SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UITELJSKI FAKULTET

UTJECAJ SUVREMENIH AUDIOVIZUALNIH MEDIJA NA

DJECU I MLADE
SEMINARSKI RAD

Pedagogija cjeloivotnog obrazovanja

Mentor:

Studenti:

Prof. dr. Vesnica Mlinarevi, izv. profesor

Ivana Petrini
Martina Balainec
Darko Dobrijevi
Tomislav Gloini
Davor Bogadi
Modul: A

Koprivnica, studeni 2013.

II

Sadraj
1. UVOD
2. SAETAK
3. VRIJEME PROVEDENO ISPRED EKRANA
4. NEGATIVNI UINCI SUVREMENIH AUDIOVIZUALNIH MEDIJA NA
RAZVOJ DJECE I MLADIH
4.1. Utjecaj na zdrastveno stanje
4.1.1. Utjecaj na poremeaj razine hormona
4.1.2. Pretilost
4.1.3. Kardiovaskularne bolesti
4.1.4. Utjecaj na fiziku sposobnost
4.1.5. Utjecaj na modanu aktivnost
4.2. Psiholoki poremeaji koji se dovode u vezu sa utjecajem suvremenih
audiovizualnim medijima
4.2.1. Smetnje kod spavanja/lo san
4.2.2. Problemi s panjom/koncentracijom
4.2.3. Dostignua u obrazovanju
4.2.4. Utjecaj raunala na obrazovanje
4.2.5. Drutvene mree i akademska postignua
4.2.6. Problemi u komunikaciji
4.2.7.Nasilje
5. REZULTATI
6. ZAKLJUAK
7. LITERATURA

II

1. UVOD
Zadnja 2 desetljea tehnologija je rasla nevjerojatnom brzinom i neprestano biljei
porast. Mediji su olakali komunikaciju kroz povijest i tome pridonijeli novim
znaajkama drutva. Uloga medija moe biti informacijska, zabavna, estetska,
edukacijska... Ako se stavi naglasak na edukacijsku ulogu medija, neupitan je njihov
doprinos u irenju znanja i olakavanju uenja. Mediji zaista jesu sedma sila i njena se
snaga oituje u svim segmentima drutvenog djelovanja. Mediji igraju veliku ulogu u
odgoju i samim time formiraju drutvo i drutvene vrijednosti.
Uoeno je da da tehnoloki napredak ima snaan utjecaj na ovjekov ivot. Suvremeni
mediji oblikuju ovjekovu svakodnevicu na svim razinama ivota: utjeu na radne
navike, kreativnost, socijalizaciju i komunikaciju, zdravlje. Najvaniji meu njima su
televizija i internet koji izazivaju velike promjene u ponaanju, meuljudskim odnosima
i komunikaciji.
Internet je jedno od najefektnijih sredstva za komunikaciju te se smatra najveom
bazom virtualnih informacija i podataka. Postaje sveprisutni dio ivota ljudi.
Nezaobilazno je sredstvo u informiranju, formiranju, prenoenju vrednota, stvaranju
vizije svijeta i ivota, oblikovanju ivotnih stilova i identiteta. Posebno je vaan u
adolescenciji, u vrijeme nesigurnosti, intimnih i osjetljivih pitanja. Adolescenti ta
pitanja ne eli dijeliti s drugima, ve se najee utjee medijima. Alati kao Skype,
Facebook,e-mail doveli su svijet blie drugima i stvorili novi tip drutvene mree.
Zato je Internet tako primamljiv? Nudi razne zanimljivosti, zadovoljava sve potrebe,
korisnike oputa od svakodnevnih situacije,a probleme pokazuje iz drugaijeg
motrita... Korisniku to odgovara jer, za razliku od televizije koja radi ono to ona
eli, raunalo zajedno sa Internetom radi ono to korisnik eli i to ga u tom trenutku
zadovoljava, zanima i veseli.
Uvaavajui sve pozitivne uinke televizijskih ekrana, ipak ne moe se ne upozoriti na
loe utjecaje kako televizije tako drugih medija. Televizijski sadraji ne samo da obiluju
nasilnim scenama, nego mijenjaju nain percepcije stvarnosti i osobito su ozbiljna
zapreka u razluivanju mate od stvarnosti, poglavito kod djece. Poznati francuski

odgojitelj Franois Mariet tvrdi: Gdje televizija nema jaku konkurenciju ... ona nastoji
zauzeti cijeli prostor do posljednjeg dijela slobodnog vremena. Televizija ... oboava
prazninu.
Uzimajui u obzir djecu i mlade, laki pristup novoj tehnologiji je pozitivan, ali
zabrinjavajui su sadraji koje se preko suvremenih audiovizualnih medija dobivaju i
vrijeme koje se provodi uz te nove tehnologije (raunala, televizija, video igre, mobiteli,
iPadi...).

2. SAETAK
Danas su djeci i mladima prezentirana sva tehnoloka dostignua od najranije dobi. Dok
s jedne strane tehnologija koristi drutvu i njegovu razvoju, s druge strane uoavaju se i
negative posljedice koje e se razmotriti u ovom radu. S obzirom na provedena
istraivanja u svijetu, ali i istraivanja provedana za ovaj seminarski rad dobit e se
kratak uvid koliko se to vremena provodi ispred raznih ekrana te e se izdvojiti neki od
negativnih utjecaja na zdrastveno stanje, na obrazovanje, na socijalizaciju djece i
mladih. Razmatrajui svjetska istraivanja i vlastita provedena istraivanja pokuat e
se odgonetnuti da li i djeca u malim sredinama prate svjetske trendove provoenja sve
vie vremena zaokupljena raznim audiovizualnim medijima.

3. VRIJEME PROVEDENO UZ SUVREMENE AUDIOVIZUALNE

MEDIJE
Danas se informacije primaju, posredno ili neposredno, od strane medija. Veliki broj
odraslih, koji su ve formirane osobe, podlono je manipulaciji i negativnim utjecajima
medija, koji samim time postaju veoma mono oruje. Moe se zamisliti koliki utjecaj
masovni mediji imaju na najmlae lanove naeg drutva koji su jo uvijek u fazi
formiranja linosti?. Poznato je da u ranijoj dobi djeca mogu pohraniti najveu koliinu
informacija i to je najvanije vrijeme za njihov razvoj .
U dobi od samo 3 mjeseca

40%

novoroenadi je redovito izloeno gledanju

televizije, DVD-a,a do dobi od 2 godine taj postotak se dramatino poveava na 90%

(Zimmerman et al., 2007b).U Sjedinjenim Amerikim dravama ali i u ostatku
razvijenog svijeta djeca u dobi od samo 8 godina provode sve vie i vie vremena ispred
ekrana....Tijekom svog djetinjstva djeca provedu vie vremena gledajui televiziju nego
u koli(Zimmerman et al 2007a).
Prosjeno sedmogodinje dijete je ve provelo vie od godinu dana svog ivota ispred
ekrana pratei neki od audiovizualnih medija.
Sa svojih 18 godina prosjean mladi europljanin e provesti pune 4 godine svog ivota
ispred ekrana nekog od audiovizualnih medija.
Djeca u Velikoj Britaniji u dobi od 11 do 15 godina provedu 55% svog budnog dijela
ivota ili 53 sata tjedno ili 7,5 sati na dan gledajui neki od audiovizualnog medija,a to
je poveanje od 40% u samo jednom desetljeu (BMRB, 2004).
Provedeno istraivanje anketom pokazalo je da u okolici grada Ludbrega najvei
postotak djece u dobi od 7 do 12 i mladih od 13 do 18 godina provode oko 1 sata na
dan pred televizijom, raunalom te koristei mobitel , ali zabrinjavajue je da sa
godinama raste i postotak provoenje vremena pred ekranom od 1 sat dnevno ,ali i 3
sata dnevno(Sl.1, Sl.11).Ovi rezultati su puno bolji od svjetskih jer djeca i mladi okolice
Ludbrega provode manje vremena pred ekranima, ali zabrinjavaju je podatak da ak
44 % djece od 7 do 12 godina ima televiziju u sobi (Sl.3), da 48% te djece ima raunalo
u sobi(Sl.4) ,a 76% te djece posjeduje mobitel (Sl.6). I u ovom sluaju sa godinama
rastu i postoci pa tako kod mladih od 13 do 18 godina televizor u sobi ima ih 50%

(Sl.13), raunalo 76% (Sl.14), a mobitel posjeduje 94% mladih (Sl.16).

Znanstvenici svjedoe jednom efektu kombiniranja. Dananja djeca i tinjederi provode
sve vie vremena koristei nove medije kao to su raunala, internet, iPod videi i video
igre, ali bez da bi smanjili vrijeme koje provode ispred starih medija kao to je
televizija.Umjesto toga zbog vremena koje provode sa vie razliitih medija
(televizija,internet,mobiteli) u isto vrijeme uspijevaju poveati koliinu medijskih
sadraja i to svaki dan i u sve mlaoj dobi (Kaiser Family Foundation, 2005;Childwise
Monitor, 2008). Jedno je sigurno: mediji svih profila su puno pristupaniji te sve mlaa
djeca provode sve vie vremena ispred kompjutora surfajui internetom, gledajui
televiziju...

4.

NEGATIVNI

UINCI

SUVREMENIH

AUDIOVIZUALNIH

MEDIJA NA RAZVOJ DJECE I MLADIH

4.1. Utjecaj na zdravstveno stanje
4.1.1.Hormonalni poremeaji
Ovaj poremeaj se odnosi na

hormon spavanja, melatonin koji se proizvodi u

mozgu.Kako se blii no razina melatonina raste i pomae zaspati.Prema nekim

istraivanjima djeci u dobi od 6 do 12 godina kojima je bilo uskraeno koritenje raznih
audiovizualnih medija razina proizvodnje melatonina je porasla za prosjeno 30%.
Djecu koja su bila izloena raznim audiovizualnim medijima moe se povezati sa
manjom razinom melatonina u urinu, to posebno utjee na djecu u ranoj fazi puberteta
kada dolazi do vanih promjena vezanih uz melatonin. Danas se suoavamo sa sve
ranijim pubertetom. Jedan od razloga smatra se da je poveanje teine u djece ,ali kao
drugi razlog navodi se upravo smanjena razina melatonina. Prouavanjem ivotinja
dolo se do zakljuka da smanjene razine melatonina imaju vanu ulogu u ranijem
nastupnju puberteta. (Salti et al, 2006) Istraivanje objavljeno u asopisu Amerikog
medicinskog udruenja (Archives of Pediatric and Adolescent Medicine) nalo je
poveznicu izmeu dnevno provedenog vremena ispred ekrana (televizija/DVD/video,
raunala) kod adolescenata i rizinih faktora za kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa
2.Analizirajui uzorke krvi adolescenata (samo djeaka) koji provode vie od dva sata
dnevno ispred ekrana tokom tjedna dolo se do rezultata koji nam govore da ti djeaci
imaju dva puta veu mogunost za stvaranje abnormalnih koliina inzulina, a
usporeujui njihove rezultate sa rezultatima djeaka koji provode manje od dva sata
dnevno ispred ekrana tokom tjedna spadaju u riziniju skupinu za kardiovaskularne
bolesti i dijabetes tipa 2. (Hardy et al 2010).
4.1.2. Pretilost
Nije nikakvo iznenaenje da dnevna neaktivnost od nekoliko sati ne ini djecu
zdravom. Zabrinjavajue je da se pretilost u djece sve vie povezuje sa provoenjem
vremena ispred ekrana.Zanimljivo je da s obzirom na druge aktivnosti kao to je itanje
sjedenje ispred ekrana rezultira sa nakupljanjem vee koliine tjelesne mase.
Europsko istraivanje o vremenu provedenom ispred ekrana i tjelesnoj masi ukljuujui

samo djecu predkolske dobi otkrila je da, Svaki dodatni sat proveden ispred
ekrana povezan je sa 1kg vika tjelesne mase.....predkolska djeca koja provode vie
vremana ispred ekranasu deblja i manje aktivna (Jackson et al 2009)
Kako ustvari televizija ili neki drugi audiovizualni mediji poveavaju tjelesnu masu? U
asopisu Amerikog medicinskog udruenja, istraivai s Harvarda izvijestili su da
provoenjem vremena ispred ekrana osim to se smanjuje fizika aktivnost usporava se
metabolizam i troi se manje kalorija s obzirom na druge aktivnosti povezane sa
sjedenjem kao to su itanje, ivanje, pisanje, voenja auta. Dodali su, produeno
vrijeme, ispred ekrana....direktno je povezano sa pretilou i veim rizikom od
dijabetesa. (Hu FB et al 2003)
Gledanje televizije potie na uzimanje hrane vie iako nema fizikog osjeaja gladi.To
nije samo zbog svih primamljivih reklama o hrani koje se tako lukavo prikazuju za
vrijeme pauza. Jedan od razloga je taj da na mozak promatra vanjske informacije o
hrani koje se dobivaju od strane televizijskog ekrana, umjesto unutarnjih informacija
gdje tijelo govori da nema potrebe za hranom.
Istraivanja pokazuju da ukoliko se ovjek ometa on nastavlja eljeti jo hrane iako u
normalnim okolnostima do toga ne dolazi. Istraivanje je zakljuilo da gledanje
televizije moe poremetiti prirodnu vezu izmeu apetita i uzimanja hrane. (Temple et al
2007)
Zanimljivo je da se taj efekt poveanog apetita moe nastaviti due vrijeme nakon to se
televizija vie ne gleda.
4.1.3. kardiovaskularne bolesti
Zajedniko Ameriko-Europsko istraivanje pokazalo je da se sati provedeni ispred
ekrana mogu dovesti u vezu s poveanim krvnm tlakom kod djece. Istraivai vjeruju
da rizik ve postojii, a ned a je samo pokazatelj potencijalnih problema u budunosti
(Martinez-Gomez 2009).Prijanja istraivanja u Amerikom asopisu o preventivnoj
medicini promatrana su djecu koja su pretila i utvreno je da su debljina i dnevno
gledanje televizije znaajan uvjet za visok krvni tlak kod te djece. Djeca koja gledaju
2 do 4 sata televizije na dan imaju 2.5 puta veu mogunost za povean krvni tlak u
usporedbi s djecom koja koja ne gledaju televiziju ili gledaju manje od 2 sata. Djeca
koja gledaju vie od 4 sata televizije na dan e imaju ak 3.5 puta veu mogunost za

povieni krvni tlak. panjolski nacionalni istraivaki tim je otkrio povezanost izmeu
gledanja televizije i oboljenja srca i krvnih ila.
4.1.4. Utjecaj na fiziku sposobnost
Djeja fizika spososobnost znaajno je loija u zadnjih 10 godina. Istraivanje nedavno
objavljeno u djejem asopisu ( Acta Paediatrica) pokazuje da je snaga ruku kod
desetogodinjaka slabija za 26%, dok je sposobnost da rade vjebe podizanja u sjedei
poloaj pala za 27%. Znanstvenici su izvijestili da su djeja tijela sastavljena od vie
sala a manje miia a kao uzrok navodi se sve vie vremena koje se provodi sjedei
igrajui igre ili gledajui televiziju. (Cohen et al 2011)
Rezultati dobiveni istraivanjem djece od 7 do 12 godina kau da 70% djece igra
videoigre (Sl.5),a njih 44% svakodnevno (Sl.6). Iako 60% djece provodi slobodno
vrijeme druei se sa prijateljima, poraavajue je da samo 8% u to vrijeme bavi nekim
sportom, ali pozitivno da samo 2% slobodnog vremena provode igrajui videoigre
(Sl.7.). Takoer su pozitivni podaci mladih od 13 do 18 godina iz kojih je vidljivo da
njih 72% igra videoigre (Sl.12) to nije veliko poveanje tokom godina odrastanja, a
njih 38% svakodnevno igra video igre (Sl.13) to je manje nego kod mlae djece. Iako
samo 38% slobodnog vremena provode druei se sa prijateljima ak 18% provode
bavei se nekim sportom dok je igranje videoigara poraslo na 8% (Sl.14).
Fizika aktivnost, a time i fizika sposobnost je u padu u svim dijelovima svijeta.
U zemljama u kojima djeca nemaju pristup novoj tehnologiji ili je taj pristup ogranien
fizika aktivnost je puno vea.
4.1.5. Utjecaj na modanu aktivnost
Igranje igara na raunalu je smatrano vie stimulirajuim od pasivnog sjedenja i
gledanja crtia, rezultati pokazuju da ak i takovi

meudjelujui mediji

malo

stimuliraju neuroloke aktivnosti.

Primjer: istraivanje koje je promatralo razliku u prokrvavljenosti modane opne
izmeu djece koja igraju video igre i djece koja rade jednostavne matematike
operacije, pokazuje da djeca koja igraju video igre imaju stimulirane aktivnosti u

dijelovima mozga

povezanim s vidom i pokretima .Djeca koja su zbrajala

jednoznamenkaste brojeve imala su aktivne lijevu i desnu prednju modanu polutku.

Rezultati su opisani od strane Svjetske Udruge Neurologa kao igre na raunalu
zaustavljaju razvoje prednjih modanih

polutki i utjeu na djeju mogunost

kontroliranja antisocijalnih elemenata njihovog ponaanja...alarmantno, video igre

usporavaju razvoj mozga. ( Kawashima 2001)
Zanimljivo novo istraivanje objavljeno u medicinskom tjedniku Pediatar prouavalo
je utjecaj malog broja minuta provedenih ispred ekrana na izvrne funkcije prednjih
modanih polutki kod etverogodinjaka koji su gledali crtie. Rezultat je da samo 9
minuta gledanja crtia ima negativan utjecaj na izvrne funkcije prednjih modanih
polutki kod etverogodinjaka... rezultat o kom bi roditelji male djece trebali voditi
rauna.
4.2. Psiholoki poremeaji koji se dovode u vezu sa utjecajem suvremenih
audiovizualnim medijima
4.2.1. Smetenje kod spavanja/lo san
Mnoga istraivanja pokazuju da djeca slabije spavaju nego ranije generacije. Nova
istraivanja pokazuju da postoji povezanost izmeu provoenja vremena ispred ekrana i
slabog sna u svim dobnim skupinama kod djece ali i kod odraslih. Istraivanje
provedeno na uzorku od 2068 djece pokazalo je da je provoenje vremena ispred ekrana
direktno povezana s slabijim snom.
Istraivanje provedeno na 5-6 godinjacima pokazala je da aktivni gledatelji televizije
kao i pasivno prisustvo ispred ekrana ima negativan utjecaj na san. Pasivno gledanje
televizije vie od dva sata dnevno povezano je s loijim snom.
Istraivanje na Sveuilitu Columbia pokazalo je da djeca koja provedu tri ili vie sati
ispred ekrana na dan kao odrasli imaju problema s snom. Potrebno je napomenuti da su
tri sata provedenih ispred ekrana ustvari manje od prosjeka . Djeca koja

smanje

gledanje televizije na manje od sata na dan, smanjuju rizik problema sa snom.

4.2.2. Problemi s panjom/koncentracijom

Provoenje vremena ispred ekrana povezano je s djejim razvojem sustava panje.
Istraivanje provedeno na 2,500 djece objavljeno u asopisu Pediatrics istraivalo je
da li je rano provoenje vremena ispred ekrana u doba razvoja mozga povezano s
problemom koncentracije. Odgovor je da. Nasljedne osobine se mogu uzeti u obzir kod
nekih veih problema s panjom no i pored desetlja istraivanja, malo se razmiljalo o
bitnoj ulozi koju rano iskustvo u djetinjstvu ima na probleme s panjom. Primjeeno je
da je rano provoenje vremena ispred ekrana u dobi od 7 godina povezano s problemom
panje. Ukoliko su djeca gledala televiziju (ili druge medije) u dobi od 1 do 3 godine
tada se poveava rizik gubitka panje kada su 7 godinjaci. Svaki sat provoenja
vremena ispred ekrana poveava rizik problema s panjom za 9%.
Istraivanje provedeno meu mladima dobi 14 do 22 godine dovelo je do spoznaje da:
pretjerano provoenje vremena ispred ekrana za vrijeme djetinjstava dovodi do
razvijanja problema s panjom, problema s uenjem i

u konanosti rezultata u

obrazovanju.
Gledanje televizije i igranje video igara povezano je s problemom panje, u djetinjstvu,
ranoj mladosti i u konanosti u odrasloj dobi. Povezanost medija koji imaju ekrane i
problema s panjom je slino kod svih medija( televizije,raunala ili video igara) i
ivotne dobi ( djeca, omladina, odrasli).
4.2.3. Dostignua u obrazovanju
Provoenje vremena ispred ekrana kod djecom mlae od 3 godine ima negativan utjecaj
na sposobnost te djece u rjeavanju matematikih problema, itanja i raumijevanja u
djetinjstvu. Pored smanjivanja sposobnosti uenja, provoenje vremena ispred ekrana
moe utjecati na djeji mozak koji je u razvoju. (Zimmerman and Christakis, 2005)
Pratei djecu od roenja tokom iduih 26 godina dolo se do zakljuka da se
provoenje vremena ispred ekrana u djetinjstvu i u adolescentskoj dobi moe povezati
sa dostignuem u obrazovanju u dobi od 26 godina. Rana izloenost audiovizualnim

10

medijima moe imati dugotrajne nepovoljne posljedice na obrazovna dostignua, a

kasnije i na socijalno ekonomski poloaj u drutvu. (Hancox et al., 2005)
Znaajan dugoroan negativan utjecaj se javlja ak i kod umjerenog provoenje
vremena ispred ekrana od 2 sata dnevno. Vrijeme provedeno u igri je vrijednije za
razvoj mozga nego vrijeme provedeno sa elektronikim medijima.
4.2.4. Utjecaj raunala na obrazovanje
Politiari, roditelji i kole su pod sve veim pritiskom da ukljue novu tehnologiju u
obrazovanje.
Meutim mali broj ljudi je svjestan velikog broja istraivanja iji rezultati ne podravaju
pretpostavku dobrobiti uvoenja novih tehnologija u obrazovni sustav. Naprimjer
Europsko istraivnje bazirano na petnaestogodinjacima provedeno u 31 dravi
zakljuuje da su djeca koja su nekoliko puta tjedno koristila raunala u koli pokazala
razmjerno i statistiki znaajno loije

znanje u matematici i u itanju s

razumijevanjem s obzirom na djecu koja su rijee koristila raunala. (Fuchs and

Woessmann, 2004).
Drugo istraivanje Sveuilita Duke (SAD) ukljuilo je 150.000 uenika starosti od 10
do 14 godina te usporedilo rezultate u matematici i itanju s razumijevanjem prije i
poslije nabave osobnih raunala. Istraivai su takoer mogli usporediti i rezultate
sudionika koji su imali osobna raunala itav ivot i onih sudionika koji uope nisu
imali raunalo. Otkrili su da stalan pristup raunalu djecu ometa u razvijanju njihovih
sposobnost u matematici i itanju s razumijevanjem: uvoenje osobnog raunala je
povezano sa statistiki znaajnim i stalnim negativnim utjecajima na uenike
sposobnosti u matematici i itanju s razumijevanjem (Vigdor and Ladd, 2010).
Istraiva Jacob Vigdor zakljuio je da oekivanja od kola da poveaju vjetine ili
smanje utjecaje socijalno-ekonomskih razlika, program irenja dostupnosti osobnih
raunala e biti kontra produktivan.
Malamud i Pop-Eleches (2010) usporedili su kakav je bio utjecaj na obrazovanje kada
je vlada Rumunjske podijelila djeci u kolama osobna raunala te su zakljuili da djeca
imaju znaajno nie ocjene iz matematike, engleskog i rumunjskog ali znaajno bolje
rezultate ostvarili su u poznavanju raunalnih programa .

11

4.2.5. Drutvene mree i akademska postignua

U nedavnim istraivanju naslovljenom Prikaz koritenja Facebook-a i akademska
postignua rezultati nisu bili iznenaujui: Postoji razlika izmeu tvrdnje studenata da
koritenje Facebook-a ne utjee na njihovo uenje, dok nai reezultati pokazuju da
imaju slabije ocijene i provode manje vremena uei. (Karpinski & Duberstein
2009).
Slino istraivanje dolo je do podatka da tri etvrtine korisnika Facebooka smatra da
njihovo vrijeme provedeno na toj stranici ne utjee na njihova akademska postignua.
Iako su ocjene korisnika Facebooka 20% nie. (Kirschner & Karpinski 2010)
4.2.6. Problemi u komunikaciji
U proteklih 20 godina ljudi meusobno sve manje komuniciraju dok se sve vie drue
sa novom tehnologijom.Time ivot postaje doslovno virtualan i ljudi se sve vie drue
sa strojevima umjesto sa drugim ljudima te na taj nain gube socijalne vjetine...
Istraivanje sveuilita Stanford dovelo je do stvaranja nove teorije teorije zamjene o
koritenju interneta koja kae: Ukratko,bez obzira koliko vremena se provede online i
to se za to vrijeme radi, vrijeme provedeno na internetu smanjuje vrijeme provedeno u
kontaktu sa drugim ljudima licem u lice...sat vremena proveden na internetu smanjuje
licem u lice kontakt sa obitelji za 24 minute. (Nie et al., 2005).
Sve te nove tehnologije svi mediji su sredstva koja slue pristupu informacijama, ali
zbog njih ljudi mogu zatomiti osjeaj za vrijeme i izvravanje radnih dunosti. Brzi
pristup informacijama razvio je nestrpljivost i osjeaj neposrednog instant djelovanja i
uinka to nije uvijek mogue u svakodnevnim poslovima.
4.2.7. Nasilje
Nasilje u medijima moda nee potaknuti ljude da postanu agresivni ili da poine
zloin, ali e napraviti neto puno tetnije. Nasilje u medijima uvjerava ljude da ive u
nasilnom svijetu i da je nasilje potrebno da bi svijet bio sigurniji.(Trend, 2007: 58)
Cyber-nasilje je novi oblik izraavanja nasilnikog ponaanja koje svakodnevno iri
svoje podruje i umreava sve vie djece i mladih. Adolescenti jo nisu zreli da mogu
donijeti mudru odluku i nisu sposobni za samokontrolu. Pred izazovima medijskih

12

mogunosti mladi nisu u stanju odoljeti napasti da drugoga uznemiruju ili zlostavljaju.
Postoje nekoliko imbenika koji mogu utjecati na nasilno ponaanje. Tako virtualno
nasilje moe biti plod: imitiranja starijih, bijega od stvarnosti i vlastitih problema,
nerazvijene svijesti i odgovornosti za vlastite ine.
Nasilni sadraji u medijima ve dugi niz godina privlae pozornost znanstvenika.
Huston i suradnici jo davne 1992. zakljuili su da e djeca do zavretka osnovne kole
vidjeti 8.000 ubojstava i 100.000 drugih oblika nasilja u medijima, dok e u stvarnom
ivotu vidjeti manje od 1 % takvih nasilnih djela (Kirsh, 2006: 202). Zabrinjavajui su i
podaci prema kojima e jedna mlada osoba do svoje osamnaeste godine preko medija
vidjeti 200.000 simuliranih nasilnih djela i vie od 16.000 dramatiziranih ubojstava
(prema Trend, 2007: 4).
Nae prvo ivotno iskustvo nasilja upravo je ono koje nam predstavljaju mediji.
Elektroniko nasilje, ili cyberbullying, problem je koji se sve vie istrauje.
Willard (2004) je elektroniko nasilje definirao kao slanje ili objavljivanje povreujuih
tekstova ili slika posredstvom interneta ili drugih digitalnih komunikacijskih sredstava.
Ortega i suradnici (2007) te Willard (2006) navode vie vrsta ovakvog nasilja:
1. razliite elektronike poruke koje sadravaju vulgarnosti i uvrede,
2. prijetee poruke,
3. ocrnjivanje ili optuivanje druge osobe slanjem glasina i lai,
4. lano predstavljanje,
5. iznoenje osobnih tajni, podataka ili slika koje nisu namijenjene javnosti i
6. namjerno izbacivanje nekog iz online grupe i sl. (UNICEF, 2011: 6-7).
Ukupno gledajui prema Olweusovom kriteriju (2-3 puta mjeseno i ee) 4,9 %
uenika doivljava neki oblik vrnjakog nasilja putem elektronikih medija, 29 % ih to
doivi 1-2 puta mjeseno, a 66,2 % nikada nije doivjelo elektroniko nasilje.
(Ibid,29)
U vrijeme kada mediji uzimaju sve vie maha, a sustav, institucije jo uvijek ignoriraju
poraavajue rezultate raznih istraivanja, znanstvenici se okreu roditeljima.
______________________________________________________________________
1

Istraivanje je provedeno na uzorku od 23 osnovne kole iz cijele Hrvatske.U

uzorku je sudjelovalo 5.215 uenika u dobi od 10 do 15 godina (uenici od 5.do 8.

razreda), 2.484 roditelja i 759 uitelja.

13

Elisabeth J. Erwin i Naomi Morton nakon viegodinjeg bavljenja utjecajem nasilja u

medijima na djecu, naglaavaju vanost koju obitelj ima u medijskom odgoju djece,
neovisno o svim prijetnjama koje se pojavljuju s novim medijima i novim
tehnologijama. Autoritet roditelja je zaista neosporiv i nezamjenjiv. Erwin i Morton
(2008: 109-110), elei osnaiti roditelje, pogotovo djece s potekoama u razvoju, daju
sljedee preporuke roditeljima:
1. informirati se,
2. istraiti ulogu i utjecaj medija u svojim ivotima,
3. ispitati prisutnost i utjecaj koji mediji imaju u ivotima vae djece,
4. osigurati sigurnost svojoj djeci postavljanjem jasnih granica,
5. razotkriti skrivene ili prikrivene poruke na svim ekranima i igrakama,
6. ukljuiti djecu u donoenje mudrih odluka,
7. promovirati mir.
Moda bi pritisak zaista trebao doi od roditelja, kao jamstvo nekog novog poetka
odgoja djece za medije i poetak osnaivanja djece irom svijeta.

14

5. REZULTATI
Istraivanje je provedeno upotrebom ankete. Anketirano je ukupno 200 djece i mladih u
dobi od 7 do 18 godina, odabranih nasuminim odabirom u okolici grada Ludbrega.
Rezultati su analizirani u dvije skupine. U prvoj skupini su prikazani odgovori djece od
7 do 12 godina, a u drugoj djece od 13 do 18 godina.
Djeca od 7 do 12 godina:

Slika 1. Dnevna koliina vremena provedena ispred Tv-a, raunala i za mobitelom

Da

27%
44%

Ne

15

Da
52%

48%

Ne

Slika 2. Televizor u djejoj sobi

24%

Slika 3. Raunalo u djejoj sobi

Da
76%

30%

Ne

Da
70%

Slika 4. Postotak posjedovanja mobitela

Ne

Slika 5. Igranje videoigrica

16

36%

Svaki dan

44%

3 puta tjedno
1 put tjedno

20%

Slika 6. Vremensko igranje videoigrica

6%

Druenje s prijateljima

10%
Bavljenje sportom
2%
4%

itanje knjiga i asopisa

Sluanje muzike
60%

10%

Igranje videoigrica
Pretraivanje interneta
8%
Razgovor i druenje s
roditeljima

Slika 7. Provoenje slobodnog vremena

Djeca od 13 do 18 godina:

17

60%
50%
40%
vrijeme provedeno pred Tv-om

30%

vrijeme provedeno za raunalom

dnevno koritenje mobitela

20%
10%
0%
1 h i manje

3h

5 h i vie

Slika 8. Dnevna koliina vremena provedena ispred Tv-a, raunala i za mobitelom

50%

Da

50%

28%

Ne

Slika 9. Televizor u djejoj sobi

Da
72%

Ne

Slika 10. Raunalo u djejoj sobi

6%
Da
Ne
94%

Slika 11. Postotak posjedovanja mobitela

28%

Da
72%

Ne

Slika 12. Igranje videoigrica

18

34%

Svaki dan

38%

3 puta tjedno
1 put tjedno

28%

Slika 13. Vremensko igranje videoigrica

2%

Druenje s prijateljima
Bavljenje sportom

20%

itanje knjiga i asopisa

38%
Sluanje muzike

8%
Igranje videoigrica
12%

18%

2%

Pretraivanje interneta
Razgovor i druenje s
roditeljima

Slika 14. Provoenje slobodnog vremena

19

6. ZALJUAK
Suvremeni mediji u mnogim segmentima omoguuju bolju komunikaciju kako
meu pojedincima tako meu narodima, povezuju ljude, omoguuju brzi protok
informacija, proiruju kulturna obzorja, oivljavaju zaboravljene kulture, obiaje,
jezike... Mediji na osobit nain privlae djecu i mlade. Oni svoje slobodno vrijeme
uglavnom provode u drutvu razliitih medija to i rezultati provedenog istraivanja
pokazuju. Uz tradicionalne institucionalne imbenike postali su vaan socijalizacijski
imbenik i zauzimaju vano mjesto i u odgoju i obrazovanju. Nitko u pitanje ne dovodi
pozitivne uinke suvremene tehnologije, osobito medija. Ipak, osvrt na obraene
negativne utjecaje u ovom seminarskom radu svakodnevno iskustvo ui da mediji mogu
imati negativan utjecaj kada se njima neodgovorno koristimo. To osobito vrijedi za
djecu i mlade. injenica je da je medijski ovjek sve usamljeniji. Iako ima mogunost
kontakta s cijelim svijetom, on se sve vie udaljava od svog blinjega. Zbog mogue
zlouporabe medija, danas se sve vie naglaava odgoj za medije i potreba infoetike.
Zadaa je odraslih ukazati djeci i mladima vanost odgovornosti, razboritosti,
umjerenosti i mudrosti u koritenju medija kako bi im u odrastanju oni bili prijatelji i
saveznici. Dakle, ne zabrana medija, nego odgoj za zrelo i odgovorno koritenje medija,
i to od najranije dobi .

20

7. LITERATURA
BMRB International (British Market Research Bureaux) (2004) Increasing screen time
is leading to inactivity of 1115s, Youth TGI Study.
Christakis, D.A., Zimmerman, F.J. (2006). Media as a Public Health Issue. Archives of
Pediatric and Adolescent Medicine, 160; 445 -446.
Cohen, D.D. et al (2011) Ten-year secular changes in muscular fitness in English
children. Acta Paediatrica. Oct. 100(10)e:175-7.
Fuchs, T. and Woessmann, L. (2004) Computers and student learning: bivariate and
multivariate evidence on the availability and use of computers at home and at school,
Hancox, R.J. et al (2005) Association of television viewing during childhood with poor
educational achievement, Archives of Pediatric Medicine, 159: 61418
Hardy, L.L. (2010) Screen Time and Metabolic Risk Factors Among Adolescents, Arch
Pediatr Adolesc Med.164 (7):643-9
Hu, F.B. and others (2003) Television watching and other sedentary behaviors in
relation to risk of obesity and type 2 diabetes mellitus in women, Journal of the
American Medical Association, 289: 178591
Jackson, D.M. (2009) Increased television viewing is associated with elevated body
fatness but not with lowertotal energy expenditure in children.
Kaniaj, I. ,Ciboci,L., Kako je nasilje preko medija ulo u nae domove
Kaiser Family Foundation (2005) Generation M: Media in the Lives of 818 Yearolds,
Kawashima, R. and others (2001) Reported in World Neurology, 16 (3): 3 (September)
Kirschner, P.A. & Karpinski, A.C. (2010) Facebook and academic performance.
Computers in Human Behavior. 26(6):1237-45

21

Karpinski, A., Duberstein, A. (2009) Education Research Assoc annual meeting

American Education Research Assoc. April 16, San Diego
Martinez-Gomez, D. et al (2010) Research article Excessive TV viewing and
cardiovascular disease risk factors in adolescents. The AVENA cross-sectional study
BMC Public Health 2010, 10:274
Malamud, O., Pop-Eleches, C. (2010) Home Computer Use and the Development of
Human Capital. NBER Working Papers. No. 15814. March
Nie, N.H. et al., Ten years after the birth of the Internet: how do Americans use the
Internet in their daily lives? report, Stanford University, 2005.
Salti, R. et al (2006) Age-dependent association of exposure to television screen with
children's urinary melatonin excretion? Neuro Endocrinol Lett. 2006 Apr 25Temple,
J.L. et al (2007) Television watching increases motivated responding for food and
energy intake in children. Am J Clin Nutr 2007 85: 355-361
The Impact Of Screen Media On Children: A Eurovision For Parliament
Vigdor, J.L., Ladd, H.F (2010) Scaling the Digital Divide: Home Computer Technology
and Student Achievement. NBER Working Paper No. 16078. June.

22