SUVREMENI TRENDOVI U ME UNARODNOM TURIZMU TO SU TRENDOVI?

Smjer, pravac razvoja neke pojave u vremenu, u odnosu na ne to Utvr uju se usporedbom, analizom, istra ivanjem VRSTE TRENDOVA: 1. KVANTITATIVNI-prou avaju i uspore uju podatke 2. KVALITATIVNI-prou avaju i uspore uju promjene u obilje jima TO PROU AVAJU TRENDOVI U TURIZMU? Obilje ja/podatke (broj no enja, broj turista podaci, spol, dob, motivacija obilje ja) Vrijeme-sve dimenzije (u odnosu na pro li mjesec, godinu, desetlje e ) Razli ite razine istra ivanja (me unarodno, Europa, u EU, sredozemlje, nacionalno, regionalno, lokalno ) ZNA AJ TRENDOVA U TURIZMU Informacije o kretanjima na turisti kom tr i tu: Ponuda (npr. trend pove anja hotelskih smje tajnih kapaciteta) Potra nja (npr. u 2007. ostvareno je 55 mil. no enja, no jo nije dostignuta 1987.) Prou avanje je va no zbog prilago avanja: Ponude potra nji Uvjetima okru enja TKO ISTRA UJE TRENDOVE? IZVOR: Me unarodne organizacije:UNWTO Regionalne organizacije:ETC (European Travel Comission), PATA Strukovne asocijacije:CLIA (Cruising live Interational association), ASTA Statisti ki uredi/konzultantske tvrtke:WTM (World travel monitor), ETM (European travel monitor), RA (Reise analise), IPS Turisti ki sajmovi i skupovi:ITB, WM (World Market) Internet:TravelMole Znanstvenici i stru njaci u turizmu science direct NAJPOZNATIJA ISTRA IVANJA TRENDOVA U TURIZMU: UNWTO:TourismVision, Market Trends IPK:European Travel Monitor, WIM Reiseanalyse:ADAC (Njema ka) ETC:Tourism Trends for Europe EU: Eurobarametar VA NOST TR I NOG ISTRA IVANJA U TURIZMU: Kvalitetan izvor podataka dobavlja informiran pri stvaranju konkretnih odluka Pokazuju kretanja na turisti kom tr i tu Pokazuju obilje ja turisti ke potra nje Uo avaju tr i ne trendove i promjene koje mogu biti: INTRENE-u turizmu, a mogu e i kod ponude i potra nje EKSTERNE-izvan turizma, u dru tvu, okru enju, stavovima ZA TO JE POTREBNO ISTRA IVATI PROMJENE? Zbog njihovog utjecaja na razvoj neke situacije POZITIVNO NEGATIVNO KAKVE PROMJENE SU MOGU E U NEKOM VREMENU: Stagnacija nema promjene (Gr ka ima isti broj turista kao i pro le godine, dok je u konkurentnoj Hrvatskoj broj turista u odnosu na pro lu godinu porastao ta informacija govori o padu broja turista u Gr koj) Rast ili Pad UTJECAJ OKRU ENJA NA TURIZAM PROMJENE U SUVREMENOM DRU TVU: Tehni ko-tehnolo ke promjene Socio-demografske promjene ivotne navike i pona anja Gospodarske Klimatske Politi ke

TO DANAS UTJE E NA TURIZAM Klimatske promjene Zaga enje Prijevozna sredstva i prometna povezanost Tehni ko tehnolo ka otkri a Socio demografske promjene Nepredvidljivi doga aji Ekonomska i financijska situacija KVANTITATIVNI TRENDOVI U ME UNARODNOM TURIZMU Kretanje me unarodnih turisti kih dolazaka globalno Prostorna distribucija me unarodnih turisti kih dolazaka Vode e turisti ke destinacije u svijetu Kretanje prihoda od turizma globalno Prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu Vode e emitivne zemlje svijeta i sl. Izvori: UNWTO, WTTC, Eurostat, ETC,... Rast turisti kih kretanja 1950. 25 mil turista u svijetu 2008. 924 mil turista u svijetu 2020. 1602 mil turista u svijetu Europa je vode a receptivna regija u svijetu, ali njen udio se smanjuje danas 53% Azijsko pacifi ka regija raste 0,8% 1950. - 20,4% 2008. Amerika pada danas 16% Geografska distribucija kretanja u svijetu je ravnomjernija Top 10 turisti kih destinacija Francuska SAD panjolska Kina Italija VB Ukrajina Turska Njema ka 10. Mexico Nove turisti ke destinacije Raste udio BRIC tr i ta Brazil, Rusija, Indija, Kina

Smanjuje se dominacija vode ih europskih tr i ta Njema ka SAD VB Francuska Kina Italija Japan Kanada Rusija 10. Nizozemska KVALITATIVNI TRENDOVI U ME UNARODNOM TURIZMU TO SE ANALIZIRA? Globalne promjene (interne i eksterne) i utjecaj na turizam ( to je utjecalo?) Obilje ja turisti ke ponude i potra nje (segment i diverzifikacije) EMU SLU I ANALIZA TRENDOVA U TURIZMU? Analiza vlastitog polo aja Spoznaja gdje se nalazimo u odnosu na konkurenciju (te iti biti bolji) FAZE RAZVOJA SUVREMENOG TURIZMA 4S - masovni hard turizam 6E individualni soft turizam 4M - aktualno HARD TURIZAM 4S sea, sand, sun, sex SOFT TURIZAM 6E Unificirani masovni turizam 4S Diverzificiran i segmentiran

1 vrsta odmora Razne vrste putovanja Opu ten, inertan, dokoli ar Dinami an i aktivan turizam Odmaranje, sun anje, kupanje Do ivljaj, aktivnost, u enje Nepostojanje brige o okoli u Ekolo ki svjestan Odmor jednom godi nje Kra i i e i odmor Unificiran paket aran man tailor made aran man GENERACIJSKE SKUPINE Golden age 1920-1939 Baby boomers 1940-1959 (2 grupe: obiteljski i DINKS) X baby busters 19601979 Y milenijska 1980-1999 M multitasking, mobile 2000 4M (danas) M= Moderate growth/Umjeren rast M= Multidiverzificiran M= multitasking/Vi e zada a M= mobile/Mobilna telefonija Promjena sustava vrijednosti: Za tita okoli a Osjetljivost na cijenu GLAVNI TRENDOVI U PONUDI (DANAS) Diverzifikacija i multisegmentacija programa Specijalizacija i standardizacija kvalitete usluga (hotel s 5* u Gr koj=hotel s 5* u Jordanu) te brandiranje (prepoznatljivost tr i ne marke) High tech opremljenost Novi proizvodi Preobilna ponuda vi estruko nadma uje potra nju Na tr i tu vlada o tra konkurentska borba za svakog potro a a GLAVNI TRENDOVI U POTRA NJI Diverzifikacija i vi estruka podsegmentacija (multisegmenatcija) potra nje: Slavne osobe Bogata i Istospolni parovi DINKS double income no kids YUPI young urban professional Multigeneracijski segment (gosti na cruiseru djede i bake s unucima) TURISTI KI PROIZVODI Sunce i more Sportski turizam Avanturizam Eko turizam Kulturni/gradski turizam Shopping putovanja Hobi putovanja Zdravstveni turizam Tematski parkovi Seoski turizam TO SE MIJENJA? Ne smanjuje se intenzitet putovanja bez obzira na financijsku krizu Mijenja se struktura potro nje (ekonomi niji pristup) Mijenja se pona anje turista Putuje se u close to home destinacije Trend rasta doma eg turizma i intraregionalnih putovanja 10 MEGATRENDOVA U SVIJETU (2005) Pove ana briga za sigurnost i stabilnost Sve vi e zrelih i iskusnih putnika Starenje populacije Pove anje konkurentnosti Uvo enje novih tehnologija Ve a va nost se pridaje kvaliteti usluga TRENDOVI U

EUROPSKOM TURIZMU (ETC 2006) Raste interes Europljana za: Tradicionalni odmor Odmor u o uvanoj prirodi Preventivno zdravstvenim, a ne kurativnim odmorom Obrazovanjem i upoznavanjem tu ih kultura Drugim vrstama:nauti ki, ronila ki, biciklisti ki, skija ki, golf, planinarenje, tematski zabavni parkovi, avanturizam i sl. AMERI KO TR I TE Last minute putovanja Tehnolo ka ovisnost Sigurnost i komfor Sociodemografska struktura stanovni tva i na in ivota Putovanja izvan glavnih sezona Ku ni ljubimci Vrhunski opremljeni autodomovi Rast krstarenja Geoturizam rast interesa za destinacijama u kojima se titi priroda i gdje se nude autenti ne usluge Skra uju se turisti ka putovanja Raste zanimanje za posjet NP Opada interes za kongrese Na tradicionalnim emitivnim tr i tima u sljede ih 40 g. Predvi a se rast starijih gostiju (+45) OSNOVNI CILJ ISTRA IVANJA TRENDOVA JE KAKO BISMO IM SE MOGLI PRAVOVREMENO PRILAGODITI!

ME UNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU ME UNARODNE ORGANIZACIJE U SVIJETU DANAS Veliki br. Me unarodnih organizacija Proces globalizacije poti e me unarodno udru ivanje Internet olak ava njihovu pojavu i poti e nastanak ali ote ava sistematizaciju PRVA: 1898. AIT-strukovna povezivanje istovrsnih subjekata Po etak 20. St.-prve zna ajne me unarodne organizacije (kasno): POLITI KOG KARAKTERA 1919.g. LIGA NARODA (mir u svijetu) SOCIJALNOG KARAKTERA 1919. Me unarodna organizacija rada 1927. Me unarodno udru enje za socijalnu sigurnost Nisu bile EKONOMSKOG KARAKTERA UZROK: svjetskim tr i tem dominira nekoliko jakih kapitalisti kih zemalja=imperijalisti kih sila POJAVA ME UNARODNIH EKONOMSKIH ORGANIZACIJA U drugoj polovici 20. St.-odredile razvoj svjetskog tr i ta Osnivanje: Reguliranje plovidbe rijekama i morima Ujedna avanja postupaka razmjene informacija i vijesti Za tita autorskih prava UNIVERZALNE: Svjetska banka, MMF REGIONALNE: 1948. OEEC, 1949. Europska zajednica za ugljen i elik, 1949. Vije e Europe RAZLI ITOST: Zajedni ka karakteristika svih me unarodnih organizacija Razlozi osnivanja tj. Ciljevi i interesi koje treba rije iti Opseg tema kojima se bave Veli ina- br. lanica Va nost- u svijetu, podru ju djelovanja Snazi- utjecaja OTE ANO SISTEMATIZIRANJE ZAJEDNI KA OBILJE JA

Subjekti-me unarodni subjekti (najmanje 2 zemlje) Osnivanje-zajedni ki ciljevi ili interesi, na temelju ugovora/konvencija/izjava Unutarnje ustrojstvo-osnovni i pomo ni organi Administracija-manji administrativni aparat Financiranje-vlastiti prora un, fondovi, donacije, lanarine Dono enje odlukanadglasavanje (natpolovi na i kvalificirana ve ina), konsenzus (EU)-jednoglasno na temelju prethodnog dogovora, prema statusu zemlje lanice(ravnopravno-svaka zemlja 1 glas, neravnopravno-sna nije, osniva i, odabrane zemlje ) PRAVNI OKVIR KARAKTERISTI AN ZA ME UNARODNE ORGANIZACIJE UGOVORI: Bilateralni-2 strane Multilateralni- vi e SUBJEKTI: Me unarodni ugovori imaju prednost pred doma om legislativom, posebice u slu aju kolizije Vrste: ugovori, rezolucije (pismeni zaklju ak), deklaracije (slu bena izjava o temeljnim na elima), preporuke, protokoli (sporazumi), kodeksi (skup na ela) ME UNARODNE ORGANIZACIJE SU ZAJEDNICE VI E ME UNARODNIH SUBJEKATA, OSNOVANE ME UNARODNIM UGOVORIMA, KOJE IMAJU VLASTITE ORGANE, A SLU E POSTIZANJU ZAJEDNI KIH CILJEVA I INTERESA. PODJELA U TURIZMU Bilateralne BROJ LANICA Multilateralne Regionalne GEOGRAFSKO PODRU JE DJELOVANJA Svjetske/univerzalne Op e GOSPODARSKO PODRU JE DJELOVANJA Specijalizirane Me udr avne/me uvladine KARAKTER LANICA Mje ovite/nevladine VA NOST ME UNARODNIH ORGANIZACIJA Donose: Me unarodne ugovore-npr. Reguliraju poslovanje t.a. i prijevoznika Propise o za titi prava putnikabescarinski uvoz osobnih predmeta, prijevoz putnika i prtljage u svim vrstama prijevoza Me unarodne konvencije-sporazumi o va nom pitanju Za tita okoli a Poticanje zapo ljavanja Poticanje razvoja slabije razvijenih podru ja Za tita djece od prostitucije (Azija, Afrika ) Standardizacija usluga ME UNARODNE ORGANIZACIJE POVEZANE S TURIZMOM ME UNARODNI TURISTI KI ORGANIZMI OP EG KARAKTERA KOJE SE BAVE TURIZMOM UNIVERZALNE (UN, OECD) REGIONALNE (OSCE) SPECIJALIZIRANE U TURIZMU

SVJETSKI TUR. REGIONALNI TUR. ME UNARODNE ORGANIZMI ORGANIZMI STRUKOVNE ORG.

ME UNARODNE ORGANIZACIJE OP EG KARAKTERA KOJE SE BAVE TURIZMOM UNIVERZALNE: UN-konferencije posve ene turizmu, bave se pojedinim aspektima turizma

OECD-trajno se bave turizmom, posebno tur. Politikom, turisti ki komitet 1998. OECD s UN-om i UNWTO-m potaknuo izradu metodologije za izradu satelitske bilance turizma UN aktivnosti povezane s turizmom: Brine o za titi okoli a i poti e odr ivi razvitak turizma Sudjeluje u izradi metodologije za definiranje osnovnih pokazatelja u turizmu Bavi se problemima zaposlenosti Poti e razvitak nerazvijenih podru ja putem turizma i sl. Organizira me unarodne konferencije o turizmu-1963. Rim (definira turista-uklju eni izletnici), 1980. Manila Progla ava me unarodnu godinu turizma-1967. godina turizma, 2002. godina eko turizma Neke aspekte turizma rje avaju: Organi UN-a (npr. Statisti ki komitet-dao velik doprinos u definiranju osnovnih statisti kih pokazatelja u turizmu) Specijalizirane agencije UN-a (UNESCO, ECOSOC, WHO, ILO, ICAO, IMF, UNWTO) Programi UN-a (EP) Aktivnosti WTO-a posebno s aspekta poticanja odr ivog razvoja turizma i smanjivanja siroma tva u svijetu doprinose: Ja anju suradnje me u narodima Ja anju prosperiteta UNESCO Specijalizirana agencija UN-a 1972. Konvencija o za titi svjetske kulturne i prirodne ba tine Namjera: sprije iti propadanje i gubitak dobara koja su neprocjenjiva Cilj: identifikacija, za tita, konzervacija i prezentacija svjetskog blaga Popis svjetske ba tine: Trogir, Plitvi ka jezera, Eufrazijeva bazilika Program pomo i UN koje se bave nekim aspektima turizma: UNEP program za za titu (Plava zastava, Zeleni globus) UNDP bavi es razvojem podru ja Aktivnosti turisti kih komiteta OECD-a: Me usobna razmjena iskustava o mjerama nacionalne turisti ke politike i njihove posljedice Poticanje liberalizacije u turizmu REGIONALNE: EU, VIJE E EUROPE, OESS, RADNA ZAJEDNICA ALPE-JADRAN, SEI, RADNA ZAJEDNICA PODUNAVSKIH REGIJA, JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA EUROPA ARAPSKA LIGA, ZAJEDNICA KARIPSKIH ZEMALJA VIJE E EUROPE: Najstarija asocijacija me unarodnog karaktera u Europi Odr ivi razvoj i okoli (donosi konvencije, preporuke, rezolucije ) Poti e razvoj kulturnog turizma u Europi (kulturni itinereri kojima povezuje turisti ku ponudu raznih zemalja) OESS: Me uvladina lanica

Mir i ravnopravnost me u narodima Slu i za prevenciju sukoba Periferno se bavi turizmom SPECIJALIZIRANE U TURIZMU SVJETSKE: WTCC-utvr ivanje va nosti turizma za svjetsko gospodarstvo UNWTO-osnovni cilj je unaprje enje i razvoj turizma s namjerom da se unaprijedi privredni razvoj, .

REGIONALNE: ETC-Europska turisti ka komisija, objedinjavanje promotivnog nastupa Europe na prekomorskim tr i tima PATA, CTO STRUKOVNE: IH&RA, Ah&LA, HOTREC (hotelijeri i restauratori) EFCO, IYHF (kamperi i hosteli) UFTAA, WATA, CLIA (organizatori putovanja) AIT, IATA, IRU (putni ke) AIEST (znanstvenici u turizmu) SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA Stalni rast turizma u svijetu 37 puta ve i bez obzira na razne nepredvidive doga aje i promjene u dru tvu INO turisti ki dolasci u svijetu 1950-25 mil 2008-924 mil 2020-1 602 mil

ZAPAMTITI: Ne vjerujte podacima Uvijek provjeravajte njihovu to nost Usporedba s prethodnom godinom Usporedba sa sli nim podacima Kod razli itosti podataka za ista godi ta Uzmite podatak ja eg izvora Uzmite noviji podatak itajte metodolo ke napomene Uvijek navedite izvor podataka to se istra uje?

Obilje ja turisti ke ponude Obilje ja turisti ke potra nje Ekonomski u inci (prihodi i rashodi) Niz pokazatelja iz ostalih podru ja interdisciplinaran karakter (kultura, promet, trgovina ) PRIMARNI IZVORI PODATAKA Prikupljeni vlastitim snagama (istra ivanje, ankete) SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA Prikupljeni od nekog drugog (u turizmu: smje tajni kapaciteti, na grani nim prijelazima) KRITERIJI PODATAKA To nost Pravodobnost/aktualnost Pouzdanost SEKUNDARNI IZVORI U TURIZMU, PODJELA: DOMA I (DZS-od 2002. Prihva ena metodologija EU, MT, HTZ, BIBLIOTEKA IT, EKONOMSKI FAKULTET, Z M, INSTITUT ZA TURIZAM, HGK, HOB ) ME UNARODNI STATISTI KO IZVJE E TURIZMA: Podaci o turisti koj potra nji U smje tajnim kapacitetima U marinama U organizaciji t.a. Podaci o turisti koj ponudi Smje tajni kapaciteti Marine Podaci o posjetiteljima turisti kih atrakcija Nauti ki turizam Putni ke agencije Poslovni skupovi i kongresi RAZINE PRIKUPLJANJA: RH, UPANIJE, OP INE/GRADOVI; MJESTA NEMA TURISTI I NO ENJA U KOMERCIJALNIM SMJE TAJNIM KAPACITETIMA VREMENSKI OBUHVAT: mjese no i godi nje PROSTORNI OBUHVAT: naselja, op ine/gradovi, upanije, RH SMJE TAJNI KAPACITETI Prije: OSNOVNI I DOPUNSKI/KOMPLEMENTARNI Danas: KOLEKTIVNI TURISTI KI SMJE TAJ I PRIVATNI TURISTI KI SMJE TAJ (1/3) GLAVNI PODACI UNWTO-a: me unarodni turisti ki dolasci, prihodi od turizma, rashodi od turizma MULTINACIONALNI ASPEKTI ME UNARODNOG TURIZMA PUTOVANJE I TURIZAM-NAJVE A SVJETSKA INDUSTRIJA Primaran je ljudski faktor koji se ne mo e zamijeniti 9,6% ukupnog svjetskog BDP-a u 2008. Godini Oko 18% BDP-a Hrvatske pa ak i vi e 9,4% ukupnih investicija Rast prihoda 1,5 puta br e od rasta svjetskog BDP-a Inozemna potro nja ini 10,9% ukupnog svjetskog izvoza 37% svjetskog izvoza uslu nog sektora Zapo ljava preko 220 ml. Ljudi (7,6% od ukupno zaposlenih ili svaki 13-ti) 2008-922 mil. Dolazaka 2000698 mil. 1990-456 mil Turizam-izuzetno dinami an sustav Konstantne promjene-kvantitativne i kvalitativne Globalizacija svjetske ekonomije radikalno utjecala na turizam Perspektive razvoja fenomenalne Pogor avaju li se uvjeti poslovanja na turisti kom tr i tu? industrija putovanja se brzo razvija Poduze a posluju s niskim neto profitnim stopama Poslovno okru enje je sve nesigurnije Poduze a u turizmu postaju sve ve a, u organizacijskoj strukturi sve kompliciranija Tr i te velike konkurencije Koja vrsta krize najvi e poga a turizam? GOSPODARSKA/EKONOMSKA Pad GDP-a Visoka korelacija ekonomskog rasta i rasta me unarodnog turisti kog prometa Kada su stope ekonomskog rasta ve e od 4%, stope rasta turisti kog prometa su jo ve e Kada je manja od 2% stope rasta turisti kog prometa su jo ni e Do stvarnog pada me unarodnih turisti kih dolazaka dolazi kada su emitivna tr i ta u krizi a ne zbog gospodarske krize na receptivnim tr i tima OSNOVNA OBILJE JA

SUVREMENOG TURIZMA: Masovnost Regionalna koncentriranost Disperzija turisti kog prometa na mali br. Zemalja Osjetljivost na krizne situacije EUROPA-VODE E EMITIVNO I RECEPTIVNO PODRU JE 53,1% dolazaka u Europu 55,6% Europljana organizirano putuju izvan Europe 50% putovanja organiziraju Europski organizatori putovanja Koje zemlje ostvaruju najve e koristi od turizma? Industrijski razvijene zemlje Vode ih 10 zemalja ima 45% ukupnih ino turisti kih dolazaka i oko 50% ukupnog deviznog priljeva Trend disperzije turisti kog prometa Europa i Amerika se smanjuju u relativnom iznosu ali ne i u apsolutnom Investicijski kapital u turizmu slijedi globalne svjetske trendove Nove destinacije su sve vi e konkurenti tradicionalnim destinacijama 80% doma i turizam 15% regionalni 5% daleke destinacije Konstantne strukturne promjene u svjetskom gospodarstvu Rastu a globalizacija svjetske ekonomije Od proizvodnje roba kao dominantne ekonomske aktivnosti prema pru anju usluga 1/3 svjetske trgovine uslugama je turizam 69% BDP-a u svijetu generiraju usluge Globalizacija poti e razvoj turizma ali i turizam poti e globalizaciju Posljedice na razvoj turizma Usmjeravanje FDI-a u sferu usluga Ulaganje u turizam je atraktivno (povrat ulaganja, disperzija rizika, najbr i oporavak) Me unarodna orjentacija poslovanja u turizmu Industrijalizacija sustava Strategija integracije usmjerena na rast Oblik stranih ulaganja dugoro nog karaktera koji ne uklju uje sama ulaganja kapitala ve i know how, menad ment, nove tehnike upravljanja, pristup tr i tu FDI nisu samo greenfield ulaganja ve i svi oblici kooperacije RAST FDI-a Glavna metoda ulaganja kapitala u svijetu (pad dr avnih ulaganja i kredita) FDI raste br e od trgovine roba i usluga (br e od svjetskog izvoza) 1986-1990 rast FDI 23% godi nje 1996-1999 rast 41% godi nje 2007 rast 23% posto godi nje

PROBLEMI RASPODJELE FDI-a ( FOREGIN DIRECT INVESTMENTS) Poslovni putnici i putnici na odmoru posebno se usmjeravaju u one destinacije gdje je usmjeren FDI nisu ravnomjerno raspore ene bogate zemlje ula u u bogate koncentracija ulaganja u TRIADU (EU, SAD, JAPAN) 1/5 FDI-a usmjerena na zemlje u razvoju (4/5 svj. stanovni tva) 2/3 svih investicija usmjerene na zemlje u razvoju BRICK zemlje (usmjerene na svega 10 zemalja) najmanje razvijene zemlje apsorbiraju tek 0,3%FDI-a FDI najja e privla i Kina (probitak na 5. Mjesto) vode e zemlje u koje se slijevaju FDI: SAD, Ujedinjeno kraljevstvo, Francuska, Kanada, Nizozemska, panjolska, Kina, Njema ka CIS Commonwealth of Independent States 1990-1996 u Kinu se slilo 167 mlrd $ FDI (5,4% BDP-a Kine) Zemlje otvorene prema FDI-u:Kina, Poljska, e ka, Ma arska, Ruska Federacija, Vijetnam REGIONALNA KONCENTRACIJA FDI-a najve i dio ulazi iz razvijenih zemalja 93% iz najrazvijenijih u najrazvijenije 74-76% ukupnih FDI (odljev u razvijene) FDI su u funkciji maksimalizacije kapitala razvijenih zemalja i njihovog ekonomskog rasta

razvoj zemalja u razvoju mogu je jedino ako te zemlje osiguraju povrat i stabilnost investicija te visoku profitabilnost ino ulaganja kako to potvrditi? Pr. FDI-a usmjeren prema Srednjoj i Isto noj Europi 1989-1994 3,4mlrd $ FDI-a ide u te zemlje (ispod 2%) 2000 g. poraste na 25,4 mlrd $(udio tek 2,4% FDI u svijetu, najvi e povukla Rusija, Poljska, e ka) Manji udio od toga zabilje en samo u afri kim zemljama NOSITELJI FDI-a multinacionalne kompanije postoji oko 79 000 MNC u svijetu koje zajedno imaju preko 790 000 podru nica vrijednost proizvodnje tih podru nica prema uje veli inu ukupnog svjetskog izvoza

GLAVNA TR I TA IZVORA FDI prije 1914. Francuska i Britanija (kolonije) nakon II. svj.rata SAD 1990ih Europska unija sa Velikom Britanijom, Francuskom, i Njema kom koje su vode i investitori (lideri) danas me unarodni kapital tra i sigurnost ulaganja, a izbjegava protekcionisti ke zemlje vode i izvoznici FDI-a=vode i primatelji FDI (SAD, UK, F, D, NL, E) OSOBNA KARTA MNC sudjeluju sa oko 50% u svj. izvozu izravno zapo ljavaju oko 73 mil. Ljudi ili 10% izvan poljoprivrednog sektora u svijetu od 100 vode ih 91 ima sjedi te u Triadu stupanj multinacionalizacije VODE E MNC 1. General Electrics (SAD) 2. British Petrolium BP (UK) 3. Exxon Mobile Corp. (SAD) 4. Royal Dutch/Shell Group (NL/GB) MOTIVI PENETRACIJE KAPITALA IZVAN DOMICILNOG TR I TA liberalizacija svj. ekonomije znatan porast integracija nacionalnih ekonomija reakcija na monopol u zemlji nesigurnost i nestabilnost doma eg tr i ta zao travanje konkurencije na doma em tr i tu manjkavost doma eg financijskog tr i ta kontrola poslovanja na inozemnom tr i tu

otvaranje novih podru ja za investicijska ulaganja karakteristike usluga privatizacija poduze a u inozemstvu koje nude nove mogu nosti stranim investitorima

ULAZAK KOMPANIJE NA STRANO TR I TE strate ka odluka poduze a reakcija na predvi anje promjena na doma em i stranom tr i tu kapital uvijek tra i prostor za br e i bolje oplo ivanje ZBOG EGA VLADE NEKIH ZEMALJA USPORAVAJU ULAZAK STRANOG KAPITALA? negativan stav prema stranim ulaga ima strah od strane kontrole domicilnog tr i ta (politi ka neovisnostekonomska ovisnost) elja za razvojem doma ih poduze a zabrinutost za podjelu profita POZITIVNI U INCI PRIVATIZACIJE NA DOTOK FDI-a FDI se ne ograni ava samo na kupovinu imovine sekundarni u inak: svaki ulo eni dolar u privatizacijsku kupovinu privu e 88 centi FDI-a STUPANJ MULTINACIONALIZACIJE U USLU NOM SEKTORU zaostaje za sli nim procesima u industrijskom sektoru vrijednost inozemnih ulaganja u uslu ni sektor - 40% ukupnog kapitala investiranog u inozemne podru nice do 80ih godina ulaganja u tercijarni sektor se zapostavljaju porastom va nosti usluga u doma oj proizvodnji i zapo ljavanju rapidno raste zanimanje za ulaganjem u taj sektor od 1998. do danas razdoblje najve ih i najintenzivnijih koncentracijskih procesa u dosada njoj povijesti turizma TKO UNOSI STRATE KU MO U SUSTAV TURIZMA? me unarodno tr i te kapital POSLJEDICE: zna ajne promjene na emitivnim i receptivnim tur. tr i tima mogu nosti se multipliciraju stvaranjem jedinstvenog EURO tr i ta i potpisivanjem GATSa procesi internacionalizacije i integracije poduze a u turizmu 1998-razdoblje najve ih koncentracijskih procesa TKO MO E FINANCIRATI PREUZIMANJA I KUPOVINE SVIH TIH PODUZE A kontrolu nad razvojem mogu imati samo oni koji kontroliraju kretanje kapital a to su multinacionalne kompanije NOSITELJI FDI-a U TURIZMU MNC (gigantske korporacije) koje su naj e e izvan domene turizma Problemi u sezonalnosti i kriznim godinama

poslove i bitke na piramidi tog poslovanja mogu vodit samo najve i u ve ini slu ajeva iza turisti kih koncerna stoji bankarski kapital

TURIZAM JE POSTAO VELIKI BUSINESS turizmom sve vi e upravljaju MNC i veliki koncerni liberalizacija i globalizacija svj. ekonomije dovodi do rastu e integracije ako se usluga pru a izvan domicila kompanija slijedi klijenta kompanije koje posluju u turizmu orijentiraju se s me unarodnog i MNC na globalno poslovanje TKO INI INDUSTRIJU PUTOVANJA U TURIZMU? avio kompanije hotelski lanci na emitivnom tr i tu turoperatori SMEs na receptivnom tr i tu

EU-prema broju zaposlenih small- do 50 zaposlenih medium- 50-250 zaposlenih velika 250 na vi e mikro - 1-9 jedna struktura postoji na emitivnom tr i tu (MNC) a jedna struktura na receptivnom tr i tu (SME) brojem dominiraju SMEs SMEs:MNC=90:10 paradoks u turizmu dominiraju mala i srednja poduze a ali kontrolu nad razvojem imaju MNCs GEOGRAFSKA DISPERZIJA LANCA VRIJEDNOSTI LANAC VRIJEDNOSTI u turizmu: svi sudionici turisti kog procesa (agencije, turoperatori, prijevoznici, hoteli, restorani, ...) SMEs posluju na receptivnim tr i tima (TUI ima preko 3000 agencija) samo da se pokriju i egzistiraju uz minimalnu zaradu dok MNCs su uglavnom na emitivnom tr i tu i posluju po na elima ekonomije razmjera

SUPROTNOST IZME U SMEs I MNCs Razvojne strategije Funkcije i ciljevi na tur. Tr i tu FINANCIJSKA TR I TA OTKRIVAJU TURIZAM atraktivnost ulaganja u turizam (industrijalizacija, europska orijentacija, integracija, rast) strategija ekspanzije MNCs tra i dodatna financijska sredstva

uspjeh u turizmu ovisi o zainteresiranosti investitora za ulaganjem u taj sektor 5-15% bruto operativna dobit t.a. 1-2% bruto operativna dobit turoperatora (op eg) 4-5% bruto operativna dobit tur specijalista

HOTELSKA INDUSTRIJA (LANCI) Poslovni klijenti-hoteli smje teni u centru grada, metropolama Odmori ni tipovi hotela KONCENTRACIJE UNUTAR HOTELSKE INDUSTRIJE okrupnjavanja na tr i tu potra nje dovode i do sli nih procesa i na tr i tu ponude procesi integracije intenzivirani u drugoj polovici 90ih (prije 50 godina samo jedan od 10 hotela bio je u lancu) danas je vi e od 60% hotela u lancima (SAD) hotelske kompanije sve se vi e internacionaliziraju DISPERZIJA RIZIKA!!! zna ajne promjene polo aja mnogih hotelskih lanaca na tr i tu ( 200 najve ih hotelskih lanaca kontrolira najmanje 20% svih hotelskih soba u svijetu) PROCESI INTERNACIONALIZACIJE zapo inje kasnih 40ih godina sa lancima Hilton i Intercontinental PannAmerican otvorio svoj vlastiti hotelski lanac Intercontinental za smje taj putnika koji dolaze avionom dva razli ita pristupa internacionalizacije: ameri ki (poslovni hoteli) i europski (leisure putovanja) do 80ih godina ograni enja u S. Americi i Europinajve e kretanje poslovnih putnika 80ih godina ameri ki koncerni se okre u zemljama u razvoju (novi business centri, zemlje izvoznice nafte, novo industrijalizirane zemlje J Amerike, JI Azije, Pacifika,...) regionalni trendovi-ameri ki lanci pro iruju svoj utjecaj na Meksiko i Karibe 52-53% ine odmori na putovanja PRIMJERI IZ PRAKSE GLOBALNA EKSPANZIJA HOTELSKIH LANACA SAD, VB i FRANC kontroliraju 83% svih hotelskih soba u svijetu do globalne ekspanzije dolazi tek nakon saturacije doma eg tr i taAccor globalno tr i te primarno za Hilton, Sheraton, Intercontinental POSLJEDICE INTEGRACIJE 11 gigantskih hotelskih grupacija u svijetu od kojih svaka u svom portfelju ima od 100 000 do 620 000 hotelskih soba smanjuje se konkurencija na tr i tu vode a sila svijeta u hotelskom poslovanju je SAD (godi nje 11) glavni investitori: SAD, Kina, EU, Hong Kong, Tajland---- EICI!!!

MNCs VS SEMs U SEKTORU SMJE TAJNIH KAPACITETA 10 najve ih hotelskih grupacija u EU raspola e tek s 5% postelja 5 hotelskih grupacija ima 70% udjela u hotelskim lancima u EU internacionalizacija u smje tajnom segmentustrategija follow the customer ZA TO SE INVESTIRA U HOTELE? za tita kapitala zbog geografske rasprostranjenosti hotelskih lanacarizik gubitka ulo enog kapitala smanjen (DISPERZIJA RIZIKA!!!) promjena poslovne strategije 90tihprije greenfield, a poslije kupovina i vo enje postoje ih najve i investitori su financijske institucije i osiguravaju a dru tva hoteli u individualnom vlasni tvu sve se vi e okre u udru ivanju u hotelske lancekonkurentniji, pre ivljavanje, brand IZNIMKA: nezavisni hoteli manje veli ine orijentirani na vi i tr i ni segment (sa stvorenim privilegiranim polo ajem na tr i tu, s maksimalno personaliziranom uslugom,...) POTICAJI GLOBALIZACIJI Ulazak u zrelu fazu ZC na doma em tr i tu Intenziviran rast turisti kog prometa na svjetskoj razini vr e vezivanje klijenta uz marku Za tita od fluktuiraju ih ekonomija

PUT PREMA GLOBALNOJ STRATEGIJI Vrste povezivanja: Management ugovori ( Hilton najzastupljeniji) Ugovor o fran izi Strate ka povezivanja Joint venture (zajedni ka ulaganja) Hotelski lanci lideri interContitental Hotels Group prvi me unarodni hotelski brand (1946.) sinergijski u inci vertikalno povezanog sustava (avio kompanija PanAm ) Carlson u privatnom vlasni tvu uklju uje preko 1000 lokacija u 74 zemlje sinergijski u inci vertikalno povezanog sustava (brodska kompanija za krstarenja, lanac t.a. Wagon Lits) specijalizirani za poslovnu klijentelu uklju uje: Regent, Radisson, Park Plaza, Country Inns & Suites, Park Inn ( 3 zvjezdice, izuzetno prisutan u Europi ), Carlson marketing, Friday's, Pick up Stix, Carlson Wagonlit Travel Marriott Int. stvorili su brand Vacation Club Mariott, Renaissance, Courtyard, Springhill, Fairfield Hilton Hotels postojala su 2 hotelska lanca: Hilton USA i Hilton International GB Hilton International ekspandirao prema ostalim tr i tima Hilton USA zapo eo me unarodnu ekspanziju koriste i ima Conrad (prema nazivu osniva a) 2006. Hilton Corporations USA kupio Hilton International Cendant 1990., razvijao se na sustavu fran iza Problem prilagodbe Choice ekspanzija putem fran iznih ugovora marke proizvoda (Clarion, Comfort, Quality, Sleep) Tour Operators

multinacionalni turoperatori imaju multinacionalne kompanije diljem svijeta me unarodni turoperatori samo djelovanje po svijetu ID Riva Tours turoperatori za hrvatsko tr i te Adria Reise (Austrija)-spec za Hrv gertours, Nazar Holidays (Turska) 1950 te turoperator revolucionar turisti kih putovanja Horeisen Holiday Udio turoperatora u svjetskim turisti kim putovanjima 25% Europski turoperatori realiziraju oko 50% organiziranih putovanja u svijetu KUONI svjetski turoperator br. 1

TUI Ag. Gulliver obavlja sve za TUI na hrvatskom tr i tu Ultramar najja a receptivna turisti ka agencija u panjolskoj TUI AG Organizacijska struktura: Globalni igra , jasni ciljevi u poslovanju (pokrivanje razli itih segmenata) ele biti br. 1 kao Travel, Hotels & Resorts, Cruises Kupovanje kompanija izvan Njema ke Leisure hotels Hoteli samo za njihove goste (izbjegavanje bilo kakvog dodira s Neckermannovim (Thomas Cook) gostima Brodovi su im 5 zvjezdica, luxury segment, entry premium segment, esto starija populacija Prihodi 2008.: 18 mlrd , 30 mil klijenata, turoperatorske kompanije u 20 zemalja 4 grupe poslovanja: Mainstream (sunce, more) 3 regije (srednja, zapadna, sjeverna Europa) 3,594 agencije (retal shop) 24 milijuna klijenata 158 aircraft Specialist & Energing Markets Tr i te UK, kontinentalna i sjeverna Amerike 3 segmenta (destinacije, premium, lifestages) Online Destination Services Receptivne tur. agencije u 48 zemalja Online Accomodation ( B2C Business to customer, B2B Business to business) MICE ( Meeting, Incentives, Conferences, Events) Specijalisti ki servis za krstarenja

Activity 3 segmenta (marine, adventure, experiential) do klijenata dolaze putem tur. agencija, interneta i direktne prodaje (telefonski)

TUI Hotels & Resorts broj 1 u Europi (288 hotela u 29 dr ava) partnerstvo s lokalnim partnerima fokusirani na 4 zvjezdice (oko 60%) hotela stopa zauzetosti hotela 80% CRUISES s 50% u li sa Royal Caribbien Cruises u dogovor TUI vertikalno i horizontalno integriran koncept turoperator, charter, tur. agencije (receptivne, retaileri) Tour Operators na doma em tr i tu TUI Germany Wolters Reisen AirConti Flugreisen Eins Zwei Fly ( Green field) Airtours International Oft Reisen Gebeco Tour Operators na vanjskom tr i tu Thomson Travel GB TUI Austria TUI Nederlands TUI Suisse JET AIR Belgium Ambasador Tours Spain HV Switzerland Hoteli Dorfhotel + Bauerdorfer, RIU, Iberhotels, IFA Hotel, Robinson Club ( Green field), Grupotel (Majorca), Grecotel, Magie Life Assets Turisti ke agencije Reiseburo Enzmann, Dr. Degener Reisen (retailer), TUI Reisecenter, Airtours, Ultramar, Charter Airliners

Hapag Hoyd, Crosair

EUROPSKI TURISTI KI KONCERN ROIpovrat na investicije i multinacionalne i multibusiness kompanije vlasnici su i upravljaju ve im brojem zasebnih poduze a na doma em i inozemnom tr i tu LANAC VRIJEDNOSTI: Turoperatori Hoteli Retaileri Receptivne agencije Aviokompanije Brodovi . Poduze a u turizmu predmet interesa kompanija izvan turizma (strategija diverzifikacije) multinacionalne kompanije kre u se u oba smjera nacionalnih granica U po etku se TUI zvao Prosac

INTEGRACIJSKI PROCESI I SMEs FDI mijenjaju ekonomsku, dru tvenu i politi ku klimu tr i ta u kojem posluju SMEs Struktura SMEs se ubrzano mijenja Izazovi za SMEs: Kako odgovoriti na ulazak globalnih igra a na tr i te SMEs? Kako se strate ki postaviti prema lokalnoj konkurenciji? Mogu li MNCs i SMEs uspje no zajedno poslovati? SMEs i MNCs mogu uspje no zajedno poslovati Pozitivne strane konkurentskog okru enja Prepoznati vlastite prednosti, otklanjati nedostatke Inovacije proizvoda, procesa, koncepata SMEs mogu iskoristiti financijsku i tehnolo ku podr ku MNCs, ITC uz ni e tro kove, pristup stranim tr i tima MNCs tra e inovacije SMEs mogu pru iti potrebnu logistiku na lokalnom tr i tu KOOPERACIJA SMEs mogu unaprijediti kvalitetu menad menta i uklju iti se u inovativne aktivnosti MNCs lak e penetriraju na inozemno tr i te IZUZETNE STRUKTURNE PROMJENE NA TURISTI KOM TR I TU Integracijski procesi u Europi: megatrend na tur. tr i tu POSLJEDICE? Smanjuje fragmentiranost tr i ta Inovacija proizvoda, inovativna organizacijska struktura U teda u tro kovima konkurentska prednost Novi poslovni modeli, promjene u marketingu Turisti ka ponuda nikad ve a Sni avanje cijena Pove ana za tita turisti kih potro a a Kupovna mo gigantskih turisti kih koncerna Diktiranje uvjeta poslovanja

Karakteristike kretanja kapitala u turizmu Raznovrsna vlasni ka struktura irok spektar interesa ulaga a Povezivanje istih i srodnih struktura (radi smanjivanja rizika u poslovanju) Sve e e povezivanje po dijagonalnoj liniji Stvaranje profita u to

ve em broju razli itih sastavnih segmenata cjelovitog turisti kog proizvoda (podjela rizika i potpuna kontrola) Vode e holding kompanije u turizmu su: Pepsi Company Marriott McDonalds Corporation Integracija me unarodnih financijskih institucija u globalni business u turizmu American Express!!! - povezuju financijske usluge s uslugama u sferi poslovnih putovanja i turisti kih pau alnih putovanja - kontrolira glavni dio svjetskog tr i ta putni kih ekova Europsko emitivno tr i te kontroliraju njema ki turisti ki koncerni vode i tur. koncerni su samo dijelovi velikih MNCs Posljedice integracijskih procesa Koncerni u turizmu a) pove aju svoju mo na tr i tu b) slabe snagu konkurenta c) ja aju nisko profitni business (sinergijski u inci)

Dobitnici i gubitnici MNCs dobitnici kontroliraju tr i te organiziranih putovanja u Europi kreiraju multi kanale vrijednosti geografsko raspr ivanje rizika povla teni uvjeti pregovaranja i kupovna mo kontrola nad emitivnim tur. tr i tem SMEs progutano/nestalo u tr i tu barijere u poslovanju ograni en pristup kanalima distribucije i zakupu avio sjedi ta , smje taj u hotele lo a pregovara ka pozicija-nemaju istu pregovara ku mo situacija stavlja SMEs mee too kompanije u neravnopravan polo aj

Izazovi zemlje Srednje i Isto ne Europe imaju potencijala za rast i razvoj turizma i perspektivu kao nova emitivna tur. tr i ta tr i te dobro pozicionirano s izgledima za profitabilno poslovanje konkuriraju mnogim vrlo profitabilnim starim destinacijama

MNCs vs. SMEs ili obrnuto? Budu nost za obje strane! Specijalizacija SMEs to je tur. koncern vi e integriran, to je njegovo poslovanje slo enije i riskantnije! SMEs mogu pre ivjeti konkurentski pritisak ukoliko: Nude visok stupanj kvalitete usluga Specijalizaciju-usredoto iti se na svoju ni u Konkurencija MNCs ve e usmjeravanje prema destinacijama Diktiraju pravila ne samo na emitivnim, ve jednako tako i na receptivnim tr i tima Posljedice: integrirani tur. koncerni podr avaju i poma u destinacije u kojima su finan. Involvirani to su vr e veze izme u tur. TO i hotela, to je kontrola turoperatora nad hotelima ve a Kako opstati na tr i tu? Udru ivanje Internacionalizacija Podizanje kvalitete Pove anje konkurentske sposobnosti