podatke u odnosu na vrijeme odnosno potrebno je provesti dinamičku analizu
(npr. usporedbom istog podatka u odnosu na prethodno vremensko razdoblje: mjesec, tromjesečje, sezonu,
godinu, desetljeće) ili
 Uspoređivati obilježja ili razne razine promatranja u određenom trenutku, što je statična usporedna analiza
(npr. prostorna analiza gdje se trendovi u turizmu mogu utvrditi za sljedeće razine promatranja:
međunarodnu, nacionalnu, regionalnu, lokalnu)

***Što proučavaju trendovi u turizmu? Što se uspoređuje?

 Obilježja/podaci (br noćenja, br turista i br postelja u smještajnim kapacitetima, spol, dob, motivacija turista)
 Vrijeme - sve dimenzije (prošli mjesec, godina, desetljeće)
 Različite razine istraživanja (međunarodno, nacionalno, regionalno, lokalno)

TKO istražuje trendove? Izvori:

 Međunarodne organizacije: UNWTO
 Regionalne organizacije: ETC (European Travel Comission), PATA
 Strukovne asocijacije: CLIA (Cruising live Interational association), ASTA
 Statistički uredi/konzultantske tvrtke: WTM, ETM, RA, IPS
 Turistički sajmovi i skupovi: ITB, WM (World Market)
 Internet: TravelMole
 Znanstvenici i stručnjaci u turizmu – ScienceDirect; u RH: EF, Institut za turizam; DZS
VAŽNOST TRŽIŠNIH ISTRAŽIVANJA U TURIZMU:

1
  Kvalitetan izvor podataka
 Ona su „dobavljač informacija pri stvaranju konkretnih odluka“
 Pokazuju kretanja na turističkom tržištu i obilježja turističke potražnje
 Uočavaju tržišne trendove i promjene koje mogu biti:
1. INTRENE - u turizmu, a moguće i kod ponude i potražnje
2. EKSTERNE - izvan turizma, u društvu, okruženju, stavovima...

ZNAČAJ (važnost) TRENDOVA U TURIZMU

Trendove u turizmu je potrebno istraživati zbog toga što no pružaju informacije o kretanjima na turističkom tržištu
kod ponude, ali i kod potražnje. Na temelju tih informacija ponuda se može prilagoditi potražnji i uvjetima okruženja.

***Zašto je potrebno istraživati promjene?

Zbog interdisciplinarnog karaktera turizma te specifičosti turističkog tržišta, turizam iskazuje vrlo visok stupanj
senzibilnosti na sve vrste promjena, bile one interne (u samom turizmu) ili eksterne (iz vanjskog okruženja). Te
promjene utječu pozitivno i negativno na turizam.

***KAKVE SU PROMJENE MOGUĆE U NEKOM VREMENU?

Bez obzira o kakvim se promjenama radi, dakle bilo da je riječ o internim i/ili eksternim one utječu na smjer
djelovanja odnosno dinamiku i magnitudu, jačinu ili intenzitet promjene u turizmu ukazujući na trend. Smjer
djelovanja odnosno dinamika kretanja ukazuje na kvantitativne trendove i može biti:
 Rast
 Pad
 Stagnacija u odnosu na ranije, sadašnje ili buduće stanje; odnosno u odnosu na neku pojavu s kojom se vrši
usporedba i za što se utvrđuje trend

VRSTE KRIZNIH DOGAĐAJA S KOJIMA SE SUOČAVA SUVREMENI TURIZAM: (prema UNWTO-u)

1.POLITIČKI I SOCIJALNI DOGAĐAJI – teroristički napadi, ratovi, kriminalističke aktivnosti
2.PRIRODNE KATASTROFE – potresi, erupcije vulkana, tsunamiji, poplave, požari, uragani
3.PROMJENE U OKOLIŠU – izlijevanje nafte u mora
4.EKONOMSKE PROMJENE – financijska kriza, recesija, promjene tečaja između vodećih svjetskih valuta
5.OPASNE ZARAZNE BOLESTI – SARS, EBOLA, kravlje ludilo, malarija, salmonela
6.TEHNOLOŠKI DOGAĐAJI – prometne nesreće, nesreće u industrijskim pogonima

VANJSKI I UNUTRAŠNJI UTJECAJI NA TURIZAM:

Prema UNWTO-u su to sljedeći utjecaji na turizam:
A. VANJSKI/EGZOGENI/EKSTERNI UTJECAJI:
1. Klimatske promjene (globalno zatopljenje, ozonske rupe, Venecija pod vodom)
2. Zagađenje okoliša (flore i faune, zagađenje plaža)
3. Sigurnost putovanja i boravka u destinaciji (ekološka prihvatljivost, ultra brzi vlakovi, putovanje u dubine
oceana, na Mjesec)
4. Tehničke imnovacije i unaprijeđenja (poboljšanje komunikacija)
5. Socio – demografske promjene
6. Ekonomski i financijska razvoj i promjene (naftne krize)
7. Političke promjene

B. UNUTARNJI/INTERNI UTJECAJI:
1. promjene turističke potražnje (promjene strukture gostiju)
2. promjene turističke ponude (promjene turističkog proizvoda)
3. promjene distribucijskih kanala (rast društvenih mreža)

***PREMA UNWTO-U 4 TEMELJNE SKUPINE RIZIKA KOJIMA SU IZLOŽENI PUTNICI U TURIZMU:

1. RIZICI POVEZANI S INSTITUCIONALNIM I LJUDSKIM OKRUŽENJEM – krađa, provale, silovanje, prisile, otmice

2
2. RIZICI POVEZANI S TURIZMOM TE S NJEGOVIM KOMPLEMENTARNIM DJELATNOSTIMA – požari, nepoštivanje
ugovora, napad na goste u objektima u kojima oni borave
3. OSOBNI RIZICI KOJIMA SE UGROŽAVA SIGURNOST I ZDRAVLJE PUTNIKA, A PROIZLAZE IZ PONAŠANJA I
AKTIVNOSTI SAMIH TURISTA – hard avanturizam, trgovanje drogom, gube osobne dokumente, prtljagu
4. FIZIČKI I OKOLIŠNI RIZICI KOJI SE POVEZUJU S PROSTOROM KOJI POSJEĆUJU TIJEKOM PUTOVANJA: cijepljenje…

KVANTITATIVNI TRENDOVI U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Kvanitativni trendovi u turizmu utvrđuju se analizom i usporedbom statističkih podataka prikupljenih iz sekundarnih
izvora u turizmu i o turizmu.
Turizam se stalno prilagođava, mijenja, preusmjerava u sigurnija područja, usporava, ali ne prekida trend rasta!

U međunarodnom turizmu najviše se prate fizički i financijski podaci za emitivna i receptivna turistička tržišta:
A. ZA RECEPTIVNA TURISTIČKA TRŽIŠTA
AA. FIZIČKI POKAZATELJI:
1. VF – dolasci stranih posjetitelja na granicu
2. TF – dolasci stranih turista na granicu
3. TCE – dolasci stranih turista u kolektivne smještajne objekte
4. THS – dolasci stranih turista u hotelei njima slične objekte
AB. FINANCIJSKI POKAZATELJI:
1. ITR - prihodi od međunarodnog turizma
B. ZA EMITIVNA TURISTIČKA TRŽIŠTA:
BA. FIZIČKI POKAZATELJI:
1. OTT - broj odlazaka turista na putovanje u inozemstvo
BB. FINANCIJSKI POKAZATELJI:
1. ITE - turistička potrošnja u inozemstvu

***UNWTO I Eurostat su glavni izvori za prikupljanje statističkih podataka za turizam!!

*** (3! za emitivno i za receptivno tržište)
Receptivno Emitvno
Glavni kvantitativni trendovi u svijetu
turističko tržište turističko tržište
T1 Stalni rast turizma u svijetu X X
T2 Europa je stalno vodeća receptivna turistička regija svijeta X
T3 Smanjuje se važnost Europe kao receptivne turističke regije X
Povećava se važnost Azijsko-pacifičke regije kao receptivnog
T4 X
turističkog tržišta
Azijsko-pacifička regija postala je važnije receptivno tržište od
T5 X
Amerike, koja je to bila sve do nedavno (11.9.2001.)
T6 Ravnomjernija je prostorna distribucija turističkih kretanja u svijetu X
Sve je izraženiji trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj
T7 X
receptivnih zemalja u svijetu
Trend dinamičnog rasta turističkog prometa u nekim novim
T8 X
receptivnim turističkim zemljama (BRIC, Malezija, Rusija, Turska...)
T9 Među receptivnim tržištima sve više raste važnost BRIC tržišta X
T10 Trend smanjenja dominacije nekoliko vodećih emitivnih tržišta X
T11 Trend pojave novih emitivnih tržišta (zemlje velike populacije) X
Među emtivnim zemljama dinamičan trend rasta BRIC tržišta, a zbog
T12 X
mnogoljudnosti tih zemalja prognoze su posebno optimistične

***3 glavna trenda na turističkom tržištu :

1.rast potražnje
2.disperzija prometa

3
 3.nagla ekspanzija

KVALITATIVNI TRENDOVI U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Što se analizira?
 Globalne promjene (interne i eksterne) i utjecaj na turizam
 Obilježja turističke ponude i potražnje (tržišni segmenti-diversifikacija turističke potražnje; diversifikacija
turističke ponude)

***STEEP model utjecaja globalnih promjena na turizam (***Social, Technological, Enviromental, Economic, Political)

TEHNOLOŠK
I

SOCIJALNI TURIZAM I OKOLIŠNI

PUTOVANJA

POLITIČKI EKONOMSK
I

TRENDOVI NA TRŽIŠTU TURISTIČKE POTRAŽNJE

1. Rast interregionalnih turističkih putovanja
2. Rast mobilnosti turističke potražnje
3. U razvijenim zemljama bilježi se trend rasta „starenja populacije“
4. Turisti postaju sve zahtjevniji, putuju češće, više troše i više se okreću SOT u potrazi za novijim doživljajima
5. Rast potražnje za paket-aranžmanima
6. Rast korištenja Interneta kao kanala distribucije

TRENDOVI NA TRŽIŠTU TURISTIČKE PONUDE

1. Globalizacija poslovanja na turističkom tržištu
2. Povećanje broja turističkih destinacija vodi k povećanju broja pružatelja usluga
3. Mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo niska, zbog čega destinacije i nositelji ponude
nastoje diverzificirati sovju ponudu razvojem novih proizvoda (SOT)
4. Nužnost primjene standardizacije (pružanja usluga) i brandiranja (bradniranje je ključ svega, na taj način
proizvod/usluga postane prepoznatljiv)
5. Rast potražnje za last-minute aranžmanima uvjetuje promjenu poslovne politike pružatelja usluga u turizmu

FAZE RAZVOJA SUVREMENOG TURIZMA

1. 3S - masovni HARD turizam (sun, sea, sand) - dinamične stope rasta; uzak krug emitivnih i receptivnih tržišta;
od 50-ih do 80-ih godina 20. st.
2. 6E – individualizirani SOFT turizam (entertainment, excitement, education, escape, experience, ecology) –
umjereniji rast; od 90-ih do pred neku godinu; više emitivnih i receptivnih zemalja među kojima sve više raste
konkurentnost
3. 4M – aktualno (moderate growth, multitasking, multidiverzification, mobile) - multidiverzificirani SOFT
turizam

***2. transformacija turizma – iz 6E u 4M

Činitelji koji danas snažno utječu na turizam: sigurnost, zdravlje, ekologija i klimatske promjene, kultura i cijene 
promjene u ponudi, potražnji i okruženju

4M (danas)

4
  M= Moderate growth/Umjeren rast
 M= Multidiverzificiran
 M= multitasking/Više zadaća
 M= mobile/Mobilna telefonija

*1. velika transformacija suvremenog turizma bila je iz HARD u SOFT turizam, iz 3S u 6E

***
HARD TURIZAM SOFT TURIZAM
3S 6E
Unificirani masovni turizam Diverzificiran i segmentiran turizam
Prevladava 1 vrsta odmora Razne vrste putovanja
Turist je opušten, inertan dokoličar Dinamičan i aktivan turist
Odmaranje, sunčanje, kupanje kao glavne aktivnosti Doživljaj, aktivnost, učenje kao glavne aktivnosti
Nepostojanje brige o okolišu Ekološki svjestan
Odmor jednom godišnje Kraći i češći odmori
Unificiran paket aranžman „Tailor made“ aranžman, krojeni po mjeri kupaca

GENERACIJSKE SKUPINE
1. Golden age – 60+– putuju češće, biraju udaljenije destinacije, dulje ostaju na odmoru, kombiniraju 2 i više
vrsta putovanja, više troše na putovanjima, putuju izvan glavne sezone i dulje borave

2. Baby boomers – 30-59g (2 grupe: obiteljski i DINKS) – potaknuli avanturistička putovanja, za njih je putovanje
bijeg od stresa, na odmoru traže aktivnosti, preferiraju individualna putovanja, putuju kao obitelji s djecom ili
parovi s 2 prihoda bez djece (dinks), informiraju se preko interneta
3. Generacija X – 20-29g – ovisnici o medijima i suvremenoj tehnologiji, posjećuju metropole, preferiraju
niskotarifne prijevoznike, kupuju na Internetu

4. Generacija Y – 15-19g – ovisniji o medijima i tehmologiji, manje troše jer biraju povoljnije vrste prijevoza i
smješaja, ali dulje borave na putovanjima

5. Generacija M (Z) – mlađi od 13g – najmlađa skupina utječe na smjer putovanja „baby boom“ generacije,
preferiraju putovanja u zabavne parkove

najnoviji trendovi u turističkoj ponudi*** najnoviji trendovi u turističkoj potražnji***

Diverzifikacija i multiegmentacija programa Diverzifikacija i višestruka podsegmentacija

Specijalizacija, standardizacija, brendiranje Novi sementi: slavne osobe, LGTB, DINKS, YUPI
Visoka tehnološka opremljenost Izraženija ekološka svijest
Novi proizvodi Zdrava hrana, boravak u nezagađenom okolišu, relaksacija...

***MEGATRENDOVI U SVIJETU (2005.g)

1. sve više zrelih i iskusnih putnika
2. sve više starijih putnika
3. povećanje konkurentnosti između turističkih destinacija
4. sve se veća važnost pridaje kvaliteti usluga
5. povećana briga za sigurnost i stabilnost putnika tijekom putovanja
6. uvođenje novih tehnologija

5
***5 NAJVAŽNIJIH MEGATRENDOVA NA EUROPSKOM TURISTIČKOM TRŽIŠTU (ETC 2006)
Raste interes Europljana za:
1. tradicionalni odmor
2. odmor u očuvanoj prirodi - ekoturizam
3. preventivno zdravstvenim turizmom
4. Oorazovanjem i upoznavanjem tuđih kultura
5. drugim vrstama tzv SOT-ovima (ruralni i urbani turizam, avanturizam, golf turizam)

***8 MEGATRENDOVA U EU (znati 4 samo)

1. Globalizacija – jedinstveno tržište EU, smanjenje barijera za vize
2. Demografske promjene: starenje populacije – putovanja u close to home destinacije, izvan glavne sezone
3. Pristup informacijama – kompjutori, internet, web, mobiteli – lakša rezervacija putovanja
4. Zdravlje, wellness, obrazovanje

***12 MEGATRENDOVA NA AMERIČKOM TRŽIŠTU: (znat samo 4)

1. Nastavlja se trend last minute putovanja
2. Rastu putovanja s kućnim ljubimcima
3. Trend rasta krstarenja
4. Raste zanimanje za posjet NP

- Na tradicionalnim emitivnim tržištima u sljedećih 40 g. Predviđa se rast starijih gostiju (+45)

- OSNOVNI CILJ ISTRAŽIVANJA TRENDOVA JE KAKO BISMO IM SE MOGLI PRAVOVREMENO PRILAGODITI!

***TRENDOVI U PROMJENAMA MOTIVA TURISTIČKOG PUTOVANJA – novi motivi putovanja uz tradicionalne:

1. Medicinski turizam (operacije i tretmani ljepote u Indiji i Tajlandu)
2. Sportovi (golf u Aziji, tečaj joge i sl.)
3. Bračna putovanja (Turska)
4. Iseljeništvo tzv. roots turizam, posjet korjenima, iseljenoj djeci
5. Wellness

5 VODEĆIH EMITIVNIH TURISTIČKIH TRŽIŠTA ZA RH:

1.NJEMAČKA
2.SLOVENIJA
3.AUSTRIJA
4.ČEŠKA
5.ITALIJA

II. KRIZNI MENADŽMENT U MEĐUNARODNOM TURIZMU

KRIZA
 ***Kriza je neželjeni, izvanredni, čisto neočekivani događaj s ambivalentnim razvojnim mogućnostima za
organizaciju ili turističku destinaciju
 Zahtijeva brzo odlučivanje i mjere za suprostavljanje s ciljem uspostavjanja stare ravnoteže ili ograničavanja
negativnih učinaka krize

 Glavni uzroci povećanja broja kriza i katastrofa:

a porast stanovništva - naš okoliš postaje sve naseljeniji, stvaraju se pritisci na okoliš, intenzira proces
urbanizacije
b razvoj tehnologije - brz pristup informacijama bilo gdje u svijetu (npr. suvremene tehnologije i same
uzrokuju katastrofe npr. Černobilska katastrofa)
c proces globalizacije - zbog procesa globalizacije svijet postaje sve više međusobno povezan tako da i
relativno male lokalne krize u jednom dijelu svijeta mogu vrlo snažno utjecati na druge dijelove svijeta

6
ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA SVIH VRSTA KRIZA I KATASTROFA:
1. kriza predstavlja TOČKU PREOKRETA - kad je promjena neizbježna, bila ona pozitivna ili negativna
2. kriza predstavlja NESIGURNU SITUACIJU – nepredvidiva je i prisutno je nesnalaženje među onima koji su
izravno pogođeni
3. u krizi je izražen element IZNENAĐENJA pa predstavlja proces odlučivanja pod velikim pritiskom – traži brzu
reakciju, teške odluke u kratkom vremenu
4. odražava POSTOJANJE PRIJETNJE – dovodi u pitanje opstanak onog tko joj je izložen
5. trajanje krize je ograničeno – svaka kriza ima početak i završetak

U turizmu se kriza može javiti na svim razinama:

a. mikrorazina/uža razina – na razini poduzeća
b. makrorazina/šira razina – u turističkoj destinaciji

REAKCIJE NA KRIZU:
1. POVLAČENJE U SIGURNIJA PODRUČJA
2. PASIVNO PROMATRANJE
3. PRILAGOĐAVANJE NA KRIZU
4. ZAŠTITA OD KRIZE (sprječavanje izbijanja, smanjivanje negativnog utjecaja, zaustavljanje)

KATASTROFA
 ***Katastrofa se odnosi na situacije u kojima se (poduzeća ili destinacije) suočavaju s iznenadnim
nepredvidivim promjenama nad kojima imaju vrlo malu mogućnost kontrole, za razliku od krize koju mogu
kontrolirati kriznim menadžmentom
 ***destinacija se nakon pretrpljene katastrofe najviše okreće domaćim turistima!

 Vrste katastrofa prema uzroku nastanka:

 Katastrofe izazvane prirodnim pojavama – pr: supertajfun na Filipinima
 Katastrofe izazvane ljudskom aktivnošću – pr: nuklearne katastrofe

 2 OSNOVNA OBILJEŽJA SVIH KATASTROFA:

 Nepredvidivost događaja
 Posljedice koje su neizbježne

Razlikovanje krize od katastrofe

Razlike Katastrofa Kriza
Predvidivost ne može se predvidjeti nekad se mogu predvidjeti
Uzroci prirodne promjene, ljudska aktivnost ljudska aktivnost
Mogućnost kontrole menadžeri imaju vrlo malu mogućnost uzrok događaja je iniciran vlastitim
kontrole problemima
Posljedice neizbježne, nepovoljne posljedice ambivalentni ishod (oporavak ili propast)

Na rješavanje krize i katastrofe utječe 5 osnovnih činitelja:

1.duljina trajanja
a. dugotrajne tj kontinuirane – sukob Izraela i Palestine
b. u nastajanju – očekivanja udara uragana Sandy
c. kratkotrajne tj trenutačne - potres
2.razina prijetnje
a. visoka prijetnja (globalna) – erupcija vulkana na Islandu
b. niska prijetnja (lokalna) – salmonela na kruzeru

7
3.jačina ili intenzitet
a. visok ili jako izražena kriza – potres i tsunami u Japanu
b. nizak ili slabo izražena kriza – pljačka gostiju u hotelu
4. stupanj kontrole
a. visok – eksplozija bombe u Londonu → jaka kontrola javnog prijevoza
b. nizak – uragan
5. mogućnosti odgovora na krizu
a. brojne
b. minimalne

VRSTE KRIZA I/ILI KATASTROFA:

1.PREMA MJESTU NASTANKA:
A. INTERNE – pod utjecajem internih događaja – štrajk djelatnika hotela, prijevoznika
B. EKSTERNE – pod utjecajem eksternih događaja; uzrokovane ljudskom aktivnošću

2.PREMA DULJINI TRAJANJA:

A. TRENUTAČNA – ne postoji nikakvo upozorenje, organizacije se ne stignu pripremiti niti je istražiti
B. U NASTAJANJU - sporije se razvijaju te ih je stoga moguće zaustaviti ili ograničiti određenim mjerama
C. KONTINUIRANA - može trajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama

3. PREMA RAZINI PRIJETNJE

A. VISOKA (GLOBALNA) PRIJETNJA) – erupcija vulkana na Islandu
B. NISKA (LOKALNA) PRIJETNJA – salmonela na kruzeru

3. PREMA JAČINI ILI INTENZITETU:

A. VISOK INTENZITET – potres i tsunami u Japanu
B. NIZAK INTENZITET – pljačka gostiju u hotelu

4. PREMA MOGUĆNOSTI KONTROLE:

A. VISOK – eksplozija bombe u Londonu → jaka kontrola javnog prijevoza
B. NIZAK – uragan
5. PREMA MOGUĆNOSTI ODGOVORA NA KRIZU ILI KATASTROFU;
A. BROJNE
B. MINIMALNE

***ŽIVOTNI VIJEK KRIZE – 6 razvojnih faza

1.Faza: POTENCIJALNA FAZA (prije izbijanja događaja)
- predstavlja potencijalno krizno stanje prije izbijanja neželjenog događaja
- poduzimanje aktivnosti da se izbjegne kriza (izrada planova rješavanja, formiranje kriznih timova)

2.Faza: LATENTNA FAZA (preskazujuća faza)

– nastupa kada postaje vidljivo da je kriza neizbježn
- u toj je fazi neophodno izraditi strateške planove kriznog menadžmenta i moguće scenarije razvoja
3.Faza: AKTUALNA FAZA (izvanredno stanje kad je kriza nastupila)
- očiti simptomi krize
- menadžeri moraju odlučiti koje mjere treba odmah poduzeti za smanjivanje njezina djelovanja
- prijelomna točka nakon koje postaje evidentno da je kriza nastupila te kada ograničavanje i smanjivanje njezinih
šteta postaje glavni cilj djelovanja (npr. kod potreba spašavanje ljudi iz ruševina i zaštita imovine)
- u ovoj fazi je neophodno uspostaviti kriznu komunikaciju

4.Faza: SREDNJA FAZA (počinje se primjenjivati post krizno upravljanje)

- cilj ove faze je u što kraćem roku uspostaviti normalne funkcije (osposobiti lokalnu zajednicu i javne službe)

8
5.Faza: KRONIČNA FAZA:
- faza dugotrajnog oporavka – čišćenje, saniranje šteta kriza (obnova porušenih infrastrukturnih objekata, saniranje
ekoloških šteta, savjetovanje stradalih, strategije reinvestiranja)
- u ovoj fazi važno je osigurati uputstva za reviziju strategije katastrofe

6.Faza: RJEŠAVANJE KRIZE ILI KATASTROFE:

- obnavljanje stare rutine (prije krize) ili novo poboljšano stanje

KRIZNI MENADŽMENT U TURIZMU

Nužnost istraživanja kriza za turizam
- prvi korak za upravljanje krizom i smanjivanje njezinog nepovoljnog učinka na turizam je razumijevanje vrste krize ili
prirodne katastrofe

Glavni uzroci teškog rješavanja kriza ili katastrofa za menadžere su sljedeći:

a. pritisak kratkog vremena za donošenje važnih odluka
b. ograničene mogućnosti kontrole zbog kaotične prirode krize
c. visoka razina nesigurnosti
d. glavni problem vezan je uz duljinu trajanja krize i njenu prostornu raširenost

***Upravljanje krizom i definiranje kriznog menadžmenta

- krizni menadžment je proces upravljanja krizom

- DEFINICIJA KRIZNOG MENADŽMENTA: obuhvaća strategije, procese i mjere koje se planiraju primjeniti u cilju
sprečavanja izbijanja krize i svladavanja njezinih posljedica
- TEMELJNI JE ZADATAK KRIZNOG MENADŽMENTA PROAKTIVNO DJELOVANJE

3 TEMELJNE FAZE UPRAVLJANJA KRIZOM ZA MENADŽERE:

1. Preventivno djelovanje – uočavanje simptoma, presretanje krize (uvođenjem mjera opreza, prevencije)
2. Identifikacija krize – prepoznavanje djelovanja (da li je kriza nastupila i kakva joj je snaga?)
3. Proaktivno djelovanje tj reaktivno upravljanje krizom - borba s krizom; stupanj ovladavanja krizom ovisi o
tome u kojoj fazi je ona identificirana i u kojoj fazi se započinje s kriznim menadžmentom

Uloga menadžera u suvremenom turizmu:

- planiranje strategije kriznog menadžmenta u slučaju neželjenih događaja može pomoći organizacijama i turističkim
destinacijama da smanje učinke iznenadnih događaja
- menadžeri imaju ključnu ulogu u kriznom menadžmentu:
- identificirati i razumjeti megatrendove, trendove i promjene
- proaktivno djelovati, a ne reaktivno!

Pozitivni učinci primjene strategije kriznog menadžmenta:

 neke se potencijalne opasnosti mogu potpuno izbjeći ili se mogu minimalizirati njihovi učinci
 mogu se izbjeći stanja konfuzije i dupliciranja napora za svladavanje krize, čime se postiže veće učinkovitost u
rješavanju krize
 mogu se izbjeći potencijalne opasnosti od panike i stresa primjenom kriznog komunikacijskog plana

3 GLAVNE FAZE I AKTIVNOSTI KRIZNOG MENADŽMENTA:

1.FAZA PREVENCIJE I PLANIRANJA
- razvoj strategije i planova za pripremu u kriznim situacijama (najvažnije je proaktivno planiranje)
- aktivnosti u ovoj fazi poduzimaju organizacije i menadžeri privatnog i javnog sektora

9
 A. proaktivno planiranje i izrada strategije kriznog upravljanja
B. skeniranje za planiranje

2.FAZA PRIMJENE TJ IMPLEMENTACIJE

- u njoj se primjenjuju planirane aktivnosti i mjere te slijedi nastavak implementacije
A. odabir odgovarajuće strategije upravljanja krizom i vrednovanje strategije upravljanja krizom
B. komunikacijska strategija i kontrola medija
C. upravljanje resursima
D. suradnja s dionicama privatnog i javnog sektora na razini destinacije
3. FAZA VREDNOVANJA TJ EVALUACIJA UČINAKA
-u ovoj fazi nakon krize/katastrofe slijedi dugi oporavak koji omogućava sagledavanje posljedica te buduće strateško
planiranje za poslovanje ili za turističku destinaciju
A. uspostavljanje normalnog stanja kao prije krize
B. iskustveno učenje

Uloga medija u kriznom menadžmentu

4 glavne uloge medija u kriznom menadžmentu:
1. i manji incident ili situacija može prerasti u veliku katastrofu upravo zbog medijskog izvještavanja
2. mediji imaju mogućnost da potpuno prekinu poslovnu aktivnost
3. mediji imaju mogućnost da usmjere veću pozornost javnosti na katastrofom pogođeno područje
4. imaju veliku ulogu u obnavljanju imidža destinacije ili organizacije te u vraćanju povjerenja

KRIZNA KOMUNIKACIJA
- krizna komunikacija je ključni element procesa kriznog menadžmenta
- DEFINICIJA: proces, nakon što je kriza već počela, koji se poduzima u cilju smanjivanja njezinih negativnih učinaka za
organizcije ili destinacije koje su joj izložene
- zahtijeva hitno donošenje odluka i protumjera korištenjem svih raspoloživih komunikacijskih sredstava

Zajednički elementi za sve komunikacijske strategije:

 što brže izvještavanje o stvarnom događaju
 točne informacije
 uvjerljive informacije
 objektivne informacije
 transparentne informacije tako da pružatelji usluga i turisti mogu djelovati prema dobivenim informacijama

III. SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA U MEĐUNARODNOMM TURIZMU

***osnovni izvori statističkih podataka – UNWTO (podaci o turizmu u svijetu) i Eurostat (za turizam u EU)

2 osnovne vrste podataka u MT prema načinu njihova prikupljanja odnosno prema sadržaju proučavanja:
1. kvantitativni podaci u MT – podaci koji se mogu brojčano izraziti
2. kvalitativni podaci u MT – podaci prikupljeni primarnim istraživanjima u MT
3 TEMELJNE VRSTE PODATAKA koji se najčešće prikupljaju u MT:
1. podaci o turističkoj potražnji – br dolazaka i noćenja inozemnih turista, br putovanja u inozemstvo, motivacija za
putovanja, korištena prijevozna sredstva
2. podaci o turističkoj ponudi – br i struktura kapaciteta za smještaj i drugih sadržaja turističke ponude
3. ekonomski učinci turizma – prihodi od inozemnog turizma, turistička potrošnja na putovanjima u inozemstvo

Glavne vrste podataka prema izvorima podataka:

1. Primarni podaci – prikupljeni vlastitim snagama npr. tržišna istraživanja (međunarodna)
2. Sekundarni podaci – podaci prikupljeni od nekog drugog; u turizmu npr. statistički podaci u smještajnim
kapacitetima, na graničnim prijelazima i sl.

10
***Kriteriji koje moraju zadovoljiti podaci:
1. Točnost
2. Pravodobnost
3. Pouzdanost

Izvori sekundarnih podataka

Vrsta organizacije koja provodi prikupljanje,
Naziv organizacije Gdje se objavljuje
obradu i objavljivanje
Tiskane publikacije, web,
Međunarodne organizacije općeg karaktera UN, OECD
baze podataka
Turističke organizacije, nacionalne turističke
UNWTO, WTTC, ETC, CLIA, NTO Tiskane publikacije, web,
organizacije te resorna tijela zadužena za
(DZT, HTZ, ANTO) baze podataka
turizam
Znanstveni časopisi (Acta
Znanstveno - obrazovne institucije Institut za turizam, EFZG
Turistica, Hrčak)
Tiskane publikacije, web,
Statistički uredi EUROSTAT (EU), DZS (RH)
baze podataka
Tiskane publikacije, web,
Konzultantske tvrtke IPK International,
baze podataka

Tko provodi međunarodna istraživanja u turizmu?

1. nacionalni statistički uredi – IPS (International Passenger Survey)
2. nacionalne turističke organizacije (NTO) i/ili resorna tijela za turizam (NTA)
3. instituti ili konzultantske tvrtke – ETM (European Trevel Monitor)

Tko koristi rezultate međunarodnih istraživanja u turizmu?

1. TO i TA
2. hotelski lanci
3. lokalne, regionalne i nacionalne turističke organizacije (NTO), destinacijske menadžment organizacije (DMO)
4. međunarodne turističe organizacije
5. znanstvene i stručne organizacije
6. studenti, stručnjaci u turizmu

Vrste istraživanja u turizmu prema UČESTALOSTI provođenja istraživanja:

1. Kontinuirana (stalna) istraživanja
 ponavljaju se u redovitim ciklusima
 metodologija se uglavnom ne mijenja
 njima se mogu istraživati obilježja pojave, promjene i trendovi
 primjeri: Reiseanalyse, Tomas ljeto u RH
2. Povremena istraživanja
 provode se jednokratno za točno određenu svrhu istraživanja
 provode se za određene tržišne segmente (bogataše, sudionike krstarenja)
 primjei: ETM Internet

PREMA TRŽIŠNOM KRITERIJU razlikuju se 3 vrste istraživanja u MT prema konstitutivnim elementima:

1.Istraživanja koja se provode za vrijeme putovanja:
 provode se u prijevoznom sredstvu
 ograničeno vrijeme za ispitivanje
 primjer: IFS (In Flight Survey) koje se provodi među putnicima u zrakoplovima na putu u i iz SAD-a

2.Istraživanja koja se provode u receptivnim zemljama:

11
- provode se u turističkoj destinaciji i to u smještajnom objektu u kojem borave gosti ili na lokalitetu
- primjer: Tomas ljeto RH, Tomas ZG

3.Istraživanja koja se provode u emitivnim zemljama:

- provode se na emitivnim turističkim tržištima (najčešće u kućanstvima)
- nema ograničenja vremena za ispitivanje
- dobivaju se najbolji rezultati, ali je i najskuplje
- primjer: ETM, Reiseanalyse

MJESTA PRIKUPLJANJA PODATAKA PREMA FIZIČKOM KRITERIJU U MT:

1. na graničnim prijelazima
 anketiraju se putnici na granici u zemlju ili iz zemlje na putovanjima u inozemstvo
 osnovne prednosti: niski troškovi i brzina prikupljanja
 takav način evidencije putnika provode otočne države (Malta, Australija, UK)
2. u smještajnim objektima i na određenim lokalitetima
 najstarija metoda prikupljanja podataka u turizmu
 osnovni nedostatak – metoda se provodi u službeno registriranim smještajnim kapacitetima, a turistički
promet koji se ostvaruje kod rodbine i prijatelja ne ostaje zabilježen
3. u prijevoznom sredstvu
 odnose se na broj putnika (na avionima, brodovima, cestovnom prometu
4. u stalnom mjestu boravka
 najčešće u vlastitom domu
 najčešće se provode na emitivnim turističkim tržištima

**Najpoznatija istraživanja u turizmu

Kratica i originalan naziv Prvi put
istraživanja provedeno Predmet istraživanja
u turizmu
ETM – European Travel
1988. Obilježja putovanja Europljana u inozemstvo
Market
Obilježja putovanja Europljana, Amerikanaca, Azijata i
WTM – World Travel Market 1995.
Arapa u inozemstvo
Obilježja putovanja državljana Njemačke u inozemstvo i u
RA – ReiseAnalyse 1970.
zemlji
Obilježja putovanja zrakoplovom državljana SAD-a u
In flight survey (SAD) 1983.
inozemstvo te stranih turista u SAD
IPS – International Passenger Obilježja putovanja državljana UK u inozemstvo i stranih
1961.
Survey putnika u UK
Flash Eurobarometer 2009. Obilježja putovanja građana EU u zemlju i inozemstvo
ETM – EURPEAN TREVEL MONITOR
 odnosno pregled putovanja Europljanja
 provodi se kontinuirano od 1988. godine
 predmet istraživanja su putovanja, a ne ispitanici

 najveće kontinuirano istraživanje o:

a broju putovanja Europljana u inozemstvo tijekom 1 godine
b obilježjima inozemne turističke potražnje
c ponašanju Europljanja na putovanjima u inozemstvo (outbound putovanjima)
- istraživanjem su obuhvaćene sljedeće vrste i obilježja putovanja Europljana:
1. putovanja Europljanja starijih od 15 godina
2. putovanja u inozemstvo

12
 3. zadnja 3 putovanja u inozemstvo u proteklom razdoblju
4. sva višednevna putovanja koja traju minimalno 1 noćenje, max do 3 mjeseca
5. sve vrste putovanja: odmor, posao, VFR i drugi razlozi npr. vjerska, zdravstveno-preventivna,
privatna, ali ne zaposlenje i ne dulje obrazovanje

7g nakon prvog istraživanja u Europi, ETM je proširen na cijeli svijet te se od 1995.g provodi tzv. WTM – World Trevel
Monitor

***WTM – WORLD TREVEL MONITOR / ETM – EUROPEAN TREVEL MONITOR

- provodi se u 33 europske zemlje i u više od 60 zemalja diljem svijeta (NAJVEĆE ISTRAŽIVANJE!)

- ovim istraživanjem prikupljaju se sljedeći podaci:

1. uk br putovanja i br noćenja u inozemstvu (prema: vrstama putovanja, emitivnim i receptivnim tržištima
2. sociodemografski profil putnika (dob, spol, zaposlenje)
3. obilježja putovanja (duljina trajanja, potrošnja, odredište, svrha, motiv, aktivnosti u destinaciji, vrsta
prijevoza)
4. zadovoljstvo odmorom

***RA – REISEANALYSE
 kontinuirano istraživanje koje se u Njemačkoj provodi od 1970. godine
 proučavaju se obilježja putovanja nacionalnog turizma Njemačke u zemlji i inozemstvu

 anketiranje se provodi na 2 načina:

1.osobnim intervjuom (face to face) početkom godine 1x godišnje za putovanja u prethodnoj godini
2.Internetom – 2x godišnje za putovanja u tekućoj godini

VRSTE PUTOVANJA koje su obuhvaćene RA istraživanjem:

1. putovanja na odmor državljana Njemačke u dobi između 14-70g u zemlji ili inozemstvu
2. putovanja na odmor prema duljini trajanja putovanja: na kratke odmore (2-4 dana) i dulja putovanja
(5+dana)

Ovim istraživanjem se prikupljaju sljedeći podaci:

1.Strruktura i veličina emitivnog turističkog tržišta Njemačke (u zemlji i inozemstvu) i njihovi trendovi putovanja:
- broj i vrste putovanja
- intenzitet putovanja
- odredište putovanja
- turistička potrošnja

2.Različita obilježja putovanja državljana Njemačke na odmor u zemlju i inozemstvo:

- motivi putovanja
- izvori informacija
- organizacija putovanja
- korištena prijevozna sredstva na putovanjima
- vrste odmora i aktivnosti na putovanjima
- stavovi o putovanjima i turističkoj ponudi destinacija

***IPS – INTERNATIONAL PASSENGER SURVEY BTT

 istraživanje poznato i pod nazivom BTT – BRITISH TREVEL TRENDS!!
 kontinuirano istraživanje koje se provodi u UK od 1961.g → NAJSTARIJE ISTRAŽIVANJE MT na tlu Europe
 istražuje obilježja putovanja državljana UK u inozemstvo i stranih turista u UK (time je obuhvaćen emitivni i
receptivni turizam UK tj ukupni međunarodni turizam UK)

13
 provodi ga Nacionalni statistički ured UK (ONS)

- anketiraju se putnici na svim vrstama graničnih prijelaza (luke, aerodromi, tuneli)

- anketiranje se provodi svaki mjesec osobnim intervjuom, a ispitanici se odabiru metodom slučajnog uzorka

 glavni ciljevi IPS istraživanja su prikupljanje informacija i podataka o:

1. broju putnika prema vrstama prijevnoznih sredstava i glavnim motivima putovanja (odmorišna,
poslovna, VFR)
2. opsegu međunarodne mobilnosti putnika na ulazu i izlazu iz UK
3. socio-demografskoj strukturi posjetitelja u UK i iz nje
4. odredištima putovanja u zemlji (gradovi i regije) i inozemstvu (receptivne zemlje)

***IFS – IN FLIGHT SURVEY

 kontinuirano istraživanje koje se provodi među putnicima u zrakoplovima od 1983.g u SAD-u
 provodi se među nerezidentima koji putuju u SAD te domaćim putnicima koji putuju u inozemstvo
 provodi se svaki mjesec ,a dijele ga stjuardese tijekom leta, ali i u samoj zračnoj luci

 Rezultatima istraživanja se prikupljaju informacije o:

1. planovima putovanja (svrha)
2. obilježjima putovanja (odredište)
3. socio-demografskoj strukturi (dob, spol, zaposlenje
4. potrošnja na putovanjima, (korištenje kreditnih kartica)

FLASH EUROBAROMETER
 ispituje se populacija starija od 15 godina u EU
 provodi se 2x godišnje (u proljeće i jesen)

 istražuju se stavovi o:
a političkim prilikama (proširenje EU, strah od terorizma)
b socijalnim problemima (nezaposlenost)
c kulturnim navikama

STATISTIČKI PODACI U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Nacionalni podaci o turizmu u RH
- od 2011.g hrvatska statistika postaje usklađena i usporediva s međunarodnim statistikama i statističkim
metodologijama
- 2001.g desila se najveća promjena u statističkom praćenju turizma, a odnosila se na vrste i kategorije smještajnih
kapacteta koji su do tada bili razvrstani na osnovne i dopunske (komplementarne), a danas na kolektivne i privatne
smještajne objekte

***Vrste smještajnih kapaciteta od 2002. u RH

 Privatni turistički smještaj (ne prate se u međunarodnoj statistici***)
a.sobe za iznajmljivanje
b.apartmani
c.studio-apartmani
d.kuće za odmor u kućanstvima
e.kampovi u kućanstvima
f.seljačka kućanstva

 Kolektivni turistički smještajni objekti (prate se u međunarodnoj statistici***)

a.hoteli i slični objekti (hoteli, vile i aparthoteli; hotelska naselja, apartmanska naselja, pansioni,
prenoćišta, moteli)

14
 b.ostali kolektivni smještajni objekti (odmarališta, kampovi, omladinski hosteli)
c.specijalizirani (lječilišta, planinski i lovački domovi,brodske kabine)

KOLEKTIVNI SMJEŠTAJ+PRIVATNI SMJEŠTAJ = KOMERCIJALNI SMJEŠTAJ

- ukupan br postelja se prati u međunarodnoj statistnici, ALI BEZ POMOĆNIH postelja

VRSTE MEĐUNARODNIH PODATAKA O TURIZMU

Koji podaci se analiziraju o turizmu u svijetu? (***kratice obavezno znati)
1.Međunarodni turistički dolasci (ITA – International tourist arrivals)
1. TF (International tourist arrivals at frontiers) → dolasci turista na graničneprijelaze
2. VF (International visitor arrivals at frontiers) → dolasci posjetitelja na granične prijelaze koji uključuju i
izletnike
3. TCE (International tourist arrivals at collective tourism establishments) → dolasci turista u svim
kolektivnim vrstama smještaja
4. THS (International tourist arrivals at hotels and similar establishments) → dolasci turista samo u hotele
i njima slične vrste smještaja
2.Prihodi od turizma (ITR – International tourism receipts) - za receptivna tržišta
3.Rashodi od turizma (ITE – International tourism expenditures) - za vodeća emitivna tržišta

Što se najčešće analizira o turizmu u svijetu?

***Kvantitativni podaci:
a Kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno
b Prostorna distribucija međunarodnih turističkih dolazaka
c Vodeće turističke destinacije u svijetu
d Kretanje prihoda od turizma globalno
e Prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu
f Vodeće emitivne zemlje svijeta

Glavni izvori statističkih podataka o međunarodnom turizmu

1. UNWTO – publikacije + web
2. WTTC – World Travel & Tourism Council (Svjetsko vijeće za putovanja i turizam***)
3. Eurostat – statistički ured EU
4. ETC – European Travel Commission (Europska turistička komisija***)
5. DG Enterprise & Industry
IV. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU
*Organizacija u turizmu definira se kao sustav za koordinaciju odnosa između nositelja i izvršitelja zadataka turističke
politike.
*Međunarodne organizacije definiraju se kao zajednice više međunarodnih subjekata koje su osnovane
međunarodnim ugovorom, imaju svoje vlastite organe, a služe postizanju nekih zajedničkih ciljeva i interesa

PRVE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE UNIVERZALNOG KARAKTERA:

1. 1944. Svjetska banka –WB
2. 1944. Međunarodni monetarni fond - MMF
PRVE REGIONALNE MEĐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE NA TLU EUROPE
1. 1948. Organizacija za europsku ekonomsku suradnju - OEEC
2. 1949. Europska zajednica za ugljen i čelik
3. 1949. Vijeće Europe

Razvoj PRVIH organizacija u TURIZMU i počeci njihova povezivanja

 prve organizacije u turizmu javljaju se 60-ih i 70-ih godina 19. st. i to:

15
 1. EMITIVNOG KARAKTERA
a alpinistički klubovi
b biciklistički klubovi
c planinarska društva
2. RECEPTIVNOG KARAKTERA
a turistička društva
b društva za poljepšanje mjesta

PRVA MEĐUNARODNA STRUKOVNA organizacija u turizmu: 1989. AIT-Međunarodni turistički savez (***najstarija)
Uz nju se može ubrojiti i IUOTO – Međunarodna unija službenih turističkih organizacija 1925.g.

Povezivanje u turizmu početkom 20.st.

- povezuju se iste struke u ponudi na regionalnoj, nacionalnoj, međunarodnoj razini npr. u Americi:
 1919. NRA - Američko nacionalno udruženje resotorana
 1919. AH&LA - Američko udruženje hotela i drugih vrsta smještaja

DINAMIKA POVEZIVANJA U TURIZMU poznaje 3 faze:

1.SPORADIČNO POVEZIVANJE – od kraja 19.st. do završetka Drugog svjetskog rata
2.MASOVNO POVEZIVANJE – nakon Drugog svjetskog rata
3 INTENZIVNO POVEZIVANJE.– od 1980. do danas

GLAVNE FUNKCIJE MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA:

1.suradnja među državama
2.suradnja u rješavanju konfliktnih i kriznih situacija
3.tehnička pomoć
4.prikupljanje statističkih podataka i njihova usporedba
5.analiziranje promjena i trendova na tržištu
6.utvrđivanje zakona i propisa koji su međunarodno prihvaćeni

RAZLIČITOST OBILJEŽJA međunarodnih organizacija proizlazi iz razlika u:

 razlozima osnivanja tj. ciljevima i interesima koje trebaju zadovoljiti
 opsegu tema kojima se bave
 veličini (broju članova)
 geografskom području djelovanja
 važnosti (u svijetu ili za neko uže područje djelovanja)
ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA međunarodnih organizacija koja se odnose na:
 subjekte
 osnivanje zbog ostvarivanja zajedničkih ciljeva ili interesa te na temelju određenog pravnog akta
 unutrašnje ustrojstvo – osnovni organi (skupštinu, izvršni odbor) i pomoćni organi (stalna i povremena tijela)
 administraciju
 financiranje iz vlastitog proračuna koji se puni iz članarina, fondova, donacija
 donošenje odluka – unaprijed propisano: nadglasavanjem, konsenzusom

VAŽNOST MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA ZA TURIZAM:

Jedna od glavnih aktivnosti međunarodnih organizacija u turizmu ogleda se u donošenju niza pravnih dokumenata:
1. razni međunarodni ugovori - reguliraju poslovanje između TA ili TO i hotelijera
2. propisi o zaštiti prava putnika - bescarinski uvoz osobnih predmeta turista, prijevoz putnika i prtljage u svim
vrstama prijevoza, pravo na vizu
3. međunarodne konvencije i ostali međunarodni dokumenti (sporazumi, deklaracije, protokoli)

***MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE povezane s turizmom razlikuju se prema:

1. broju članica:

16
 i. bilateralne
ii. multilateralne
2. geografskom području djelovanja:
i. Regionalne
ii. univerzalne (svjetske)
3. gospodarskom području djelovanja:
i. specijalizirane
ii. opće
4. karakteru članica:
i. mješovite (nevladine)
ii. međudržavne (vladine)

PODJELA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA POVEZANIH S TURIZMOM

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE POVEZANE S TURIZMOM

ORG. OPĆEG KARAKTERA MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORG.

KOJE SE BAVE TURIZMOM SPECIJALIZIRANE ZA TURIZAM

I.UNIVERZALNE II.REGIONALNE III.SVJETSKE TUR. IV.REGIONALNE TUR. V. MEĐUNARODNE

(UN, OECD) (EU, VE, OESS) ORG. ORG. STRUKOVNE ORG.

I. UNIVERZALNE ORGANIZACIJE OPĆEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM:

UN - Ujedinjeni narodi
Specijalizirane agencije UN-a:
 WHO – Svjetska zdravstvena organizacija – propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika
 UNESCO – Organizacija UN-a za obrazvanje, znanost i kulturu
 ILO – Međunarodna organizacija rada – štiti prava radnika u turizmu
 UNWTO – Svjetska turistička organizacija – najmlađa i za turizam najvažnija

Programi pomoći UN-a koji se bave nekim aspektima turizma:

 UNDP – Program UN-a za razvoj – važan za slabije razvijene zemlje koje se pokušavaju razviti uz pomoć
turizma
 UNEP – Program UN-a za zaštitu okoliša – u okviru tog programa potaknuti su važni projekti za turizam npr.
projekt Plava zastava i projekt Zeleni globus

OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

 osnovana je s ciljem poticanja ekonomskog rasta u razvijenim i nerazvijenim zemljama
 trajno se bavi turizmom, posebno turističkom politikom!***

II.REGIONALNE ORGANIZACIJE OPĆEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM

u Europi najznačajnije su:
1. EU – Europska unija - stimulira SOT-ove, unaprijeđuje kvalitetu usluga, potiče zapošljavanje u turizmu
2. VE – Vijeće Europe - ***bavi se između ostalog i održivim razvojem i okolišem u regiji te potiče razvoj
kulturnog turizma
3. OESS – org za europsku sigurnost i suradnju - bavi se turizmom kao čimbenikom održanja mira i sigurnosti
4. SEI – Srednjeeuropska inicijativa (također ima posebnu Radnu skupinu za turizam)
5. WCAA - radna zajednica Alpe Jaran

17
 6. AII – Jadransko-jonska inicijativa
7. JER – Jadranska Euroregija

MEĐUNARODNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE SPECIJALIZIRANE U TURIZMU

III. Svjetske (univerzalne) međunarodne turističke organizacije:
A. UNWTO - Svjetska turistička organizacija UN-a
 krovna organizacija u turizmu
 glavni zadatak: unaprjeđivanje općih uvjeta za razvoj turizma u svijetu
 osnovana je 1975.g u Madridu
 Jedina međuvladina organizacija koja služi kao globalni forum za turističku politiku
 RH je službeno njezina članica od 1997.g

B. WTTC - Svjetsko vijeće za putovanja i turizam

 utemeljena je 1990.g u Londonu radi utvrđivanja važnosti turizma za svjetsko gospodarstvo
 Glavni zadatak: uvjeriti vlade pojedinih zemalja u doprinos putovanja i turizma u razvoju nacionalnih
gospodarstava i svjetske ekonomije

IV. Regionalne međunarodne turističke organizacije***

- glavni cilj međunarodnih integracija je zajednički marketing
A. ETC - Europska turistička komisija***
 od 1948.g djeluje kao nacionalni turistički ured cijele Europe
 utemeljena sa svrhom objedinjene promocije turističke ponude Europe na prekomorskim tržištima
 glavne aktivnosti te org mogu se svesti na oglašavanje, promociju i odnose s javnošću

B. PATA - Azijsko-pacifičko turističko okruženje

 odigrala je ključnu ulogu na samo u razvoju već i u stabiliziranju turizma u kriznim situacijama
 provodi istraživanja i obrazovanje kadrova u turizmu

C. CTO - Karipska turistička organizacija

D. COTAL - Latinsko-američka turistička organizacija

V. Međunarodne strukovne turističke organizacije (znat barem 2 po područjima***)

A. Organizacije čije članice pružaju usluge smještaja i prehrane:
 IH&RA - Međunarodna udruga hotela i restorana
 EFCO - Europski savez kampova)
B. Organizacije čije članice pružaju posredničke usluge i usluge prijevoza u turizmu:
 UFTAA - Svjetski savez udruženja turističkih agencija
 IFTO - Međunarodni savez touroperatora
C. Organizacije koje se bave zaštitom i prezentaciju resursa:
 ECOVAST - Europsko udruženje za sela i male gradove
 EFCT – europski kongresni gradovi
D. Strukovna međunarodna udruženja znanstvenika i stručnjaka u turizmu, novinara te sudionika
putovanja:
 AIEST – Međunarodna udruga znanstvenih stručnjaka u turizmu
 SKAL – Međunarodno udruženje stručnjaka za turizam i putovanja

V. TURISTIČKA POLITIKA EU
Kada i gdje je počelo? (godine stvaranja EEZ, EZ, EU***)
 1957. (***Rimskim ugovorima) EEZ – Europska ekonomska zajednica

18
 - temelji EEZ (iz koje je kanije nastala EU) položeni su 1957.g Rimskim ugovorima kojima se utvrđuje
zajedničko tržište između 6 zemalja udruženih u Europsku zajednicu za ugljen i čelik još 1951.g tj između:
Belgije, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke

 1973. EZ – Europska zajednica

- ciljevi EEZ-a koja od 1967.g djeluje kao EZ bili su:
- usklađivanje gospodarske razvijenosti zemalja članica
- osiguranje stabilnog i stalnog gospodarskog prosperiteta
- povećanje stabilnosti i sigurnosti tržišta
- povećanje životnog standarda stanovništva
- do njenog proširenja dolazi 1973. pristupanjem Danske, Irske i UK
- 1981. pridružuje se Grčka
- 1986. pridružuju se Španjolska i Portugal

 1992. EU – Europska unija

- 1991.g u Maastrichtu donosi se Ugovor o EU
- taj isti ugovor potpisan je tek 1992., a stupa na snagu 1.11.1993.g
- 1995. priključuju se Austrija, Finska i Švedska
- 2004. Češka, Estonija, Litva, Letonija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Malta, Cipar,
- 2007. Bugarska i Rumunjska
- 2013. i RH

***Važnost EU u svjetskom turizmu

 EU predstavlja vodeću regionalnu turističku silu
 u međunarodnom turizmu u receptivnom smislu, prostor EU sudjeluje s oko 35% u svjetskom i 82% u
europskom turizmu kao generator prihoda od turizma
 promatra li se prema zemljama i financijskim pokazateljima u međunarodnom turizmu
o 5 EU članica svrstava se među vodećih 10 receptivinh zemalja svijeta prema ostvarenim prihodima od
međunarodnog turizma
o 4 EU članica je među 10 vodećih emitivnih zemalja svijeta prema turističkoj potrošnji u inozemstvu
 u turizmu se zapošljava između 5,2% izravno i 12% neizravno zaposlenih
 udio BDP –a regije iznosi između 5% izravno i 10% neizravno
***Tijela zadužena za turizam u EZ/EU u
 Glava uprava za poduzetništvo i turizam – u okviru te uprave turizmom se bavi posebna Turistička jednica
 Savjetodavni odbor za turizam – formiran 1986.g.
 Glavna direkcija za okoliš
 pri Europskoj komisiji djeluje i Eurostat – statistički ured EU

TURISTIČKA POLITIKA – dio ekonomske politike zemlje kojom se usmjerava ukupan gospodarski i društveni razvoj

FAZE RAZVOJA (EVOLUCIJA) TURISTIČKE POLITIKE EZ-a (EU):

1.Faza – POČETNE INICIJATIVE KREIRANJA TURISTIČKE POLITIKE U EZ
- tek od ranih 80-ih godina 20.st
- donošenje prvih dokumenata za turizam koji parcijalno rješvaju pojedina pitanja u turizmu

2. Faza – HETEROGENA SEPARIRAJUĆA TURISTIČKA POLITIKA U EU:

- intenziviranje aktivnosti nakon Maastrichtiskih sporazuma
- nastavlja se donošenje dokumenata za turizam, ali je riječ o heterogenoj separirajućoj turističkoj politici pojedinih
država članica

3.Faza – Jedinstvena aktivna homogena turistička politika EU:

- od 21. stoljeća

19
- organiziraju se konferencije posvećene turizmu, zadužuju se radne skupine za određena područja u turizmu
- na turističkom forumu u Madridu 14.4.2010. donesena je deklaracija o jedinstvenoj aktivnoj turističkoj politici EU →
MADRIDSKA DEKLARACIJA
- 2010. Europska komisija usvaja temeljni dokument o jedinstvenoj homogenoj turističkoj politici → Europa,
vodeća turistička destinacija svijeta (***najvažniji dokument!!) – nove smjernice turističke politike

Zajednički stav u svim dokumentima za turizam u EZ/EU:

1.nacionalna gospodarstva
2. zapošljavanje
3.regionalno oživljavanje zaostalih područja
4.socio-kulturni procesi

***3 GLAVNA CILJA turističke politike EZ/EU:

1.Osiguranje gospodarskog prosperiteta
2.Povećanje zaposlenosti
3.Promicanje europskog jedinstva i zajedništva

***IZRAVNE MJERE turističke politike:

 Potiče se razvitak kulturnog turizma
 Potiče se razvitak omladinskog turizma
 Potiče se razvitak seoskog/ruralnog turizma
 Posebna pažnja posvećuje se unapređenju kvalitete usluga
 Posebna pažnja posvećuje se zaštiti turista kao potrošača
 Posebna pažnja posvećuje se očuvanju i zaštiti prirodne i kulturne baštine

***(10 )Mjera EU koje indirektno dotiču turizam (4 nabrojati i 1 objasniti)

1. Strukturni fondovi – korištenjem tih fondova financijski se podupiru brojni projekti koji nastoje smanjiti jaz
između bogatih i siromašnih u regiji
2. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva tzv. SME
3. Kulturna politika
4. Politika zaštite okoliša
*Prava važnost turizma u regiji prepoznata je tek stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma iz 2009.g
*Povećanje konkurentnosti turizma utvrđeno je kao GLAVNI CILJ turističke politike EU!

**Važni dokumenti za turizam doneseni u 21.st. (+ mjere koje se u njima primjenjuju***)

 2001. „Radimo zajedno za budućnost europskog turizma“
- govori kako najbolje iskoristiti potencijal turizma za povećanje konkurentnosti
- predstavlja prekretnicu za zapošljavanje u turizmu što je potaknuto 1999-te dokumentom „Turizam i
zaposlenost“
- usmjerava se na rješavanje 5 ključnih pitanja za turizam: informacije, stručno osposobljavanje, kvalitetu
usluga, održivi razvoj i nove tehnologije
- mjere za turizam:
a ostvarivanje bolje suradnje javnog i privatnog sektora u turizmu i ostalih sektora i djelatnosti
indirektno uključenih u turizam
b poticanje umrežavanja usluga
c osiguranje financijske podrške za turizam kroz financijske instrumente EU
d promicanje održivog razvoja
e definiranje pokazatelja za praćenje kvalitete turističkih usluga na razini destinacije

 2003. „Osnovne smjernice održivog razvoja turizma u Europi“

- potiče održivi razvoj turizma u

20
 - naglašava potrebu da se u EU osigura konzistentnost različitih politika i svih mjera koje se odnose na održivost i
konkurentnost turizma kako bi se poboljšala ekonomska, društvena i ekološka održivost u regiji

 2006. „Obnovljenom turističkom politikom: prema jačanju suradnje u europskom turizmu“

- 2005. Komisija predlaže reviziju Lisabonske strategije s naglaskom na 2 glavna zadatka: osiguranje stalnog i
snažnijeg rasta gospodarstva te otvaranje novih radnih mjesta u Uniji
- osnovni ciljevi dokumenta:
a poboljšanje konkurentnosti europskog turizama
b kreiranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta kroz poticanje održivog rasta turizma u Europi i na
globalnoj razini

 2007. „Agenda za održivi i konkurentni europski turizam“

- u cilju podizanja konkurentnosti Europe kao najatraktivnije receptivne turističke destinacije svijeta nužno
podupirati pozitivne primjere održivog razvoja turizma u regiji
- definira okvir za konkretnu provedbu podrške u turizmu, kao i u svim drugim sektorima i djelatnostima koji
mogu utjecati na održivost i konkurentnost turizma
- u Agendi je turizam proglašen gospodarskom granom s najvećim potencijalom za rast i otvaranje radnim
mjesta
- Agenda definira mjere turističke politike zasnovane na poticanju održivog razvoja turizma kojom će se: max
zaštititi okoliš, osigurati socijalna stabilnost u regiji i gospodarski prosperitet

 2010. „Europa, vodeća turistička destinacija svijeta – nove smjernice turističke politike“
- dokument predstavlja novi konsolidirani okvir brojih aktivnosti u europskom turizmu za prevladavanje
suvremenih izazova razvoja turizma
- navode se 4 glavna cilja turističke politike EU i niz mjera s akcijskim olanom kako bi Europa uspjela održati
vodeće mjesto na svjetskom turističkom tržištu
1. unapređenje konkurentnosti europskog turizma poticanje konkurentnosti europskog turizma
2. poticanje razvoja održivog, odgovornog i visoko kvalitetnog turizma
3. kreiranje jedinstvenog i prepoznatljivog imidža Europe
4. povezivanje turističke politike EU s drugim razvojnim politikama ostalih sektora u EU kao i
intenzivnije korištenje financijskih instrumenata EU
***CALYPSO PROGRAM:
- potaknut u cilju produljena turističke sezone
- bolje iskorištavanje smještajnih kapaciteta
- uključivanje u turizam socijalno ugroženih kategorija stanovništva u ciju unaprijeđenja zdravlja svih Europljana
- obuhvaća 4 tržišna segmenta:
- starije osobe
- mlade osobe
- osobe s invaliditetom
- obitelji slabijeg imovinskog stanja

***Globalni etički kodeks

– njime se utvrđuje 10 ključnih načela na kojima se zasniva razvoj turizma, pa se među ostalim određuju i prava i
obveze sudionika u turističkim kretanjima

***EDEN PROJEKT:
- posebna nagrada za novu destinaciju izvrsnosti u kojoj se razvija održiv, odogovran i visoko kvalitetan turizam
- svrha je promicanje odživih oblika turizma i ublažavanje sezonalnosti

** EcoLabel – ekološka oznaka:

- održivo ponašanje prema ograničenim prirodnim resursima

21
STATISTIKA:
71,6 mil.noćenja
65,6 inozemnih noćenja
12,7 mil dolazaka inozemnih turista
90% prosječan udio inozemnih turista
7,9 mlrd prihoda (HNB)
18,1% u BDP-u (HNB)
SVIJET:
1.186 mil medunarodnih turističkih dolazaka

22