SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UITELJSKI FAKULTET







Kolegij
ETIKA STRUKE










Mentor: Studenti:
Izv.prof.dr.sc. Damir Matanovi Martina Balainec
Ivana Petrini
Darko Dobrijevi
Tomislav Gloini
Davor Bogadi
Modul: A




Koprivnica, veljaa 2014.

2

Etika (gr.ethos) obiaj, navika, znaaj, ud, filozofija morala, filozofska
disciplina koja istrauje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i
prosuivanja. Razlikujemo autonomno gledite (po kojemu je izvor morala u ovjeku
samom; formalna etika i sadrajna etika) i heteronomno gledite (izvor morala je izvan
ovjeka; etikoteologija), zatim razliite etike dobra (po kojima je svrha moralnog
djelovanja srea ili ugoda ili korist) usavravanje i slino. Moral u svojoj sutini
predstavlja specifinu formu ljudske prakse odnosno oblik djelatnog praktinog odnosa
ovjeka prema sebi i drugima.

Neetino ponaanje se definira kao neto to nije u skladu s ope prihvaenim
pravilima i/ili moralom, ali ne uvijek u prekraju prema zakonu. Sve ee smo svjedoci
neetinog ponaanja. Neto to je neetino nije nuno da je i protuzakonito tj. i nelegalno,
ali i obratno. Gotovo svaki dan se upravo u poslovanju odvijaju takve igre kada se povlae
neetini potezi koji nisu zakonski zabranjeni, ali su neetini. Ponekad upravo takvi potezi
nanose vee tete nego oni koji nisu u skladu sa zakonom, ali su moralni. Iako neetina
ponaanja nisu u sukobu sa zakonom uvijek ne znai da su ispravna. Prostor neetinom
ponaanju koje e proi nekanjeno se stvara kroz loe definirane zakone ili sustave koji
ne postoje za odreene sluajeve ili pak zakone koji se ne provode kako bi trebali. Ljudi
sastavljaju zakone tako da uvijek u svakome se javlja i rupa koja otvara prostor
nekanjenim malverzacijama. Naglasak je na tome da se rupe postavljaju svjesno i
namjerno. Ovakve situacije su posebno este u poslovnom svijetu, kada ''krojai'' zakona i
pravila unaprijed u istome vide i svoje prilike za iskoritenje ''rupa'' u svrhu ostvarenja
vlastitih interesa.

Etika se pitanja u suvremenim organizacijama reguliraju kreiranjem odgovarajuih
etikih pravila. Etika pravila danas imaju dravna, ali i mnoga privatna poduzea i javno
istiu spremnost za potivanjem odreenih moralnih naela u poslovanju. Veina graana
ove zemlje susrela se sa dravnim slubenicima koji su pokazivali svoju mo svojim
neetinim ponaanjem u veini sluajeva to ponaanje nije prijavljeno pa nije ni
sankcionirano. Moda bi trebalo proraditi na svijesti graana koji takovo ponaanje ne
moraju trpjeti ba kao to kae i Etiki kodeks dravnih slubenika.


3

III. ODNOS SLUBENIKA PREMA GRAANIMA
Nain postupanja dravnih slubenika prema graanima
lanak 10.
U odnosu prema graanima dravni slubenik postupa profesionalno, nepristrano i
pristojno.
Dravni slubenik duan je u obavljanju slubene dunosti primjenjivati struno znanje na
nain da graanima pomae u ostvarivanju njihovih prava, postupajui u skladu s naelom
ustavnosti, zakonitosti i zatite javnog interesa.
Nain postupanja dravnih slubenika prema osobama s posebnim potrebama i neukim
strankama
lanak 11.
Dravni slubenik duan je postupati s posebnom panjom prema osobama s invaliditetom
i drugim osobama s posebnim potrebama.
Dravni slubenik duan je u obavljaju slubene dunosti pomoi neukim strankama.
Organizacije sa najviim etikim standardima su esto najprofitabilnije u svojoj
struci. Pod poslovnom etikom se podrazumijeva obaveza da se posao obavi na
odgovarajui nain i podrazumijeva se odgovornost za njegovo neobavljanje. Znai osoba
se obvezuje da posao obavi i spremna je prihvatiti odgovornost za neuspjeh i pogreku.
Ova odgovornost moe biti osobna, kada se kre etike norme i pojedinac stjee osobnu
korist na raun opih interesa tvrtke i moe biti korporativna, tj. drutvena odgovornost.
Poslovne etike se najprije trebaju pridravati menaderi, kao i svi ostali zaposleni u
nekom poduzeu, za koje je vitalnost poduzea od bitne vanosti, a potom i za cjelokupno
drutvo. Pod poslovnom etikom se podrazumijeva i poslovna komunikacija koje je nastala
iz odnosa kulture i etike u poslovanju.
Brojni su primjeri etinog i neetinog poslovanja u svijetu. Naalost mnogo su
uestaliji oni neetini.


4

Etino poslovanje

Jedan od svijetlih primjera je poslovanje njemake automobilske tvrtke
Volkswagen.Danas ve postoji burzovno vrednovanje etikih naela kojima se
menadment vodi u svojoj politici upravljanja kompanijom, zatiti okolia i socijalnim
standardima
Naime, svjetski indeks Dow Jones uveo je Sustainbillity Indeks nazvan DJSI World kojim
je obuhvaeno 300 kompanija, svojevrsnih predvodnika u podruju etikog poslovanja.
Europski indeks DJSI Stoxx danas obuhvaa oko 167 takvih tvrtki. Meu vodeima u
ovom indeksu, primjerice Volkswagen koji se smatra vodeim u automobilskoj brani
kada je rije o zatiti okolia ili odnosu prema socijalnim pitanjima. To se tie integracije
invalida, koji danas ine 6,1% ukupno zaposlenih u Volkswagenu, na investicije u zatiti
okolia, na testiranje novoga goriva kao to je Sun Diesel ili GTL- goriva pa do
kooperiranja s kineskim vlastima i ustanovama zaduenima za poboljanje kvalitete
goriva.

Neetino poslovanje

1. Krivotvorenje hrane.
Jeftina konjetina se europskim potroaima prodavala kao, skuplja, govedina.
Nakon te afere iz velike Pandorine kutije falsificiranja hrane iskae nova, riblja afera.
Kako je pokazalo istraivanje poznatog hamburkog Eurofins laboratorija, gotovo svaka
trea riba koja se prodaje u Europi nije ona koja je navedena na deklaracijama, ve se
jeftinija riba podmee kao skuplja, to golo potroako oko, kao ni nos, u ribljim
proizvodima teko moe uoiti. Cijena ribe na svjetskom tritu, zbog smanjenih ulovnih
kvota, raste, pa industrija pronalazi naina kako utedjeti, i prodati rog za svijeu,
primjerice, kolju umjesto bakalara, tripice umjesto paniranih kolutia lignje, ili pak
bijelu tunu punu, zapravo, purgativnih ulja.
I dok u sluaju konjetine koja se prodaje kao govedina zdravstvenog rizika, barem kako se
potroaima to prezentiralo, nema, ve su samo financijski oteeni, i servirane su im
lane informacije, u sluaju ribe stvari ba i nisu tako jednostavne. Kako je, naime,
pojasnio dr. Bert Pepping iz hamburkog laboratorija, u ribi koju su testirali pronaene su
zamjenske vrste prehrambenom lancu dosad nepoznate, i nedovoljno istraene. A taman
da je svaki zdravstveni rizik i iskljuen, potroai su nasamareni. Ekonomska kriza, u
5

kojoj nelegalne aktivnosti bujaju, pogoduje i rastu krivotvorenja hrane koja, nakon prodaje
oruja, prostitucije, trgovine ljudima i slinog, postaje jo jedna mafijaka djelatnost.
Kako je nedavno izvijestio Europol, u EU je aktivno, procjene su, vie od 3.600 grupa
organiziranog kriminala koje novac peru kroz krivotvorenje hrane, projekte proizvodnje
energije oz obnoviljivih izvora, zbrinjavanje otpada i tako redom. Ili, kako to u svojoj
knjizi Kemijske i fizikalne opasnosti u hrani, u nakladi Hrvatske agencije za hranu,
navodi grupa osam autora kemiara i prehrambenih strunjaka, krivotvoreni proizvodi
na tritu sudjeluju sa pet do sedam posto prometa, odnosei EU vie stotina tisua radnih
mjesta.
Kako nas varaju?
Krivotvori se gotovo sve. Meso i riba, odnosno njihove preraevine, konzervirano
voe i povre, mlijeko i mlijeko u prahu, maslac, kava, med, alkohol, konditorski
proizvodi, vino, maslinovo ulje, zaini, aj, i tako unedogled. Primjerice, kesten pireu se
moe dodati kuhani i pasirani grah, to, zbog dodatka aroma i puno eera, potroa nee
primijetiti. Ljutura jastoga u restoranima se puni mesom grdobine, a fileki, odnosno
tripice, zamijeniti mogu pohane lignje. Javna je tajna i to da se kod pileih prsa masa
poveava ubrizgavanjem vode.Kako je tijekom afere sa konjskim mesom kazao direktor
eke Dravne poljoprivredne i prehrambene inspekcije, Martin Klanica, nije rije o
nekakvoj garanoj proizvodnji hrane, koja e na trite izbaciti nekoliko tisua
krvotvorenih komada mesa, ili bilo ega drugog rije je o dobro uhodanom biznisu u koji
su ukljueni timovi ljudi koji se dobro razumiju u tehnologiju proizvodnje hrane, i kroz
ije ruke prolaze na tisue tona namirnica, tako dobro ureenih i obraenih, da se
inspekcije moraju itekako potruditi, i potroiti novaca, ne bi li utvrdile falu hranu. U.S.
Pharmacopeial Convention, neprofitno ameriko potroako udruenje koje se
specijaliziralo za kontrolu namirnica, ustanovilo je kako je unatrag dvije godine
krivotvorenje hrane u svijetu poraslo za nevjerojatnih 60 posto. Naprosto, podzemlje se
u krizi najbolje snalazi, pronalazi nove nie i naine kako doi do zarade. Svoju
prijanju listu hrane podlone manipulacijama, na koju je od 1980. do 2010. godine
uvrstilo oko 1.300 proizvoda, do kraja prole godine udruenje je nadopunilo s
nevjerojatnih 800 novih. A krivotvori se na vie naina pravi se sastav zamjenjuje
sastavom iz sirovina iste biljne ili ivotinjske vrste, sastavom koji potjee od druge,
zamjenske vrste, originale zamjenjujui aditivima, kako bi se stvorio privid originalnog
proizvoda, ali i dodavanjem nedoputenih, po ljudsko zdravlje tetnih tvari. Primjerice,
maslinovo se ulje razrjeuje obinim uljem, u filtrirane ajeve stavljaju se bezvrijedne
6

travke, zaini se mijeaju s prehrambenim bojama. Kako navodi grupa naih strunjaka u
Kemijskim i fizikalnim opasnostima u hrani, kod dobre je homogenizacije proizvoda
koji se naziva unkom nemogue utvrditi od kojeg je dijela trupa meso iskoteno.
Uporabom enzimskih preparata uspjeno se spojiti mogu komadi svinjetine sa govedinom,
i to s razliitih dijelova trupa, u jedinstvenu masu koja se, dodatkom zaina, prodati moe
kao bolji dio trupa svinje, od ijeg buta unke jedino i moe biti. unke, meutim, danas
imamo i od piletine i puretine, dok kreativnosti u krivotvorenju hrane openito nema kraja.
Posebna pria je med.
Ikea je povukla 17.000 porcija lazanja s mesom losa iz svojih trgovina u Europi nakon to
je u uzorcima testiranim u Belgiji u njima pronaena svinjetina, objavio je juer B92,
pozivajui se na agenciju BETA. Zanimljivo da tvrtka nije objavila povlaenje dok sluaj
nisu objavili vedski mediji. Prema nalazima, u lazanjima je bilo oko 1,6 posto svinjskog
mesa. Dravni inspektorat prole je godine s trgovakih polica povukao jednu vrstu
domaeg meda zbog, kako se navodilo u rjeenju, povienog sadraja
hidriksimetilfufurala i snienog sadraja dijastaze. Prevedeno, med je bio krivotvoren,
to se moe otkriti samo DNK detekcijom, dakle, bez ovlaetnog laboratorija, za obinog
potroaa nemogua misija. Medovi se, naime, razrjeuju fruktoznim ili glukoznim
sirupima, no ako mu se dodaje kloramfenikol, svojevremeno pronaen u medu iz Kine i
Indije, med moe biti i opasan po zdravlje. Prema rezultatima amerikih ispitivanja, ak tri
etvrtine meda koji se prodaje u njihovim trgovinama zapravo nije produkt vrijednog
pelinjeg rada. Kako u svom izvjeu za 2011. godinu navodi Dravni inspektorat, od 61
uzorka hrane iju su kakvou testirali, ak 20 uzoraka , odnosno visokih 33 posto, nije
odgovaralo deklaraciji!
Skupe analize: na testu je pao jedan uzorak aceta balsamica, od 32 uzorka meda
njih ak 15, odreeni broj smrznutih deserata, maslinovog ulja, vinskog octa, vonih
sokova i tako dalje. Da je novaca za uzorkovanje i ispitivanje vie i potroai bi bolje znali
to jedu i piju. Jer, kako su to ustanovili puno bogatiji Amerikanci, ak 25 posto hrane u
skupim njujorkim restoranima, zapravo nije ono to se na menijima nudi. Hrvatska si,
naalost, priutiti ne moe niti opsena nezavisna laboratorijska istraivanja, kakva, preko
potroakih udruga, vani finaciraju nacionalni budeti. to ne zna, nee ti ni natetiti,
rei e mnogi, ne razmiljajui o tome da su nepoznato, koje im se prodaje kao poznato,
platitli puno vie nego to su trebali, da je netko na njihov raun sagradio kuerine i
nakupovao aute i jahte, mnogima uzeo radno mjesto. Gospodarski kriminal, prijevara i
korupcija europske vlade, kotaju na milijarde eura, a svakako oteavaju i gospodarski
7

oporavak. Zato nam ne preostaje drugo nego kupovati to vie lokalnog, itavih, jo
nepreraenih proizvoda za koje barem znamo to su.

Neetino/etino ponaanje

Mi (naa grupa) se u svrhu izrade ovog zadatka posluila internetom i gotovim novinskim
lancima. To ba i nije etino, ali nismo plagirali cijeli rad nego smo ga sastavili iz vie
podruja te ga malo preradili i doradili. Nae ponaanje je samo djelomino neetino.
Tijekom cijele izobrazbe neki su u naoj grupi radili vie, a neki manje. Ovi koji su se
provukli sigurno su primjer neetinog ponaanja, ali ostatak grupe im je to na neki nain
omoguio jer se nije alio i prigovarao, pa smo onda sami krivi za posljedice svojih
odluka i ponaanja. Smatramo da je granica etino/neetino velika siva zona , da bi
razni kodeksi etinog ponaanja i poslovanja bili od neke koristi trebali bi ih se i drati a
ne samo pisati jer papir moe podnijeti puno vie nego ljudi.
Da bi prevladalo etino ponaanje svaki pojedinac mora krenuti od sebe.
Za kraj ovog seminara evo jednog starog etikog kodeksa koji moda nije aktualan i posve
primjenjiv u dananjem svijetu, ali je dokaz da se uvijek teilo etinom ponaanju, za
razliku od neetinog koje nije bilo prihvatljivo.....zabrinjavajue je da danas neetino
ponaanje postaje sve prihvatljivije.
INDIJANSKI ETIKI KODEKS
1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli esto. Veliki Duh e sluati, samo ako
ti govori.
2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i
pohlepa izlaze iz izgubljenih dua. Moli se za njih da pronau vostvo.
3. Trai sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i
samo tvoj - Drugi mogu ii s tobom, ali nitko ne moe ii umjesto tebe.
4. Ophodi se prema gostima u kui s puno obazrivosti. Poslui ih sa najboljom hranom,
daj im najbolji leaj, odnosi se prema njima s potovanjem i estitou.
5. Ne uzimaj to nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili neije kulture. Nije
zaslueno i dato. Nije tvoje.
8

6. Potuj sve to postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.
7. Potuj tua miljenja, elje i rijei. Nikada ne prekidaj neiji govor, prigovaraj ili grubo
oponaaj mimikom izreeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na osobno izraavanje.
8. Nikada ne govori loe o drugima. Negativna energija koju time odailje u univerzum
vratit e ti se viestruko.
9. Svi ljudi ine pogreke. Sve pogreke mogu biti oprotene.
10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tijela i duha. Vjebaj optimizam.
11. Priroda nije naa, ona je dio nas. Ona je dio nae svjetovne obitelji.
12. Djeca su sjeme budunosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalijevaj ih sa mudrou i
uenjima ivota. Dok rastu, daj im mjesto da rastu.
13. Izbjegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli e se vratiti tebi.
14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasljea i dosljednosti unutar ovog
univerzuma.
15. Dri sebe u ravnotei. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocijonalno Ja i Tjelesno Ja. Sva
trebaju biti jednako snana, ista i zdrava. Jaaj tijelo da ojaa um. Rasti bogato u
duhovnosti, da izljei emocijonalne rane.
16. Donosi svjesne odluke, kao to u i kakav biti, kako u djelovati i nositi se sa svojim
djelima. Budi odgovoran za svoja djela.
17. Potuj privatnost i osobni prostor drugoga. Ne diraj tue vlasnitvo, pogotovo ne diraj
svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.
18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne moe biti paljiv i pomoi drugima, ako nisi
paljiv prema sebi i ne pomae prvo sebi.
19. Potuj tua vjerska opredjeljenja. Ne sili druge da vjeruju u tvoje.
20. Dijeli svoju dobru sreu. Dijeli i sudjeluj u davanju milostinje.