GNOJIDBA I GNOJIVA

Gnojidba (fertilizacija), u poljoprivr. biljnoj proizvodnji naknaivanje

hraniva to ih je iscrpila prethodna kultura, ili obogaivanje tla humusom,
org. ili mineralnim hranivima, tj. gnojivima (fertilizatorima).

Osnovna gnojidba unoenje gnojiva u sve slojeve prije oranja, ima

agrotehniku zadau da opskrbi odreenim hranivima (u pravilu gl.
makrohranivima fosforom, kalijem i dijelom duikom) cijeli obraeni sloj
tla i da unesena hraniva (gnojiva) slue odreenom usjevu tijekom cijele
vegetacije. U agrotehnikoj fazi sjetve, gnojidba ima zadau da usjevu, u
poetku aktivnog ivota, osigura hraniva iz neposredne blizine i da ga tako
potakne na brzi start (startna gnojidba).

Dopunska gnojidba pred i sa sjetvom, ima izriitu zadau da hrani

odreeni usjev prema stadijima razvoja i prema specifinim potrebama u
odreenoj fazi rasta. U fazi aktivne vegetacije, prihranjivanje je oblik
dopunske gnojidbe koji se obavlja u obrocima (obrona gnojidba), sukladno
stadijima razvoja.

Doziranje je postupak kojim se odreuje koliina gnojiva (hraniva) koja

se daje gnojidbom, a ovisi ponajprije o fizikalnim, kem. i biol. svojstvima
tla; od fizikalnih ponajprije o strukturi, vododrnosti, propusnosti tla za
vodu, kapacitetu i propusnosti za zrak (aeracija) te o toplinskim svojstvima
tla; od kemijskih o sadraju humusa, pH-vrijednosti tla, adsorpciji, odn.
fondu hraniva pristupanih biljci; od bioloka svojstava ovisi na prvome
mjestu o rastu i funkcioniranju korijena uzgajanih usjeva, a zatim o koliini
i intenzitetu rada korisnih bakterija i faune tla. Za popravljanje fizikalnih i
biol. svojstava tla koriste se organska gnojiva (stajski gnoj i kompost), no
mogu se uspjeno koristiti i gnojnica, gnojovka te zelena gnojidba. Za
korekciju kem. svojstava tla i pojedinanih hraniva koriste se mineralna
(umjetna) gnojiva, ali i prirodni supstrati kao vapnenac, ivo i gaeno
vapno, dolomitno brano, lapori, saturacijski mulj i dr.

Gnojidba moe biti runa i mehanizirana, to ovisi o veliini povrine

na kojoj se ona obavlja i o agregatnom stanju gnojiva koje se koristi. S
obzirom na agregatno stanje najee se razlikuju vrsto i tekue gnojivo;
tekue je najee u obliku otopine mineralnih gnojiva pa se ona mogu i
izravno nanositi na list biljke (folijarna gnojidba), to kod tekuih org.
gnojiva gotovo uope ne dolazi u obzir.

Bilanca(koliina)hraniva u tlu

usvajanje hraniva putem korijena

korijenove dlaice
difuzija i osmoza
ishrana preko lista-folijarna ishrana

Biljka se hrani razliitim MINERALNIM tvarima, koje nazivamo BIOGENI

elementi
MAKROELEMENTI: C,H,O,N,P,K,Ca,Mg,Fe,S
MIKROELEMENTI: B,Cu,Zn,Mn,Mo
Biljka stvara prinos svojim rastom i razvojem,zahvaljujui stvaranju
organske tvari u procesu fotosinteze.Ali kvalitetne fotosinteze nema ako
je biljka gladnatj.ako nisu prisutna BILJNA HRANIVA

biljna hraniva = biogeni elementi = mineralne tvari,u tlo dolaze na

razliite naine, a najvaniji je GNOJIDBA

ULAZ-dobici hraniva

-oslobaanje iz organskih i
mineralnih spojeva
-aktivacija,mineralizacija
-poplave-nanoenje hraniva
s tlom
-vjetar
-dizanje iz dubljih slojeva tla
-bioloka fiksacija-zrnate
mahunarke
-GNOJIDBA

PODJELA GNOJIVA

PREMA MJESTU PROIZVODNJE:

-domaa
-tvornika

PREMA SASTAVU:
-organska
-mineralna
-organo-mineralna
-bakterijska

ORGANSKA GNOJIVA

ili domaa, proizvodimo ih na gospodarstvu ili u domainstvu

bogata su organskim tvarima (bjelanevine, ugljikohidrati, masti,
vlakna...),a siromana mineralnim, tj.biogenim elementima
sva hraniva u njima su vezana u razliite organske spojeve, i da bi
biljci postala pristupana, organsku tvar moraju prethodno razgraditi
mikroorganizmi tla

Vana uloga organskih gnojiva je u popravljanju strukture tla, odnosa

vode i zraka u tlu, te toplinskih svojstava tla.
VRSTE:
-stajski gnoj(kruti i tekui)
-gnojnica
-kompost
-fekalije
-gnoj peradi
-etveni ostaci
-zelena gnojidba (sideracija)

1.STAJSKI GNOJ

otpadak pri stajskom dranju domaih ivotinja

podjela:
-kruti stajnjak-stajsko dranje uz primjenju stelje
-tekui stajnjak ili gnojovka-stajsko dranje bez stelje

a)Kruti stajski gnoj

najvanije i najstarije organsko gnojivo

smjesa krutog i tekueg izmeta domaih ivotinja i stelje
proizvode ga ga sve domae ivotinje
stelja-za pokrivanje poda staje, usitnjena slama,
listinac,piljevina

Sl. Dobro zbrinuti stajnjak

-Stajski gnoj treba kvalitetno sloiti na gnojitu i ostaviti da dozrijeva 3-4
mj.(1 god.).
-Zreli stajnjak je poluhumificirana masa izmeta i stelje nastala
radom mikroorganizama u procesu humifikacije.
-HUMIFIKACIJA=proces truljenja i raspadanja mrtve organske
tvari.Obavljaju ga mikroorganizmi, a krajnji produkt je humus.

sastav stajnjaka: 20%organske tvari

0,5% duika
0,25% fosfora
0,5% kalija
duino i kalijevo gnojivo

Fosfatiziranje stajnjaka- dodati100-150g/1m2 superfosfata

(pojedinano fosforno gnojivo)-vee se amonijak i smanjuju gubitci
duika, poveava se sadraj fosfora,sprjeava se razvoj tetnih
bakterija, pa je stoka zdravija, manje je muha u stajama. Superfosfat
dodavati u staji.
Konjski stajski gnoj

kvaliteta krutog stajnjaka:

1.konjski
2.govei
3.svinjski

KONJSKI: topao,brzo se razgrauje, djeluje kratko ali energino.Za

teka glinasta tla.Prirodni izvor topline u klijalitima
OVJI: topao, slian konjskom, ali bogatiji hranjivima,djeluje dvije
godine
GOVEI: hladan,jer sadri puno vode,dobar i za pjeskovita i za
teka tla,djeluje 3-4god.
SVINJSKI: hladan,od svih navedenih vrsta sadri najmanje duika

Sl. Kvalitetan zreli konjski stajnjak

KRUTI STAJSKI GNOJ
DOZE: slaba-----10-20t/ha
srednja---20-30t/ha
jaa-------30-40t/ha
5

jaka------->40t/ha
UNOENJE U TLO: -najbolje s ljetnim ili jesenskim oranjem
-na dubinu 20-25cm
-plugovima-zaorati
TRAJANJE DJELOVANJA: 2-3 godine
Zreli kruti stajski gnoj

Uvijek koristiti zreli stajnjak, jer svjei djeluje fitotoksino.

Nakon razbacivanja po oranici, odmah ga unijeti u tlo.
Odvoziti ga po oblanom, prohladnom vremenu i kada je bez
vjetra.

Prosjeno vrijeme iskoritavanja stajnjaka

1.god-oko 50% svih hraniva

2.god-oko 30% svih hraniva
3.god-oko 20% svih hraniva
Ovo vrijedi za srednje teka tla, dok se na lakim tlima sva hraniva
iskoriste tokom dvije god.
Najvea uinkovitost se postie kombiniranjem stajskog i mineralnih
gnojiva, jer stajnjak ima ulogu u popravljanju strukture tla i
poboljanju mikrobioloke aktivnosti tla, dok mineralna gnojiva
opskrbljuju biljku hranivima

Sl. Rasipa krutog stajnjaka

b)Tekui stajski gnoj

GNOJOVKA

tekui stajnjak, dobivamo tekuim izgnojavanjem, kada se kruti

izmet sprema bez stelje
potrebne staje s reetkastim podovima, tako da se izmet direktno
skuplja u bazenima ispod leita stoke
mora dozrijevati u bazenima 1-4 mj.
doza:20-25 m3/ha
po potrebi se moe razrijediti u omjeri 1:3 ili vie

Sl. Staje s reetkastim podovima za sakupljanje gnojovke

Bazeni za dozrijevanje gnojovke

Odnos glavnih biljnih hraniva u gnojovki je 1:0,39:1,58 zbog ega je
smatramo kalijsko-duinim gnojivom.

Lagune za tekui stajnjak

Ubrizgavanje u tlo

Sl.

Primjena tekueg stajnjaka-gnojovke

Podzemna primjena-direktno ubrizgavanje u tlo

Sprjeavamo gubitak amonijaka i irenje neugodnog mirisa
Zabranjena primjena na smrznutom i snijegom pokrivenom
tlu,u jagodiastom vou i u priobalnom pojasu

Sl. Primjena tekueg stajnjaka-gnojovke po povrini tla

2.Gnojnica

sastoji se od mokrae domaih ivotinja, oborinske vode, komadia

stelje i iscjetka s gnojita
potrebne su septike jame pokrivene poklopcem, zbog hlapljenja
amonijaka i prodiranja oborinske vode

doza:100-200 hl/ha (1hl=100l )

koristi se na panjacima, prije poetka vegetacije trava, i na

travnjacima rano u proljee

NE koristiti je na tek kalcificiranim tlima, jer e doi do gubitka

duika u obliku amonijaka

Sl. Primjena gnojnice

3.Kompost

smjesa organskih otpadaka gospodarstva, kuanstva, naselja

i industrije, preraena radom mikroorganizama i faune
humifikacija je ila do kraja, organsku tvar u kompostu ini
trajni humus
VRSTE:obini domai, lumbripost, od slame i kukuruzovine,
od treseta, od gradskog smea, mulja otpadnih voda i raznih
industrija

Obini domai kompost

kompostiranje razliitih otpadaka iz kuanstva

razliite organske tvari, pa i kosti, dlake i perje
dodavati tvari koje dobro veu vodu npr. tlo, mulj ili pepeo
dodavati tvari koje potiu kompostiranje npr.vapno,gnojivo

Sl. Kompostna hrpa

kompostnu hrpu formirati u sjeni na suhom

dimenzije:irina 150-200 cm i visina 60-120 cm
trajanje zrenja:6-20 mjeseci
tokom tog vremena hrpu 2-3 puta promijeati
U
kompostnu
hrpu
ne
stavljati
tvari
nepoznatog
sastava,osobito teke metale, staklo, plastiku, uginule
zaraene biljke i ivotinje, korove koji nose sjeme.
Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlana.
Sastav:0.35% duika, 0.20% fosfora, 0.25% kalija i 2.3%
kalcija.
Doza: 20-30 t/ha .
Trajanje djelovanja: 1-2 god.
9

Moe se koristiti na svim tlima, u svim kulturama i u svako

doba godine.

Sl. Komposter
Kompostiranje
poslije

prije

Kompostiranje
prije

poslije

Kompost od gujavica lumbripost

To je kompostirani stajski gnoj.

Humifikaciju obavljaju gujavice.
Proces ide do kraja, pa na kraju dobivamo zreli humus.

10

Koristi se za proizvodnju visokovrijednih kultura u zatienim

prostorima- staklenicima i plastenicima-za proizvodnju
presadnica povra, cvijea, duhana.

Sl. Proizvodnja lumbriposta

Lumbripost-gujavice
lumbripost

Zreli

Ostale vrste komposta

Slama i kukuruzovina se teko kompostiraju jer sadre

premalo vode za kvalitetan rad bakterija, zbog ega treba
dodavati vodu ili gnojovku.

Zemlje bogate tresetom (Rusija, Poljska, Finska) proizvode

od njega kompost.

Kompostiranje gradskog smea, mulja i otpadnih voda je

opasno zbog sadraja olova, ive i kadmija (teki metali) i
moe dovesti do oneienja tala na kojima se primjenjuje.

Primjena fekalija je rizina zbog opasnosti od irenja

patogenih organizama ( E. coli i drugi crijevni paraziti).

4.Gnoj peradi

bogatiji je biljnim hranivima od krutog stajnjaka

koristi se u uzgoju visokovrijednih kultura npr. cvijea
doze se kreu od nekoliko stotina kg do 20 t/ha

11

Brikete kokojeg gnoja

5.POSLIJEETVENI OSTACI

Sadre odreenu koliinu hraniva i organske tvari koja se moe

korisno iskoristiti.
Naini koritenja:unoenje u tlo, spaljivanje, zastiranje povrine i
spremanje organskog gnojiva.

Spaljivanje poslijeetvenih ostataka- neprihvatljivo!!!

najloiji postupak, jer znai potpuni gubitak organske tvar, koja
jednostavno izgori
kvari se struktura tla
tlo se sui
u povrinskom sloju tla se unitavaju svi korisni organizmi
opasnost od poara
Unoenje poslijeetvenih ostataka u tlo
To su razliiti organski materijali poput slame, kukuruzovine, lia
eerne repe, cime krumpira.
Kod nas su najprisutniji slama strnih itarica i kukuruzovina.
U tlo ih zaoravamo na dubinu 10-20 cm, a po potrebi ih prethodno
sjeckamo zbog kvalitetnijeg unoenja u tlo.
Razgradnju unesenih ostataka obavljaju bakterije tla, koje u tom
procesu ugrauju duik iz tla u svoja tijela i tako mogu dovesti do
DUINE DEPRESIJE. Kako bi to sprijeili, prije zaoravanja treba po
njivi razbacati duino gnojivo ( na 100kg slame 1 kg duika ).
Duina depresija-pad sadraja duika u tlu zbog zaoravanje slame
ili kukuruzovine i rada bakterija tla.
Maliranje povrine tla poslijeetvenim ostacima
maliranje=zastiranje ili prekrivanje povrine tla biljnim ostacima
koristimo ugl. slamu kao mrtvi mal
mal djeluje kao pokriva koji smanjuje gubitak vlage iz tla,tlo je
toplije, smanjen je razvoj korova, poboljana mikrobioloka aktivnost
tla

12

Sl. Mrtvi mal-usitnjeni ostaci drvenastih kultura

6.Zelena gnojidba -sideracija

To je unoenje u tlo nadzemne zelene mase formirane namjenskim

uzgojem za to zasijanih usjeva koje nazivamo sideratima.
Obogaujemo tlo organskim tvarima.

Tvornika organo - mineralna gnojiva

kombinacija domaih i mineralnih gnojiva

proizvode se u tvornicama
osnova je ugl. kokoji gnoj

Bakterijska gnojiva

sadre istu kulturu bakterija ili gljivica koje imaju sposobnost

vezivanja (fiksacije) duika iz zraka, kojim obogauju tlo
gnojiva budunosti

13

MINERALNA GNOJIVA
-tvornika, komercijalna, sintetika gnojiva

Djelovanje organskih gnojiva je kompleksno, ali je u njima niska

koncentracija hraniva, pa je teko nadoknaditi vee koliine svih hraniva u
kratkom vremenu.
Ukupne koliine organskih gnojiva su ograniene, pa se stoga danas sve
vie u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva
Mineralna gnojiva su soli dobivene kemijskom obradom prirodnih sirovina
ili sintezom.

Sastav mineralnih gnojiva

U sastavu mineralnih gnojiva nalazimo:
-punilo-tvari koje slue za podeavanje koncentracije hraniva u gnojivu
(Ca,Mg)
-aktivnu tvar-postotni sadraj jednog ili vie hraniva u gnojivu, a
odnos izmeu hraniva nazivamo FORMULACIJA

14

-balast-produkti kemijskih reakcija u proizvodnji gnojiva

Podjela mineralnih gnojiva prema broju biljnih hraniva

Najvanija biljna hraniva su duik (N), fosfor (P2O5) i kalij (K2O).
Prema broju biljnih hraniva,gnojiva dijelimo na:
-pojedinana
-sloena: -mijeana
-kompleksna
Pojedinana mineralna gnojiva sadre samo jedno hranivo.
Dijelimo na:
-pojedinana duina gnojiva (urea, kan, uan, an)
-pojedinana kalijeva gnojiva (kloridi, sulfati, patent kalij)
-pojedinana fosforna gnojiva (superfosfat, tomasov fosfat)

Pojedinana mineralna gnojiva

Pojedinana duina gnojiva
Najvaniji oblici duika u tlu su:
-nitratni -u otopini tla
-lako usvajanje od strane biljke,to je potrebno u vrijeme
dok korijen biljke jo
nije dovoljno razvijen, npr. u rano proljee
-lako se ispire i taloi u dubljim slojevima tla
-amonijski - vezan na humus i glinu
-slabije pokretan,nema opasnosti od ispiranja udublje
slojeve tla
-direktno usvajanje od strane biljke, ali sporije od
nitratnog oblika
-razgradnjom prelazi u nitratni oblik, posebno pri viim
proljetnim
temperaturama
-amidni - biljke ga ne koriste izravno
-u tlu prelazi u amonijski, a zatim u nitratni oblik,
djelovanjem bakterija tla,
to ovisi i temperaturi tla ( >5 stupnjeva C)
-UREA sadri amidni duik, pa zbog toga nije pogodna za
poetnu gnojidbu u
rano proljee

1.Urea ili karbamid

- 46 % N
- granule bijele boje
- duik u amidnom obliku
- koristiti u jesenskoj osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, te za prihranu
15

zakiseljava tlo,pa na svakih 100kg UREE, u tlo treba unijeti i 46 kg

ivog ili 80 kg gaenog vapna
lako topljiva u vodi-za folijarnu prihranu
otopinu uree moemo mijeati s mnogim pesticidima

2.Kan
-

kalcij-amonij nitrat
27% N
za prihranu svih kultura
pogodan za sva tla, posebno kisela, jer sadri Ca i Mg
u obliku granula sive boje

3.Uan
-

urea + amonijski nitrat

30%N
sadri N u amonijskom, nitratnom i amidnom obliku
bistra, gotova otopina
za gnojidbu strnih itarica, uljane repice, travnjaka preko lista, a
okopavina, vonjaka, vinograda, NIKAKO PREKO LISTA, NEGO
ISKLJUIVO PREKO TLA
primjenjuje se obinim prskalicama

4.An
-

amonijski nitrat
33.5%N
istih karakteristika kao KAN, ali ne sadri Ca i Mg

Pojedinana kalijeva gnojiva

-

biljka K usvaja kao K+ ion,

vezan na adsorpcijski kompleks tla u lako pristupanom obliku
biljka ga lako usvaja
kalijev ion se u tlu dobro vee, pa nema opasnosti od veeg ispiranja
u dublje slojeve tla
kod nas se koriste kloridi i sulfati
16

1.Kloridi (KCl)
-

koriste se 40, 50 i 60 % kalijeve soli

u svim kulturama i na svim tlima
prije sjetve i tokom sjetve, te tokom vegetacije
grube, kristalne tvari, slabo higroskopne, bjelkaste, sivkaste ili
crvenkaste boje

2.Sulfati (K2SO4)
-

48-52 % K2O
bijele, sivo-bijele ili ukaste kristaline tvari
slabo higroskopni i brzo djeluju
pogodni za sva tla, posebno kisela
prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije
pogodni za kulture koje ne podnose klor, npr. voe, krumpir, duhan,
vinova loza, hmelj

3.Patent kalij
-

21-30% K2O, kalij-magnezij sulfat

bijela do sivo-bijela zrnata sol
nije higroskopan
preporuuje se za kisela tla
pogodan za povre i krumpir
prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije

Pojedinana fosforna gnojiva

Fosfor ima dvojnu ulogu:
-kao biljno hranivo
-kao pokazatelj plodnosti tla
Biljka ga usvaja kao:
- primarni fosfatni ion
- sekundarni fosfatni ion
Fosforna gnojiva
-superfosfat
superfosfat obini
superfosfat amonizirani
superfosfat koncentrirani
-tomasov fosfat
SUPERFOSFAT OBINI -granule ili prah
- 14,5-20 % P2O5
- na svim tlima i u svim kulturama
- prije i tokom sjetve te tokom vegetacije
SUPERFOSFAT AMONIZIRANI -granule
- 14,5-20 % P2O5 + 6 % N
17

SUPERFOSFAT KONCENTRIRANI
- 35-50 % P2O5
Tomasov fosfat
- 14-16 % P2O5
- nus-proizvod u proizvodnji elika
- crno- sivo- plavkasti prah
- slabo higroskopan,pa se lako skladiti
- pogodan za sva tla, posebno kisela jer sadri 45% CaO, i sve kulture,
ali prije sjetve

Sloena mineralna gnojiva

Prema nainu meusobnog vezanja hraniva:
-mijeana-obine fizike smjese
-kompleksna- N:P:K
N:P
Kompleksna gnojiva sadre kemijski vezana dva ili tri hraniva u svakoj
granuli.
Odnos glavnih hraniva u kompleksnom gnojivu nazivamo
FORMULACIJA.
Ova se gnojiva proizvode za odreene namijene.
1. Za osnovnu i melioracijsku gnojidbu:
5:20:30 bez klora 6:18:36
7:14:21 bez klora 7:20:30
7:20:30+0,5%B
8:26:26
2. Za predsjetvenu i startnu gnojidbu:
15:15:15 18:18:18 13:10:12
3. Za prihranu:
18:9:9
20:10:10
15:15:15
Mineralna gnojiva se proizvode u tri agregatna stanja:
1.Plinovito-bezvodni amonijak- 82%N
2.Kruto -granule promjera 2-4mm
-prakasta- HYDROFERT
18

-prakasto-kristalina-KRISTALONI
3.Tekue-UAN, FERTINE PROFERT, FOLIFERTIL

Vrijeme i naini primjene mineralnih gnojiva:

Osnovna gnojidba
Dopunska ili predsjetvena gnojidba
Startna gnojidba
Prihrana
Meliorativna gnojidba:
humizacija, vapnjenje ili kalcifikacija, kalizacija, fosfatizacija,
sadrenje
-

1.
2.
3.
4.
5.

Naini rasipanja mineralnih gnojiva

1.Runo
2.Strojno:
-rasipaima,
-prskalicama,
- zrakoplovima,
-injektorima,
-s navodnjavanjem (fertigacija),
-lokalno polaganje (kultivatorima, sijaicama, plugovima s
deprozitorom)
-

Skladitenje mineralnih gnojiva

Treba ih pravilno skladitit zbog podlonosti fizikalnim i kemijskim
promjenama.

19

Mnoge vrste su higroskopne,pa ih treba skladititi u suhim i prozranim

prostorima.
Isporuuju se u pakiranjima 25 i 40 (50) kg.
Na svakoj vrei mora biti jasno otisnuta deklaracija.
Vree treba slagati unakrsno u visinu 2 do 3 m.

KRISTALONI PLAVI,BIJELI, SPECIJALNI ZELENI,

CRVENI, UTI, SMEI

Najbolje vodotopivo gnojivo u svijetu razvijeno za prihranu svih

biljaka tono onime to trebaju i kada trebaju.

Kristalon se moe primijeniti na svim usjevima na otvorenom ili pod

zatitom, u povru, vou, cvijeu i ukrasnom bilju, uz navodnjavanje
kap po kap, oroavanje, prskanje, ili uz neki drugi sistem.
Svi Kristaloni oznaeni su bojama radi lakeg raspoznavanja.

Tekua mineralna gnojiva

Proizvode se za odreene namjene
Sva su hraniva u vodotopivom obliku
Sadre makro- i mikroelemente
Uvijek su dopunska ishrana biljaka
Koriste se folijarno, same ili sa sredstvima za zatitu bilja

Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina
Fertina

C - za cvijee i ukrasno bilje

Ca - za jabuke i kruke
Ca - za rajice i paprike
B - za eernu repu i sjemenski kukuruz
G - za vinovu lozu
P - za povre
V - za voke
R - za ratarske kulture
T - za travnjake
Fe - otopina eljeza
M - za njegu travnjaka i suzbijanje mahovine

20

TVORNIKA ORGANSKA

GNOJIVA

To su gnojiva organskog podrijetla koja su prola proces dorade pri

kojem su iz njih uklonjeni patogeni organizmi
Proizvode su u obliku granula/peleta ,po emu su izjednaeni s mineralnim
gnojivima.
Sva su raena da bazi kokojeg gnoja, jer je on 2 do 3 puta bogatiji
biljnim hranivima.
Koristi se svake druge godine, u dozi 2,5-3 t/ha
Trgovaki nazivi:
Fertor
Montera
Terra Vit
Siforga
Fertor
25kg
U obliku peleta, 4-6 mm
Koristi se u osnovnoj gnojidbi voa,povra

21

Siforga
25kg
Oblik granula, 3-5 mm
Osnovna gnojidba voa i povra na siromanim tlima

Terra Vit
Oblik peleta, 4-6 mm
Osim kokoijeg gnoja sadri i kompostrirano povre

KALCIFKACIJA i materijali za kalcifikaciju

Kalcifikacija-zahvat kojim se u tlo dodaju materijali koji sadre kalcij.
Melioracijska kalcifikacija -obavlja se ako je temeljni uzrok slabe
plodnosti tla nedostatak kalcija
Dodatna kalcifikacija -obavlja se da se nadoknadi gubitak kalcija
ispiranjem i iznoenjem u prinosu
Doza materijala za kalcifikaciju odreuje se najtonije u laboratoriju,na
temelju znaajki tla,ponajprije teksture i sadraja humusa
Doze vapnenih materijala kreu se u rasponu od 5 do 10 t/ha istog
CaCO3.
- Kalcifikacija se moe obavljati u svim sezonama, osim kada je tlo pod
snijegom ili previe vlano
- Na oranici je najpovoljnije vrijeme ljeto, a na travnjacima zima
- Materijal se u tlo unosi preteito plugovima,ali i drugim
oruima(tanjuraom,drljaom) pa i frezom jer je poeljno to bolje
mijeanje s tlom
1. KALCIFERT je prirodno gnojivo
viestrukih vrijednosti:

SMANJUJE kiselost tla,

POSPJEUJE rahlost tla,
POVEAVA otpornost na suu,
OMOGUAVA apsorpciju mikroelemenata
ZASIGURNO poveava prinos kultura
22

2. AGROVAPNO
Prije upotrebe poeljno je uiniti analizu tla.
Optimalna koliina AGROVAPNA ovisi o tipu tla.
Vrijeme primjene:
prije osnovne, duboke (rigolanje) meliorativne ili redovne obrade tla.
Najee se provodi ljeti ili u ranu jesen kad zemljite nije mokro.
Zbog prakaste granulacije primjenjuje se po ne vjetrovitom
vremenu
Nain primjene:
ravnomjernim nanoenjem, runo ili odgovarajuim strojnim vuenim
razbacivaima, specijalno prilagoenim za prakasta gnojiva, po povrini
zemljita. Poslije zaorati ili zatanjurati.

23

24