Vrt.com.

hr
Plodored u
povrarstvu
Plodored kao sistem biljne proizvodnje
koji se na oranicama obavezno mora
primjenjivati, predstavlja pravilnu
izmjenu usjeva, prostornu i vremensku na
proizvodnim povrinama. Ratarske i
povrtlarske kulture ne bi se smjele
neprestano uzgajati na istoj povrini, jer se
u tlu nagomilavaju tetne tvari,
uzronici biljnih bolesti, tetnici i korovi,
a hraniva iz tla se troe jednostrano i
nepravilno. Zbog svega navedenog je
potrebno sastaviti dobar plodored,
odnosno isplanirati prostornu i vremensku
izmjenu ratarskih i povrtlarskih kultura, uzimajui u obzir pripadnost pojedine vrste odreenoj biljnoj
porodici, jer se tetnici i uzronici biljnih bolesti mogu javljati na razliitim biljnim vrstama unutar neke
porodice.
Na poetku je potrebno sve planirane povrtne kulture razvrstati u skupine:
a) lista i cvijeta
b)korijena
c)ploda
d) mahunarke, te prema pripadnosti odreenoj porodici.
SKUPINA A
Brassicaceae krstaice (kupusnjae) brokula, kupus, kelj, korabica, rotkvica, repa, cvjetaa, ratika, uta
repa, kineski kupus
Asteraceae (glavoike) salata, endivija, radi, artioka
SKUPINA B
Umbelliferae (titarke)- perin, pastrnjak, mrkva, celer, kopar, komora, kim, anis
Liliaceae (porodica ljiljani)- luk, enjak, poriluk, luk kozjak,vlasac, Chenopodiaceae (pepeljuge) cikla,
blitva, pinat, vrtna loboda
SKUPINA C
Solanaceae (pomonice) rajica, paprika , patlidan, krumpir
Cucurbitaceae (tikvenjae) krastavci, tikvice, dinja, lubenica, bundeva, meksiki krastavac

SKUPINA D
Fabaceae (mahunarke) grah, graak, lima grah, slanutak, bob, zeleni, lea, soja, sjekirica
Poaceae (trave) kukuruz eerac
Osim toga potrebno je uzeti u obzir i izmjenu kultura s razliitom dubinom korijena te izmjenjivati kulture s
razliitim potrebama za vodom i hranivima. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao to su
ophodnja, plodosmjena i odmor tla nije ba jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji nain gnojidbe i
obrade tla, kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe kao i naine njege usjeva. Ukoliko se ista vrsta
uzgaja esto ili uzastopno na istoj povrini, dolazi do smanjenja uroda i kvalitete, do poveanja izvora zaraze
bolestima i tetnicima, do poveanja jednogodinjih i viegodinjih korova specifinih za svaku kulturu. Kod
estog natapanja i oroavanja povra naruava se mrviasta struktura tla i ubrzava mineralizacija humusa pa
tako kulture koje troe puno vode, kao rajica, paprika, krastavci i kupusnjae se u dobrom plodoredu
izmjenjuju s korjenastim, lukoviastim biljem i mahunarkama, koje ne treba puno zalijevati. Prema tome kao
dobre predkulture se preporuuju:

Za rajicu: mahunarke i korjenasto povre

Za papriku: korjenasto povre i viegodinje trave
Za kupusnjae: krumpir, rajica, paprika, mahunarke, korjenasto povre, leguminoze
Za korjenasto povre: rajica, paprika, krastavac, mahune
Za graak i mahune: rajica,paprika,krumpir
Za krastavac i lubenice: paprika, rajica, krumpir, leguminoze i trave
Za luk: paprika,lubenice, penica

U plodoredu je bitno poznavanje zahtjeva biljaka prema pojedinom hranivu.

Lisnate biljke zahtjevaju vie duika: salata, kupus, kelj, karfiola, brokula, kelj pupar
Biljke ploda jai zahtjevi za fosforom i kalcijem- rajica, paprika, patlidan, krastavci, dinje, bundeve
Korjenaste biljke jai zahtjev za kalijem- luk, mrkva, enjak, poriluk,repa, rotkvica, krumpir.
Obzirom da se u blizini korijena koncentracija otopine tla mijenja, jer je ovisna o intenzitetu primanja iona,
potrebno je kod fertirigacije odravati optimalnu koncentraciju soli u otopini tla koja se kree od 0,8-1,2%.
Preobilna gnojidba povra duikom i kalijem moe izazvati poveanje soli u otopini, to moe tetno utjecati
na rast i razvoj povra.
Neke povrtne vrste imaju visoke zahtjeve za pojedinim mikroelementima:

povean zahtjev za sumporom imaju luk i kupusnjae

vee zahtjeve za eljezom imaju: pinat, cvjetaa, cikla, blitva,brokula, grah i rajica
vee zahtjeve za magnezijem imaju: rajica, patlidan, blitva i luk
celer ima vee zahtjeve za borom kao i brokula, cvjetaa, postrna repa, pri emu je potreban oprez jer
prevelike koncentracije bora mogu biti toksine, naroito kada se koriste podzemne vode u blizini
termalnih izvora.
visoke zahtjeve za manganom imaju: krastavac, salata,luk,graak i pinat

na nedostatak molibdena osjetljive su: brokula, cvjetaa,kupus, ali i salata, luk i pinat.

Navedena mikrohraniva se najee nadoknauju folijarnom prihranom; eljeznim i bakrenim sulfatom i

helatom, boraxom, solubar i drugim tekuim hranivima sa zastupljenim potrebnim mikroelementima.
U plodored je potrebno uvrstiti i gnojidbu organskim gnojivima. Organska gnojiva su neophodna zbog
popravljanja strukture tla, vodozranog reima, toplinskih, te ostalih biolokih i kemijskih svojstava tla. U
povrarstvu se mogu koristiti: zreli stajski gnoj, komposti i treset.Gnojidbu stajnjakom potrebno je uvrstiti u
plodored ispred kultura koje dobro podnose neposrednu gnojidbu stajnjakom.
Kupusnjae i lisnato povre -dobro reagiraju na neposrednu gnojidbu stajnjakom.
Korjenasto povre, rajica i grah dolaze u plodoredu tek drugu ili treu godinu iza gnojidbe stajnjakom.
Osim toga je potrebno uzeti u obzir i zahtjeve biljaka za optimalnim pH u kojem odreene kulture
uspijevaju:

pH 6,5 -7,5 uspijevaju cikla, brokula, kupus, cvjetaa, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak,
pinat, paroga.
pH 5,5 - 6,5 uspijevaju grah, graak, rajica, tikvice, mrkva, krastavac, enjak, paprika,
enjak,patlidan,, krumpir, bundeve, postrna repa
pH 4,5 5,5 podnose endivija, komora, rabarbara, kiselica

Kako je gubitak kalcija redovna pojava na kiselim tlima, kao i kod koliina oborina veih od 600-700
mm/god prema potrebi je u plodored potrebno uvrstiti i kalcizaciju, te planirati sadnju povrtne kulture koja
slijedi nakon kalcizacije. Ispiranje kalcija u nekim tlima se kree od 80-100 kg Ca/ha/god, a esto i nekoliko
puta vie. Osim gubitka kalcija ispiranjem, na njegovo osiromaenje znaajno utjeu korovi i kulturne biljke,
a koliina odnoenja ovisi o vrsti kulturne biljke i visini prinosa. Najei razlog provoenja kalcizacije kao
agromeliorativne mjere "popravka" tla je nii pH od potrebnog minimuma u intenzivnom uzgoju bilja. Nizak
pH ne samo da uzrokuje vie problema u pravilnoj ishrani biljaka, blokirajui ili inhibirajui odreene
elemente, nego se i direktno odraava na prinos.
U intenzivnom povrtlarskom plodoredu razlikujemo takoer i predkulturu ( to je najee neka rana proljetna
ili ozima vrsta kao to je salata, pinat, graak, mladi luk); te glavnu kulturu, koja ima najduu vegetaciju
( paprika, kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja posle glavne kulture ( salata, pinat, mladi luk i dr.).
Prema mogunosti se preporuuje povremeno ubacivanje naknadnih usjeva za zelenu gnojidbu, ime bi se
proirio plodored a istovremeno i obogatili tlo organskom tvari.
Intenzivna povrtlarska proizvodnja preporuuje unaprijed napraviti plan npr. etveropoljnog plodoreda gdje
emo ukupne povrine podijeliti na etiri dijela, a sve povrtne kulture svrstati u etiri skupine: A,B,C,D. U
prvoj godini, poslije gnojidbe stajskim gnojem, na prvom polju uzgajamo povre iz skupine A, na drugom
polju iz skupine B, na treem polju stavimo vrste iz skupine C, a na etvrtom skupinu D.

I godina

II godina

III godina

IV godina

Prvo polje

Drugo polje

Prema prikazu pojedinih

skupina, svake godine je
Tree polje
C
D
A
B
potrebno skupine premjestiti po
abecedi tako da se u etiri godine
na svim poljima izmijene sve
etvrto polje
D
A
B
C
etiri skupine. Prema mogunosti
se moe etvrte godine kad se skine usjev zaorati stajski gnoj ili posijati siderate za zelenu gnojidbu. Ukoliko
budemo potivali vanost plodoreda uvjerit emo se u dugoronu korist plodoreda i smanjiti negativne
popratne pojave.
Mara Bogovi
dipl.ing.
mara.bogovic@hzpss.hr
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Obiteljsko imanje Domini
http://free-sk.t-com.hr/ddomin20/plodored.htm
plodored

za dobar plodored treba odabrati najpovoljniji nain gnojidbe i obrade tla,

kulture i sorte, vrijeme sjetve, sadnje i berbe te naine njege kako bi uzgojili
to vie kvalitetnog povra; uzgajate li neku vrstu povra na istoj povrini,
urod se smanjuje i kakvoa mu opada; tlo postane umorno jer se nakupljaju
tvari to ih izluuje korijen i tetni spojevi nastali raspadanjem biljnih
ostataka; razmnoe se pojedine skupine bakterija, nagomilaju se jaja,
kukuljice, odrasli tetni kukci i spore gljivica uzronica bolesti, pa postupno sve vie
ugroavaju biljke; razmnoe se jednogodinji i trajni korovi, specifini za svaku
kulturu; pojedine vrste povra troe vee koliine nekih hranjiva; uzgajate li ih
neprestano na istoj povrini, zalihe se iscrpe; esto natapanje i oroavanje povra
naruava mrviavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa; tlo postane umorno i zbog
nejednolike razvijenosti korijenova sustava; prije sjetve sastavite dobar tropoljni ili
etveropoljni plodored;

za tropoljni plodored povrtlarske kulture svrstajte u tri skupine, A, B i C; povrtnjak

podijelite na tri polja i na njima svake godine izmjenjujte navedene skupine povra;
treinu povrtnjaka, na koju idue godine po plodoredu ponovno dolazi skupina A, u
jesen pognojite stajskim gnojem i ostavite da miruje do proljea;
kod etveropoljnog plodoreda povrtnjak podijelite na etiri polja, a sve kulture
svrstajte u etiri skupine: A, B, C i D; svake godine skupine premjestite pa e se u
etiri godine na svim poljima izmijeniti sve etiri skupine; neke vrste povra (pinat,
salata, matovilac, endivija i radi) mogu se neprestano uzgajati na istome mjestu, pa
mogu biti meuusjev uz glavnu kulturu na svim poljima;

Tropoljni plodored
polje

1. godina

2. godina

3. godina

prvo

drugo

tree

skupina A: kupus, kelj, cvjetaa i ostale krstaice, rajica,

paprika i ostale pomonice, krastavci i ostale tlkvenjae skupina
B: mrkva i ostale korjenjae, lukoviasto povre, salata, pinat,
blitva, matovilac skupina C: graak, grah mahunar i ostale
mahunarke

etveropoljni plodored
polje

1. godina

2. godina

3. godina

4. godina

prvo

drugo

tree

etvrto

skupina A: kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, ratika,

brokula, korablca, uta repa, bijela repa, rotkva, rotkvica,
kineski kupus skupina B: luk, enjak, poriluk, luk
kozjak, mrkva, celer, perin, pastrnjak, cikla, blitva
skupina C: rajica, paprika, patlidan, krastavci, tikvice,
dinja, lubenica, bundeva skupina D: graak, grah
mahunar, slanutak, bob

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Agroklub
http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/plodoredom-do-veceg-prinosa-povrca/4448/
Termin plodored oznaava pravilnu, prostornu i vremensku izmjenu usjeva u vaem vrtu. Drugim
rijeima, plodored objedinjava termine plodosmjena (vremenska izmjena usjeva) i ophodnja ili rotacija
(prostorna izmjena usjeva). Bez usklaenosti plodosmjene i rotacije, plodored, kao iri pojam ne bi se
mogao ispravno provoditi.

Zato je potreban plodored

S obzirom na to da u povrtnjaku uzgajamo velik broj razliitih vrsta povra, njihov uzgoj nije tako
jednostavan kao to na prvi pogled izgleda ako potujemo osnovna pravila plodoreda. Naime, povrtnjak je

specifino mjesto u naem vrtu gdje se na istoj povrini tijekom godine uzgajaju dvije, a ponekad i tri (u
Mediteranu) razliite kulture. Meu iskusnim je vrtlarima uvrijeena dobra stara praksa, koja je osnovni
preduvjet za uspjean uzgoj povra, da se u povrtnjaku izmjenjuju kulture kako na istom mjestu ne bi
uzgajali istu vrstu ili vrstu iz iste porodice godinu za godinom.
Mnoge bolesti na povrarskim kulturama mogu se
uspjeno onemoguiti ako se ugroena kultura ne
vrati na isto mjesto 3, 4 i vie godina. To se
objanjava time to neke patogene gljive koje
izazivaju bolesti ne mogu ivjeti u zemljitu due od
jedne, dvije ili tri godine, ili se za to vrijeme
populacija patogena toliko smanji da prouzrokuju
samo neznatne tete. Suprotno tome, kad se ista
kultura, ili neka druga koju napadaju isti patogeni,
uzastopno uzgaja na istom mjestu vie godina oni se
namnoe i izazivaju masovne tete koje je teko

sprijeiti i pravilnom primjenom kemijskih

preparata. Pravilan plodored odnosno
plodosmjena pomae i u suzbijanju
insekata, naroito onih koji napadaju samo
jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati
daleko.
Tablica: Rokovi sjetve ili sadnje i berbe te
zauzetost povrina
kulturama povra u esteropoljnom
plodoredu
U tom sluaju, ako nema biljaka kojima se
hrane, insekti masovno ugibaju. Poznato je
da se prinos nekih kultura znaajno smanjuje
poslije odreene vrste. Meutim, to se ne
dogaa nakon sjetve druge kulture. Dok
trea grupa kultura dobro podnosi samu
sebe, tj. autostabilna je ili tolerantna na
uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj
povrini (monokultura). U tome se vidi
utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno
meusobna tolerantnost usjeva. Poznato je
da uzgoj u monokulturi pogorava ne samo
kemijska (razina humusa, pH) nego i
fizikalna svojstva tla (struktura tla), dok

razliite vrste nejednako iscrpljuju tlo odnosno imaju razliite potrebe za hranivima. Naime, neke kulture
imaju duboki korijenov sustav koji crpi hraniva i vodu iz dubljih slojeva, a druge kulture s plitkim
korijenovim sustavom iz gornjih slojeva. Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomou tvari
koje izluuju iz korijena i na taj nain smanjuju uspjenost uzgoja sljedee kulture. Tlo se dublje obrauje za
kulture s dubljim korijenom, a znatno plie za kulture sa slabije razvijenim korijenom. Za vanije
povrarske kulture koje se uzgajaju u vrtu preporuuju se ovi predusjevi:

za rajicu; kupusnjae, mahunarke, tikvice, korjenasto povre

za papriku; tikvice, mahunarke i korjenasto povre
za kupusnjae; krumpir, rajica, paprika, mahunarke, luk i korjenasto povre
za mladi krumpir; korjenasto povre
za krastavac i lubenicu; paprika, rajica, krumpir
za mladi luk; paprika, rajica, krastavac, lubenica
za korjenasto povre; paprika, rajica, krastavac, mahunarke
za mahunarke; rajica, paprika, kupusnjae, tikvice.

Razlozi uvoenja plodoreda:

smanjenje razvoja bolesti

smanjenje razvoja tetnika
meusobna tolerantnost usjeva
racionalno odravanje razine humusa i povoljne strukture tla
racionalno troenje vode i biljnih hraniva
racionalna obrada tla

Plodosmjena i prihrana
Osim pravilnog slijeda kultura na istoj povrini (rotaciji), treba voditi brigu i o vremenu (plodosmjeni)
nakon kojeg se pojedina kultura moe ponovo uzgajati na istoj povrini zbog

razloga koje smo prije spomenuli. To vrijeme obino iznosi 3 do 4 ponekad i 5 godina, ovisno
o vrsti.

Poeljno je vrt podijeliti na 6 polja

Dvopoljni ili tropoljni povrarski plodored teko bi mogao
potivati slijed kultura (plodosmjenu)
i broj godina (rotaciju) poslije kojih se isti usjev ili skupina srodnih
kultura smije uzgajati na istoj povrini, kao i potrebe domainstva
za irim asortimanom povra. Stoga se preporuuje uvoenje
plodoreda s vie polja. Odnosno, poeljno je da se vrt podijeli na
est dijelova (polja) kako bi se mogao dobro isplanirati plodored, a
u tom sluaju bere se to vie razliitog povra tijekom sezone
uzgoja. Jedan od naina dobrog planiranja plodoreda moe se
vidjeti iz napravljene sheme. Ova shema planira gnojidbu
organskim gnojem (kompost ili stajski gnoj) svake tree godine,
dok se mineralna gnojidba (NPK) koja je ekoloki neprihvatljiva
provodi svake godine na svim poljima.
Svake naredne godine sve se kulture pomiu za jedno polje
unaprijed, o d n o s n o
kulture s polja 6 prelaze u polje 1 itd. Pridravanje plodoreda
neizostavna je mjera u ekolokom
sustavu vrtlarenja jer se pogreke koje nastaju zbog nepravilne
smjene kultura u vremenu i prostoru ne mogu korigirati kemijskim
sredstvima (mineralnom gnojidbom i kemijskom zatitom), to je
donekle mogue u konvencionalnom sustavu gospodarenja.
Pridravanjem plodoreda u vrtu znaajnije se smanjuje potreba za
gnojidbom i kemijskom zatitom bilja uz poveanje prinosa
povra.
Tablica: Potreba organske gnojidbe te broj
godina do ponovljenog uzgoja vanijih
povrtnih kultura u vrtu
Plodored se planira za vie godina na sljedeim naelima:

da se to racionalnije iskoriste proizvodni potencijali i obrada tla poeljno je smjenjivati kulture s

plitkim korijenom s kulturama s dubokim korijenom
nakon gnojidbe stajskim gnojem treba saditi ili sijati kulture koje e ga najbolje iskoristiti (tikvice,
dinje, krastavac, lubenica, rajica, patlidan, paprika, kupus, kelj, itd.)
neke kulture ne podnose gnojidbu stajskim gnojem i ne sade se neposredno nakon takve gnojidbe
(salata, pinat, matovilac, perin, mrkva, luk, blitva, cikla, itd.)
posebno treba paziti na redoslijed kultura koje napadaju iste bolesti i tetnici.

Autor: Dr. sc. Dean Ban

Broj pregleda lanka: 8017
Intenzivni plodored
Specifinost povrtnjaka su intenzivni plodored i mijeane vrste. Intenzivni plodored oslanja se na
princip tropoljnog povrtlarskog plodoreda. Kod njega se u tijeku jedne vegetacijske sezone ili godine na
istom tlu uzastopno a ponekad i istovremeno, uzgaja vie vrsta povra. To znai da se odmah nakon branja
jedne vrste sije ili sadi druga. Intenzivni plodored mogu je zbog razliite duljine vegetacije povra, razlike
u zahtjevima za toplinom i otpornosti na niske temperature.
U intenzivnom plodoredu razlikujemo predkulturu (najee neka rana proljetna ili ozima vrsta kao to je
pinat, salata, rotkvica, graak, rani krumpir i mladi luk); glavnu kulturu s najduljom vegetacijom (paprika,
kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja poslije glavne kulture (salata, pinat, mladi luk).
Izvor: Gospodarski list
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

http://www.ekopoduzetnik.com

Plodored
Plodored oznaava izmjenu kultura. Potrebno je znati koje se kulture mogu uzgajati na pojedinim gredicama
nekoliko godina, kao to je primjerice rajica. Ako je neka gredica vie zakorovljena, dobro je na njoj
zasaditi krumpir, kao okopavinu koja iza sebe ostavlja prilino isto tlo. Ako raspolaemo veim koliinama
stajnjaka za gnojidbu povrtnjaka, trebamo se tono pridravati odreenoga plodoreda. U protivnom treba
uvesti zelenu gnojidbu, npr. sjetvu djetelinsko-travne smjese prema zahtjevima tla.
Kulture koje zahtijevaju velike koliine duika: repa, celer, kelj, krastavci, pinat, salata, poriluk.
Povre s manje zahtjeva na duik: mrkva, cikorija, endivija, radi, enjak, crveni luk.
Grah, graak, soja i ostale leguminoze povre su koje ne trai mnogo duika, nego se tlo moe obogatiti
njime.
Treba izbjegavati na istoj povrini nekoliko godina sjetvu istih kultura, kao to su, kupus, cvjetaa, repa,
celer, mrkva jer one zahtijevaju sadnju u plodoredu svake tree, odnosno etvrte godine.
Primjer rasporeda kultura prema plodoredu:

prva godina - uglavnom lisnato povre,

druga godina - gomoljasto povre,
trea godina - posebno krumpir,

etvrta godina - povre s plodovima, rajica, patlidan i dr.

Sjetva
U svrhu pospjeenja i ubrzanja rasta pojedinih vrtnih kultura upotrebljavaju se tzv. topla klijalita i to u
sijenju i veljai kada se ne moe sijati na otvorenom. U njima se uzgajaju mlade biljice koje, kada nam to
vrijeme dopusti, presaujemo na otvoreno.
Sjetva se obavlja im su gredice pripremljene jer ne smiju ostati nezasijane i nezatiene od sunca. Najbolje
je sijati u redove jer se tako olakava kasnije rahljenje tla i unitavanje korova. Nakon sjetve sjeme treba
pokriti tankim slojem suhoga tla. Tako sjeme ima sve to mu treba za dobro klijanje - mokro tlo ispod, a
suho i toplo iznad, ime se pospjeuje brzo i ujednaeno klijanje. Redove za sjetvu potrebno je posipati
malim koliinama treseta jer se na taj nain dobro nadzire nicanje sjemena, ali i korova radi pravodobnoga
upanja.
Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Ukoliko elimo radove ubrzati,
preko gredica razastremo plastini tunel, to djeluje povoljno na suenje tla i zagrijavanje.
Redoslijed radova:

Izgrabljati grubi dio organskoga materijala na gredicama, koji tijekom zime nije do kraja istrunuo,
skupiti ga na manje hrpe i odnijeti na posebno mjesto za pripremanje komposta.
Prorahliti tlo do dubine na kojoj se vile bez veega naprezanja mogu utisnuti u tlo do zgloba.
Vrpcu za mjerenje treba dobro privrstiti sa strane tako da irina gredice bude posvuda jednaka izmeu 1,10 i 1,20 m.
Kompost rairiti po gredici u visini 1-2 cm te po njemu posipati prirodno gnojivo 30-40 g/m2.
Cijelu gredicu poravnati grabljama.
Sa svake strane gredice odstraniti suvinu zemlju

Nakon sjetve, odnosno sadnje povra tlo izmeu redova treba pokriti tankim slojem organskih otpadaka.
Organski materijal kojim su gredice bile pokrivene za vrijeme zime treba prosijati jer je to budue humusno
tlo. Neprestano treba hraniti organizme u tlu jer rast biljke bez zastoja dobrim dijelom ovisi o trajnoj
pripremi hrane od organizama u tlu. Organski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba
ga nadopunjavati novim svjeim materijalom. Kada zasijane biljke izniknu na raspolaganju imamo zeleni
materijal koji se nakon koenja upotrebljava kao dodatak na ranije zapoeto maliranje gredica.
Radi boljega iskoritenja zranoga prostora iznad gredice i na samim gredicama, uzgajaju se tzv. mijeane
kulture koje zauzimaju posebno mjesto u ekolokoj proizvodnji povra. Neke biljke trebaju mnogo svjetla i
sunca, a neke nemaju takve potrebe pa ak i bolje uspijevaju u polusjeni.
Prema osobnim potrebama svatko bira povre koje najbolje uspijeva na njegovu tlu, no potrebno je birati
kulture koje se meusobno podnose. U poecima ekolokoga vrtlarenja, dok tlo jo oskudijeva humusom i
organizmima, gredice treba sijati prema unaprijed utvrenom plodoredu: lisnjae (salata, blitva,
matovilac,kupus, kelj) okopavine (kukuruz, eerna repa, soja, suncokret) pa lepirnjae (grah, graak,
bob, crvena djetelina, lucerna, bagrem, brnistra, roga, mimoza). Kada tlo postane bioloki aktivno, neke
se vrste mogu sijati na istom mjestu i nakon kraega vremena.

Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Ukoliko elimo radove ubrzati,
preko gredica razastremo plastini tunel, to djeluje povoljno na suenje tla i zagrijavanje.