Izdava

Strijelac, Zagreb 2000.

Urednik
Goran Jednaak

Lektura i korektura
Rada Fedor

Grafika priprema
Strijelac


CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina bibilioteka, Zagreb

UDK

PANIAN, eljko prof. dr
Bogatstvo Interneta/ eljko Panian
- Zagreb : Strijelac, 2000. 244 str.; ilustr.; 29,7 cm

ISBN 953 210 012 1



Copyright 2000. Strijelac, Zagreb
PREDGOVOR


Ma kolilko se inilo zbrkanim i kaotinim, Internet je ipak sistem. On nije upravljan vrstom
ljudskom rukom i nema tog autoriteta koji bi u njemu mogao nekome neto braniti, nametati svoja
pravila igre, efovati i trenirati strogou. Moda to nekome i nije sasvim po volji; uostalom, svatko
je od nas doivio neku neugodnost ili komplikaciju bavei se Mreom, ali ipak od tog bavljenja malo
tko odustaje. Radi se naime, o tome da smo prisiljeni ivjeti u sustavima nad kojima nemamo dovoljno
ili nemamo uope kontrole, htjeli to ili ne, radovali se tome illi zbog toga oajavali, te izvlaiti iz
njih mogui maksimum.

No, i sustavi kojima ne moemo upravljati i koji nam izmiu iz ruku ipak ive svoj ivot, i to ivot u
kojem vladaju neke ope zakonitosti. Najee, najvanija je zakonitost zakonitost ivotnog ciklusa
sustava. Svaki, naime, sustav nastaje, razvija se i neataje, odnosno biva zamijenjen neim drugim. U
matematikom smislu, ivotni ciklus sustava moe se iskazati nekom funkcijom, a tipina meu njima
je ona koju se moe predstaviti tzv. S-krivuljom. Ako je ta S-krivulja karakteristina za ivotni ciklus
stanovitog sustava, u njenom se intervalu mogu uoiti etiri karakteristina podruja: podruje
inicijalizacije (zainjanja) sustava, podruje ekspanzije (kvantitativnog rasta) sustava, podruje
konsolidacije (sazrijevanja) sustava i podruje zrelosti (optimalnog djelovanja) sustava.

ini se da je i u sluaju Interneta karakteristika njegova ivotnog ciklusa nekakva S-krivulja. Isto se
tako ini da je aktualni trenutak upravo onaj u kojem Internet prelazi iz faze kvantitativnog rasta u fazu
konsolidacije, tj. Samoorganiziranja i vie-manje spontanog uvoenja reda.

Na to ukazuju brojni izravni i neizravni pokazatelji. Tako smo, primjerice, svjedocima sve uestalijeg
propadanja internetskih tvrtki koje su do juer ostvarivale vrtoglave prihode bavei se e-biznisom.
ak se uka da se i uvenom Amazon.com-u crno pie, jer je zapravo, financijski gledajui, od
samog poetka i bio u crvenom. Protiv internetske alfe i omege Microsofta donijeta je
(nepravomona) sudska presuda koja bi njegovu veinskom vlasniku Billu Gatesu mogla itekako
zagorati ivot. Upravo ovih dana odran je sastanak xxx-a, organizacije koja se bavi kontrolom nad
uporabom nazivlja domena u Internetu, na kojemu je pokrenut postupak standardiziranja novih
tipovadomena (uz poznate .com, .org, .edu i .gov izgleda da e se pojaviti i ..shop, .sex, .sport i neke
druge vrste domena).

Uestale su i rasprave o nedostacima Interneta, te opasnostima to ih on sa sobom nosi, a koje malo
kome konveniraju i koje bi trebalo na sve naine prijeiti i otklanjati. ako se javljaju i duebrinici
koji citiraju jednog amerikog farmera koji je na crkvenom sastanku 1940-tih godina (koliko li
samo preciznih podataka na jednom mjestu!) izjavio: Brao i sestre, elim vam rei slljedee: Najvea
stvar na svijetu je imati ljubav Boju u svome srcu, a druga je imati struju u svome domu. Pa
duebrinik/ca poantira: Recite iskreno moe li Internet ovo nadmaiti? (stanoviti/a M.. u
hrvatskom Ekonomistu, br. 4/2000).

Premda je ovom, ali i mnogim ozbiljnijim argumentima teko parirati, lake e nam pri dui biti
shvatimo li da prividne nedae svojstvene aktualnom razvojnom trenutku Interneta zapravo znae
najavu jo boljih dana i jo veih blagodati. Rjeju, valja oekivati jo i vee BOGATSTVO
INTERNETA.

A upravo o tome je u ovoj knjizi rije.

U Zagrebu, 18. srpnja 2000.

Autor
1
Sadraj
1. VIRTUALNI PROSTOR NOVA
DIMENZIJA IVOTA 5
1.1 KIDANJE OKOVA I IRENJE PROSTORA SLOBODE 5
1.2 EST POVIJESNIH KORAKA U STVARANJU NOVIH PROSTORA SLOBODE
OVJEKA 7
1.3 PARADIGMA PRIVIDNE STVARNOSTI NA DJELU 10
2. DOSTA JE MUDROVANJA IDEMO NA
INTERNET! 13
2.1 IVOTOPIS INTERNETA 13
2.1.1 Dileme oko roenja Int ernet a 13
2.1.2 Prva razvojna faza skladan brak civilnog i vojnog sektora 14
2.1.3 Druga razvojna faza preobrazba u mreu nad mreama 15
2.1.4 Trea razvojna faza Int ernet kao ope dobro ovjeanst va 15
2.1.5 et vrt a razvojna faza Int ernet kao novi gospodarski prostor 17
2.2 KLIJENTSKO-POSLUITELJSKA ARHITEKTURA INTERNETA 20
2.3 AH, TI DIVNI SERVISI! 22
2.3.1 Daljinski prijenos dat ot eka 24
2.3.1.1 Geneza i vrst e programa za daljinski prijenos dat ot eka 24
2.3.1.2 Korist i od i opasnost i kod primjene servisa daljinskog prijenosa datot eka 25
2.3.2 Elekt ronika pot a 26
2.3.2.1 Adresa u elektronikoj pot i 27
2.3.2.2 Tipian primjer post upanja pri korit enju servisa elekt ronike pot e 28
2.3.2.3 Najpoznat iji programi za elekt roniku pot u 29
2.3.2.4 Konvencije u elekt ronikoj pot i 31
2.3.2.5 Obazrivost prema primat elju i izbjegavanje nesporazuma 33
2.3.3 World Wide Web 33
2.3.3.1 Hipert ekst i hipermedija kao osnova World Wide Weba 33
2.3.3.2 Snalaenje u Web prost oru 36
2.3.3.3 Traenje i pronalaenje informacija u Int ernet u 38
2.3.3.4 Post avljanje vlast it e Web st ranice 41
2.3.4 Izvedeni (negeneriki) opi int ernet ski servisi 44
2.3.4.1 Servis dostavnih list a 44
2.3.4.2 Korisnike diskusijske skupine 46
2.3.4.3 avrljanje, int ernet ska t elefonija, t elekonferencije 48
2
3. ESNAEST VANIH RAZLOGA ZA
OBRAANJE INTERNETU 51
3.1 LUTANJE WEB PROSTOROM (SURFANJE) 53
3.2 CILJANO TRAENJE INFORMACIJA 55
3.2.1 Int ernet ski pretraivaki alat i, sredstva i agent i 55
3.2.2 Heurist iko pret raivanje 58
3.3 USPOSTAVLJANJE KONTAKATA 59
3.4 PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLUGA 63
3.4.1 Uspost avljanje int ernet skog prodajnog mjest a 63
3.4.1.1 Samost alno uspost avljanje vlast itog Web mjest a 63
3.4.1.2 Unajmljivanje usluga post avljanja i odravanja web mjest a 68
3.4.2 Prodaja mekanih dobara 69
3.4.3 Prodaja t vrdih dobara 70
3.4.4 Prodaja usluga 72
3.4.4.1 Pruanje (prodaja) djelatnih usluga 72
3.4.4.2 Pruanje (prodaja) int elekt ualnih usluga 80
3.5 TRGOVANJE NA DALJINU 86
3.5.1 Novi oblici posrednitva 86
3.5.2 Vrst e int ernet skih t rgovakih mjest a 88
3.5.3 Elekt roniki market ing 91
3.5.3.1 St rat egija internet skog market inga 91
3.5.3.2 Pravila market inki uinkovit og oblikovanja web mjest a 93
3.5.3.3 Sredst va pomoi na usluzi kupcima 94
3.5.3.4 Privlaenje pozornost i, promocija web mjest a i pot icanje lojalnost i kupaca 96
3.5.3.5 Personalizacija kupaca i kolaii 98
3.5.3.6 Lokalizacija i pot ivanje posebnost i kupaca 99
3.5.3.7 St varanje virt ualnih zajednica 100
3.5.3.8 Mjerenje, praenje i vrednovanje uinkovitost i int ernet skog market inga 101
3.5.3.9 Mjerenje zadovoljstva korisnika 103
3.5.4 Online aukcije ili drabe 104
3.5.5 Elekt roniki oglasnici 106
3.5.6 Trgovanje kapit alom (online invest iranje) 108
3.5.6.1 Razlozi u prilog online invest iranju 109
3.5.6.2 Temelji osobnog online invest iranja 110
3.5.6.3 Informacije o online invest iranju i burzama dionica 111
3.5.6.4 Online brokeri 112
3.5.6.5 Samost alno invest iranje i t rgovanje dionicama 113
3.5.7 Trgovanje meu tvrt kama 114
3.5.7.1 Pojam i primjene ekst ranet a 115
3.5.7.2 imbenici od ut jecaja na uspjenost uspost ave sust ava elektronikog trgovanja
meu t vrt kama 116
3.5.7.3 Modeli trgovanja meu t vrt kama 117
3.5.7.4 Primjeri B2B trgovanja 118
3.6 ONLINE KUPOVANJE 121
3.6.1 Tehnika online kupovanja 121
3.6.2 Kako i gdje kupit i... 122
3.6.2.1 Knjige, novine, asopisi, uredski mat erijal... 122
3.6.2.2 Glazbene snimke, fotografije, video zapisi, filmovi... 124
3.6.2.3 Raunalni programi, softverski alat i, raunalne i video igre... 125
3
3.6.2.4 Raunala, komponent e, prikljuci, pot roaka elektronika... 129
3.6.2.5 Turist iki aranmani, hot elske rezervacije, zrakoplovne kart e... 131
3.6.2.6 Kuanski aparat i, bijela t ehnika, kune pot rept ine... 133
3.6.2.7 Hrana, pie, delicije... 135
3.6.2.8 Lijekovi, medicinski mat erijal, medicinska oprema... 137
3.6.2.9 Odjea, obua, modni art ikli... 139
3.6.2.10 Kozmet ika, parfemi, nakit ... 141
3.6.2.11 Djeje igrake, kolski pribor, oprema za bebe... 143
3.6.2.12 Sitni pokloni, suveniri, razglednice, est it ke... 144
3.6.2.13 Glazbeni inst rument i, note, pojaala, razglasi... 145
3.6.2.14 Sport ska i fit ness oprema, hobby, rekreacija, zabavne igre... 147
3.6.2.15 Vrt ne pot rept ine, sadnice, cvijee, agrot ehnika zat itna sredst va... 149
3.6.2.16 Borbeno, sport sko i trofejno oruje, oprema za lov i ribolov... 151
3.6.2.17 Kuni ljubimci, hrana i oprema, vet erinarski pripravci, savjet i... 152
3.6.2.18 Novi i rabljeni automobili, ost ala vozila, dijelovi, oprema... 154
3.6.2.19 Brodovi, amci, jaht e, naut ika oprema... 156
3.6.2.20 St anovi, kue, gradilit a, vikendice... 157
3.6.2.21 Namjet aj, oprema za st an, sagovi, t apet e... 158
3.6.2.22 Ant ikvit et i, umjetnika djela, numizmat ika, rarit et i... 159
3.6.2.23 Sve ostalo t o vam padne na pamet ! 160
3.7 ELEKTRONIKO IZDAVATVO 161
3.7.1 Primjer elekt ronikog izdavatva: st varanje i objavljivanje elektronike knjige 162
3.7.2 Usporedba t radicionalnog i elektronikog izdavatva 164
3.8 OBAVLJANJE FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA: ELEKTRONIKO PLAANJE I
NAPLATA 167
3.8.1 Suvremeni naini naplat e i plaanja proizvoda ili usluga put em Int ernet a 167
3.8.2 Otvaranje t rgovakog rauna 168
3.8.3 Oblici elekt ronikog plaanja i naplat e 169
3.8.3.1 Kart ino plaanje i naplat a 169
3.8.3.2 Digitalni (elekt roniki) novac i t zv. pamet ne kart ice 170
3.8.4 Sigurnost pri obavljanju int ernet skih financijskih t ransakcija 171
3.9 OBRAZOVANJE PUTEM INTERNETA UENJE NA DALJINU 172
3.9.1 Kljuni element i razvit ka koncept a uenja na daljinu 173
3.9.2 Karakt erist ike uenja na daljinu 175
3.9.3 Prilagoavanje metodike obrazovanja profilu int ernet skog uenika 176
3.9.4 Preporuljiva web mjest a za int ernet sko obrazovanje 177
3.10 ZAPOLJAVANJE I NAPREDOVANJE U KARIJERI 179
3.10.1 Paradoks fenomena nezaposlenost i 179
3.10.2 Traenje zaposlenja 179
3.10.3 Lov na st runjake 182
3.11 ZNANSTVENO-ISTRAIVAKI RAD 183
3.12 POLITIKO DJELOVANJE 186
3.12.1 Ispit ivanje javnog mnijenja u polit ike svrhe 187
3.12.2 Razrada scenarija polit ikog djelovanja 188
3.12.3 Predizborna kampanja 188
3.12.4 Redovit e parlament arne i izvanparlament arne polit ike akt ivnost i 189
3.13 ZABAVA I REKREACIJA 192
3.14 DOBROINSTVO I DOBROTVORNI RAD 198
3.15 ZADOVOLJAVANJE NEUOBIAJENIH INTERESA 202
3.15.1 Pornografija, prost it ucija, nast ranost i, perverzije... 204
4
3.15.2 Crna magija, okult izam, woodoo, egzorcizam, sat anizam... 206
3.15.3 Na razmei prema kriminalu: omet anje u poslu, nagovaranje na suicid, t rgovina
ljudima i ljudskim organima... 208
3.16 KRIMINAL 210
3.16.1 Objekt i (ciljevi) napada raunalnih kriminalaca 211
3.16.2 Tipologija raunalnih kriminalaca 212
3.16.3 Sigurnosni rizici u Int ernet u 214
4. MINIMALIZACIJA SIGURNOSNIH RIZIKA
U INTERNETU ZATITA OD PRIJEVARA,
KRIMINALA, TETA I GUBITAKA 216
4.1 S RIZICIMA U INTERNETU UVIJEK TREBA RAUNATI 216
4.2 OPE MJERE MINIMALIZACIJE SIGURNOSNIH RIZIKA U INTERNETSKOM
OKRUENJU 218
4.2.1 Zat it a t ajnost i podat aka pohranjenih na raunalnim memorijskim medijima 218
4.2.2 Zat it a t ajnost i podat aka pri prijenosu na daljinu 219
4.2.3 Kontrola t ipova ostvarivanih veza 220
4.2.4 Zat it a t ajnost i enkripcijskih i aut ent ifikacijskih kljueva 221
4.2.5 Otkrivanje zloudnog koda 221
4.2.6 Int egracija svih sigurnosnih mjera radi ost varenja cjelovit e zat it e sust ava 222
4.2.7 Razvijanje dobre sigurnosne polit ike 222
4.3 ZATITA PRIVATNOSTI POJEDINCA U RADU S INTERNETOM 224
4.3.1 Zat it a od prijevara u poslu 224
4.3.2 Zat it a od obasipanja neeljenim porukama 226
4.3.3 Zat it a kod plaanja kart icom 228
4.3.4 Ant ivirusna zat it a 231
4.3.5 Anonimizacija 232
4.3.6 Zat it a djece, obit elji, nemonih i hendikepiranih 234
4.4 KORISNA WEB MJESTA SA SADRAJIMA VEZANIMA UZ PROBLEME SIGURNOSTI
I PRIVATNOSTI 238
5
1. VIRTUALNI PROSTOR
NOVA DIMENZIJA IVOTA
1.1

KIDANJE OKOVA I IRENJE PROSTORA SLOBODE
Iskonska je tenja ovjeka irenje prostora slobode kidanjem okova i ruenjem barijera t o mu ih
namee surova zbilja. Prirodno ovjek t ei neprirodnome ili nat prirodnome, odnosno onome to se u
danom trenut ku ini nemoguim. St alno nadmet anje s prirodom, okruenjem i sobom samim obiljeje
je karakt ernog profila najveeg dijela pojedinaca to ine ljudsko drut vo u svim fazama njegova
razvit ka.
ovjek nast oji nadmait i svoje fizike sposobnost i, svladavat i naizgled nepremost ive prepreke s
kojima se suoava i dosegnut i int elekt ualne ideale koje si sam post avlja. To je osnovom napretka
pojedinca, skupine i drut va u cjelini. Nerijetko se mogu ut i ili proit at i miljenja kako je t enja ka
komforu, bogat st vu i blagost anju osnovni moto ljudskog ivljenja i mot or socijalnog progresa, ali ne
t reba zaboravit i da su za ost varivanje t ih ciljeva obino pot rebne velike rtve, silan t rud i napor.
Uost alom, stara je izreka da je put do uspjeha posut t rnjem.
Zato se namee nekoliko vanih pit anja: primjerice, isplat i li se zaist a toliko muke da bi se
poluio gdjekad i sasvim neizvjestan uspjeh? Moe li uope ut ilit arizam bit i argument om za svaki
inovat ivni ljudski pot ez? Treba li svakoj t enji novomu, pa onda i nepoznatomu, opravdanje t rait i u
korisnost i njenih moebitnih ili pretpost avljenih uinaka? Nije li moda zapravo osjeaj slobode ipak
iznad pukih pot encijalnih probit aka, korist i i uit aka?
Spekulirajmo malo i dalje.
Je li doist a Ikar mislio pragmat ino, uput ajui se u svoje visokorizine pokuaje let enja? Je li,
moda, imao viziju neke visokoprofit abilne zrakoplovne kompanije koju e jednom osnovat i kada je
voskom lijepio krila na plea?
No, dobro, t o je ipak samo legenda. Ali razmotrimo nekoliko primjera koji to svakako nisu.
Je li Nikola Tesla, u svojoj neporecivoj genijalnost i, iime pokazao da mu je bilo kakva opipljiva
korist na pamet i, kada je izlagao opasnost i ak i vlast it i ivot , eksperiment irajui s krajnje opasnim i
pot puno nepoznat im fenomenima elekt ricit et a? Jesu li suprunici Curie zapravo kanili ot vorit i
privatnu dijagnost iku kliniku i osigurat i si bezbrinu egzist enciju kada su se svjesno izlagali rizicima
rendgenskog zraenja? Je li Sir Alexander Fleming genijalno predvidio blist ave poslovne perspekt ive
farmaceut ske indust rije, pa je svojski prionuo pronalaenju penicilina?
Oito je da nije bilo t ako; svima njima zapravo osnovnim je ciljem bilo stvaranje novih prost ora
slobode, u najirem smislu rijei, a za t o to sloboda donosi korist i, oni su najmanje krivi. Najee
ak t im korist ima nisu mogli ni bit i svjedocima.
6
CYBERSPACE I UMJETNIKE SLOBODE
Visok stupanj slobode ovjeka, kakvoga nudi Internet, nije svojstven samo tako
pragmatinim djelatnostima kao to je elektroniko trgovanje ili burzovno
poslovanje, ve je uoljiv i u mnogo duhovnijim aktivnostima kao to je,
primjerice, umjetnost.
O tome je zgodno pisala Ana Sori:
Pojam online galerija zanimljiv je ako ga promatramo kroz prizmu mogue
demokratinosti koju omoguuje Internet tretirajui umjetnost preko svog medija.
Likovna teorija odnosno kritika, veze i poznanstva vie ne igraju nikakvu ulogu ako
umjetnik svoja djela eli prezentirati svijetu preko Interneta. U toj situaciji djela
moe vidjeti nitko ili jako puno ljudi, ali u svakom sluaju likovna kritika ovdje gubi
svoju mo, a jedini kritiari su sami korisnici ili sluajni prolaznici/etai po
cyberspaceu. Odnos prema umjetnosti time dobiva fluidniji, nonalantniji karakter.
Osim toga uloga Interneta u prezentiranju djela koja uvaju visoke umjetnike
institucije jest nezamjenjiva. Korisnik iz Katmandua koji sada moe, spojivi se na
Internet, pogledati zadnju izlobu londonske galerije Tate dobiva time osjeaj vee
povezanosti sa svijetom i njegovim tokovima
PC Chip, br. 56, sijeanj 2000.
Dakle, zagrieni smo zagovornici t eze da je glavni pokret a ljudskog progresa i civilizacije
znat ielja pojedinaca, iz koje proizlaze novi st upnjevi ljudske slobode, a iz ovih pak stvarne korist i.
ak tovie, duboko smo uvjereni kako je izravna t enja za ost varivanjem korist i u naelu osuena na
propast , barem t endencijski, ako ve ne i u svakom konkret nom pirmjeru i sasvim oigledno.
Art ikulirana, organizirana i do neke granice usmjeravana znat ielja, pot pomognut a adekvatnim
intelekt ualnim i t ehnikim instrument arijem, na koncu konaca nuno dovodi do korist i za pojedince
(znat ieljnike) same, a ako ne, onda barem, izravno ili neizravno, za sretnike iz njihove okoline.
PROSVJEDI PROTIV PROHI BICIJE
SRUILI WEB MJESTO
Poetkom 2000. godine web mjesta razliitih tijela i agencija Europske unije
nekoliko su puta zatekala iz vrlo zanimljivog razloga bila su zatrpana porukama
graana primljenim elektronikom potom. Oito je da se te, po starom dobrom
obiaju snano birokratizirane inst itucije, nisu uspjele prilagoditi novoj tehnologiji
komuniciranja s javnou.
Osobito je zanimljiv sluaj s konca veljae kada je 2000 gotovo istovremenih e-mail
poruka sruilo web mjesto Europske komisije, a poslalo ih je organizirano ili ne,
ne zna se mnotvo veana koji energino zahtijevaju da Europska unija izvri
pritisak na vedsku vladu i ne produi odluku o izuzeu vedske i Finske od
europskih propisa o prometu alkoholnim piima. Prema toj odluci veani su plaali
ak do 90% poreza na neka alkoholna pia, ime je, via facti, uspostavljena
petogodinja prohibicija u toj zemlji, koja je, oito, graane dovela do ruba ivaca.
Poznajui principijelnost i veana i Europske unije, za oekivati je da e volja
naroda biti i ostvarena!
7
1.2

EST POVIJESNIH KORAKA U STVARANJU NOVIH
PROSTORA SLOBODE OVJEKA
Spoznaja samoga sebe i svojega odnosa prema okolini, dakle razvit ak sposobnost i loginog
mi ljenja
znai
prvi

korak
u stvaranju slobode koji su ovjeanst vo u cjelini, a i svaki njegov
pripadnik pojedinano, uspjeli ost varit i. Uoavanje prirodnih zakonitost i svijet a u kojemu ivi
prakt iki ist odobno st vara i pot icaj u ovjeka na ovladavanje t im zakonitost ima i njihovo
podinjavanje vlast it im potrebama, eljama i ht ijenjima. Prit om se, meut im, ovjek ubrzo suoava sa
spoznajom o svojim prirodnim fizikim ogranienjima, odnosno manjkavost ima.
Zbog ogranienih fizikih sposobnost i i snage, ljudski je radijus kret anja razmjerno malen. Tjeran
prirodnom pot rebom za kret anjem, prvenst veno zbog pronalaenja hrane i ost varenja ost alih uvjet a
preivljavanja, ovjek nastoji st vorit i sredstva pomoi za prevaljivanje geografskih udaljenost i,
odnosno prost ora koji nadmauju njegove bioloke mogunost i i dosege. U t om kont ekst u pronalazak
kotaa
pokazuje se kao epohalno otkrie, jer je lananom reakcijom razvitkom raznih t ipova vozila
omoguio ljudima ovladavanje cjelokupnim planet arnim fizikim prostorom kao bitnom odrednicom
post ora slobode. To se post ignue moe smat rat i
drugim
povijesnim
korakom
u ostvarivanju ljudskih
slobodarskih t enji.
No, ljudski um omoguuje irenje prost ora slobode i bez poduzimanja znaajnijih fizikih
akt ivnost i. Razmjena misli i zamisli meu lanovima zajednice t akoer je mogui nain ot varanja
novih prostora slobode. Saznat i neku veliku novost , naime, ravno je figurat ivno govorei otkriu
novog kont inent a. Misli uobliene na odgovarajui nain i proslijeene nekomu drugome ine
informaciju, a razmjena informacija komunikaciju. Slijedi logian zakljuak: komunikacija je t akoer
jedan od moguih naina irenja prost ora slobode.
Nevolja je, meut im, u tome to su i ljudske sposobnost i komuniciranja ograniene. ovjekov se
glas moe ut i samo na razmjerno maloj udaljenost i, a osjet ila sluha i vida su preskromnih mogunost i
da bismo pomou njih uspjeli percipirat i sve ono to se oko nas dogaa. Zato je ovjek morao potrait i
prikladne naine mat erijalizacije svojih zamisli (odnosno, informacija) i njihove razmjene u novom
mat erijaliziranom obliku. U t ome je i uspio razvijajui razne oblike
pismenosti
.
Informacija napisana na odgovarajuem mediju iskazuje dvije vane prednost i u odnosu na
informaciju komuniciranu prirodnim nainima (verbalnom i neverbalnom komunikacijom):
Ona je vremenski postojanija, jer se bitno produuje njen ivot ni vijek.
Ona je prostorno dalekosenija, jer se moe fiziki transport irat i uporabom ve ranije razvijenih
t ehnika i sredstava.
St oga se razvit ak pismenost i, povezan puno kasnije i s uspost avljanjem potanskih sust ava, moe
smatrat i
treim

korakom
u ovladavanju prostorima ljudske slobode.
Ne treba isuvie revno dokazivat i kako razmjena informacija u pisanom obliku izmeu (jako)
udaljenih komunikatora izaziva mnot vo problema i iskazuje brojne nedostat ke, od razmjerne sporost i
dost ave medija s informacijama do njihova ne t ako rijetkog ot eenja, nest anka ili krae. Isto t ako,
dopisivanje je diskont inuiran proces, koji moe samo uz velike ograde podsjeat i na uobiajeni nain
meuljudske komunikacije dijalog. Zato je sasvim razumljiva t enja za st varanjem t akvih umjet nih
(art ificijelnih) komunikacijskih sust ava koji e podravat i dijaloku, odnosno konverzacijsku ili
interakt ivnu komunikaciju. Do razvit ka je t akvih sust ava dolo pojavom
telefoni je
koncem 19.
st oljea, t o ujedno predst avlja
etvrti korak
u st varanju novih prostora ljudske slobode.
Pojava
radi ofoni je
, koja je uslijedila samo dvadeset ak godina kasnije, predst avlja veliko t ehniko
poboljanje, ali se ipak ne moe smat rat i sut inski novim razvojnim korakom, jer njene uinke valja
drat i samo kvant it at ivnim, a ne i kvalit at ivnim pomakom pri dosizanju konanog cilja pune slobode
djelovanja i duha ovjeka.
8
Dvadeset ak godina nakon radiofonije javlja se
televizija
, a to jest post ignue koje zasluuje epit et
petog
razvojnog
koraka
u razmatranom kont ekst u. Radi se, naime, o zaecima mult imedijske
komunikacije na daljinu, koja je, meut im, za sada jo uvijek samo jednosmjerna, t o je ujedno i njen
najvei nedost at ak.
NAJVEA TEHNOLOKA POSTIGNUA 20. STOLJEA
WASHINGTON Izumi elektrine energije, automobila i zrakoplova, te iroka
opskrba pitkom vodom i elektronika pet su najveih tehnolokih postignua 20.
stoljea, objavila je u utorak amerika Nacionalna akademija za inenjering. Cjelovit
popis ukljuuje 20 izuma, meu kojima se na estom mjestu nalazi radio, na
sedmom televizija, na osmom su mjestu raunala, a na devetom telefon.
Istraivanje svemira nalazi se na 12. mjestu, Internet na 13., a kuanski aparati na
15. mjestu.
Jutarnji list, 24. 02. 2000.
Premda je za sve nabrojane razvojne korake, osim, moda, prvoga, karakt erist ino st varanje neke
vrste privida, iluzije ili virt ualit et a, t elevizija, koja vue korijene iz t ehnologije st at inih, a kasnije i
pokret nih slika (filma), u tome je ot ila, bez ikakve dvojbe, najdalje. Tom se t ehnologijom primat elju
t elevizijske slike, odnosno mult imedijske informacije stvara privid pasivnog sudjelovanja u prikazanoj
sit uaciji. No, privid je jo uvijek razmjerno naivan, jer promat ra (primat elj informacije) nema
nikakvog ozbiljnijeg ut jecaja na zbivanja kojima svjedoi. Nedost aje, dakle, jo samo jedan korak
ostvarivanje privida akt ivnog i izravnog angamana primat elja informacije u dogaanjima iz kojih
primljena informacija proist jee.
Taj je korak uinjen prije desetak godina kada je mult imedijska mrea
Internet
izrasla u globalnu,
planet arnu mreu iji je ut jecaj post ao t ako znaajan da je 1991. godine proglaena opim dobrom
ovjeanst va, poput vode, zraka, uma it d. Dakle, Int ernet valja smat rat i
esti m
, i za sada
posljednjim,
korakom
u osvajanju novih prostora ljudske slobode.
INTERNETSKI ESPERANTO
Kada je 1887. godine objavio prvi udbenik esperanta, njegov tvorac, poljski lijenik
Ludwik Lazar Zamenhof nije mogao ni sanjati da e taj jezik, stotinu i neto
godina kasnije, doivjeti i svoju internetsku reinkarnaciju. Jasno, bitno razliitu po
prirodi, obiljejima i aspiracijama, kao to to ve jest red kada su u pitanju
reinkarnacije.
Naime, ujesen 1999. godine Ujedinjeni su narodi pokrenuli veliki projekt razvitka
novog univerzalnog internetskog jezika. Za razliku od esperanta, koji je potpuno
artificijelan (pa zato, vjerojatno, i razmjerno slabo prihvaen u irokim masama)
Universal Networking Language UNL bit e metajezik ili, preciznije, program
prevoditelj s jednog prirodnog ljudskog jezika na drugi. Tako e korisnici moi
nesputano i nesmetano komunicirati pomou svojih materinskih jezika, a da pritom
jedan od njih ne zna jezik onoga drugoga.
U prvoj je razvojnoj fazi predvieno ostvarivanje mogunosti prevoenja s bilo
kojeg na bilo koji od 16 najveih jezika u svijetu: kineskog jezika man, arapskog,
engleskog, ruskog, francuskog, panjolskog, njemakog, japanskog, hindu,
talijanskog, indoneanskog, latvijskog, mongolskog, portugalskog, svahili i thai
jezika.
Sve je to divno i krasno, ali namee se pitanje: tko li je to, i kako, uspio ugurati
latvijski?
9
Prividi koje Internet stvara su, barem iz ovozemaljske perspekt ive, got ovo pot puni ovjek st varno
djeluje u nest varnoj sit uaciji, on int erakt ivno (dijaloki) komunicira s apst rakt nim sugovornikom (ili
ak s vie njih odjednom), plaa robu ili usluge virt ualnim novcem (a moda i zlatom), kupuje
mat erijalna dobra naruujui i plaajui njihov privid, sudjeluje na konferenciji istodobno s ostalim
sudionicima koji nit a ne znaju jedan o drugom i rat rkani su posvuda u svijet u it d.
TV POSTAJA CBS KRIVOTVORILA
SLIKU S TIMES SQUARE-a
WASHINGTON Amerika TV mrea CBS juer je priznala da se digitalno
poigrala slikom u jednoj emisiji. Vie od deset dana trajalo je natezanje o tome
jesu li u CBS-u u novogodinjoj noi krivotvorili sliku s Times Squarea u New Yorku,
objavljenu u informativnoj emisiji koju je vodio ugledni Dan Rather. Naime,
tijekom emisije kamere su se nekoliko puta uivo ukljuivale s najvee
novogodinje proslave u svijetu. Pritom se na proelju jedne zgrade vidio svijetlei
znak CBS-a.
Starosjedioci New Yorka tvrdili su da tog znaka tamo nema nit i ga je ikad bilo. Na
kraju je uprava CBS-a morala priznati da je u sliku izravnog prijenosa digitalno
umetnula svoj znak na mjesto oglasa konkurentske TV mree NBC. Uprava CBS-a
se ispriala javnosti.
AP, agencijska vijest 13. 01. 2000.
Ukrat ko, ovjek je pojavom Int ernet a zakoraio u svijet
vi rtual ne stvarnosti
, u kojemu
uobiajena, klasina, fizikalna mjerila i zakoni ne vrijede i u kojemu je prostor njegove slobode
(prividno) bezgranian.
10
1.3

PARADIGMA PRIVIDNE STVARNOSTI NA DJELU
Int ernet je osnovom
fenomena (paradi gme) vi rtualne stvarnosti
, koji se javlja onda kada ovjek
evolucijski dosie sposobnost apst rakt nog miljenja. Mat a (imaginacija) t e mogunost st varanja
predodbi (projekcije) o neemu t o openito nije, ili barem nije u danom trenut ku, dost upno
osjet ilima konkretne osobe osnovom su, dakle, fenomena prividne stvarnost i.
Ugledavi vlast it i odraz u lokvici vode ovjek je, najvjerojat nije, poeo razvijat i spoznaju o
samome sebi, a kasnije i o svome odnosu prema drugim ljudima i prirodi oko sebe. Svjesno ili
nesvjesno, namjerno ili nenamjerno, uporabom st anovit ih post upaka i sredst ava ovjek zapoinje
t akoer st varat i privide

(virt ualit et e)

sebi

i

drugima,

neega to u st varnost i zapravo ne postoji. Kljuni
t renuci u razvitku paradigme virt ualne stvarnost i bili su pronalasci fotografije i trajnog pohranjivanja
t onskog zapisa, to se kasnije promet nulo u t zv. mult imedijsku t ehnologiju. U kombinaciji s
t ehnologijom prijenosa podat aka na daljinu nast aju koncem 20. stoljea mult imedijske mree s
Int ernet om na elu.
Int ernet mijenja prostorne i vremenske odnose meu pojavama, odnosno, preciznije reeno, t e
t radicionalne fizikalne dimenzije prakt iki nest aju. Vremenske su zone i prostorne udaljenost i u
Int ernet u nepoznanica. Nije uope vano gdje se netko nalazi i koliko mu se ini da je sat i. Jednom
kada se prihvate zakonitost i digit alnih komunikacija i virt ualnog prostora, sve post aje
sada
i
ovdje
.
Premda vremenske zone ost aju i dalje vane u meuljudskoj komunikaciji (primjerice, t elefonom)
jer ovdje i dalje vladaju bioloki zakoni i pravila lijepog ponaanja (primjerice, nije prist ojno, a ni
zdravo, budit i nekoga bez prijeke potrebe), u poslovanju i mnogim drugim akt ivnost ima one post aju
pot puno irelevant nima.
CIJELU 2000. ZATVOREN U ETIRI ZIDA
DALLAS U nastojanju da dokae koliko je svijet udan, 26-godinji bivi raunalni
strunjak Nitch Maddox zatvorio se prvog dana 2000. godine u iznajmljenu kuu u
Dallasu iz koje ne namjerava izai godinu dana.
Maddox namjerava ivjeti iskljuivo preko Interneta. Tim e putem naruivati
hranu, odjeu i namjetaj. Ujedno e, zahvaljujui brojnim digitalnim kamerama,
postavljenim u svakom kutu kue, na Internet emitirati svaku minutu svojega
ivota. Jedina mjesta na koje kamere nisu usmjerene su zahodska koljka i kada.
Maddoxu e u ostvarivanju njegova nauma pomagati brojni sponzori, koji e mu
ak isplaivati mjesenu plau.
Jutarnji list, 03. 01. 2000.
Uz korit enje Int ernet a sve se pojave bilo gdje na planet u pribliavaju na got ovo nult u udaljenost , a
vrijeme odgovaranja na upit e i zaht jeve takoer t ei nuli. Ist ini za volju, ipak t reba rei kako jo uvijek
ima nekih t ehnikih pot ekoa zbog nesavrenost i prijenosne infrastrukt ure koju je Int ernet
naslijedio od t elefonije (nedovoljna brzina prijenosa informacija zbog nezadovoljavajue propusne
moi komunikacijskih kanala), ali samo je pit anje vremena kada e i t i problemi bit i rijeeni na
zadovoljavajui nain (primjerice, usavravanjem sat elit skih komunikacija).
Sve kvalit et nije int ernet ske usluge pruaju svakom ovjeku i poduzeu anse da budu brzi poput
svojih konkurenat a i jednako blizu mjest u dogaaja kao i oni. Prostorne udaljenost i, vrijeme i brzina
vie ne predst avljaju konkurent ske prednost i. Takve prednost i proizlaze sada
iskl jui vo
iz znanja,
11
vjet ine, kreat ivnost i i volje da se neto uini. Int ernet, dakle, reducira sve et iri klasine fizikalne
dimenzije realnog svijet a (t ri prostorne i vremensku) na jednu jedinu toku
zasl on
klijent skog
raunal a
,
sada i ovdje
.
VIRTUALNA STVARNOST JE NA DOHVAT RUKE
Ve godinama na Internetu se moe uivati u virtualnoj stvarnosti, no mnogi to ne
znaju. Odgovor je vrlo jednostavan i razumljiv.
Naime, vae poimanje virtualne stvarnosti (VR Virtual Reality) i poimanje osoba
koje su to razvile na Internetu nije isto. Vi vrlo vjerojatno razmiljate o 3D svijetu u
kojem je mogua interakcija sa svim moguim elementima i mnotvom osoba koje
se uz vas u njemu nalaze, dok tvorci razmiljaju o 3D prostoru u kojem se vi
moete kretati bez ikakvih prepreka, prolaziti kroz razne predjele, a samo ponekad i
komunicirati s drugima.
Razlike nisu velike, no vrlo su zamjetne.
Jadranko Gudan
Inter.net, br. 3, veljaa 2000.
Brzina prijenosa informacija koja t ei brzini svjet lost i, te t ehnologije trodimenzionalne (3D)
raunalne grafike, animacije i simulacije stvaraju korisniku dojam (privid) neogranienog prost ora
unut ar kojega se moe kretat i. Potpuno nepoznavanje ili svjesno ignoriranje bilo kakvih fizikih
dimenzija onoga (ili onih) s kim se st upa u komunikacijski odnos jer, u naelu, ne zna se tko je t o i
gdje se nalazi, kao ni mnogo to drugo o njemu dovodi do sit uacije u kojoj se komunicira realno, ali
u prividnoj stvarnost i.
Takvo t o nije prirodno, pa se moe ustvrdit i kako paradigma prividne st varnost i posredovane
informacijskom i int ernet skom t ehnologijom iziskuje prilagoavanje izloenih joj i obuhvaenih ljudi.
Sit uacije koje nast aju nisu prirodne i ovjek o njima nema ni individualnih, nit i kolekt ivnih iskust ava,
pa se mora svjesno i smiljeno na njih privikavat i. Drugim rijeima, valja razvijat i
kulturu i vljenja u
pri vi dnoj stvarnosti
.
DOBRO DOLI U OPINU HALF.COM
Prvo mjestu u svijetu koje je podleglo jakom utjecaju Interneta je Halfway u
amerikoj dravi Oregon, koje e biti preimenovano u Half.com prema istoimenom
poduzeu sa sjeditem u Halfwayu.
InfoExpress, br. 5, sijeanj 2000.
Vrlo slinu t ezu zast upa i Bill Gat es, legendarni osniva i veinski vlasnik vodee svjet ske
softverske t vrt ke Microsoft, informat iki guru, kada pie:1
Vea kult uroloka promjena, poput prelaska na int ernet ski nain ivot a, mora u nekom st upnju
bit i generacijska. Puni pot encijal nove t ehnologije pokazat e nam djeca koja odrast aju s njom i
smatraju je dijelom svoje okoline. Na veini amerikih sveuilit a ve postoji krit ina masa za kult uru
Int ernet a. Tu je, naime, vrlo rairena uporaba raunala, brzih komunikacijskih veza i mrenih
komunikacija... Jednako kao to t elefoniraju, st udent i svojim rodit eljima i prijat eljima alju e-pot u...
St udent i razvijaju int ernet ske vjet ine koje e im pomoi u uenju t ijekom cijeloga ivot a. Tvrt ke bi
12
t rebale iskorist it i vjet inu kojom st udent i danas rabe Int ernet u organiziranju i upravljanju svojim
ivot ima. Njihov prist up nam govori kako e se Mrea rabit i za deset ak godina...
Paradigma virt ualne stvarnost i i int ernet ski nain ivota, kako ga naziva Bill Gat es, donose
brojne i t eko predvidive drut vene promjene. Nesumnjivo je da Internet pozit ivno ut jee na opi
st upanj kvalitete ivot a, jer ljude liava brojnih fizikih i sit uacijskih neugoda i problema. S druge pak
st rane, ve su sada uoljive i neke negat ivne t endencije, poput poveanog ot uenja (alijenacije) zbog
smanjene pot rebe za kret anjem u stvarnom prost oru, t e porast a volumena i modalit et a t zv.
informat ikog (raunalnog) kriminalit et a. I privatnost pojedinca, t o se u prvi mah moe uinit i
paradoksalnim, biva sve ugroenijom; ljudi se, dodue, zatvaraju u svoje (virt ualne) svjetove, ali je
uljezima, zbog sveprist unost i Mree i brojnost i dimenzija virt ualnog prostora, istovremeno sve lake
prodrijet i u njih.
Iz svega navedenoga slijedi zakljuak da virt ualnu stvarnost t reba bez dvojbe prihvat it i kao
dobrobit koju ovjeanstvu donosi t ehnoloki razvit ak, ali ist o tako t reba poduzimat i sve znane i
raspoloive mjere kako bi se t aj razvit ak podvrgao odgovarajuoj kont roli t e svjesno i organizirano
usmjeravao.
13
2. DOSTA JE MUDROVANJA
IDEMO NA INTERNET!
2.1

IVOTOPIS INTERNETA
Umjesto nizanja t urih povijesnih i brojanih podat aka o impresivnom razvitku Interneta, njegov
emo ivot opis predst avit i u obliku kratke priice neto poput romansirane biografije.
2.1.1 Dileme oko roenja Interneta
Mnogo to vezano uz roenje Int ernet a i dan-danas je nepoznanica u iroj javnost i. Nejasni su
pravi, konkretni razlozi zbog kojih je amerika vlada potaknula razvit ak mree, a ak je i formalni
dat um roenja diskut abilan.
t o se t ie razloga koji su doveli do razvitka
ARPANET
-a
1
, pret ee Int ernet a, uglavnom su u
opt icaju dvije verzije:
Sl ubena, prema kojoj je svrha izgradnje ARPANET-a bila omoguit i st runjacima i ist raivaima
koji su radili u vojnoindust rijskom kompleksu diljem SAD-a, pa i it avog svijet a, dijeljenje i
ist ovremeno korit enje brojnih raunalnih baza podat aka.
Neslubena, prema kojoj se vojna vrhuka SAD-a strahovito prepala injenice da t adanji Sovjet ski
Savez posjeduje dalekometne, int erkont inent alne raket e s nuklearnim glavama kojima moe unit it i
bilo koju t oku na svijet u. Ako bi t o bilo ba sredit e pot puno cent raliziranog vojnog informacijskog
(komandnog) sust ava, on bi se potpuno raspao, a vojne jedinice bi bile obezglavljene, t o znai i
nedjelot vorne.
Neovisno o stvarnim mot ivima i razlozima, oit o je da je u to vrijeme sazrela spoznaja kako
distri bui rani

informaci jski

sustavi
, ut emeljeni na mrenoj t elekomunikacijskoj infrast rukt uri,
predst avljaju opt imalno rjeenje u mnogim prakt inim sluajevima, a posebice u vojnom
razvojnom, indust rijskom i djelat nom kompleksu.
Dvojben je i t oan dat um poetka funkcioniranja mree ARPANET. Nije da se ne zna ili je
zaboravljeno kada se t o dogaalo, jer o t ome, dakako, post oji opsena dokument acija. Problem je
vie-manje koncept ualne prirode: t reba li, naime, poetkom (roenjem) smat rat i t renut ak kada je
post avljeno prvo specijalizirano komunikacijsko raunalo, t zv.
usmjernik
(engl. Rout er), ili pak in
uspost avljanja fizike veze i obradbene int erakcije dvaju udaljenih raunala.
U prvome bi sluaju t oan dat um roenja Int ernet a bio 2. rujna 1969., a u drugome 20. list opada
ist e godine. No, t o je, pogot ovu s dananje vremenske dist ance, zaist a malo vano, pa se mirne due
moe prepust it i dokonim analit iarima Int ernet a da se o t ome dogovore.
14
2.1.2 Prva razvojna faza skladan brak civilnog i vojnog sektora
U prvom su koraku spojena dva raunala (na Sveuilit ima UCLA i Berkley u Los Angelesu), da bi
ih koncem 1969. godine u ARPANET-u bilo umreeno njih et iri, od kojih jedno u vlasnit vu
Minist arstva obrane SAD-a. Broj povezanih raunala vremenom progresivno rast e, a jednim od
vanijih dogaaja smat ra se prikljuenje mree ALOHANET znaajno udaljenog i prilino izoliranog
Sveuilit a Hawaii 1971. godine u integrirani mreni sust av. U ARPANET-u su lipnja 1971. godine
bila povezana 22 za t adanje pojmove velika raunala, a rujna 1972. ve njih et rdeset ak, to vojnih
t o civilnih, u prilino sloenoj i zamrenoj mrenoj arhit ekt uri.
Ilust racija ekspanzivnog rast a ARPANET-a u prvim godinama post ojanja predst avljena je na slici
2.1. za neke, vie-manje sluajno odabrane toke u vremenu.
SLIKA 2.1 KARAKTERISTINE TOKE U RAZVITKU ARPANET-a
U vojnim je krugovima nakon nekog vremena zakljueno kako t endencija umreavanja sve veeg
broja raunala iz vojnog s onima iz javnog i privat nog sekt ora moe ugrozit i nacionalnu sigurnost
zemlje, a zbog st ihijskog razvit ka mree u njoj vie nije bilo mogue uspost avit i bilo kakav oblik
ozbiljnije kont role i upravljanja. Zat o je 1983. godine odlueno da se mrea razbije u dva segment a
vojni, pod nazivom
MILNET
, i civilni, sa samo formalno izmijenjenim nazivom
ARPAnet
.
a) PROSINAC 1969. (4 VORA) b) SRPANJ 1970. (7 VOROVA)
c) OUJAK 1971. (16 VOROVA) d) TRAVANJ 1972. (23 VORA)
e) RUJAN 1972. (34 VORA)
15
2.1.3 Druga razvojna faza preobrazba u mreu nad mreama
Usporedo s MILNET-om i ARPANET-om razvijalo se jo nekoliko raunalnih mrea velikih
razmjera, meu kojima je svakako najznaajnija bila mrea Nacionalne fundacije za znanost
NSFNET
, koja je 1988. godine povezana s ARPAnetom u voru na Sveuilit u Carnegie-Mellon.
Od t og t renutka nadalje na t aj se kompleksni mreni sust av vrlo velikom vremenskom dinamikom
prikljuuju i daljnje mree, pa se kao naziv t og mrenog konglomerat a poinje korist it i
Internet
.
Int ernet nije, dakle, nast ao smiljeno i planski, ve vie-manje spont ano. Zbog t oga se o njemu i ne
moe govorit i kao o klasinoj mrei, ve mu bolje prist aje odreenje kao svojevrsne mree nad
mreama.
Vano je uoit i kako upravo zbog visokog st upnja st ihijnost i, pa ak i sluajnost i njegova razvitka
Int ernet nikada nije bio podvrgnut bilo kakvim akt ivnost ima regulacije i kontrole. U njemu ni dan-
danas nema nekog sredinjeg i svemonog autorit et a koji bi imao pregled, pa onda i nadzor nad
mrenim dogaanjima, t o ima puno dobrih, ali i prilino loih st rana. No, sit uacija je t akva kakva jest
i nema druge doli prihvat it i je kao stvarnost , odnosno dat ost .
2.1.4 Trea razvojna faza Internet kao ope dobro ovjeanstva
Int ernet je prekoraio granice Sjedinjenih Amerikih Drava jo u ranim sedamdeset im
godinama 20. stoljea, isprva samo u vojnom, ali ubrzo i u civilnom sektoru. 1992. godine on prelazi
prag snova od milijun veih raunala rat rkanih posvuda u svijet u, to je dovelo do razvit ka svijest i
o t ome da o njemu ipak t reba poet i vodit i ozbiljniju brigu. Osnovano je
Internet Society (
Drut vo za
Int ernet ) koje ga proglaava opim dobrom ovjeanst va, poput vode, zraka, biljnog pokrova,
rudnog bogat stva it d.
INTERNET U TREOJ IVOTNOJ DOBI
Ope je uvrijeeno miljenje, a to je i nepobitno dokazana injenica, da je Internet
komunikacijski medij mlaih narataja. Najee ga mladi koriste u rekreacijske
svrhe (filmovi, glazba, spotovi, brbljanje, kontakti), ali sve vie i u poslovne.
No, i meu starijima, onima u tzv. treoj ivotnoj dobi, ima mladih duhom. Prema
podacima objavljenima u Hrvatskom telekomu, sve kvalitetnijem glasilu
Hrvatskih telekomunikacija, u broju za sijeanj 2000. godine, koncem 1999. bilo je
oko 500 pretplatnika HiNeta starijih od 60 godina. To iznosi oko 0.7% ukupnog
broja korisnika, to nije osobito ohrabrujui podatak, jer je, prema rezultatima
istraivanja internetske agencije IDC, svjetski prosjek udjela starije generacije u
ukupnoj internetskoj korisnikoj populaciji preko 2.5%. Njihov se interes
koncentrira uglavnom na itanje elektronikih izdanja novina i asopisa, te
posjeivanje Web mjesta s popularno-znanstvenim i rekreacijskim sadrajima, kao i
medicinskim savjetima.
U godinama t o slijede iri krugovi ljudi, a posebice oni iz medija, otkrivaju Internet, koji je
got ovo et vrt st oljea predst avljao svojevrsnu t ajnu koju su dijelili i uvali vojnici i znanstvenici.
Naglo raste broj soft verskih t vrtki koje se usmjeravaju prema mrenim aplikacijama, ukazujui
korisnicima na nesluene mogunost i i
bogatstvo Interneta
.
16
JO UVIJEK IMA PUNO
NEZAINTERESIRANIH ZA INTERNET
Rezultati recentnog istraivanja tvrtke CyberDialogue, prema kojima je ak 27.7
milijuna odraslih Amerikanaca pokualo neto raditi na Internetu, ali su se
razoarali, tako da vie ne vide svrhu niti osjeaju potrebu za novim avanturama
te vrste, iznenadili su pa i uzbudili strunjake. Sada se intenzivno radi na
utvrivanju konkretnih razloga takvom negativistikom stavu ak desetak posto
Amerikanaca prema Internetu i njegovim mogunostima.
Zanimljivo je da je hrvatsko Ministarstvo znanosti i tehnologije jo 1998. godine
provelo slino istraivanje, iji su rezultati, meut im, malo poznati u iroj javnosti,
moda ba zbog njihove poraznosti. Prema tom istraivanju, ak 48% ispitanika je
izjavilo da im raunalo uope ne treba. 53.5% ispitanika meu onima koji jo
nemaju osobno raunalo ne namjerava ga ni nabaviti u sljedeih pet godina, a
daljnjih 20.6 posto ne zna hoe li to uiniti.
Dakle, moe se pretpostaviti kako u Hrvatskoj preko 70% ljudi do 2003. godine
nee imati ostvarene ni elementarne pretpostavke da bi o radu na Internetu uope
mogli razmiljati, a kamoli ga zavoljeti ili ne.
Spoznaja ravna procjeni uinaka velike elementarne nepogode!
Ova je razvojna faza, koju karakt erizira suoavanje irokih masa s mogunost ima Int ernet a i
privikavanje na nove uvjet e to ih one st varaju, trajala vrlo krat ko, t ek t ri do et iri godine. Jednom
kada je brana probijena, bujica je nezaust avljivo krenula. Kljuna pukot ina kroz koju je Internet
procurio u sve pore ivot a i rada ljudi bilo je ust anovljavanje
Worl d

Wi de

Weba
, kao skupa
neprijeporno najat rakt ivnijih mrenih usluga, 1995. godine.
VJEROJATNO NAJSTARIJA KORISNICA INTERNETA
PRAG Zasigurno najstarija studentica na svijetu, a moda ujedno i najstarija
korisnica Interneta, ehinja Blanka Vavrinova, nedavno je proslavila svoj 99.
roendan.
ila bakica upisala se u rujnu 1998. godine na posebna predavanja za starije osobe
na Kemijsko-tehnolokom fakultetu u ekoj prijestolnici te je do sada odsluala tri
semestra prehrambene tehnologije. Trenutano razmilja o promjeni smjera studija,
ali je izjavila da svakako namjerava nastaviti studij.
Pri izvravanju studentskih obveza koristi se, prema vlastitoj izjavi, Internetom, i to
dosta esto.
Agencijska vijest, TK, 01. 02. 2000.
17
2.1.5 etvrta razvojna faza Internet kao novi gospodarski prostor
Upravo je World Wide Web koncept u punoj mjeri afirmirao shvaanje da Int ernet moe bit i
iskorit en ne samo kao t ehnika infrast rukt ura za razmjenu informacija potrebnih u poslovanju, ve
t akoer i kao medij unutar kojega e se samo poslovanje obavljat i, odnosno kao akt ivni poslovni
imbenik.
SVE O INTERNETU
elite li doznati neto vie o Internetu? Primjerice, to je uope Internet i kako je
nastao. Kako radi? Tko njime upravlja? Na adresi to slijedi nalaze se linkovi na
lanke koji daju odgovore upravo na ta pitanja. Ova adresa, dakle, nije adresa
jednog od onih arenih mjesta koja su prepuna animacija i zapanjujuih grafika, no
svakako ima zanimljiv i pouan sadraj. Uostalom, onaj tko surfa Internetom trebao
bi i poneto znati o mrei svih mrea.
Adresa:
http://hotwired.lycos.com/webmonkey/guides/net/index.html
Tako je Int ernet post ao najveim moguim t rit em svega i svaega roba, usluga, kapit ala, rada i
informacija odnosno, jo preciznije reeno, novim
gl obalnim

gospodarskim

prostorom
. U njemu,
polako ali sigurno, nest aju umjetne barijere izazvane raznoraznim, no prvenst veno polit ikim
intervencijama. Meut im, ist ovremeno je na djelu i afirmacija
mul tikul turalizma
, pri emu se
ostvaruju mogunost i ravnopravnoga suivot a razliit ih kult ura, et ikih kodeksa, religijskih uvjerenja i
nacionalnih posebnost i. Moe se ust vrdit i kako je gospodarska globalizacija, iji je Int ernet post ao
virt ualni odraz, samo dio civilizacijske globalizacije.
BUENJE USPAVANOG DIVA
Da se jaz u prometu ostvarenom elektronikom trgovinom (e-commerce) izmeu
Europe i SAD-a sve vie smanjuje, pokazala su nedavna istraivanja Forrester
European Research Centera iz Amsterdama.
Predvianja govore da e elektronika trgovina u Europi dosei 1.6 trilijuna eura
2004. godine. Porast razmjene roba i usluga putem mree smanjit e razlike izmeu
dva kontinenta tako da e Europa ostvariti polovinu prometa kojeg trenutano
ostvaruju elektroniki progresivne SAD, a vremenska razlika od 30 mjeseci (koliko
su, prema procjenama, SAD naprednije od Europe) prepolovit e se na 15 mjeseci
zaostatka.
Ninoslav Plee
InfoExpress, br. 5, sijeanj 2000.
18
Sredinom devedeset ih godina poinju dolazit i na vidjelo uinci djelovanja got ovo perfekt noga
t rit a kakvo do t ada u povijest i nije zabiljeeno ni u kakvom obliku. Na t om t rit u ono to se
pokazaje loim malo-pomalo ispada iz igre, a opst aje sve ono dobro. Mnogi su platili ceh
bespot ednoj konkurenciji, nesnalaenju, neznanju ili, event ualno, loim namjerama, ali su zat o mnogi
drugi u Int ernet u ili pomou njega it ekako profit irali. U ekonomskoj povijest i svijet a nikada ranije
nisu zabiljeeni primjeri t ako brzoga porast a broja novih tvrtki i t ako nagloga bogaenja njihovih
vlasnika i/ili menadera.
OD KUE JE NAJLJEPE !
Raunalne mree, a posebice Internet nagovjeuju velike promjene u organizaciji
rada i poslovanja naime, sve je vei broj ljudi koji svoj posao obavljaju od (ili kod)
kue, komunicirajui sa svojim matinim poduzeem putem mree. Taj trend biljei
ve due vrijeme postojani rast, ali u najnovije vrijeme ini se da se ak i akcelerira.
Koncept obavljanja posla od kue tradicionalno se naziva Teleworking, a u
posljednje vrijeme za istu pojavu sve se ee koristi i engleski termin
Telecommuting. Popularni programski paketi, kao to su ICQ ili NetMeeting,
omoguuju komunikacije s poslovnom centralom i pristup svim poslovnim
informacijama koje udaljene zaposlenike, uljuljkane u toplini vlastitog doma, mogu
zanimati. Uz to, poveavaju se i njihove mogunosti bezbolnijeg usavravanja u
poslu ili specijalizacije.
Dobar dokaz znaajnosti ovoga trenda su i vijesti da su dvije velike kompanije
Ford Motors Co. i Delta Air Lines nedavno, praktiki istodobno, odluile svim
svojim zaposlenicima koji to, naravno, ele pokloniti osobna raunala i pristup
Internetu, kako bi im omoguile da barem dio svojih poslova obavljaju od, odnosno
kod, kue.
Tijekom pet -est godina, do dananjih dana, Int ernet se profilirao u segment irani gospodarski
prost or unut ar kojega su razluiva et iri gospodarska sekt ora:
- sekt or proizvoaa elemenat a int ernet ske infrast rukt ure
- sekt or nudit elja int ernet skih usluga i aplikacija
- sekt or elekt ronikih t rgovaca raznim robama i uslugama
- sekt or posrednika u elektronikome trgovanju
U
sektoru proizvoaa elemenata internetske infrastrukture
djeluju prvenst veno ve od ranije
post ojee klasine t elekomunikacijske kompanije, ali se javlja i mnotvo novih proizvoaa. Tu su,
uglavnom, proizvoai int eligentne opreme za pripremu, memoriranje i prijenos informacija na
daljinu.
Sektor davatel ja internetskih usluga i apli kaci ja
okuplja tvt ke koje su kao osnovnu proizvodnju
prihvat ile razvijanje i nuenje usluga i aplikacija za rad krajnjih korisnika Int ernet a. Ovdje t reba, u
prvome redu, spomenut i sve brojnije ponuae usluga pretraivanja informacija, ali i jo sloenijih
aplikacija, poput izrade web st ranica, programa za elekt roniko trgovanje i elekt roniko bankarstvo,
rekreacijskih aplikacija, i mnogih drugih slinih, pret eit o soft verskih sust ava.
19
LIJENINAMA NEMA MJESTA U E-BUSINESSU
Slavna zvijezda akcijskih filmova, Belgijanac Jean Claude Van Damme, nedavno
je, prema agencijskoj vijesti AP-a iz oujka 2000., neslavno najuren s mjesta
direktora kompanije The Entertainment Internet, poznate po produkciji
internetskog zabavnog programa. Upravni odbor tvrtke zatraio je od Van Damma
da podnese ostavku na svoju dunost jer je premalo doprinosio njezinu boljitku.
Upravni odbor TEI-a objavio je priopenje za javnost u kojemu navodi da e raditi
samo s aktivnim lanovima koji mogu dati pozitivni doprinos poveanju vrijednosti
tvrtke.
Van Damme to, oito, nije ht io (ili nije mogao).
U treem sekt oru
sektoru elektroni kih trgovaca
svoje mjesto t rai mnotvo ponuaa
najrazliit ijih roba i usluga, ba kao t o je t o sluaj i na konvencionalnim t rit ima. Ovdje je uoljiv
t rend specijalizacije za t rgovanje t ono odreenim robama i uslugama, a u svakom od t ih segmenat a
(primjerice, knjige, glazbeni proizvodi, odjea, raunala, lijekovi, savjetodavne usluge, t urist iki
aranmani, raunalne igre, obrazovne usluge it d.) neki se snalaze i prolaze bolje, a neki loije.
Konano,
sektor posrednika u internetskom poslovanju
, koji je najmlai meu svim
sektorima int ernet skoga gospodarstva, okuplja t vrtke t o organiziraju i provode st anovit u vrst u
elekt ronikoga burzovnog poslovanja, funkcionirajui, u naelu, poput konvencionalnih burza ili
oglasnika. Ovdje se zarauje spajanjem ponude i potranje, odnosno povezivanjem prodavaa s
pot encijalnim kupcima na Int ernet u.
Shemat ski prikaz Int ernet a kao segment iranog globalnog gospodarskog prost ora nalazi se na slici
2.2.
SLIKA 2.2. INTERNETSKI GOSPODARSKI PROSTOR
PROIZVOAI
ELEMENATA
INTERNETSKE
STRUKTURE
ELEKTRONIKI TRGOVCI
POSREDNICI U
ELEKTRONIKOM
TRGOVANJU
NUDITELJI
INTERNETSKIH
USLUGA I APLIKACIJA
20
2.2

KLIJENTSKO-POSLUITELJSKA ARHITEKTURA INTERNETA
Osnovna filozofija funkcioniranja Int ernet a odraava se u njegovoj tzv.
klijentsko-posluitel jskoj
arhitekturi
(eng. Client-Server Archit ect ure). Temeljna obiljeja t akve arhitekt ure vjerojat no je
najlake objasnit i poe li se od odnosa unutar samo jednoga para komunikacijskih, a onda moda i
poslovnih subjekat a.
Radi se o tome da jedan od subjekata neto t reba i trai, a drugi mu t o moe i hoe pruit i. Onaj
koji t rai naziva se klijentom, a onaj koji nast oji (i, event ualno, odnosno najee uspijeva) zadovoljit i
njegovu pot ranju (pot rebe) igra ulogu posluit elja. U komunikacijskim sust avima klijent zaht ijeva
informacijsku uslugu, a posluit elj je daje. Kao int ernet ski klijent moe se pojavit i bilo koja fizika ili
pravna osoba, odnosno organizacija, a njenim zaht jevima udovoljavaju
davatelji internetskih usluga
(engl. Int ernet Service Provider, ISP). Pragmat iki govorei, razlikuju se klijent ska i posluit eljska
raunala, iza kojih, dakako, stoje ljudi, tvrtke ili organizacije.
Na slici 2.3. nalazi se prikaz odnosa internet skog klijent a i davat elja int ernet skih usluga, meu
kojima posreduje komunikacijska mrea (Int ernet).
SLIKA 2.3. ODNOS KLIJENTA I DAVATELJA INTERNETSKIH USLUGA
Valja, meut im, ist ai kako sit uacija ipak nije t ako krajnje jednost avna, i t o iz najmanje t ri razloga:
Uloge klijent a i posluit elja mogu se vremenom mijenjat i, t j. neki subjekt moe u odreenom
t renutku igrat i jednu, a kasnije drugu ulogu. Da sit uacija bude jo zamrenija, neki subjekt i mogu
ist ovremeno figurirat i i kao klijent i i kao davatelji int ernet skih usluga.
Na Int ernet je danas prikljueno, prema nekim mjerodavnim procjenama, vie od deset milijuna
veih (snanijih) raunala koja ist ovremeno mogu komunicirat i s nekoliko ili vie drugih raunala,
bilo kao klijent i ili kao posluit elji, ili pak u objema funkcijama.
Klijent u opem sluaju ne mora znat i t ko mu prua uslugu, a davat elj usluge ne mora znat i kome
je daje. I klijent i i davat elji usluga su, dakle, u naelu, anonimni. ak tovie, oni su, opet u naelu,
virt ualni, t o znai da se mogu predst avljat i drugaijima ili razliit o od onoga to zapravo jesu.
Imajui u vidu navedene injenice, post aje vjerojatno jasnim zbog ega o internet skom
gospodarskom prostoru valja razmiljat i i govorit i kao o
vi rtualnom

prostoru
, odnosno
uni verzumu
pri vi dne

stvarnosti
.
No, usporedo s gospodarskim i poslovnim akt ivnost ima u Internet u se razvija i iroka palet a
akt ivnost i koje uope ili prividno nemaju izravne veze s poslovanjem i ekonomijom, ili su t e veze t ek
marginalne i zaobilazne.
PREGLEDNIK
ZAHTJEV
INFORMACIJA
DAVATELJ
USLUGA
PODACI
INTERNET
21
FINCI NAJREVNIJI POTROAI INTERNETA
HELSINKI Vie od 40 posto Finaca redovito se koristi Internetom, to Finsku
prema postotku stanovnitva dovodi na prvo mjesto u svijetu po njegovoj uporabi.
U zemlji s 5.1 milijuna stanovnika, raunalo s prikljukom na Internet posjeduje 2.2
milijuna osoba. Fince po nazonosti na Internetu slijede Amerikanci, Islanani,
Norveani i veani.
Jutarnji list, 25. 03. 2000.
Nasumice odabrani primjeri za to mogle bi bit i razne polit ike akt ivnost i, zabava, dobrot vorne
akcije ili briga o kunim ljubimcima. Sve su t e akt ivnost i ost varive upravo u okvirima klijent sko-
posluit eljske arhit ekt ure unut ar koje netko net o daje, nudi ili servira, a netko drugi net o treba, t rai
ili zaht ijeva. Mrena infrastrukt ura Int ernet a podupire uspost avljanje veze izmeu klijenat a i
posluit elja ma gdje se oni nalazili, ma kako razliit i bili i kojem god civilizacijskom krugu pripadali.
Svima im na raspolaganju stoje st anovit e mrene usluge, a kada su one grupirane po srodnost i i
st andardizirane nazivaju se
internetskim servisi ma
.
22
2.3

AH, TI DIVNI SERVISI!
Izvorni pot icaj na razvijanje ARPANET-a bilo je, st rikt no komunikoloki gledajui, st varanje
uvjet a za uspost avljanje int erakt ivne (dijaloke, konverzacijske) informacijske veze meu lanovima
para udaljenih komunikacijskih partnera, t o se pak, t ehnikim rjenikom izreeno, naziva
uspost avljanjem veze iz toke u toku (engl. Point -to-Point ). Druga je st var, i gotovo nevana
injenica, t o to su formalni komunikat ori upravo elekt ronika raunala i srodna oprema, a t ek iza
njih st oje st varni komunikatori ljudi. Isto t ako, nije pret jerano vano ni t o t o je mrea imala za
primarni cilj podrat i vojno-komandni sust av, u kojemu se u jednom smjeru odailju gotovo iskljuivo
instrukti vne

informaci je
(naredbe, komande), a u drugome prakt iki samo
izvjetajne

informaci je
(potvrde o izvrenju ili obavijest i o neizvrenju naloenih radnji).
Klijent sko-posluit eljska arhit ekt ura ARPANET-a bila je kao skrojena upravo za zadovoljavanje
t akvih komunikacijskih pot reba. Kasnije, kada se spekt ar primjena mree proirio u mnoga civilna
podruja akt ivnost i, a posebice danas, to se pokazaje kao ozbiljno ogranienje Int ernet a u onim
primjenama koje iziskuju vrlo brzu promjenu smjera ili ak istovremeno komuniciranje u oba smjera,
dakle, u t zv.
realnovremenskim
(engl. Real Time, RT) primjenama.
INTERNETSKO BUENJE
Poetkom 2000. godine u Njemakoj se pojavila jedna nova, vrlo zanimljiva
internetska usluga usluga internetskog buenja. U odnosu prema ve odavno
prakticiranom telefonskom buenju, internetsko je buenje po mnogo emu
drugaije. Primjerice, nee vas probuditi vie ili manje iritirajua zvonjava ili
zujanje, ve neka od melodija koju ste sami izabrali meu stotinama ponuenih.
Nadalje, Internet e vas probudit i, ako to elite, i putem vaeg prijenosnog
raunala ma gdje u svijetu se nalazili, ak i onda kada tono ne znate gdje ete
zapravo biti kada naruujete buenje, uz uvjet da je ono u datom trenutku
prikljueno na Mreu. I, konano, moda ono najvanije usluga je (prividno)
besplatna. Ono u zagradi prividno znai da ete cijenu platit i prisilnom
izloenou odreenom broju reklamnih poruka koje ete morati "progutati" prije
no to ete moi poeti radit i neto drugo na Internetu.
U prva dva tjedna postojanja ovoga servisa koristilo ga je oko 3.000 naruitelja, i to
putem adrese
www.weckruf.de
U neposrednom nast avku tekst a pozabavit emo se t zv.
standardnim

internetskim

servi sima
, od
kojih su neki vie a neki manje primjereni specifinim potrebama pojedinanih korisnika, ali su svi
oni, u naelu, nezavisni o svojim konkretnim primjenama.
Na dananjem st upnju razvitka Int ernet a mogue je razluit i tri najvanija
generi ka
i vie
izvedeni h

opih

servi sa
.
Kronolokim redom njihova nast ajanja, najvaniji generiki st andardni int ernet ski servisi su:
- daljinski prijenos datot eka
- elektronika pot a
- World Wide Web
23
Iz njih ili kombinacijom nekih od njih nast alo je nekoliko daljnjih vanih izvedenih opih
internet skih servisa, i to:
- dost avne list e
- diskusijske skupine
- avrljanje
- int ernet ska t elefonija/videotelefonija
- t elekonferencije/videokonferencije
Klasifikacija st andardnih int ernet skih servisa koja ujedno, u sluaju izvedenih servisa, slijedi i
logiku njihova izvoenja prikazana je shemat ski na slici 2.4.
SLIKA 2.4. KLASIFIKACIJA STANDARDNIH INTERNETSKIH SERVI SA
INTERNETSKI SERVISI
DALJINSKI
PRIJENOS
PODATAKA
ELEKTRONIKA
POTA
WORLD WIDE WEB
DOSTAVNE
LISTE
KORISNIKE
DISKUSI JSKE
SKUPINE
AVRLJANJE
INTERNET
TELEFONIJA
KLASINA
TELEFONIJA
24
2.3.1 Daljinski prijenos datoteka
Ideja daljinskog prijenosa datot eka uz odgovorajui prot okol (skup pravila koja reguliraju prijenos)
jezgro je it ave ideje Int ernet a. Mrea je, naime, i razvijena upravo zat o da bi se raunalne datot eke
razliit ih vrst a i t ipova, smjet ene u jednom raunalu mogle prenijet i na neko drugo raunalo, i pot om
na njenu obraivat i. ak je i zamisao o elektronikoj pot i nast ala net o kasnije.
BEINI PRISTUP INTERNETU (1)
WAP (Wireless Application Protocol) je protokol koji omoguuje izravan pristup
internetskim sadrajima s mobilnog telefona, bez povezivanja na raunalo ili neko
slino pomagalo. Tako svaki WAP telefon ima ugraen program pretranik (eng.
Browser) pomou kojega se mogu pregledavati tzv. WAP stranice, ali treba znati da
se tu ne oekuje onako kvalitetan grafiki prikaz sadraja kao u sluaju pravih
Web stranica.
Kod WAP-a se radi uglavnom o itanju posebno nainjenih tekstualnih stranica, za
iju se izradu koristi poseban jezik WML (Wireless Markup Language).
Na tritu je nastala zbrka oko WAP-a jer su se u mobitelima pojavile dvije,
meusobno inkompatibilne verzije protokola 1.0 i 1.1. Danas je ve gotovo
izvjesno da e u borbi tih dvaju protokola prevladati verzija 1.1, koju forsira
kompanija Nokia. Situaciju, meut im, komplicira to to su u nekim velikim
zemljama (primjerice, u Francuskoj) ve potpuno izgraene i uhodane mree
zasnovane na verziji 1.0, iji je glavni zagovornik kompanija Siemens.
Onima koji nisu ivotno zainteresirani za beini pristup Internetu moe se zato
jednostavno savjetovati da malo priekaju dok se praina ne slegne i stvari ne
dou na svoje mjesto.
Prot okol za prijenos datot eka oznauje se akronimom (krat icom)
FTP
(engl. File Transfer
Prot ocol). Mjest a s kojih se mogu preuzimat i dat ot eke u Internet u nazivaju se
FTP
-
mjestima
, a
procjenjuje se da se na njima odrava preko 100 milijuna razliit ih dat ot eka. FTP-mjest a ne t reba
brkat i s web mjest ima, koja su bit no drugaiji izvori podataka i o kojima e bit i vie rijei u odjeljku
2.3.3.
Neka su FTP-mjest a u Int ernet u privatna i prist up njihovim dat ot ekama ogranien je na manji broj
ovlat enih korisnika, ali je daleko vei broj javnih FTP-mjest a s dat ot ekama kojima moe prist upat i,
naelno, svaki korisnik Int ernet a (dakako, pod odreenim financijskim i drugim uvjet ima). Takva se
FTP-mjest a nazivaju
poslui telji ma anonimni h korisnika
. Zaint eresirani korisnik akt ivirat e
t akvoga posluit elja aljui mu
zahtjev

za

pri jenos

datoteke
(engl. File Transfer Request ) i navodei
svoju adresu u Int ernet elekt ronikoj pot i kao
lozinku
(engl. Password).
Od t og t renutka nadalje korisnik u dijalogu komunicira s FTP-posluit eljem, korist ei se prit om
odgovarajuim
programom za dal jinsko preuzimanje datoteka
(eng. Remot e Files Downloading
Program, RFDP).
2.3.1.1 Geneza i vrste programa za daljinski prijenos datoteka
U svom izvornom obliku, servis daljinskog prijenosa dat ot eka ostvarivao se pomou programa ije
je naredbe korisnik morao sam pisat i i akt ivirat i. U pravilu, ost varivao se u okruenju operacijskog
sust ava
UNIX
. Budui da je zaht ijevao razmjerno visok st upanj osposobljenost i, znanja i ekspert ize
korisnika, t aj rani oblik FTP servisa nije bio osobit o dobro prihvaen i prakt iciran u irim korisnikim
krugovima.
25
U ranim devedeset im godinama (godinu ili dvije nakon int ernet skog
booma
), servis se daljinskog
prijenosa datot eka unekoliko aut omat izira. Tada su razvijene mogunost i odabira datot eka pomou
unaprijed pripremljenih
izbornika
(engl. Menu), uz asistenciju nekad vrlo popularnih mrenih servisa
Gopher
i
Telenet
, koje, meut im, ovdje neemo podrobnije objanjavat i. Nedost at ak je ove
realizacije FTP servisa bio u t ome t o je neki dobrohot ni programer morao unaprijed pripremit i
izbornike, a t akvih ba i nije bilo mnogo.
Daljnji razvojni korak predst avljaju grafiki FTP programi. Oni su razvijeni za koritenje u
okruenju nekog operacijskog sust ava iz familije
Windows
i oponaali su njihovu temeljnu filozofiju.
Najpopularniji su meu njima, a jo i danas razmjerno est o u uporabi, programi
WS_FTP
i
CuteFTP
, t e
Fetch

NetFinder
i
Anatchie
namijenjeni daljinskom prijenosu datot eka meu
Macint osh raunalima.
Sami t i programi, kao i pojedinost i o nainu njihove uporabe mogu se nai, primjerice, na
sljedeim internet skim adresama:
www.shareware.com
i
www.t opsoft .com
Konano, unazad nekoliko godina programi za daljinski prijenos podat aka ugrauju se u t zv.
web
preglednike
(engl. Web Browser). O ovim e soft verskim alat ima bit i vie rijei u odjeljku 2.3.3., pa
emo za sada samo spomenut i kako u ovome sluaju FTP-mjest a figuriraju kao dokument i s
poveznicama put em kojih korisnik moe dobit i uvid u direkt orije i datot eke na pojedinom FTP-mjest u,
t e jednost avnim klikom izvrit i odabir traene dat ot eke i njeno
preuzimanje
(engl. Download) na
svoje raunalo.
2.3.1.2 Koristi od i opasnosti kod primjene servisa daljinskog prijenosa datoteka
Daljinski prijenos datot eka moe se korist it i za najrazliit ije svrhe. Najee su, ipak, primjene
sljedee:
- prijenos binarnih dat ot eka izmeu udaljenih raunala
- prijenos t ekst ualnih (ASCII) datot eka izmeu udaljenih raunala
- preuzimanje programa s udaljenih raunala
- prijenos mult imedijskih dat ot eka (slike, video zapisa i zvuka)
Najvei je problem pronai FTP-mjest o na kojemu se moda nalazi t raena dat ot eka. Pri t ome e
od korist i bit i razliit i direkt oriji FTP-mjesta i njihovih sadraja. U sluaju da se trae neke
uobiajene, popularne ili opepoznat e dat ot eke, mjest o u Int ernet u koje e bit i dobro posjet it i je
ono na adresi:
http://t ile.net /ft p-list /
U kompliciranijim sluajevima moda e od korist i bit i informacije sust ava
Archie
, u kojemu se
mogu nai informacije o milijunima dat oteka lociranih na raunalima posvuda u svijet u. Archie
podrava razliite naine traenja pot rebnih informacija, slinih onima koje nude najpoznat iji web
pret raivai, o kojima e bit i vie rijei u odjeljku 2.3.3.3. O pojedinost ima korit enja ovoga sust ava
mogue se informirat i na nekoj od sljedeih int ernet skih adresa:
www.lerc.nasa.gov/archieplex/
www.gh.cs.su.oz.au/Ut ils/archieplexform.ht ml
http://src.doc.ic.ac.uk/archieplexform.ht ml
26
Opasnost pri korit enju servisa daljinskog prijenosa datot eka proizlaze iz t oga t o se na t aj nain uz
oekivani sadraj s nekog udaljenog raunala mogu preuzet i i
raunalni virusi
, odnosno
podmetnut i programi koji napadaju i inficiraju raunalo na koje se prenosi dat ot eka s nekog
drugog raunala. Problem je raunalnih virusa ozbiljan, ali se ini da je i donekle predimenzioniran.
Danas ve, naime, postoje prilino pouzdane mjere ant ivirusne zat it e, o kojima e bit i vie rijei u
odjeljku 4.3.4.
BEINI PRISTUP INTERNETU (2)
Jedna od glavnih atrakcija sajma CeBit 2000 u Hannoveru je WAP (Wireless
Application Protocol) protokol za pristup Internetu putem mobilnih telefona, te
ureaji (GSM telefoni) koji koriste WAP. Kako bi korisnici mogli pristupiti Internetu
putem mobilnih telefona, potrebno je da WAP podravaju GSM operatori, ali i sami
korisnici moraju imati posebne telefone.
Gotovo sve telekom kompanije koje u svojoj ponudi imaju mobilne telefone imaju i
ureaje koji podravaju WAP. Sami WAP telefoni imaju vee ekrane kako bi se
lake moglo surfati Internetom, ali i neke dodatne mogunosti.
Osnovni problem za WAP tehnologiju je spori prijenos podataka. Problem je to vei
to su cijene koritenja GSM mnogo vie od obinih fiksnih telefona. Rjeenje se
vidi u novoj tehnologiji GPSR (General Packet Radio System) koja bi mogla
poveati WAP prijenos podataka za 500 posto. Oekuje se da e do 2002. godine
biti prodano desetak milijuna novih ureaja, a 1999. godine prodano ih je oko 2.5
milijuna.
Jutarnji list, 27. 02. 2000.
2.3.2 Elektronika pota
Elekt ronika pot a (engl. Electronic Mail, E-Mail, e-mail) mreni je servis koji kombinira
ekspedit ivnost t elefonske i t rajnost pisane komunikacije, odnosno korespondencije. Koncipirao ga je
1971. godine, dakle jo u ranom djet injstvu ARPANET-a, ameriki inenjer Ray Tomlison.
Najprivlanija su obiljeja servisa elekt ronike pote njegova jednostavnost pri uporabi i primjerenost
svakodnevnim komunikacijskim pot rebama poslovnih i drugih korisnika.
U elekt ronikoj pot i poruku ne treba pisat i rukom, kada je ona nerijet ko t eko it ljiva i neuredna,
ili pak t iskat i strojem, ne t reba je stavljat i u omotnicu, ne t reba je frankirat i, nit i nosit i do najblieg
pot anskog sanduia ili ureda, to sve iziskuje utroak znaajne koliine vremena i novca. U
usporedbi s drugim t elekomunikacijskim t ehnikama kao prednost elekt ronike pot e pokazuje se i
injenica da ona ne iziskuje istodobno akt ivnost , odnosno raspoloivost obaju komunikatora (za
razliku od t elefonskog razgovora koji je neostvariv ako oba sugovornika nisu na liniji). U usporedbi
s t radicionalnim pot anskim (pismovnim) komuniciranjem poruke u elekt ronikoj pot i put uju
daleko bre, a st upanj pouzdanost i njihove isporuke na odredite daleko je vii. U svezi s ovim
pot onjim postoji ak i zgodna igra rijei u engleskom jeziku koju su smislili zagrieni poklonici
Int ernet a internaut i ili cybernaut i, kako ih jo zovu koji, za razliku od elektronike pot e (e-mail),
klasinu pot u nazivaju duhovito
snail mail
(pueva pot a).
Zbog svega navedenoga, elekt ronika pot a omoguuje svakome dobro organiziranje i planiranje
komunikacijskih akt ivnost i, t e ot klanjanje neeljenih prekida u radu zbog tog trenut ka nepot rebnih
komunikacijskih poziva izvana. Sjet imo se samo, primjerice, koliko put a je svakoga od nas
iznerviralo beskonano t elefoniranje alt erskog slubenika u banci dok smo bespomono st ajali u repu
ekajui svoje vlast it e pare!
27
U usporedbi s ost alim oblicima pisane komunikacije (konvencionalna korespondencija, fax, t elex,
i sl.) elektronika je pot a razmjerno jeft ina. Ta je njena karakt erist ika t o vanija t o je volumen
komunikacije vei.
Uz navedene vie-manje objekt ivne prednost i elekt ronike pot e uoljive su i neke njene moda
manje vane, ali ipak privlane subjekt ivne ili psiholoke prednost i. Primljena poruka u
elekt ronikoj pot i u velikoj mjeri zadrava arm i prisnost klasine pisane korespondencije,
podgrijavajui t ako nost algiju za dobrim st arim vremenima korisnika u nerijet ko
dehumaniziranim i st erilnim visokot ehnolokim sredinama i uvjet ima rada i ivot a. Isto t ako, za
razliku od t elefonske komunikacije, mogue je precizno utvrdit i jest e li napisali t ono i precizno ono
t o st e zaist a i eljeli, jer ovdje rijei ne naviru bre od misli. Na posljetku, unat o brojnim priama
o rizicima od ugroavanja privatnost i pojedinaca u int ernet skom okruenju, elektronika pot a ipak
zadrava privlaan okus dijeljenja t ajne s nekim koga st e po svojoj elji odabrali.
ini se da s daljnjom argument acijom u prilog elektronikoj pot i ne t reba duljit i, pa emo se zat o
orijent irat i izlaganju nekih pojedinost i njene primjene u razliit im ivotnim i radnim sit uacijama.
2.3.2.1 Adresa u elektronikoj poti
Komunikacija put em elektronike pot e u Int eret u moe se uspost avit i izmeu bilo koja dva
subjekt a (pret platnika) prijavljena kod nekog davatelja int ernet skih usluga (ISP-a), koji im je dodijelio
odgovarajuu adresu. Adrese su t ipizirane (standardizirane) i jednoobrazne, bez obzira na to koji ih
davat elj usluge pridjeljuje korisnicima, a sastoje se iz dva osnovna dijela:
ime-korisnika@int ernet ska-adresa
ili, specifinije:
ime@organizacija.podruje
Ime korisnika i naziv organizacije odreuje korisnik proizvoljno, a oznaku podruja dodjeljuje mu
davat elj usluga. Oznake podruja razlikuju se u Sjedinjenim Dravama od onih u ost at ku svijet a, pa se
t ako u SAD-u korist e sljedee oznake:
com komercijalne i profit ne organizacije
org mjeovite i neprofitne organizacije
net int ernet ska infrastrukt ura i davat elji int ernet skih usluga
edu fakultet i i sveuilit a
gov federalne vladine agencije
U ostalim dijelovima svijet a oznaka podruja je ujedno oznaka zemlje u kojoj se korisnik
regist rirao za rad s Internet om. Primjeri su t akvih oznaka:
hr Hrvat ska
si Slovenija
at Austrija
au -Aust ralija
it It alija
de Njemaka
uk Velika Brit anija
hk Hong Kong it d.
Pojedini davat elji usluga nude i mogunost ot varanja vie razliit ih adresa za ist og korisnika, t e
vie adresa koje imaju jednake nazive organizacije i domene, ali razliit a imena korisnika. Prva je
28
mogunost zanimljiva onda kada korisnik eli imat i javne i t ajne adrese elekt ronike pot e, dok e
drugu korist it i t vrtke s vie zaposlenih koji e primat i poruke na isto raunalo, ali e svakomu bit i
dost upne samo one upuene ba i samo njemu.
Tako, primjerice, tvrt ka X iz Zagreba moe ot vorit i adrese za svoje zaposlenike Ivana, Jasnu i
Karla koje e glasit i:
ivan@t vrt ka-x.hr
jasna@tvrt ka-x.hr
karlo@tvrt ka-x.hr
E-MAIL TREBA ZNATI SLATI
NORWICH Jedan je student prekinuo studij elektronike nakon to je, putem
elektronike pote, zabunom poslao pornografsku sliku mnogim studentima, ali i
predavaima.
Andrew Broadbent (19) snimio je s Interneta u raunalo koleda fotografiju
ljubavnog para u spolnom inu. Zatim ju je pokuao poslati prijatelju Danielu
Conellyju, nakon to se ulogirao lozinkom drugoga studenta. No, sliku je poslao
svima u koledu grada Norwicha ije prezime poinjen slovom C. O tome je
obavijeten ef koleda, koji je pozvao policiju. Broadbent, iz Cringleforda u
Norfolku, priznao je objavljivanje nedolinosti, suprotno zakonu o objavi opscenosti.
Kanjen je s 200 funti sterlinga, uz 80 funti sudskih trokova. Njegov branitelj
James Landlee rekao je kako je mladi poinio luckastu pogreku, ne znajui da
se slanje lascivnog e-maila smatra objavljivanjem.
Takvo se ponaanje ne moe tolerirati, naglasio je glasnogovornik koleda Mark
Bayley.
Agencijska vijest AP, 01. 04. 2000.
2.3.2.2 Tipian primjer postupanja pri koritenju servisa elektronike pote
U najkraim crt ama prikazan, t ipian post upak (sesija) pri korit enju st andardnog int ernet skog
servisa elektronike pot e bio bi sljedei:
Korisnik pokree svoj program za elektroniku pot u. Svi st andardni programi za elekt roniku
pot u podravaju dva komunikacijska protokola:
POP
(Post Office Prot ocol) kao prot okol za primanje
i pohranjivanje ulaznih poruka, t e
SMTP
(Simple Mail Transport Prot ocol) kao protokol za
dist ribuciju izlaznih poruka. Program odmah po akt iviranju dojavljuje korisniku ima li kakvih ulaznih
poruka za njega.
Ako u t zv. ulaznom boksu (engl. Inbox) na zaslonu korisnikovog raunala ima nekih poruka
prispjelih izvana, korisnik e ih selekt irat i i proit at i.
Ako je pot rebno, korisnik e odgovorit i na primljenu(e) poruku(e) ili je (ih) proslijedit i nekome
drugome.
Korisnik e pohranit i (spremit i u memoriju raunala) poruke koje e mu event ualno kasnije t rebat i,
a sve nepot rebne poruke preporuljivo je odmah izbrisat i.
29
Ako ima pot rebe za slanjem poruke, korisnik e napisat i adresu na koju eli poslat i svoju poruku(e)
i sam t ekst poruke(a) (engl. Plaint ext). Gdjekad e t o ak bit i i prvi korak u it avoj sesiji.
Sve napisane izlazne poruke bit e pohranjene u t zv. izlaznom okviru (engl. Out box), jasno
vidljivom na zaslonu korisnikovog raunala sve dot le dok ih on ne poalje klikom na dugme za
slanje.
Kada ima vremena ili kad se t o naprosto mora uinit i, korisnik e razmot rit i ranije prispjele poruke
i, event ualno, reagirat i na njih.
Sesija zavrava izlaskom iz programa za rad s elekt ronikom pot om.
St andardni programi za rad s elekt ronikom pot om omoguuju slanje jedne poruke na vie
poznat ih adresa, kada e korisnik u odgovarajue, dobro vidljivo polje na zaslonu upisat i t e adrese.
Samo jednim klikom na dugme za slanje, poruka e bit i odaslana istovremeno na sve navedene
adrese.
MIJENJAJU SE NAVIKE I OBIAJI
SAN FRANCISCO Zbog elektronike pote sve se manje pisama alje obinom
potom, a ima naznaka da ovaj novi servis potiskuje i druge oblike komunikacije,
pokazalo je istraivanje stanfordskog Instituta za kvantitativna ispitivanja drutva.
Ljudi sve vie vremena provode na Internetu, nego ispred televizora, a i telefonski
razgovori s rodbinom i prijateljima postaju sve krai, rekao je profesor Norman Nie
koji je ispitao 4.000 odraslih osoba u 2.000 kuanstava.
Jutarnji list, 22. 02. 2000.
2.3.2.3 Najpoznatiji programi za elektroniku potu
Danas su apsolutno najee korit eni programi za elektroniku pot u
Mi crosoft Outl ook
i
Outl ook Express
, a ponegdje su u uporabi i
Netscape Messenger
,
Eudora
i
Pegasus
. Osim njih
post oji i itav niz manje popularnih programa sline namjene.
Programi Out look i Out look Express su u velikoj mjeri slini, barem kada je u pit anju rad s
elekt ronikom potom. Glavna je razlika u t ome t o Out look prua i podrku za obavljanje mnogih
drugih administ rat ivnih i slinih poslova. Slino vrijedi i za Net scape Messenger, Eudoru i Pegasus, pa
emo zat o net o podrobnije objasnit i samo rad s Out look Expressom.
Ulazne se poruke pojavljuju u ulaznom okviru (engl. Inbox), a one pot puno nove, dakle one koje su
prist igle nakon posljednjeg iit avanja poruka, ispisane su podebljanim (engl. Bold) slovima i dobro
su uoljive. Slanje odgovora na primljenu poruku inicira se klikom na polje Reply To Aut hor, a
program pamt i adresu ulazne poruke, pa je nije pot rebno nanovo upisivat i.
Da bi se neka primljena poruka memorirala, potrebno je kliknut i na Edit i pot om odabrat i
opciju Move To Folder. Za pregledavanje pohranjenih poruka treba odabrat i i kliknut i na ime
omot nice (engl. Folder) u kojoj su poruke pohranjene. Poruke se mogu i brisat i klikom na
Delet e.
Slanje nove poruke mogue je klikom na dugme New Mail, nakon ega se ot vara prozor za
nove poruke. U rubriku To: unosi se adresa primat elja, da bi se pot om upisao naslov i t ekst poruke.
Po zavretku upisa svih elemenat a poruke, njeno se slanje inicira klikom na dugme Send.
Umjesto upisivanja t ekst a poruke ili kao dodat ak poruci moe se prikljuit i i neka ve unaprijed
pripremljena, odnosno ot prije postojea datot eka (engl. File) jednost avnim klikom na Insert File.
30
Pojavljuje se prozor s ispisanim dat ot ekama koje se mogu i pridruit i poruci, umjesto da se ugrade u
njeno t ijelo, da bi se klikom odabrala potrebna dat ot eka i prikljuila poruci klikom na Att ach,
da bi se konano poslala klikom na Send.
Program Out look Express ima u sebi ugraen sigurnosni mehanizam za zat it u privatnost i nazvan
Digit al ID, a zat itne mjere se akt iviraju klikom na dugme Get Digit al ID.... Time e sadraj
poruke bit i zat ien, odnosno ifriran.
SLIKA 2.5.
31
2.3.2.4 Konvencije u elektronikoj pot i
NETIKETA
U Americi stjee sve brojnije pristae neto to se tamonjim jezikom naziva
netiquette, odnosno netiketa, to bi bila igra rijei koja oznaava poeljno
ponaanje u umreenome svijetu (net znai mrea, a etiquette je dakako etiketa).
Taj moderni bonton propisuje niz poeljnih i nepoeljnih postupaka. U uredu se, na
primjer, nikad ne smije sluiti elektronikom potom radi slanja osobnih poruka,
znak je najgoreg ukusa kad se na uredskom Internetu pretrauju vijesti od osobnog
interesa, npr. sportski rezultati, mobitel se smije upotrebljavati tek za najkrae
poruke i to tek onda kad je to uistinu neizbjeno pri emu valja imati na umu da
se ljudi od ukusa nikad ne slue mobitelom.
Zanimljivo je da su autori prirunika o netiketi, Peggy i Peter Post, potomci one
glasovite Emily Post koja je klasinom bontonu ili etiketi svojedobno pouavala
svojim prirunicima milijune Amerikanaca.
Radovan Stipeti
Magazin, Jutarnji list, 22. 04. 2000.
Kako se radi o novom obliku komuniciranja, u okvirima servisa elekt ronike pot e razvijene su
neke aut ent ine konvencije kojih se nije obvezno pridravat i, ali je dobro (prist ojno) post upat i u
skladu s njima. Neke od vanijih meu njima su sljedee:
Smi sleno naslovl javanje poruke
. Najpoznat iji programi za slanje poruka elekt ronike pot e nude
mogunost i post avljanja naslova ili vrlo kratkog saet ka na samom poetku poruke (u Microsoft
Out look Expressu to je rubrika
Subject
). Valja se potrudit i pa poruku naslovit i na nain koji e
primat elju odmah pokazat i (dat i naslut it i) o emu se u nast avku poruke radi.
Primjeri
t akvih smislenih naslova (saet aka) bili bi:
- Predraun
- Raun za obavljene usluge
- Odgovor na pismo od 29.02.2000.
- Zamolba za donaciju it d.
Ci ti ranje navoda iz priml jene poruke
. Kada se odgovara na neku ranije primljenu poruku dobro
je nekim dijelom t ekst a naznait i na to se odgovor odnosi, t j. ukazat i na njen kontekst .
Na primjer:
- Kao to si mi u poruci od 29.02.2000. rekao...
- Jednom si spomenuo da je mogue...
- Primili smo vau ponudu od 29.02.2000...
- Javljam se na oglas objavljen...
Potpisi vanje poruke
. Kao t o je t o obiaj i u t radicionalnoj korepondenciji, poruke bi obvezno
t rebalo pot pisat i. Anonimne poruke, naime, uvijek asociraju primat elja na neku podvalu, obmanu,
ucjenu ili neku drugu nedoput enu akt ivnost , ili pak naprosto zbunjuju.
32
Ist ina je da svi bolji programi za elekt roniku pot u na kraju odaslane poruke uvijek dodaju jedan
ili vie redaka o poiljat elju, ali njih treba prije shvat it i kao informaciju o mjest u ili ureaju s kojeg je
poruka odaslana, a ne kao st varni pot pis poiljat elja.
Stil izraavanja
. Konvencije su ovdje t akoer sline onima primjenjivanima u konvencionalnoj
korespondenciji. U slubenoj ili poslovnoj komunikaciji t reba se klonit i pret jeranih neformalnost i ili
lane int imnost i, dok je u privatnom dopisivanju doput eno prakt iki sve.
Oznake raspol oenja (engl. Smi leys)
. Budui da je komunikacija put em elekt ronike pot e ipak u
velikoj mjeri virt ualna, odnosno impersonalna, ponekad, pogot ovo u privatnoj korespondenciji, korist it
e se posebne oznake raspoloenja karakt erist inog za odailjat elja u trenut ku slanja poruke ili nekog
njezina dijela. Oznake se uklapaju u poruku ot ipkavanjem neke st andardizirane kombinacije posebnih
(obino int erpunkcijskih) znakova i slova.
Primjeri:
:-( alost , razoaranost
8-) smijeak
;-) namigivanje
:-p plaenje jezika
KINEZI VOLE INTERNET, ALI VLASTI BA I NE
Konac 1999. i poetak 2000. godine obiljeen je trendom snanog prodora i jaanja
popularnosti Interneta u Kini. Tako je u prosincu 1998. godine u toj
najmnogoljudnijoj zemlji svijeta bilo oko dva milijuna korisnika Interneta, to se
popelo na preko devet milijuna poetkom 2000. godine. Nastavi li se tako, a svi su
izgledi da hoe, poetkom 21. stoljea oko 20 milijuna Kineza prijateljevat e s
Mreom.
No, represivan kakav jest, kineski reim nastoji i taj proces zadrati pod otrom
kontrolom donoenjem sve novih i novih zakona koji najee neto zabranjuju.
Tako se, primjerice, zakonski regulira nadgledanje poruka u elektronikoj poti,
namee obveza filtriranja informacijskih sadraja i cenzure rada davatelja
internetskih usluga, te zabranjuje uporaba kriptografskih tehnika pri prijenosu
podataka.
Meutim, svakome barem malo upuenome u internetska zbivanja i procese posve
je jasno da je to orav posao po tko zna koji puta kineska vlast pokuava
zaustaviti kota povijesti, a to je, dakako, nemogue. Jedini su efekti nepotrebno
zaostajanje u tehnolokom i ekonomskom razvoju te, uzgredno, otvaranje prostora
za raznorazne zlouporabe, izvrdavanje zakona, skrivanje istine i nepotrebno
maltretiranje korisnika.
33
2.3.2.5 Obazrivost prema primatelju i izbjegavanje nesporazuma
Kao i pri svakoj komunikaciji, i kod dopisivanja elektronikom pot om prilikom formuliranja
poruke namijenjene nekoj osobi ili inst it uciji t reba razmiljat i o st ilu i int onaciji, primat elja t reba, u
naelu, pot ivat i, t e izbjegavat i mogue nesporazume i komplikacije.
Evo nekoliko savjet a kako post upit i imajui na umu upravo navedene t vrdnje:
Ne pii te neto to ete moda kasnije morati nijekati
. Treba unaprijed dobro promislit i o
sadraju poruke, t e o t ome da ona moe, na razne naine, post at i dost upnom i onome za koga ne bist e
eljeli da je proit a.
Razmisli te o tome kako ete intoni rati poruku
. Zbog pogrene int onacije, poruka kojom st e
nastojali bit i nonalantni moe bit i shvaena kao arogancija ili e pak nastojanje da budet e duhovit i
djelovat i bezobrazno.
Neka poruka bude nedvosmislena
. Pretpost avit e da primat elj ne zna, ne eli ili jednost avno ne
moe proniknut i u dubinski ili skriveni smisao poruke, pa ju formulirajt e t ako da se moe t umait i
samo na jedan jedini nain.
Proi tajte poruku prije no to je poal jete
. Rijet ke su sit uacije u kojima t reba reagirat i t ako brzo
da nema vremena za prethodnu analizu sadraja i formalne ispravnost i poruke. Proit at e li je prije
slanja, moda et e primat elju ut edjet i trud i vrijeme, a sebe pot edjet i komplikacija.
Budite uglaeni
. Malo je sit uacija u kojima bi poruka zaist a morala bit i vulgarna, prost a ili
provokat ivna. Izbjegavajt e t akve poruke kada god je t o mogue.
Neka poruka zvui argumenti rano
. Ako ve net o morat e porukom napast i, neka t o bude st av,
miljenje ili in, a ne konkret na osoba.
Pot ujte civilizacijske, kult urne, religijske, nacionalne i druge razlike i posebnost i primat elja. To je
naroito vano onda kada se obraat e unaprijed nepoznat om primat elju ili veem broju njih.
Naelno govorei, elektronika pot a, ba zat o t o je pri t akvom nainu komuniciranja prilino lako
ost at i anonimnim, iziskuje pristojnost, jer neprist ojan poiljat elj poruka moe oekivat i da e mu se to
vrat it i kao bumerang.
2.3.3 World Wide Web
Na samom poetku rasprave o World Wide Webu (koji se ponekad referencira i kao WWW, The
Web ili W3) treba ot klonit i jednu zabludu uvrijeenu u iroj, a nedovoljno upuenoj javnost i:
Worl d
Wi de Web nije isto to i Internet
. WWW je samo jako rasprost ranjen i vrlo popularan soft verski
sust av, odnosno int ernet ski servis. Dakle,
Internet i Worl d Wi de Web nikako ne treba smatrati
sinonimi ma
.
2.3.3.1 Hipertekst i hipermedija kao osnova World Wide Weba
Ideja hipert ekst a, kasnije razraena i podignut a na viu razinu kao ideja hipermedijskih
dokumenat a, razvijena je prije pet naest ak godina, ali pravi procvat doivaljava posljednjih, otprilike,
pet godina. Hipert ekst ualni dokument i su skupovi informacija izraeni u t ekst ualnom obliku iji su
dijelovi logiki povezani s dijelovima nekih drugih t akvih dokumenat a pohranjenih u memoriji ist og
ili nekog drugog umreenog raunala. Analogno t ome, pod pojmom hipermedijskog dokument a
podrazumijeva se skup srodnih informacija, iskazanih u t ekst ualnom, grafikom, video i/ili zvunom
obliku, koje se odnose na neki (sloeni) objekt, a koje se t akoer mogu po volji povezivat i s
dijelovima slinih t akvih dokumenat a u memorijama razliit ih raunala. Veze meu dokument ima
nazivaju se
povezni cama
(engl. Link), a u svakom su dokument u vidljivo oznaene (primjerice,
podcrt avanjem t ekst a, uokvirivanjem naziva dijela dokument a it d.).
34
Hipert ekst ualni i hipermedijski dokument i imaju dva znaajna i zanimljiva obiljeja:
Ne pretpost avljaju nikakav specifian redoslijed ili hijerahiju obuhvaenih informacija, odnosno
omoguuju proizvoljno povezivanje bilo kojih dijelova dokumenat a.
Omoguuju da neke informacije budu u viest rukim odnosima prema nekim drugim informacijama,
t j. da jedna informacija upuuje na vie drugih informacija, odnosno da vie razliit ih informacija
upuuje na ist u informaciju.
U int ernet skom argonu hipermedijski se dokument i nazivaju Web st ranicama. Primjer mogueg
naina povezivanja hipermedijskih dokumenat a, to ini osnovu World Wide Weba, prikazan je na
slici 2.6.
SLIKA 2.6. POVEZIVANJE HIPERMEDIJSKIH DOKUMENATA
Dakle, World Wide Web se moe smat rat i hipermedijskim sust avom bez ikakvih
ogranienja. Kada je sadraj nekog hipermedijskog dokument a prikazan na zaslonu
raunala, klikom mia na poveznicu ugraenu u t aj dokument skae se u neki drugi,
odabrani, slian dokument , koji se poziva i otvara t e iji se sadraj prompt no prikazuje
na zaslonu, odnosno emit ira put em prikljuenog zvunika.
35
MILIJARDA WEB STRANICA
Inktomi i NEC proveli su istraivanje u kojem su dokazali da je na Internetu
dostupno vie od milijarde web stranica. Tijekom etveromjesenog istraivanja
stvorena je baza podataka u kojoj je pored milijarde web stranica indeksirano i 2.5
milijuna multimedijskih datoteka. 86.55 posto pronaenih web stranica na
engleskom je jeziku.
www.inktomi.com/webmap
PC Chip, br. 57, veljaa 2000.
Vano je znat i da se u WWW prost oru poveznice jednog hipermedijskog dokument a prema nekom
drugom dokument u mogu uspost avljat i bez znanja i doput enja vlasnika tog drugog dokument a, jer
nitko nema potpune kontrole nad moguim (i post ojeim) vezama meu dokument ima. Sam in
post avljanja hipermedijskog dokument a na odreeno Web mjesto ujedno znai njegovo u naelu
neogranieno ot varanje prema svim ost alim dokument ima, odnosno subjekt ima u Web prostoru.
Kada se u neki hipermedijski dokument ugradi poveznica prema nekom drugom dokument u, to
zapravo znai zapoinjanje put a u nepoznat o, jer se veza s t og drugog dokument a moe nast avit i
put em njegovih poveznica na neki trei, i tako, t eoret ski, unedogled.
19 KLIKOVA DO INFORMACIJE
Istraivai sveuilita Notre Dame tvrde da su svake dvije Internet stranice udaljene
u prosjeku samo 19 klikova, u to se ne rauna runo upisivanje adrese. Prema
njihovim saznanjima, iako trenutno ima preko 800 milijuna dostupnih stranica na
Internetu, on je toliko povezan da je svaka eljena informacija u blizini, samo treba
slijedit i prave linkove (veze).
Na sveuilitu je kreiran tzv. robot program koji je slijedei linkove na sluajno
odabranim stranicama ustanovio da izmeu bilo koje dvije stranice najkraa ruta u
prosjeku nije dua od 19 klikova. Ovakva istraivanja posebno su znaajna za
izradu razliitih pretraivakih strojeva, jer je ustanovljeno da oni porastom
veliine Interneta u postocima pokrivaju sve manji broj stranica (u najboljim
sluajevima tek oko 30%), a rezultati istraivanja mogu pomoi u izradi
inteligentnih pretraivaa.
Bug, br. 83, listopad 1999.
Kapacit et WWW prostora je virt ualno (prividno) neogranien. Kada bismo cjepidlaili, mogli
bismo ust vrdit i kako bi se on, t eoret ski, mogao izraunat i, ali i t o je zapravo vrlo neizvjesna tvrdnja,
jer ona pret post avlja da je broj dokumenat a u cjelokupnom Webu poznat , to u praksi nije sluaj. ak
t ovie, procjene o tom broju su vrlo grube i paualne, a on se i vrlo brzo mijenja (t j. poveava), pa su
pokuaji izraunavanja kapacit et a i event ualnih limita WWW prost ora zapravo bespredmet ni i
besmisleni.
36
2.3.3.2 Snalaenje u Web prostoru
U Web prost oru Web mjest a (raunala u ijim su memorijima pohranjene Web st ranice)
opremljena su st anovit im posluit eljskim programima pomou kojih se sadraj Web stranica nudi na
uporabu. S druge st rane, osnovni alat za snalaenje klijenat a (dakle, t rait elja informacija, odnosno
usluga) u Web prostoru je Web preglednik (engl. Web Browser), kao svojevrsni servisni program
pohranjen u klijent skom raunalu. Figurat ivno govorei, posluit eljski programi Web mjest a ine
jednu, a klijent ski Web preglednici drugu st ranu WWW jednadbe.
CARLOS SANTANA SVIRAO
NA PREDSTAVLJANJU WINDOWS-a 2000
SAN FRANCISCO Amerika gitaristika legenda Carlos Santana svirao je na
promociji operacijskog sustava Windows 2000 u etvrtak naveer u San Fanciscu.
Sa Santanom se prije nastupa susreo i Bill Gates, najbogatiji ovjek svijeta i vlasnik
tvrtke Microsoft, proizvoaa Windowsa. Santana, autor albuma Supernatural,
prodanog u peterostrukoj platinastoj nakladi, nakon nastupa na predstavljanju
svirao je na dobrotvornom koncertu za Zakladu hispanskih stipendija te za Zakladu
Milagro koju vodi sa suprugom.
Danas su u ratnoj zoni u ot roj konkurenciji dva apsolut no dominant na Web preglednika
Net scape Navigator i Microsoft Int ernet Explorer. Do prije dvije-t ri godine odnos meu njima, mjeren
brojem inst alacija u klijent skim raunalima, bio je et iri naprama jedan u korist Net scape Navigat ora.
Danas je t aj odnos bit no drugaiji procjenjuje se da oko 60% korisnika Internet a upotrebljava
Int ernet Explorer, a samo 40% njih Net scape Navigat or. Razloge t akvim promjenama ne t reba trait i u
snazi jednog i drugog preglednika, ve u t rinoj snazi, ut jecaju i slici (imidu) kompanija koje ih
nude: Microsoft je vrlo jak i, zasad, st abilan, dok je kompanija Net scape naprost o nest ala s lica
zamlje, jer ju je pojela t vrtka Sun Microsyst ems.
WINDOWS 2000 KAO LUK I KUPUS
Zvui pomalo bizarno, ali Rusi su Microsoftov operacijski sustav Windows 2000
mogli poeti koristit i vrlo jeftino i nekoliko dana prije njegova izlaska. Za 80 rubalja,
odnosno manje od tri dolara, mogli su instalacijski CD kupiti na trnicama, u
podzemnoj eljeznici ili na tandovima uz cestu.
Prema rijeima Microsoftova marketing managera za Rusiju, u toj je zemlji vie od
90 posto piratskog softvera koji se prodaje poput luka ili kupusa.
Veernji list, 21. 02. 2000.
Unat o tome, najnovije inaice oba ova Web preglednika mogu se i nadalje besplat no preuzet i sa
sljedeih Web adresa:
www.net scape.com/
www.microsoft.com/ie/
37
POVRATAK LEGENDE
Nakon gotovo dvije godine napokon je objavljena nova verzija Netscapea, neko
dominantnog internetskog preglednika. Prvu pokusnu inaicu osobno je predstavio
vodei ovjek kompanije AOL (America Online) Steve Case na prolotjednom sajmu
Internet World Spring 2000 u Los Angelesu.
Novi Netscape 6 nastao je na temeljima projekta Mozilla koji je pokrenut kao
odgovor sve veoj dominaciji Microsoftova Internet Explorera. Cilj je bio okupit i to
vei broj zainteresiranih programera oko otvorenog osnovnog koda Netscapea,
kako bi zajednikim naporima napravili to kvalitetniji novi internetski preglednik.
Netscape 6 je prva potpuno nova inaica Netscapeova internetskog preglednika
nakon to je kompaniju preuzela AOL. Od niza novosti najznaajnije su potpuno
promijenjeni izgled, koritenje novog stroja zaduenog za prikazivanje web
stranica (Netscape Gecko) i ukljuivanje zanimljivog skupa dosad nekoritenih
funkcija.
Online, Jutarnji list, 12. 04. 2000.
Akt iviranjem preglednika korisnik ot vara poetnu (kunu) stranicu (engl. Home Page, St art
Page) na kojoj su, u pravilu, navedene poveznice prema nekim drugim Web st ranicama. Jasno su
uoljive, jer su prikazane u boji, podcrt ane ili ak o obliku neke sliice (ikone). Kada korisnik klikne
miem na odabranu poveznicu, preglednik alje u Int ernet zaht jev odabranom Web posluitelju da
poalje svoju (selekt iranu) Web stranicu. Ako je izabrani Web posluitelj akt ivan, poslat e (vrat it i)
svoju Web st ranicu klijentovom pregledniku, a ovaj e je prikazat i na zaslonu korisnikovog raunala.
U prot ivnom, na zaslonu e se pojavit i poruka da traeni Web posluit elj nije dost upan. Opisano ini
t emelj t zv. navigacije Web prostorom.
Broj raspoloivih poveznica moe se i poveat i klikom na odreeno dugme na poetnoj
st ranici preglednika. U sluaju Net scape Navigat ora verzije 4, to je dugme Gui de, a u sluaju
Microsoft Explorera dugme QuickLinks.
Sust av poveznica karakt erist ian za hipert ekst ualne i hipermedijske dokument e u Web prostoru je
izvrsno sredstvo za brzu navigaciju t im prost orom. No, uvijek postoji opasnost da se korisnik pri
nekont roliranoj ili lampavoj navigaciji jednost avno izgubi, t j. da vie ne zna gdje je i kuda bi ga
daljnja etnja mogla odvest i. U snalaenju e mu t ada bit i od korist i neki pomoni alat i u obliku
daljnjih dugmadi (Back, Forward, Home, Bookmarks ili Favorit es, Hist ory it d.). Objanjenja
njihovih funkcija mogu se lako nai u prozoru Help t o ga korisnik uvijek moe otvorit i na svome
zaslonu.
Meut im, post oje i sit uacije u kojima korisnik precizno zna to eli i gdje t o moe nai. Drugim
rijeima, on t ono zna Web adresu mjest a (posluit elja) na koju se eli povezat i i iji sadraj (Web
st ranice) eli prikazat i na svojem zaslonu, odnosno prenijet i na svoje raunalo. U tom e se sluaju
posluit i t zv.
URL
-om. URL (akr. engl. Uniform Resource Locator) je, pojednostavnjeno reeno,
sinonim za potpunu int ernet sku adresu nekog Web mjesta ili posluit elja. Sast oji se iz najmanje dva
dijela:
speci fikacije

protokol a

za

prijenos

Web

strani ce
i
nazi va

domene
(internet ske adrese
raunala) u kojoj se nalazi
Web

strani ca
. Tome se mogu dodat i neke daljnje opcije, poput naziva
direktorija, datot eke, dijela datot eke i sl.
U okvirima WWW servisa kao protokol za prijenos Web stranice, odnosno hipermedijskog
dokument a slui HTTP (akr. engl. HyperText Transfer Protocol). Specifikacija t og protokola odvaja se
od oznake servisa (www) i/ili naziva domene upisivanjem niza znakova ://, kao, na primjer:
http://www.efzg.hr/pds
Ovdje se radi o int ernet skoj adresi Web mjest a (www) Ekonomskog fakult et a u Zagrebu (efzg), s
proirenjem (ekst enzijom) .hr (koja oznauje Hrvat sku kao lokaciju Web mjesta) i opcijom /pds
(kojom se pronalaze informacije o poslijediplomskim st udijima na Ekonomskom fakult et u u Zagrebu).
38
DUINA IMENA DOMENE
U INTERNETSKOJ ADRESI
Do poetka 2000. godine duina imena domene u internetskoj adresi bila je
ograniena na 22 znaka (odnosno 26, pribroji li se osnovnom imenu toka i glavna
oznaka domene. tj. ekstenzija), da bi tada neki registratori internetskih imena
proirili te mogunosti na ak 63 (odnosno 67) znaka.
Meu strunjacima se, meutim, vode velike rasprave imaju li dua imena domena
opravdanja, primjerice, s marketinkog ili funkcionalnog stajalita. Jedno zastupaju
tezu kratko ali rjeito, dok se drugi zalau za to veu informativnost imena
adrese.
Po svemu sudei, zastupnici i jednog i drugog stajalita imaju vrstih argumenata
za svoj i protiv drugoga stava. No, i u ovom sporu moda e najbolji arbitar biti
poslovnino mudri narod, koji se odavna zalae za zlatnu sredinu.
Traena se adresa upisuje u odgovarajue polje na poet noj stranici preglednika. Novije inaice
dvaju najpopularnijih preglednika Net scape Navigatora i Int ernet Explorera ak doput aju
isput anje specifikacije protokola (htt p://), jer je podrazumijevaju kada se iza nje upisuje oznaka www.
ak tovie, radi li se o domeni s ekst enzijom .com, koja je inae najea u Web prost oru, i t u se
ekst enziju moe ispust it i, a preglednik e je implicirat i. Tako e preglednik prepoznat i da upisani
niz znakova, primjerice, firma, nakon kojega se unosi (prit isne t ipka) Ent er, znai punu adresu
http://www.firma.com.
Nakon svega ovoga, preglednik e uspost avit i vezu (poveznicu) s adresiranim Web posluit eljem i,
ako je on raspoloiv, prenijet i sadraj njegove Web st ranice (ili vie njih) na korisnikov zaslon,
odnosno u memoriju klijent skog raunala.
2.3.3.3 Traenje i pronalaenje informacija u Internetu
Traenje informacija u Int ernet u nije samo sebi svrhom, premda bi se moda na prvi pogled moglo
zakljuit i suprot no. Naime, pronai informaciju zapravo znai pronai stvari, mjest a i ljude na koje se
t e informacije odnose. Navedene smo tvrdnje iznijeli zato da bismo ukazali na injenicu da lut anje
Int ernet om ima opravdanja t ek onda kada je usmjereno nekom tono odreenom i korisnom cilju.
Vie-manje besciljno akt iviranje i praenje poveznica s jednog hipermedijskog dokument a prema
drugome i t ako unedogled u int ernet skom se argonu naziva surfanjem (engl. Surf, Surfing).
Ono moe bit i korisno u poetnim fazama privikavanja na Int ernet , jer e se na t aj nain st ei kakav-
t akav dojam o bogat stvu Int ernet a. Moe se donekle opravdat i i kao oblik rekreacije, zabave ili
ubijanja vremena. Moe se ak shvat it i i kao vjebanje, odnosno priprema za neke ozbiljnije
akt ivnost i na Int ernet u. No, nikako ne bi smjelo bit i samo sebi svrhom, jer je t o t ada naprosto
preskup sport .
Cilj je, dakle, pronai potrebne informacije (odnosno ljude, stvari i mjest a t o stoje iza njih) uz
minimum napora, vremena i t rokova. Tu su injenicu shvat ili neki davat elji int ernet skih usluga i
razvili mone soft verske sust ave za pohranjivanje informacija o informacijama raspoloivima na
razliit im Web mjest ima, njihovo klasificiranje i organiziranje, t e pret raivanje, pronalaenje i,
konano, dost avljanje onima koji ih t rebaju, dakle korisnicima.
Tradicionalno, ako se u razmjerno krat kom dosadanjem razdoblju velike popularnost i Int ernet a
uope moe govorit i o nekoj tradiciji, t i se su se soft verski sust avi razvijali u dva smjera, tako da se
danas mogu svrst at i u dvije glavne skupine osnovnih pret raivakih alat a:
39
Prvu skupinu ine imenici ili direktoriji informacija o Web mjest ima, odnosno st ranicama na
kojima se mogu pronai traene informacije, odnosno dobit i neke informacijske usluge, a koji su
izgraeni po principima bibliotene kat alogizacije bibliografskih izvora i njihova pronalaenja u
veem knjinom, odnosno dokumentacijskom fondu.
Drugu pak skupinu ine pret raivai (gdjekad se rabi i t ermin t railice) informacija (engl. Search
Engine), kao neto akt ivniji softverski sust avi koji podravaju neke sofist iciranije i agresivnije
met ode dolaenja do potrebnih informacija ili informacijskih usluga.
Ist ini za volju valja spomenut i kako je ve danas jasno uoljiv t rend pribliavanja ili
konvergencije, t e proimanja jedne i druge vrst e pret raivakih sust ava, t ako da meu njima vie nema
ot rih granica, a nema ni previe smisla nasilno ih t rpat i u striktno razdvojene generike ladice.
Prema prilino mjerodavnim (i grubim) procjenama, danas se u Int ernet u moe nai ak i nekoliko
st ot ina pret raivakih sust ava i alata, ali jedan od najst arijih i, ujedno, bez premca najpopularniji
sust av je Yahoo!, kojega kao osnovni alat za pret raivanje int ernet skih sadraja korist i vie od
polovine int ernet skih klijenat a. Ne pret endirajui na st varanje nekakve top-list e popularnost i, jer se
ona brzo mijenja, valja spomenut i jo nekoliko est o korit enih pret raivakih alata Alta Vist a,
infoseek, Hot Bot , Lycos, eExcit e i GO2NET.
Mogu se nai na sljedeim adresama:
www.yahoo.com
www.alt avist a.digit al.com/
http://infoseek.com/
www.hot bot.com/
www.lycos.com/
www.excit e.com/
www.got o.net /
SLIKOVNI PRETRAIVAI
Dobro je poznata injenica da su mnogi ljudi vizualni tipovi, tj. da preferiraju
grafiki nain prikazivanja i prihvaanja informacija nad drugim, posebice
tekstualnim nainima. Upravo zbog njih dolo je, premda razmjerno kasno, do
razvitka slikovnih pretraivaa. Pri njihovoj uporabi, umjesto odabira kljunih rijei
dovoljno je kliknuti na neku od brojnih sliica na njihovoj poetnoj, a kasnije i
ostalim stranicama, i tako aktivirati proces pretraivanja.
Ovakvi su pretraivai vrlo privlani onda kada se radi o traenju informacija to se
odnose na materijalne pojave stvari, krajolike, ivotinje, likovna umjetnika djela
itd. ali su neprikladni kada se pretrauju apstraktni pojmovi. S druge strane,
njihova je izrada prilino mukotrpna, a zahtijevaju i podrku monijih strojeva i velik
memorijski kapacitet. Zato su jo uvijek razmjerno rijetki.
No, ipak, ima i nekih dobrih primjera takvih pretraivaa, kao to je, jedan od
boljih, onaj na adresi
http://ditto.com
Uporaba sust ava za pret raivanje informacija krajnje je jednost avna. Korisnik nakon prist upanja
Web mjest u na kojemu se nalazi neki pret raivaki alat naprost o upisuje u jasno vidljivo i oznaeno
polje na zaslonu svoga raunala kljunu rije prema kojoj t reba izvrit i t raenje, t e pot om mora samo
40
jo kliknut i na dugme Search i prit isnut i t ipku Enter. Na zaslonu e se potom prikazat i t raeni
sadraji (naravno, ako ih ima i ako ih pretraivaki program moe pronai).
U Int ernet u ima i nekih Web mjest a na kojima se ist ovremeno moe korist it i i vie razliit ih
pret raivakih alata i direktorija, kao t o su, primjerice, Search.com ili Met acrawler, koji se nalaze na
adresama:
www.search.com/
www.met acrawler.com/
Za vjet ije korisnike, koji ele jo bolje iskorist it i vrijeme i ubrzat i traenje, mnogi pret raivaki
sust avi nude i neke sloenije mogunost i definiranja naina pretraivanja informacija, primjerice
pomou vie kljunih rijei povezanih t zv. Booleovim operatorima (AND, OR i NOT).
PRETRAIVAKI SUSTAVI
U posljednje vrijeme sve je vie pretraivakih sustava Interneta, emu je najvie
pridonio Open Directory Project. Filozofiju ODP-a koji svima nudi suradnju u
razvoju, ali i koritenje novog sustava kategorizacije Weba, iskoristili su mnogi za
postavljanje svojih vlastitih internetskih pretraivaa. Na alost, veina takvih
uradaka ne posjeduje prave razloge za postojanje izuzev lake zarade prodajom
reklamnog prostora.
Iznimku predstavlja Oingo. Na njegovim stranicama neete pronai bannere,
pomodno suelje, a ni izbor vijesti s jeftinom nakanom pokretanja novog portala.
Oingo nudi samo jednostavan formular za unos traenog teksta. Razlika u odnosu
na sline pretraivake sustave postaje oitijom nakon prikaza rezultata pretrage.
Umjesto rezultata baziranih prema kljunoj rijei, Oingo pokuava pronai pravo
znaenje traenog niza. Zahvaljujui opsenom ugraenom leksikonu koji povezuje
rijei i njihovo znaenje, takav nain pretrage viestruko je uinkovitiji od drugih.
Rezultati su grupirani u nekoliko kategorija koje opisuju mogua znaenja traenog
pojma. Nakon to odaberete ono koje odgovara vaem upitu, lake dolazite do
eljenih podataka. Ako niste zadovoljni pretraivaem kojega trenutano koristite,
svakako probajte Oingo.
Adresa:
www.oingo.com
Ist o t ako, neki pret raivai podravaju i posebne (rezervirane) rijei za pronalaenje specifinih
t ipova informacija. Tako se, primjerice, mogu uinkovito pret raivat i slike, video i zvuni zapisi,
URL-ovi, naslovi, pa ak i poveznice prema nekim t ono odreenim Web mjest ima (moda ak i
naem vlast itom).
41
INTERNETSKI SVEZNADARI
Dogodi li vam se da ne znate odgovor na neko pitanje koje vam se ini banalnim ili
ak priglupim, ne morate se previe brinuti i crvenjeti. Naime, jedna od velikih
kvaliteta Interneta je i ta da ak i u takvim delikatnim situacijama uva diskreciju
neupuenog znatieljnika, ne pokuava mu se narugati i savjesno nastoji pronai
koliko je god mogue ozbiljnije odgovore na sasvim bedasta pitanja.
Problem je, moda, na koje mjesto adresirati neuobiajeno pitanje. Puno je mjesta
koja se reklamiraju kao sveznalice, ali jedan od ozbiljnijih internetskih almanaha,
s milijunima odgovora na nemogua pitanja zasigurno je onaj na adresi:
http://ehow.com/home/
Ako ba morate, krenite od njega, pa, ne uspije li od prve, traite dalje!
U svezi s pret raivanjem t reba spomenut i jo i neke dobre obiaje kojih se uput no pridravat i, jer
emo si t ako posao uinit i jednost avnijim, lakim, komfornijim, a moda i uinkovit ijim:
Ako neko t raenje nije uspjelo od prve, t o nikako ne znai da ne t reba pokuat i ponovo, na neki
drugi nain. Pronalaenje informacija u Int ernet u, osobito onih ne sasvim uobiajenih, vjet ina je koja
ponekad granii s virt uoznou.
Ako nemate dovoljno vremena da odmah po prijamu nekih informacija izvrit e i njihovu analizu ili
provjeru, spremit e ih u privremenu datot eku koju et e ot vorit i izborom opcije File | Save As, t e
klikom na dugme Save.
Slino prethodnome, moe se zabiljeit i (engl. Bookmark) i sam post upak traenja, kako bi se
naknadno mogao ponovit i. Dakle, biljei se post upak, a ne dobiveni rezultat (informacija), t o znai da
se ponavljanjem istoga post upka moe jednom kasnije doi i do drugaijeg rezult at a (ako su se,
primjerice, informacije u meuvremenu izmijenile). Pri korit enju Net scape Navigat ora 4 to znai
kliknut i na dugme Bookmarks i odabrat i opciju Add Bookmark, a kod primjene Int ernet Explorera
izabrat i Favorites, Add to Favorit es i klik na Creat e In.
Svemu ovome t reba pridodat i i pouku o osnovnom pravilu ponaanja pri pretraivanju informacija:
bit i sist emat ian i oboruat i se st rpljivou.
2.3.3.4 Postavljanje vlastite Web stranice
Got ovo svat ko, t ko je kao razmjerno pasivni korisnik barem donekle proniknuo u t ajne Int ernet a
i naslut io njegove ogromne informacijske pot encijale, poeli se u jednom t renutku i sam akt ivnije
angairat i, t e ponudit i
urbi et orbi
nekakve informacije o sebi, o onome to zna, radi i umije, o
svojim sklonost ima, hobijima, namjerama, dvojbama it d. Ukratko, nakon t o je kumulirao dovoljno
promat rakog iskust va, korisnik obino osjet i pot rebu da i sam post ane akt ivnim nudit eljem
informacijskih sadraja na Int ernet u.
Kada je donio takvu odluku, korisnik mora povui prvi, ali po mnogo emu i presudan korak:
kreirat i, oblikovat i i post avit i vlast it u Web st ranicu, odnosno Web mjest o. Prit om se obino javlja
jedna poet na dilema: prihvat it i li se t oga posla sam ili ga pak, obino uz st anovit u naknadu, povjerit i
nekom profesionalcu da ga on obavi? Budui da nema univerzalnih recepat a, naput ci to slijede imaju
za cilj pomoi pot encijalnom vlasniku nove Web stranice u razrjeavanju navedene dileme,
subjekt ivno ocjenjujui t o moe, treba i hoe uinit i sam, a to e prepust it i nekome drugome.
Vlast it a poetna Web stranica ili naslovnica (engl. Home Page, vidi odjeljak 2.3.3.2) posluit e ne
samo za post avljanje poveznica s vlast itog raunala prema ost alima u Int ernet u, ve je t reba shvat it i i
42
kao mogunost za predst avljanje, lansiranje i dijeljenje informacija to ih sami posjedujemo s
drugima. Na vlast it u naslovnicu moet e post avit i bilo kakav t ekst , slike ili animirane informacije, t e ih
event ualno povezat i i s nekim zvunim zapisima, video prezent acijama ili vlast it im raunalnim
programima. Post upajui t ako, ne samo da st e kreirali svoju Web st ranicu, ve st e udarili t emelje
vlast itom Web mjest u.
Post upnim dodavanjem novih elemenat a naslovnice, poput brojila posjet it elja Web st ranice, tzv.
knjige gost iju u koju posjet it elji mogu upisivat i svoje koment are, poveznica prema razliit im
elekt ronikim (nemat erijalnim) poslovnim dokument ima (primjerice, narudbama, nalozima za
plaanje, raunima it d.) ili prema nekim uslunim (servisnim) informacijama i programima
(primjerice, kulinarski recept i, savjet i pot roaima, stat ist iki pregledi, programi za proraun otplat nih
obroka kod kredit nih aranmana it d.) t e raznim drugim dodacima, svoju naslovnicu pret vorit et e u
pravo, djelatno Web mjesto.
- Tipini sadrajni element i naslovnice su sljedei:
- informacije o autoru, odnosno vlasniku Web stranice (mjest a)
- informacije o podruju ili prirodi djelat nost i vlasnika Web st ranice (mjesta)
- brojilo posjet a, odnosno posjet itelja Web st ranice (mjest a)
- izbornik (engl. Menu) podruja int eresa korisnika (posjet it elja)
- poveznice prema drugim vlast it im ili t uim Web st ranicama (mjest ima)
- adresa elektronike pot e na koju se korisnik moe obrat it i ili, alt ernat ivno, knjiga gost iju, t j.
prost or ili prozor u kojega posjet it elj moe upisit avat i svoje koment are, opaske, prit ube, prijedloge,
it d.
Nacrt neke hipot et ine jednost avne, ali dobro organizirane web naslovnice moe se nai na slici
2.7.
SLIKA 2.7. NACRT STANDARDNE WEB STRANICE
OSNOVNA
PORUKA
BROJA
POSJETA
E-MAIL ADRESA
ILI
KNJIGA GOSTIJU
LOGO
ILI ZNAK
NAZIV
TVRTKE
(OSOBE)
DODATNE
INFORMACIJE
POVEZNICE
PREMA
DRUGIM
WEB MJESTIMA
43
Mali ponua informacija ili usluga na Int ernet u memorijski prostor pot reban za pohranu Web
naslovnice, odnosno za smijet anje svih sadraja svojega Web mjest a moe pronai kod svojega
davat elja int ernet skih usluga (ISP-a, vidi uvod u odjeljak 2.2.), koji e mu osigurat i net o od svojega
prost ora na diskovima (gdjekad besplatno, a kat kad uz naplat u). Takvom malom ponuau
informacija ili poet niku u tom poslu davat elj int ernet skih usluga osigurat e sve pot rebne alat e za
kreiranje i element arno funkcioniranje Web mjest a.
Ne nudi li davatelj int ernet skih usluga za kojega st e se opredijelili t akve mogunost i ili one nisu u
suglasju s vaim eljama i potrebama, moet e se obrat it i i nekom od t zv. nudit elja prisutnost i na Webu
(engl. Web Presence Provider, WPP), koji se specijalizirao za nuenje usluga kreiranja, voenja i
odravanja Web mjest a. U engleskom jeziku za usluge t akve vrste post oji i poseban t ermin host ing.
St varna veza izmeu vlasnika Web stranica i nudit elja prisut nost i na Webu (WPP-a) uspost avlja se
preko davatelja int ernet skih usluga (ISP-a). U svijet u postoji mnot vo t akvih WPP-ova, a i kod nas ih
se u posljednje vrijeme pojavilo njih nekoliko.
Vano je, meut im, uoit i da ne treba poto-poto inzist irat i na koritenju usluga lokalnog WPP-a,
jer u Int ernet u, kao globalnom virt ualnom prost oru, prost orne (geografske) karakterist ike i razmjet aj
subjekat a i njihovih raunala ne igraju prakt iki nikakvu ulogu. Ovo ne t reba shvat it i kao neku
promidbenu poruku usmjerenu prot iv domaih WPP-a, ve, naprot iv, kao poruku pot encijalnim
korisnicima da pri izboru svojeg WPP-a korist e iskljuivo nesmiljenu ekonomsku logiku
opredjeljenje za onoga t ko prua najviu kvalit et u usluga uz najnie t rokove (engl. Value for Money).
To t o nai domai WPP-ovi ponekad ne mogu preivjet i t akvu logiku, iskljuivo je njihov problem
i nema nikakvog pravog razloga zbog kojega bi se domai korisnici Int ernet a morali s njima u muci
solidarizirat i.
Auran popis s adresama mnogobrojnih nudit elja prisut nost i na Webu iz svih dijelova svijet a moe
se nai, primjerice, na Microsoftovom web mjest u na adresi:
http://www.microsoft .com/uk/NEXTSTEPS/isp.ht m.
Trea je mogunost onoga t ko eli drugima ponudit i svoje informacije ili usluge put em Weba
post avljanje vlast itog web mjest a na svojem, posebno za t o namijenjenom raunalu web posluit elju.
Tada e t o raunalo obino morat i bit i veih procesnih i memorijskih kapacit et a, morat e bit i
povezano s Int ernet om pomou brih komunikacijskih linija, a o njemu e komplet nu brigu od
post avljanja naslovnice do odravanja baze podat aka t o stoji ispod nje morat i vodit i njegov
(individualni ili organizacijski) vlasnik. Tada to post aje ve sasvim ozbiljan i zaht jevan posao, koji
iziskuje mnogo strunih znanja, spobosnost i i vjet ina i kojega moraju obavljat i pravi profesionalci, a
ne laici ili dilet ant i.
Upravo zato se st runim t ehnikim i informat ikim pit anjima post avljanja web mjest a u vlast it oj
reiji na ovome mjest u u knjizi koja je namijenjena iroj populaciji it at elja i korisnika Int ernet a
neemo podrobnije bavit i. No, o funkcionalnim, est et skim, ekonomskim, poduzetnikim i nekim
drugim aspekt ima toga posla bit e jo dost a rijei u kont ekst u razmat ranja nekih drugih t ema i
problema.
44
2.3.4
Izvedeni (negeneriki) opi internetski servisi
Int ernet ski servisi ije razmatranje slijedi u nast avku t ekst a spominju se pod nazivom izvedeni ili
negeneriki zato t o nisu nast ali posebnim, o ost alim ist raivanjima razmjerno nezavisnim
razvojnim akt ivnost ima, ve su evoluirali bilo izravno iz nekog od ranije opisanih generikih
st andardnih int ernet skih servisa (daljinski prijenos datoteka, elektronika pot a i WWW) ili pak ine
njihovu svrhovit u i uinkovit u kombinaciju.
Kao t o je ve ranije spomenuto (vidi uvod u odjeljak 3.), radi se o sljedeim servisima: dostavnim
list ama, korisnikim diskusijskim skupinama, avrljanju put em Int ernet a, int ernet skoj akust ikoj i
video t elefoniji, t e t elekonferencijama i videokonferencijama.
2.3.4.1 Servis dostavnih lista
a) odailjanje informacija
INFORMACIJA
DOSTAVNA
LISTA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
PRETPLATNIK
POILJATELJ
ADRESAR
LISTA
DOSTAVNA
LISTA
ADRESAR
LISTA
PRETPLATNIK
POILJATELJ
b) primanje informacija
INFORMACIJA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
INFORMACIJA
OSTALI
PRETPLATNICI
OSTALI
PRETPLATNICI
45
Dostavna

lista
(engl. Mailing List ), est o nazivana jednost avno list om, nije nit a drugo do
posebna adresa u int ernet skoj elekt ronikoj pot i.
Poslui telj dostavnih lista
(engl. Mailing List
Server) zaduen je za prosljeivanje sadraja t o prist iu u taj elektroniki "pot anski pret inac".
Kada, naime, neki korisnik poalje poruku na t u adresu, posluit elj dost avnih lista e je prompt no
uput it i na adrese svih korisnika koji su ranije t raili uvrt enje u dost avnu list u. Time se ostvaruje t akav
oblik grupne komunikacije u kojoj moe sudjelovat i svat ko t ko za t o ima int eresa, izbjegavajui
ist ovremeno st anovit e pot ekoe i rizike svojst vene individualnoj komunikaciji elekt ronikom
pot om.
Shemat ski prikaz funkcioniranja dost avne list e moe se nai na slici 2.8. na prethodnoj stranici.
Mora se rei da i koncept dostavnih list a ima odreenih manjkavost i, posebice kada su njihovi
lanovi (pretplat nici) vrlo zaposleni. Tako se moe dogodit i (a zaista se prilino est o i dogaa) da
ulazni okvir primat elja poruka iz dost avne list e povremeno bude zapljusnut pravom poplavom
informacija u kratkom vremenu, kada je primat elju u takvoj masi vrlo t eko razluit i bit ne od manje
bit nih ili ak sasvim nevanih poruka.
Zato je sasvim uobiajeno potpuno slobodno naput anje dost avne list e, odnosno ispisivanje
lanova, t o nikako ne mora bit i znakom neslaganja ili prot est a prot iv rada list e i zbivanja u njoj.
Nerijetko se dogaa da se pojedini lan naprost o zasit i t akvog oblika komuniciranja ili pak
jednost avno vie nema vremena prat it i t empo zbivanja u list i. Ukrat ko, dost avne su list e vrlo
dinamian i flukt uirajui int ernet ski servis.
Nadzor nad radom i sam rad dost avne list e mogu obavljat i ljudi ili pak programi (sve ee
nazivani i robot ima). Dakako, i jedna i druga implement acijska opcija ima i prednost i i nedost at aka.
Tako e ljudi koji upravljaju dost avnom list om moi u nekim sluajevima donosit i heurist ike ili
int uit ivne odluke o tome treba li, kada i kome proslijedit i prist igle poruke, t e pojedince oslobodit i od
onih informacija koje ih uope ne zanimaju. No, to se u ekst remnom sluaju moe pretvorit i u
cenzuru, to je, naelno govorei, ipak neeljena pojava. S druge st rane, visokoaut omat izirane
(robot izirane) list e nemaju nikakve int uicije, one su vrlo uinkovit e ali i pravocrt ne, neosjet ljive na
razne subjekt ivne a vane imbenike od ut jecaja na usmjeravanje komunikacije unut ar skupine.
No, vrlo je vano i prije ulanjenja u dost avnu list u znat i administ riraju li je ljudi ili robot i, jer e se
ovisno o t ome komunikacija razlikovat i i u njenoj t ehnikoj provedbi. Ako se radi o list i koju
administ riraju ljudi, komunikacija je slobodnija, u prirodnom ljudskom jeziku i bez puno formalizama.
U robot iziranoj su list i pravila komuniciranja puno rest rikt ivnija, poruke se zasnivaju na kljunim
rijeima, a razliit e znaenjske i st ilske finese uglavnom nemaju pravog efekt a.
Dost avne se list e, zato, mogu realizirat i na tri glavna naina:
- kao pot puno slobodne list e
- kao list e saet aka
- kao posredovane (moderirane) list e
U
sl obodni m
se
li stama
razmjenjuju poruke u izvornom obliku, dakle t ono onakve kakve ih je
net ko poslao. Tada je to u punom smislu mult iplikat ivna elekt ronika pot a.
U nekim se pak
dostavnim

li stama
prakt icira razmjena
saetih
(digest iranih)
poruka
, kada se
bit ni dijelovi veeg broja poruka, prist iglih na adresu liste t ijekom nekog vremena, konsolidiraju u
jedinst vene (i bitno krae) poruke. Takve poruke uvelike slie na t zv.
rezimee
(engl. Resume, Digest)
kakvi se prakt iciraju, primjerice, u diplomaciji ili polit ici. Na saet ke se obino moe pretplat it i na
posebnim adresama, nezavisnima od glavne adrese dost avne list e. Tako e se korisnik koji osjet i da ga
cjelovit a pot a iz dost avne list e previe optereuje ili zamara moi ulanit i u list u saet aka, t e
dobivat i krae, a ipak kvalit et ne informacije.
46
Konano, poruke u
posredovanim
ili
moderi ranim dostavnim listama
nadgledaju ljudi koji ih
klasificiraju, razvrst avaju i alju korisnicima ovisno o int eresu to su ga ovi pri ulanjenju iskazali.
Broj poruka to ih korisnici primaju u t akvim list ama u naelu je (a i u zbilji) manji od onog u
slobodnim list ama, pa ih poslovni ljudi obino smat raju vrlo privlanima i korisnima.
Problem moe bit i pronalaenje dost avne list e za koju korisnik ima int eresa. On je t im izraeniji
kada se zna da se u Int ernet u svakodnevno otvara mnot vo novih dost avnih list a, a velik ih broj
prest aje djelovat i. No, kao to t o u Int ernet u obino biva, neki su se davat elji usluga ve pobrinuli da
ga ublae st varajui dobro st rukt urirane i organizirane
di rektori je dostavnih lista
. Danas je
vjerojatno najkvalit etniji direktorij toga t ipa
Publi cly Accessi ble Mailing Lists (PAML) Di rectory
,
koji u dvadesetak t emat skih odjeljaka klasificira i ukrat ko koment ira preko 1.500 akt ivnih dost avnih
list a, a moe se nai na adresi:
www.neosoft .com/int ernet /paml/
Po svemu sudei najkomplet niji (got ovo 70.000 adresa), ali naalost ne i najsretnije organiziran je
direktorij
Liszt.com
, na (oekivanoj) adresi:
www.liszt .com/
Neiskusni korisnici mogu kao problem prepoznat i i post upak ulanjenja u dost avnu list u. No, ne
radi se ni o emu zaist a kompliciranome: u pravilu na popratnu (a ne glavnu) adresu izabrane dost avne
list e t reba poslat i poruku s jasno izraenom eljom za ulanjenjem, a administ rator list e, bio to ovjek
ili robot , vjerojat no e je prepoznat i i odgovorit i vlast itom porukom. Ne uspije li vam od prve, budit e
uporni ponovit e post upak s malo preformuliranim zaht jevom za ulanjenje!
Privlano svojstvo dobro administrirane dost avne list e je zat it a lanova od bombardiranja
neeljenim ili nepot rebnim porukama (engl. Spam, vidi odjeljak 4.3.2.). Administrat or moe
razmjerno lako otkrit i da li se u nekom sluaju radi o ugroavanju privat nost i pretplat nika, njegovu
uznemiravanju ili ak maltret iranju i, ako da, zaprijeit i t o.
S dr uge st rane, svat ko moe na adresu list e poslat i bilo kakvu poruku i oekivat i da e ona bit i
isporuena na mnogo adresa. Posebno je zanimljivo to to poiljat elj uglavnom uope ne zna gdje e
njegove poruke zapravo zavrit i, t j. tko e ih sve primit i. Tako se mogu lako uspost avit i poet ni
kontakt i meu ljudima koji se ne poznaju, da bi se kasnije t i kont akt i personalizirali, int imizirali i
privat izirali nast avljanjem komunikacije putem obine elekt ronike pot e.
Sve u svemu, servis dost avnih list a moe bit i sredst vom za uinkovito prikupljanje informacija iz
mnogobrojnih izvora i odailjanje vlast it ih poruka na velik broj odredit a. To u nekim sluajevima
moe bit i naprost o zabavno, ali jo i ee na razliit e naine korisno iskustvo.
2.3.4.2 Korisnike diskusijske skupine
Korisni ke di skusi jske skupi ne
(eng. UseNet Discussion Groups, Newsgroups) oblik su
korit enja Int ernet a koji na prvi pogled jako podsjea na servis dost avnih lista. Korisnika diskusijska
skupina "okuplja" se ili "prepoznaje" na t emelju zajednikih int eresa. Korisnik alje ili predoava
skupini svoje poruke, koje po ozbiljnost i i dimenzijama mogu varirat i od razmjerno beznaajnih
sadraja (viceva ili anegdot a) pa sve do ozbiljnih znanst venih rasprava ili polemika. On t akoer moe
odgovarat i na poruke koje je iz skupine primio, pa moe komunicirat i moda i s milijunima, najee
nepoznat ih ljudi iz svih dijelova svijet a.
Rasprava u diskusijskim skupinama nije niim ograniena nema nikakvog posrednika ili
moderat ora koji bi je vodio u nekom smjeru ili prijeio neke njene oblike. Preciznije reeno,
moderat ori su sami sudionici u diskusijskoj skupini.
Vrlo slian (zapravo, got ovo ident ian) servisu diskusijskih skupina je
servis razmjene novosti u
skupini
(engl. Newsgroups Service). Supt ilne razlike proizlaze iz karakt era poruka razmjenjivanih
unut ar skupine; u skupinama za razmjenu novost i naglasak je na brzoj cirkulaciji to svjeijih
47
informacija, dok se klasine diskusijske skupine obino bave t emama koje pobuuj u t rajni ili barem
dugoroan int eres (vjenim t emama), pa su i poruke to se u njima razmjenjuju dugovjenije.
Int ernet ski UseNet i Newsgroups servisi hijerarhijski organiziraju int eresne korisnike skupine u
kat egorije i potkat egorije. To je vidljivo ve i iz int ernet ske adrese skupine, koja se sastoji od nekoliko
nizova znakova odvojenih t okama. Kreui se slijeva nadesno, nizovi znakova oznauju sve ua i ua
podruja int eresa. Tako, primjerice, adresa koja glasi
sci .heal th.food.vegetari an
oznauje podskupinu
korisnika zaint eresiranu za veget arijanstvo unut ar skupine zaint eresirane za prehranu, koja opet spada
u iru skupinu onih zaint eresiranih openit o za zdravstvena pit anja, a t akva se pit anja svrst avaju u
klasu znanst venih t ema.
Unut ar diskusijskih skupina razmjenjuju se, u pravilu, samo t ekst ualne informacije, a ne i
mult imedijske, pa se za njihov prijenos korist i i drugaiji komunikacijski protokol
NNTP
(akr. engl.
Net work News Transport Protocol), a ne HTTP koji se korist i u World Wide Web servisu. Zat o se u
st runoj lit erat uri posluit elji diskusijskih skupina esto spominju kao
NNTP poslui telji
. Korisnici
koji ele prist upat i NNTP posluit eljima moraju imat i u svojim klijent skim raunalima posebne
namjenske programe (ba kao to ih, primjerice, moraju imat i i za korit enje servisa elekt ronike
pot e). Najpopularniji int ernet ski preglednici Microsoft Int ernet Explorer i Net scape Navigator
imaju ih ve ugraene u sebi kao opcije, ali postoje i razliit i samost alni programi t e vrst e.
Najpoznat iji meu njima, a namijenjeni uporabi u Windows okruenju su
WinVN
,
Gravi ty
i
Free
Agent
, dok su u klasi Macint osh raunala njihov pandan programi
NewsWatcher
i
Nuntius
.
UseNet servis nudi iri popis osnovnih t ema (t ema najvieg reda ili ranga) prema kojima se
korisnici svrst avaju u osnovne diskusijske skupine. Osnovne su t eme sljedee:
comp
raunala
news
novost i i informacije o Int ernet u i, posebice, o samim diskusijskim skupinama
rec
rekreacija, sport , hobby, glazba, igre
sci
funamentalna i primijenjena znanost
soc
drut vene teme i kult ura
talk
kontroverzne i int rigirajue t eme
mi sc
t eme koje nisu "pokrivene" ost alim skupinama, kao to su, primjerice, zapoljavanje,
paramedicina, ast rologija it d.
Na sljedeoj nioj razini je mnotvo net o uih t ema, kao to su, primjerice:
alt
nekonvencionalne (alt ernat ivne) t eme koje, unat o iroko proirenom pogrenom
uvjerenju, u pravilu nisu nemoralne, nakaradne, opsecene, it d., nego zanimljive, esto
savim nove i neistraene
bi onet
biologija
courts
pravo, zakoni, sudst vo
de
skupine za komunikaciju na njemakom jeziku
fj
skupine za komunikaciju na japanskom jeziku (i pismu!)
gnu
skupine za razmjenu besplat nih raunalnih programa
health
pitanja zdravst vene zat it e i zadravlja openit o
k12
virt ualni djeji vrt i za djecu do 12 godina st arost i
rel com
skupine za komunikaciju na ruskom jeziku (i pismu!)
Na najniim razinama mogu se nai zaist a egzot ine t emat ske cjeline, kao to su, primjerice:
48
brasil
skupina zaljubljenika u Brazil u kojoj se komunicira na port ugalskom jeziku
el vi s
skupina oboavat elja Elvisa Presleyja
hi ghjump
rasprave o skoku u vis
moneymaker
rasprava o moguim nainima zaraivanja puno novca
punk
skupina ljubit elja punk glazbe
woodoo
crna magija, okult izam
Danas u Int ernet u ima zasigurno nekoliko desetaka t isua diskusijskih skupina i skupina za
razmjenu novost i. Svat ko se moe uvrst it i, odnosno pret plat it i (budui da se sudjelovanje u nekim
skupinama plaa) u proizvoljan broj diskusijskih skupina, a moe specificirat i

i

svoje

vlast it e
favorit e, odnosno teme koje su mu najzanimljivije.
Mnogi korisnici t akoer post avljaju svoje, nerijetko samo privremene diskusijske skupine s t ono
odreenim ciljem primjerice, pogaanja ishoda koarkake utakmice ili koment iranja pomrine
Sunca. Organizacije i t vrt ke pak obino organiziraju t zv.
web forume
, unut ar kojih se raspravlja o
t emama iza kojih stoji ist i poslovni int eres primjerice, diskusijska skupina o poeljnim okusima
past e za zube ili skupina za distribuciju informacija o modnim novit et ima i/ili trendovima.
Budui da je diskusijskih skupina puno, nudit elji int ernet skih usluga obino pruaju korisnicima
mogunost i
inkrementalnog
(korak po korak)
traenja
skupine od inet resa, pri emu se
specificiraju prvo najire t eme, koje se potom sve vie i vie produbljuj u, do najnie razine (skupine
vrlo uskih int eresa).
Sudjelovanje u radu diskusijskih skupina moe bit i vrlo zabavno, ali t akoer i vrlo korisno, jer je to
bez dvojbe najuinkovit iji nain razmjene informacija s velikom masom sugovornika koji je danas
ostvariv.
2.3.4.3 avrljanje, internetska telefonija, telekonferencije
avrljanje (engl. Chatt ing) i t elefonija (engl. IP Telephony) dva su naizgled vrlo slina int ernet ska
servisa. No, razlikuju se prvenst veno prema svojim korijenima, a ne toliko prema nainu
funkcioniranja. avrljanje (brbljanje) se kao st andardni int ernet ski servis razvilo iz elekt ronike pote.
Ost varuje se na taj nain t o davat elj usluge, koji se u ovom sluaju naziva
Internet Relay Chat
(IRC),
prihvaa pozive korisnika koji ele st upit i u izravni (online) kontakt s nekim drugim, poznat im
ili nepoznat im korisnikom.
Korisnici se prijavljuju IRC posluit elju, t e navode neke informacije iz kojih se moe zakljuit i s
kojim ili kakvim part nerom bi eljeli komunicirat i, o emu, pod kojim uvjet ima it d. IRC posluit elj
nastoji spojit i srodne due, odnosno korisnike slinih komunikacijskih int eresa za koje pretpost avlja
da e imat i o emu razgovarat i.
Sudionici u brbljakoj seansi komuniciraju na pisani nain, slino kao u elekt ronikoj pot i, ali t o
ine u t zv. realnom vremenu, t j. u izravnom dijalogu. Nakon prijama neke poruke odmah slijedi
odgovor, pa odgovor na odgovor, i t ako do prekida veze. Postoji i inaica koja se naziva
razgovor
(engl. Talk), ali se ni ovdje ne radi o usmenom, ve pisanom razgovoru. Meut im, sada neki korisnik
poziva preko IRC posluit elja nekog drugog
poznatog
korisnika i nakon uspost avljanja veze meu
njima se vodi razgovor u obliku promptne razmjene poruka nalik porukama u elekt ronikoj pot i.
S obzirom na broj sudionika u sesijama avrljanja razlikuju se dva modalit et a avrljanja:
skupni
i
pri vatni
. U prvome sluaju IRC posluit elj okuplja korisnike prijavljene za ukljuivanje u sesiju u t zv.
brbl jaoni cu
(engl. Chat Room), kao svojevrsnu
ad hoc
diskusijsku skupinu, u kojoj vei broj ljudi
ist ovremeno pria (zapravo, pie na t ipkovnici). U odreenom t renutku par komunikat ora se moe
izdvojit i u
pri vatnu
brbljaonicu i nast avit i razgovarat i sasvim diskret no, neomet ano od drugih.
49
Temu i sadraj razgovora komunikatori u paru izabiru potpuno sami, bez ikakvih ogranienja, a
njihova je privat nost zajamena u punoj mjeri. Zato i nema pouzdanih podat aka o tome to su najee
t eme brbljakih seansa. Mnogo se spekulira oko toga da su to obino t eme poput onih seksualnih (t zv.
cybersex), mist inih, perverznih (pedofilija) it d., ali pravih dokaza za to zapravo nema. Sigurno je,
meut im, da zajamena anonimnost pot ie brbljavce na otvorenost i slobodu kakve obino nema u
izravnim osobnim kont akt ima.
Javne se brbljaonice est o korist e kao elekt ronika inaica predavaonice, okruglog st ola ili nekog
slinog foruma. Poznat je primjer iz nedavne hrvat ske prakse kada je predsjedniki kandidat dr. Slaven
Let ica t ijekom predizborne kampanje 2000. godine na t akvom ad hoc forumu avrljao s biraima,
t o se pokazalo vrlo dobrim promidbenim pot ezom. U SAD-u je pak, primjerice, uobiajeno da
najbolji koarkai nakon svake ut akmice NBA lige na takav nain komuniciraju s navijaima.
U svjet skim razmjerima najvee, najbolje i najee posjeivane brbljaonice organiziraju
internet ske t vrt ke
Ameri ca Online (AOL)
i
CompuServe
na adresama:
www.aol.com/
i
www.compuserve.com/
Na njihovim web st ranicama treba naprosto kliknut i na dugme
GO
ili kljunu rije
chat
i
ukljuit i se u neku od trenut no akt ivnih brbljaonica.
Mrea kompanije Microsoft korist i program nazvan
Mi crosoft Chat
, koji je ukljuen u operacijske
sust ave Windows 98 i Windows 2000. Do njega se dolazi preko Int ernet Explorera, klikom na
opciju Microsoft Chat .
Program se javlja u dvije inaice:
tekstualnoj
i
Comi c Chat
inaici. U prvoj se avrlja, dakako,
razmjenom t ekst ualnih poruka, dok druga korist i t zv.
avatare
(engl. Avat ar), t j. sliice ili karikat ure
koje se kao likovi pridruuju komunikat orima, a samo avrljanje odvija se u obliku stripa ili ak
animiranog filma.
MICROSOFTOVI AGENTI
Jo 1997. godine Microsoft je predstavio tehnologiju koja omoguuje integraciju
softverskih agenata u korisniko suelje. Merlin, Robby i Genie nalikovali su
junacima iz stripova, a njihovo je ponaanje bilo mogue programirati u mnogim
poznatim raunalnim jezicima, kao to su C, C++, Visual Basic i sl. Premda u
izvornoj inaici ovi agenti nisu nudili umjetnu inteligenciju kakva se obino povezuje
s takvim softverom, ipak su omoguavali povezivanje s mnogim pametnim
tehnologijama koje su danas u uporabi. Operacijski sustavi Windows 98 i 2000
podravaju Microsoftovu agentsku tehnologiju, pa njihova prisutnost na mnogim
web stranicama uveseljava posjetitelje i obogauje njihov sadraj.
Najvei broj brbljavaca jo uvijek korist i sust ave avrljanja velikih davat elja int ernet skih usluga,
kao to su ve spomenute t vrt ke AOL, CompuServe i Microsoft , pa i najvei int ernet ski direktorij
Yahoo!. No, ima i drugaijih rjeenja, koja e se moda nekome jo vie svidjet i. Tako, primjerice,
ima web mjest a uz pomo kojih se mogu obavljat i kurtoazni ili prijat eljski virt ualni posjet i znancima
ili prijat eljima, koja slue u edukat ivne svrhe ili pak omoguuju povezivanje ljudi posebnih sklonost i
(primjerice, st udenat a, ahist a, polit ikih ist omiljenika, homoseksualaca it d.).
Neka kvalit etna web mjest a t e vrst e mogu se nai na adresama:
www.ichat .com/
www.chatt ing.com/
50
http://chat.go.com/
St rast veni poklonici int ernet skog brbljanja korist e programe za st varanje i odravanje list e
prijat elja u kojoj su navedene adrese i zabiljeke o osobama s kojima est o komuniciraju, a pomou
kojih se moe jednost avno ut vrdit i je li netko od vaih prijatelja upravo akt ivan na Mrei (i gdje),
moe ih se jednostavno zovnut i, t e provjerit i je li net ko od njih zvao vas. Danas je daleko
najpopularniji softverski alat t e vrst e
ICQ (
to se izgovara kao: I seek you), koji se moe preuzet i i
inst alirat i na vlast it om raunalu s adrese:
www.icq.com/
Ovaj se softverski alat vrlo jednost avno inst alira, a put em dijalokih okvira mogue je t raenje i
uspost avljanje kont akt a put em adrese elektronike pot e, imena, ICQ nadimka ili ICQ broja. Kada je
va ICQ program akt ivan (a moe t o bit i t rajno, kao t zv. pozadinski program, odnosno program koji
skriveno radi uz neki drugi program ili iza njega), moet e u svakom t renutku vidjet i t ko je od
vaih prijat elja s list e t renutno akt ivan na Mrei, a t ko nije, t e dvost rukim klikom na polje ICQ
nadimka pozvat i koga god hoet e.
O pojedinost ima brbljakog servisa moet e se obavijest it i na adresi:
www.irchelp.org/
Novije inaice int ernet skog servisa avrljanja omoguuju i zvunu (t elefonsku), pa ak i video
komunikaciju meu partnerima u realnom vremenu. Od opreme, osnovnoj je konfiguraciji raunala
pot rebno dodat i mikrofon, zvunike i digit alnu videokameru. Neophodan softver za pot rebe zvune
(t elefonske) komunikacije, primjerice, u sust avu
IPhone
, moe se preuzet i od tvrt ke
Vocal Tec
s
internet ske adrese
www.vocalt ec.com/
Jo sofist iciraniji sust avi mult imedijskog brbljanja, bilo u parovima (bilat eralno) ili u obliku
t elekonferencije ili videokonferencije, dakle, mult ilat eralno, ostvariv je, primjerice, ukljuivanjem u
interakt ivni sust av
CU-SeeMe
(t o se izgovara kao: See You, See Me), razvijen na poznatom
amerikom sveuilit u Cornell. Det aljnije informacije o t om sust avu mogu se nai na adresi:
www. wpine.com/
51
3. ESNAEST VANIH
RAZLOGA ZA OBRAANJE
INTERNETU
Pot icaji na koritenje Int ernet a, pobude zbog kojih mu se prist upa i razlozi za obraanje Mrei kao
izvoru dobra i zla variraju od sluaja do sluaja, od korisnika do korisnika. Oni su rezult at
djelovanja mnogih ut jecajnih imbenika: od st arosne dobi korisnika, njegova obrazovanja,
nepostojeeg ili st eenog iskustva u radu s Int ernetom, preko obiljeja socijalnog i gospodarskog
okruenja u kojemu djeluje, pa sve do njegova psiholokog profila, a moda ak i elemenat a
podsvijest i.
U novije vrijeme zaredala su istraivanja put em kojih se nastoji doznat i net o vie o t ome zbog
ega ljudi vole ili ne vole Int ernet , zat o ga, unat o t ome t o ga ne vole, sve vie korist e i na kakve
naine, koje su vane odlike t ipinog ili st andardnog int ernet skog korisnika, koja su oekivanja
korisnika od Int ernet a it d. No, prakt ino nijednim takvim ist raivanjem nije dosad nit a pouzdano
dokazano, a, gledajui objekt ivno, jasno je da se t o zapravo nije ni moglo; jednost avno zat o to se u
Int ernet u ogleda sva arolikost, varijabilnost , bogat st vo, kontroverznost i bijeda svijet a u kojemu
ivimo i djelujemo. Teko je zato t rait i neke prosjeke, kalupe, arhet ipove, st ereot ipe ili
obrasce ponaanja u Int ernet u.
Iz navedenih emo razloga u nast avku pokuat i dat i, bez pret enzija na sveobuhvat nost , naprosto
prikaz onih pot icaja za koje se empirijski nedvosmisleno zna da jesu, u veem ili velikom broju
sluajeva, vani razlozi za obraanje ljudi Int ernet u. Odabrali smo ih esnaest , t o je rezult at sasvim
subjekt ivne procjene, i ni na koji nain ne elimo sugerirat i da je bilo koji od njih t ei od nekog
drugoga, dakle da ima vanijih i manje vanih meu njima. Upravo suprot no, drimo da su svi oni
podjednako ozbiljni, ovisno o konkret nom sluaju, pa nijednog meu njima ne valja podcjenjivat i ili
omalovaavat i.
Drugo je pit anje jesu li oni i koji su drut veno, odgojno, moralno ili na neki drugi nain
prihvat ljivi ili ne. Za neke, poput kriminala, unaprijed se zna siguran odgovor, ali neki drugi, kao t o je
uspost avljanje osobnih kont akat a ili polit ika akt ivnost , mogu bit i krajnje dvojbeni. Zato emo u
analizi i obrazlaganju svakoga od njih nastojat i ukazat i na njihove svijet le i t amne st rane.
Svakom od esnaest odabranih razloga posveujemo zasebni odjeljak knjige, a debljina ili
duina odjeljaka ne podrazumijeva nikakvu hijerarhiju ili shemu njihove znaajnost i. Prihvat imo ih,
zato, kao ravnopravne opcije.
Odabrani su razlozi sljedei:
Lut anje web prost orom (surfanje)
Ciljano t raenje informacija
Uspostavljanje kont akat a
Kupovanje
52
Prodavanje vlast it ih proizvoda/usluga
Trgovanje
Poduzet nit vo
Izdavatvo
Financijske transakcije
Obrazovanje
Znanstveno-ist raivaki rad
Polit ike akt ivnost i
Dobrot vorni rad i dobroinst va
Zabava i rekreacija
Zadovoljavanje neuobiajenih int eresa
Kriminal
Slijedi njihov opis i podrobnija analiza.
53
3.1

LUTANJE WEB PROSTOROM (SURFANJE)
Prema rezult at ima nekih istraivanja,1 najei je razlog zbog kojega se poslovni ljudi uput aju u
int ernet sku avant uru nunost komuniciranja elekt ronikom potom, dok je t o u segment u obinog,
dokona puanstva znat ielja koju nastoje zadovoljit i lut anjem po Internet u, odnosno vie-manje
besciljnim (neciljanim) prikupljanjem korisnih, a gdjekad i beskorisnih informacija s razliit ih
internet skih lokacija (web mjest a).
Takav nain korit enja Int ernet a, posebno omiljen u mlaoj populaciji, dobio je slikovit , danas ve
pot puno uvrijeen naziv, koji u kroat iziranoj inaici glasi surfanje. Glagol engleskog jezika iz
kojega se navedeni t ermin izvodi
to surf
i sam je nast ao u novije vrijeme, kada je na pacifikim
plaama amerike obale zavladala pomama krst arenja na t jemenu ogromnih oceanskih valova,
isprva na jednostavnim, a kasnije sve savrenijim daskama. Moda pedeset ih uskrsnula je, u poneto
izmijenjenom obliju, devedeset ih godina ovoga stoljea, uvelike pridonosei rast uoj popularnost i
Int ernet a.
U EST RADIONICA SURFALO
VIE OD TISUU ZAGREPANA
ongleri, gutai vatre, brojni koncerti, nagradne igre za posjetitelje, surfanje
Internetom, sve se to juer moglo vidjeti na cjelodnevnom programu HiNet showa,
na atletskoj stazi pokraj Boarskog doma. Kako kau organizatori, kroz besplatan
ulaz prolo je neto manje od tisuu posjetitelja koji su se zabavljali pokuavajui
usvojiti nova znanja o Internetu.
Osim toga, posjetitelji su mogli poslati i besplatan e-mail. Rije je, naime, o
programu ija je svrha to vie popularizirati Internet i brojne mogunosti koje on
nudi.
Organizirali smo est Internet radionica zato jer postoje one za apsolutne
poetnike, one na kojima se mogu nauiti sadraji na Internetu, shopping, web
druenja, pa do onih gdje se postavljaju najea pitanja o tom najpopularnijem
mediju. Ideja je zapravo proizala iz potrebe da se graanima doaraju velike
mogunosti Interneta koje e oni sami moi odmah i primijenit i rekao je voditelj
Sektora posebnih djelatnosti HT-a arko Sutlar i dodao kako je itav program
zamiljen kao vikend-druenje i popularizacija Interneta.
Ovaj HiNet show, iako prvi, izazvao je brojne pozitivne reakcije ljudi koji dosad nisu
bili u mogunosti o Internetu saznati iz prve ruke. Stoga se, kako kau
organizatori, razmilja o istom programu sljedee godine.
Jutarnji list, 09. 04. 2000.
Surfanje Int ernetom ostvarivo je zbog ranije spomenut e najvanije karakt erist ike hipermedijskih
dokumenat a mogunost i njihova prakt iki neogranienog meusobnog povezivanja logikim
poveznicama (vidi odjeljak 2.3.3.1.). Avant ura zapoinje ve samim akt iviranjem int ernet skog
preglednika, neovisno o kojemu se radi. Njegova poet na stranica, bilo da ju je kreirao net ko drugi
(primjerice, odabrani davat elj mrenih usluga) ili pak sam korisnik, obino sadri vei broj poveznica
prema drugim hipermedijskim dokument ima, odnosno web st ranicama (vidi odjeljak 2.3.3.2.). Kada je
jednom, sluajno ili s bilo kakvim razlogom, odabrao i kliknuo na prvu poveznicu, int ernet ski
korisnik sklon lut anju poeo se zaplit at i u paukovu mreu2 iz koje e vrlo t eko izai. Naime, na

1 Neibauer, A. R.: Internet!, Sybex Inc., Alameda (CA), 2000., str. xii
2 Paukova mrea je jedno od znaenja engleske rijei the web.
54
Web st ranici na koju ga je odvela poveznica nai e, u pravilu, nekoliko novih poveznica, preko
kojih e moi preskoit i na novu stranicu ... i t ako unedogled.
KAZALA MRENIH HAPPENINGA
Internet je prepun zanimljivih dogaanja, konferencija, chatova, no dolazak do
informacija o temi i raspravi koja bi vas eventualno mogla zanimat i nije ba
jednostavan. Internet trailice ovdje su gotovo neupotrebljive. Na sreu, postoji
nekoliko servisa na Mrei kojima je glavna djelatnost skupljanje rasporeda o
postojeim Net happeninzima i vremenu njihova odravanja. Yack je jedna od
najsveobuhvatnijih baza takve tematike. Naslovna stranica Yacka naglaava
najaktualnije chatove dana, intervjue, videoprijenose uz podatke o potrebnom
softveru za sudjelovanje. Dodatnu preporuku taj site zasluuje i integriranom
trailicom koja bi vam mogla znaajno olakati snalaenje meu ponuenim web
dogaanjima.
Adresa:
www.yack.com
Potpuno je neizvjesno hoe li korisnika t akva primjena metode pokuaja i pogreaka ili t raenja
igle u plast u sijena dovest i do neke korisne web st ranice, odnosno informacije, ili e pak vrijeme (i
novac) ut roit i posve beskorisno. Dakle, surfanje moe bit i, uz malo sree, dobar nain prikupljanja
informacija potrebnih, primjerice u poslovanju, obrazovanju ili znanst venom radu, ali ist o t ako i
dobra, ali i prilino skupa zabava. Zat o se valja pridravat i jednog nepisanog, no vanog pravila:
World Wide Web servis izrazito je ekonomian nain ciljanoga t raenja i pronalaenja vrlo vrijednih
informacija, ali je pret jerano skup onda kada t raenje informacija nije ciljano i kada se unaprijed tono
ne zna t o se zapravo eli pronai.
BRITANSKI STUDENTI PREVIE SURFAJU
Veina britanskih sveuilita ima prevelike trokove jer studenti provode previe
vremena na Internetu. Iako njegova uporaba nije ograniena samo na edukaciju,
tek se 15% trokova naplauje izravno od studenata, a ostatak snose sveuiline
blagajne (to Oxford kota vie od 20 t isua funti godinje).
Alex Reid, ravnatelj odjela za internetske usluge na Oxfordu, izjavio je da je
umjerena uporaba mree doputena studentima i osoblju u rekreativne svrhe, jer
se tako potie razvitak njihove tehnoloke naobrazbe. Mike Sayers, ravnatelj
sveuilita u Cambridgeu, kae da pokuava apelirati na savjest studenata kako bi
se suzdrali od nepotrebnog koritenja Interneta, ali bez veeg uspjeha. Rauna se
da e trokovi uporabe Interneta na britanskim sveuilitima 2001. godine dosei
iznos od 600.000 funti (preko milijardu US dolara).
InfoExpress, travanj 2000.
55
3.2

CILJANO TRAENJE INFORMACIJA
Lut anje Int ernet om ili surfanje moe se shvat it i, u najboljem sluaju, kao nain zadovoljavanja
ei za informacijama. Surfer e u razmjerno krat kom vremenu doi do velike koliine
informacija, koje e naprosto proit at i ili percipirat i, ili pak pohranit i u memoriju vlast it a raunala.
Problem je, meut im, u t ome t o e t ako doi do ogromne mase informacija koje mu ne trebaju, ni
t renutno nit i perspekt ivno, koje ga ne zanimaju ili ih ak ni ne razumije. U ekst remnom se sluaju
moe dogodit i da zapravo i ne sazna nit a t o bi mogao na neki nain iskorist it i i to bi zaist a i
pridonosilo kvalit et i njegovih znanja, odnosno saznanja, dakle da informacije do kojih je doao, s
njegova subjekt ivnog st ajalit a, budu potpuno beskorisne.
Nasreu, takvi su krajnji sluajevi, kao uost alom i svi ekstremi, razmjerno rijet ki. Ono t o se u
praksi daleko ee dogaa jest sit uacija u kojoj surfer na neto zanimljivo nailazi sluajno poput
orave koke koja sluajno pronalazi zrno jer pretraivanju brojnih informacijskih sadraja
post ojeih (pohranjenih) negdje u Int ernet u i nije prist upio s nekom unaprijed preciziranom nakanom.
Openito, moe se ust vrdit i kako surfanje nije dobar nain dolaenja do sasvim odreenih, pot rebnih
ili nunih informacija. Surfanjem se ne mogu uinkovito zadovoljavat i informacijske pot rebe, u
najmanju ruku zat o t o se post upajui t ako t roi previe vremena, a t o, u krajnjoj liniji, znai i novca
(jer svaka uporaba Int ernet a kot a, odnosno stvara trokove).
Uvijek onda kada korisnik t reba pronai neku tono ut vrenu informaciju i eli do nje doi u t o
kraem vremenu, pret raivanje Int ernet a morat e provest i
sustavno
. Sam e u tome teko uspjet i, jer
o int ernet skim sadrajima, kao i mjest ima i oblicima u kojima su oni pohranjeni prakt iki nit a ne zna.
Ako ak net o i zna, zna t o vrlo maglovit o i najee vrlo uopeno, to nije dovoljno da bi
pret raivanje mogao dobro organizirat i, strukt urirat i, usmjeravat i i provest i. Zat o e se morat i posluit i
odgovarajuim
al atima
,
sredstvima
ili
agenti ma
(engl. Tool, Engine, Agent)

za pretraivanje
informacijskih sadraja Int ernet a, kao programima i programskim sust avima koje je net ko, mudar i
vrijedan, ve ranije razvio i koji su u Int ernet u naelno svakomu dost upni. Svi t i alat i u sebi sadre,
neki vie, neki manje, umjet ne int eligencije koje korisnika oslobaaju od velike koliine napornih i
intelekt ualno zaht jevnih pret raivakih akt ivnost i.
3.2.1 Internetski pretraivaki alati, sredstva i agenti
Osnovni su int ernet ski pret raivaki alat i ve objanjeni ranije (vidi odjeljak 2.3.3.3.), pa emo
ovdje samo ponovit i (Repet it io est mat er st udiorum!) kako se oni javljaju u dva oblika kao direkt oriji
i pret raivai. I jedna i druga vrst a alat a u osnovi funkcionira prema dedukt ivnom principu
pronalazei isprva iroke skupove web adresa na kojima se moda nalazi traeni sadraj i post upno ih,
iz koraka u korak t raenja, suzujui.
Direkt oriji nude korisniku kazalo (indeks) osnovnih t emat skih podruja, a klikom na neko od
njih ot vorit e se kazalo uih podruja u okviru osnovnoga, i t ako na nekoliko hijerarhijskih razina. U
sluaju pret raivaa najee se korist e kljune rijei koje se povezuju Booleovim operat orima AND
(i), OR (ili) i NOT (ne).
Navest emo nekoliko primjera pret raivanja int ernet skih sadraja uz primjenu Booleovih
operat ora.
Primjeri
Veina pret raivaa pret post avlja da uzastopno navoenje nekoliko kljunih rijei odvojenih
razmakom odgovara primjeni operat ora OR (ili), pa e pronai sve sadraje koji u sebi ukljuuju
barem jednu od navedenih rijei (a, u ekst remnom sluaju moda i sve). Navedemo li, primjerice,
56
engleske rijei
water
i
sport
(voda i sport), pret raiva e pronai sve sadraje t o se odnose na
problemat iku vode i sve one koji se odnose na bilo kakav sport .
Ako, pak, t e rijei opremimo oznakama + (plus) pa ih napiemo kao
+water +sport
, pret raiva
e pronai samo one sadraje koji ukljuuju obje kljune rijei, dakle samo informacije o vodenim
sport ovima. Tada pretraiva zapravo primjenjuje Booleov operator AND (i).
Trea mogunost e se korist it i onda kada kao klju za pret raivanje slui neka fraza (niz logiki
poredanih rijei). Nekad se radi o primjeru poziva za prijavu referat a na konferencijama ili nekim
drugim skupovima, to se u engleskom jeziku obino referencira frazom
Call for Papers
. Upiemo li
t u frazu kao
*call for papers*
,

pretraiva e primijenit i viest ruki operator AND, t o se moe
napisat i i kao +
call +for +papers
.
Pri pretraivanju moda e se doi do iznenaujuih sluajnih logikih veza (ukrt anja) rijei,
kakve nas uope ne zanimaju. Takve e se neeljene kombinacije iskljuit i primjenom Booleovog
operat ora NOT (ne), odnosno upisivanjem znaka (minus) ispred rijei koju elimo ignorirat i. elimo
li, primjerice, saznat i net o o zvijezdama (engl. St ar), ali nas ne zanimaju ratovi (engl. War) zvijezda,
iskljuit emo rije rat i postavit i upit na sljedei nain:
star war
. Slino tome, ako nas ne zanimaju
nit i zvjezdani ratovi nit i, primjerice, zvjezdaste st rukt ure (primjerice, raunalnih mrea), dobro
formuliran upit bit e sljedei:
st ar war struct ure.
AGRESIVNI VEANI
Pomalo je udno da t ijekom dugih godina nisu stizale nikakve znaajnije vijesti
vezane uz Internet i elektroniko poslovanje iz tako razvijene sredine kao to je
vedska. No, poetkom 2000. godine internetskim se prostorom rasprila
intrigirajua informacija: do tada gotovo anonimna vedska internetska tvrtka
Spray.net obznanila je svoje ambicije da, nakon fuzije s amerikom dizajnerskom
tvrtkom Razofish, postane vodeim europskim davateljem internetskih usluga.
Atraktivan marketinki slogan 1.300 zaposlenih sprejera glasi: Mi araniramo, Vi
dirigirate!.
Strategiju uspjeha nastojat e, prema vlastitom iskazu, graditi na niskim cijenama i
visokoj kvaliteti pruanih usluga. Za sada oni koji bi zbog toga morali bit i
uznemireni tvrtke AOL i T-Online ostaju sasvim cool i uope ne reagiraju.
Barem se tako ini prema van.
Ubrzo e se pokazati radi li se samo o mjehuriu od sapunice ili e nas Spray.com
zaista i posprejati blagodatima koje najavljuje. Poneto se moe naslutit i i iz
informacija na Web adresi:
www.spray.com
Sofist iciranija sredst va pomoi pri pret raivanju int ernet skih sadraja su
kolektori pretrai vaa
.
To su soft verski sust avi koji, na t emelju t ipa ili znaenja kljune rijei za pret raivanje koju unosi
korisnik, istodobno angairaju vei broj obinih pret raivaa. Ti obini pret raivai usporedno i
nezavisno jedan o drugome proeljavaju Int ernet , t ako da se zapravo meusobno nat jeu u
pronalaenju informacijskih sadraja u kojima se nalazi specificirana kljuna rije (ili vie njih,
event ualno t akoer povezanih Booleovim operatorima).
Dobri primjeri t akvih kolekt ora su
Shetty Search
i
Coperni c 2000
, koji se mogu nabavit i na CD-
ovima ili pak preuzet i kao
freeware
(besplatni programi) s Web mjest a na adresama:
http://members.aol.com/sat ishetty i www.copernic.com
57
U ist u skupinu sredstava za pret raivanje spadaju i openamjenski pret raivaki sust av
Search
Master
, zat im sust av za pret raivanje zvunih (MP3) zapisa
MP3 Fiend
, t e sust av namijenjen
pret raivanju informacija na t emu zdravlja
Turbo Start
. Ovi se sust avi takoer mogu nabavit i na CD-
ovima ili pak skinut i s Web mjest a na adresama
www.cosmega.com
www.mp3fiend.com
www.rashminsanghvi.com/t urbo
Postoji jo it av niz slinih sust ava ogranienih na razmjerno uska temat ska podruja pretraivanja,
ali o njima e bit i vie rijei u odjeljcima t o slijede, ovisno o t emat ici na koju se odnose.
Treu skupinu sredst ava pomoi pri pret raivanju sadraja Int ernet a ine najsavrenija sredstva
t zv.
inteligentni agenti
. Nast ali su razvitkom t zv.
umjetne inteligenci je
, to je disciplina koja se bavi
ist raivanjem naina preslikavanja ljudske int eligencije u raunalni softver.
Int eligent nim se agent ima nazivaju raunalni programi t o samost alno izvode neki pret raivaki
posao u ime i za raun korisnika. Smjeteni su u raunalu vlasnika agent a, t o ne mora nuno bit i (a
najee i nije) raunalo krajnjeg korisnika, ve neko int ernet sko web mjest o. Korisnik ih mora
napunit i informacijama o podrujima svojega interesa, pravilima pretraivanja, priorit et ima, t e
event ualnim vremenskim ogranienjima. Nakon t o agent obavi post avljeni mu zadat ak, analiziraju se
polueni rezult at i, a agent korigira sam sebe ako t i rezult at i nisu zadovoljavajui prema nekom
unaprijed post avljenom kriteriju.
Int eligent ni agent i mogu imat i razliit e st upnjeve samost alnost i u izvravanju zadat aka u odnosu
prema korisniku i njegovim potrebama. Tako, primjerice, neki od njih mogu samo prikupljat i
informacije, neki drugi filtrirat i (selekt irat i) poruke primljene elektronikom pot om ili put em
dost avnih list a, a neki suraivat i s drugim agent ima, t e obavljat i vrlo sloene i specifine zadatke.
Int eligent ni int ernet ski pretraivaki agent i (engl. Searching Agent ) slue prvenst veno
prikupl janju
i
fil tri ranju
informacija raspoloivih negdje u Internet u. Razvijene su t ri vrst e takvih
agenat a:
puzai po Webu
pauci
robot i izvoai
Prvi meu navedenima
puzai
(engl. WebCrawler) pokuavaju korisniku dat i cjelovit
pregled informacijske ponude, et ajui World Wide Webom i izvjeujui korisnika o onome t o su
pronali.
Pauci
(engl. Spider) su programi t o se pomou crvia (engl. Worm) uvlae u dubinu
hipermedijskih dokumenata, odnosno web st ranica, t e pronaene informacijske sadraje indeksiraju i
pohranjuju u vlast ite baze podataka, koju korisnik kasnije moe jednost avno lokalno na svome
raunalu pret raivat i i analizirat i.
Roboti izvoai
(engl. Robot Performer) su raunalni programi koji mogu gotovo potpuno
nezavisno od korisnika izvravat i kompletne t ransakcije, poput kupovine na daljinu, rezervacije
zrakoplovnih karat a, novanih t ransakcija it d., u skladu s naput cima koje im ih je korisnik jednom
ranije dao.
Danas u Int ernet u ve post oje deseci, pa moda i koja stot ina t akvih int eligent nih agenata, razliit ih
namjena, izvedbi i kvalit et e. O nekima od njih bit e vie rijei u kont ekst u razmat ranja razliit ih
funkcija koje mogu obavljat i, u daljnjim poglavljima ove knjige.
58
3.2.2 Heuristiko pretraivanje
Ma koliko se inio ili zaist a i bio savren, nijedan se int ernet ski pret raivaki alat , na danas
dosegnut om st upnju njihova razvit ka, ne moe mjerit i s mogunost ima ljudske int eligencije. Ljudi
nisu brzi poput raunala, ali znaju skrat it i put pri zakljuivanju, to raunalni programi ne znaju.
Jedno od vanijih obiljeja ljudske int eligencije je
heuri stika
. Pod t im se pojmom podrazumijeva
sposobnost ovjeka da donosi st anovit e sudove, odluke i zakljuke mjeavinom racionalnog (logikog)
i int uit ivnog (predosjeajnog, domiljatog) rasuivanja. Nisu rijet ke prigode u kojima ovjek net o
naprost o uvia, zakljuuje analogijom, dovija se i improvizira pri procjenjivanju sit uacije. Sve t o
raunala, odnosno, preciznije, njihovi programi danas jo uvijek ne mogu.
BUHE
Jeste li znali da buha ak 90% svoga ivota provede u djetinjoj dobi, bilo kao
jajace, lutka ili larva? Jeste li svjesni injenice da ovjek milijunima godina vodi
bespotednu bitku na ivot i smrt s buhom, ali jo uvijek nije naao pravog naina
za njeno istrijebljenje? Jeste li znali da je ubrzanje to ga buha postie prilikom
skoka nekoliko puta vee od ubrzanja najboljeg bolida Formule 1?
Ako niste, znajte da u Internetu postoji barem jedno mjesto na kojemu ete saznati
i to i jo gomilu slinih bizarnosti, dakako ako vas to zanima. Adresa toga Web
mjesta je
www.ac-soft.com
Zato se, na koncu konca, ovjek ipak mora pouzdat i u svoje vlast it e sposobnost i, posebice onda
kada mu raunalo (program) nije bilo od dovoljne pomoi. Tako e i pri pretraivanju int ernet skih
sadraja upravo heurist ika igrat i vanu ulogu.
Neke ideje o t ome pokuat emo itatelju predoit i na jednom sasvim uobiajenom primjeru,
uobiajenom barem t amo gdje se Int ernet int enzivno korist i i za nuenje i za t raenje informacija.
(Nadajmo se da emo i mi u dogledno vrijeme bit i u takvoj sit uaciji.)
Primjer
Pretpost avimo da netko eli organizirat i susret nekadanjih kolskih kolega, primjerice radi
proslave okrugle dvadesete obljet nice mat ure. Kao to t o obino biva veze meu nekad
nerazdvojnim prijat eljima su pukle, ne zna se vie kamo je koga vihor ivot a odnio. I nema druge:
st are borce treba pokuat i nai pomou Int ernet a.
Uobiajena sredst va pomoi pri pret raivanju rijeit e najvei dio tog problema: mnoge e ljude
pronai u elekt ronikim t elefonskim imenicima, imenicima adresa elektronike pot e i slinim
rezervoarima informacija. No, nekolicinu moda ipak nee nai. I t o sada? Ne bi bilo
fair
prema
njima ignorirat i ih samo zato t o nisu poznat i tamo nekoj int ernet skoj administ raciji.
Organizat or e proslave t ada posegnut i za heurist ikom, post upivi, moda, na sljedei nain:
Sjet it e se nekih osobit ih int eresa ili sklonost i t raene osobe, kao to je, recimo, ljubav prema
rasnim psima ili sklonost pret jeranom uivanju alkohola. Na Int ernet u e potrait i diskusijske skupine
ljubit elja pasa ili adrese klubova lijeenih alkoholiara, t e proeljat i e-mail adrese njihova lanstva.
59
Net o e mu govorit i da se t raena osoba moda preselila u t oplije krajeve, jer je u mladost i
uvijek mat ala o ivot u na moru i ribarenju. Int ernet e mu pomoi da pronae vlasnike ribarskih
brodica, a meu njima, bude li imao sree, i svoga kolskog kolegu.
Poznato mu je da je traena osoba zavrila, primjerice, naftni fakult et . Moda nee bit i zgorega
pret rait i popise zaposlenika u naftnim kompanijama, na platformama ili naft nim poljima. anse da
ba t u pronae prijat elja prilino su velike.
U Int ernet u su brojni elekt roniki oglasnici koje it aju i put em kojih trguju velike mase ljudi. Uz
malu pomo boice Fort une t raena se osoba moe pronai post avljanjem pot jernice na neke od t ih
oglasnika, u nadi da e ih vidjet i ba sama t raena osoba ili net ko t ko ju pozna.
Ne mora bit i loa ideja zavirit i i u sudske arhive, pa provjerit i nije li traena osoba vodila neku
parnicu ili je parnica voena prot iv nje. Ako jest , njena e adresa bit i zabiljeena u sudskim spisima
pohranjenima u raunalu.
Konano, ako je pot roio mat u i iscrpio sve mogunost i kojih se uspio sjet it i moda e
zazvuat i okrut no i nehumano, ali moe bit i ist init o organizator proslave trebao bi zavirit i i u popise
umrlih. (Cinici bi rekli da je upravo odat le t rebao i poet i!)
Popis sugest ija mogao bi se produivat i unedogled. Vano je samo koliko smo mot ivirani da do
t raene informacije zaist a i doemo, odnosno da se prebrzo ne obeshrabrimo i ne odust anemo.
Upornost se, kao i svuda, najee isplat i i u int ernet skom okruenju.
3.3

USPOSTAVLJANJE KONTAKATA
S osobama koje poznajemo, ali i onima za koje smo nekako saznali ne upoznavi ih osobno, a
elimo s njima uspost avit i kont akt , jedan od najboljih suvremenih naina da t o i uinimo jest poslat i
poruku
elektroni kom

potom
. Tehniki aspekt i i det alji slanja/prijama poruka elektronikom potom
ve su objanjeni u prethodnom t ekst u (vidi odjeljak 2.3.2.). Ovdje emo se, meut im, pozabavit i
pitanjima pronalaenja osobe s kojom se t im put em eli uspost avit i poetni i, event ualno, odravat i
t rajni kontakt .
Radi li se o osobi ije ime i prezime znamo, a ne znamo njenu adresu elektronike pot e, problem
je razmjerno jednost avno rjeiv. Naime, veina (odnosno, zapravo svi) davat elji usluga elekt ronike
pot e kao jednu od dodatnih usluga nude i uvid u imenik svojih pretplat nika. Najvei hrvat ski davat elj
internet skih usluga HiNet to ist o omoguuje, i to t ako t o e zaint eresirani korisnik na naslovnoj Web
st ranici HiNet a kliknut i na odgovarajue polje (
e-mail imenik
).
PUTEM ELEKTRONIKE POTE PRONALA OCA
U potrazi za vlastitom prolou 31-godinja veanka Charlotte Gabrielsson
okrenula se Internetu. Naime, Charlotte je ubrzo nakon roenja bila razdvojena od
roditelja i odrasla je u danskoj obitelji koja ju je posvojila. No, im je saznala da joj
to nisu bioloki roditelji, dala se u potragu za onima koji to jesu. Godinama je
bezuspjeno tragala, da bi se koncem 1999. godine dosjetila kako bi joj u njenim
nastojanjima mogao pomoi Internet.
Upisala sam svoje roeno prezime u pretraiva i dola do jedne e-mail adrese,
objasnila je Charlotte. Poslala je poruku i ispostavilo se da je vlasnik te adrese njen
polubrat koji ju je potom povezao s njihovim biolokim ocem.
Happy End kakvoga moe smisliit i samo ivot, zar ne?
com!online, Ulm (Njemaka), veljaa 2000.
60
Daleko se sloeniji problem javlja onda kada zapravo ne znamo kome se t ono trebamo obrat it i.
Tada je bit an
moti v
zbog kojega se elimo nekome obrat it i.
TRAIO ENU PUTEM INTERNETA
A NAAO STARICU UBOJICU
CHARLESTON, Juna Karolina Sve to je Trevor Tasker elio bilo je da odleti
preko Atlantika u Charleston, susresti enu koju je upoznao putem Interneta i
oeniti je.
Meutim, prvo je otkrio da ena njegova ivota nije malo starija od 30, kako je
pokazivala na Web mjestu, nego neto starija od 60, tonije 65 godina. Potom je
28-godinji radnik na platformi plina otkrio da je bivi ivotni suputnik njegove
nesuene druice, 70-godinji alkoholiar, proteklu godinu proveo u hladnjaku u
njihovoj garai, dok njegova neobina zarunica, Wynema Faye Shumate, sada
sjedi u zatvoru s kaznom od 15.000 dolara zbog neovlatenog uklanjanja mrtvog
tijela i obeaivanja ljudskih ostataka.
Jutarnji list, 13. 03. 2000.
U dokolici ili nekim posebnim psihikim st anjima (depresija, radost , t uga, umiranje od dosade
it d.), kada osjeamo pot rebu za int erakt ivnom komunikacijom (konverzacijom) s nekom tono
odreenom osobom ili bilo s kime slinog raspoloenja, odnosno eljnoga komuniciranja, dobro e
nam doi popularni int ernet ski servis
avrljanja
ili
brbl janja
. O tom je servisu ve ranije bilo dost a
rijei (vidi odjeljak 2.3.4.3.), pa emo za sada na tome i ost at i.
Uspostavljanje mult ilat eralnih kont akata i komunikacije (komunikacije s veim brojem partnera)
mogue je korit enjem ranije objanjenog int ernet skog servisa
dostavnih lista
(vidi odjeljak 2.3.4.1.).
Premda je i o njemu ve poprilino t oga reeno, drimo korisnim dat i jo nekoliko prakt inih savjet a o
uporabi t og servisa pri uspostavljanju poslovnih i drugih kont akat a.
Jedan od najpopularnijih primjera automat iziranog odravanja i operiranja dost avnih list a, s izrazito
velikim brojem t akvih list a (danas ve preko 135.000), je sust av
LISTSERV
. Taj je sust av dobio
naziv po njegovu najvanijem programu, akt iviranom jo 1986. godine u mrei BITnet .
Temat ska i int eresna podruja obuhvaena ovim sust avom izrazit o su brojna i raznorodna.
Nekoliko karakt erist inih i zanimljivih primjera navedeno je u t ablici to slijedi.
57
Dostavna lista Opis
AUSPGRIS@LISTS.DPI.QLD.GOV.AU
Australian Plant Genetic Resource
Information System
BIG@NETINFNITY2.STOCKINVESTOR.COM
Glasnik investirora u dionice
CSMS-G@CSMS.EDU.MN
Computer Science & Management
School of Mongolia
DIETCITY@PEACH.EASE.LSOFT.COM
Informacije o dijeti i nutritivnim
vrijednostima
DIX-NEUF@LISTSERV.LIV.AC.UK Francuski studiji 19. stoljea
EMIGRANT@LISTSERV.IOL.IE Dostavna lista irskih emigranata
I-ADVERTISING@GUAVA.EASE.LSOFT.COM
Diskusijska lista o oglaavanju na
Internetu
KOSOVO-L@FIDO.ORG.YU Diskusijska lista o Kosovu
MAIG@LISTSERV.CYBERHQ.NET.MY Malezijsko astronomsko drutvo
MICROSOFT_SECURITY@ANNOUNCE.
MICROSOFT.COM
Microsoft Product Security
Notification Service
POSTMITA@LISTSERV.NIC.IT Udruenje talijanskih pota
SOPHIA@LISTSERV.LIV.AC.UK Istraivanja drevne filozofije
TASTING@PEACH.EASE.LSOFT.COM
Lista za razmjenu iskustava o okusima
vina
TELECOMMAGAZINE@TVISIONS.COM
Dostavna lista asopisa
Telecommunications Magazine
WWF-L@LISTSERV.AOL.COM
Dostavna lista Svjetske hrvake
federacije
YOUTH-TECH@LISTSERV.AOL.COM
Tjedne novosti o tehnologiji za djecu i
mlade
Adresa u sustavu LISTSERV sastoji se iz tri dijela: naziva interesne skupine, naziva LISTSERV
web mjesta i ekstenzije (ili vie njih). Tako su, primjerice, dijelovi adrese za posljednju listu navedenu
u gornjoj talbici sljedei: YOUTH-TE je naziv interesne skupine, LISTSERV.AOL naziv web mjesta, a
ekstenzija je .COM. Valja znati da na jednom LISTSERV web mjestu moe koegzistirati vie
dostavnih lista, pa e sve njihove adrese sadravati isti naziv web mjesta.
62
Kada i ako korisnik pronae dost avnu list u na koju bi se elio prijavit i (pretplat it i), morat e poslat i
elekt ronikom potom poruku na
web

mjesto
dost avne list e (a ne int eresne skupine) zaht ijevajui
uvrt enje, koje je u najveem broju sluajeva besplat no. U t ijelu poruke elekt ronike pot e t rebat e
jednost avno navest i t ekst sljedeega t ipa:
SUBSCRIBE nazi v skupine i me prezime
Tako bi, primjerice, st anovit i Marko Pet ri mogao izrazit i neodoljivu elju za uvrt enjem u
dost avnu list u Malezijskog astronomskog drutva t ako to e na adresu CYBERHQ elektronikom
pot om poslat i sljedeu poruku:
SUBSCRIBE maig Marko Petri c
Kada (ako ikada) se na Marko predomisli, iskljuit e se (ispisat i) iz dost avne list e aljui na ist u
adresu poruku t ipa:
SIGNOFF mai g
Daljnji vrlo popularan sust av dost avnih list a je
Majordomo
, koji funkcionira na nain slian
LISTSERV- u, o emu se mogu nai det aljnje informacije na svakomu od njegovih Web mjest a, kao
t o su, primjerice:
majordomo@usa.net
ili
majordomo@big.host .com
Ima primjera da dost avne list e vremenom prerast aju u t zv.
web forume
. To je zapravo neki
hibridni oblik internet ske komunikacije, koji int egrira svojstva dost avnih list a i korisnikih
diskusij skih skupina. Organiziraju ih najee vee int ernet ske tvrtke (primjerice, Alt a Vist a, AOL,
Microsoft ) na svojim web mjest ima zbog pruanja tehnike potpore i druge vrst e pomoi i
konzult acija svojim klijent ima.
Procjenjuje se da danas u Int ernet u postoji negdje oko 25.000 t akvih foruma, a njihov najpotpuniji
popis, s pripadajuim adresama, moe se nai na int ernet skoj adresi:
www.reference.com
Konano, jo jedan dobar nain za uspost avljanje kont akat a meu ljudima put em Int ernet a je servis
korisni kih diskusi jskih skupina.
Kao t o je ve ranije u knjizi spomenuto (vidi odjeljak 2.3.4.2.), t aj
je servis vrlo slian servisu dost avnih list a. Razlike proizlaze iz t oga t o su sudionici u diskusijskoj
skupini obino akt ivniji negoli u dost avnim list ama, jer se od svakoga od njih oekuje ne samo da
slua druge, nego da i sam to ee uzima rije.
Diskusijske se skupine gdjekad organiziraju prigodno, kao jednokratne ili periodike int erakt ivne
komunikacijske sesije. Tada se obino nazivaju
telekonferenci jama
ili, ako omoguuju i prijenos
pokret ne slike u realnom vremenu,
vi deokonferenci jama
. Budui da se ovdje ne radi o rut inskim
akt ivnost ima, t akvu e konferenciju t rebat i dobro planirat i i pripremit i u t ijesnoj suradnji s davat eljem
internet skih usluga koji ju zna i moe realizirat i. No, budui da je broj sudionika, barem onih pasivnih
(gledat elja), prakt iki neogranien, one obino izazivaju veliku pozornost i imaju puno odjeka, t o je
dovoljan razlog za ulaganje znaajnih sredstava i t ruda u njihovo organiziranje.
Tele (video) konferencije se, poput nesvakodnevnih t elevizijskih emisija, unaprijed najavljuju, pa
se korisnici o t ome mogu informirat i na mnogim web mjest ima, posebice u specijaliziranim
internet skim asopisima.
63
3.4

PRODAJA VLASTITIH DOBARA I USLUGA
Vrlo je t eko ut vrdit i toan dat um roenja ideje o prodaji dobara i usluga put em Int ernet a. Ne zna
se pouzdano ni tko je prvi doao na t akvu genijalnu zamisao. To, meut im, nije danas ni vano
vano je da se trguje ve est ili sedam godina, to je dovoljno dugo vrijeme da bi se prikupila neka
dragocjena iskustva i razvio dobro promiljen i razraen koncept prodaje na daljinu.
Ideja je, zapravo, vrlo jednost avna: iskorist it i vano i privlano svojst vo Int ernet a da svaki njegov
korisnik moe po volji, bilo kada i s bilo koje lokacije, st upit i u kont akt s bilo kojim drugim
korisnikom, ako oba u t ome vide neki svoj int eres. Tvrt ke ili, preciznije, ljudi u njima koji su imali
neto za ponudit i na prodaju shvat ili su da je vano informaciju o t ome plasirat i put em Interneta, jer e
ona t ada bit i dost upnom izuzet no velikom broju potencijalnih potroaa, odnosno kupaca diljem it ava
svijet a. A ponudit i informaciju koja e pobudit i pozornost pot roaa i ponukat i ih na kupnju, kao to je
poznat o, pola je kupoprodajnog posla.
Moda t o danas, kada je koncept elekt ronikoga t rgovanja pa i poslovanja openit o uvelike
uznapredovao, i nije sasvim vidljivo, ali ideji o prodaji bilo ega na daljinu kumovao je prvi
razvijeni i st andardizirani int ernet ski servis servis
dal jinskog pri jenosa datoteka
(vidi odjeljak
2.3.1.). Kada je post alo moguim prenijet i neku dat ot eku s jednoga na neko drugo, prostorno (pa i
vremenski) udaljeno raunalo bez veih pot ekoa i informacijskih gubit aka, promuurniji su shvat ili
kako se sama t akva usluga moe i mora naplat it i, jer njeno pruanje iziskuje sasvim realne trokove,
ali se moe naplat it i i
informacijski sadraj
prenijet e, odnosno preuzet e datot eke, jer od njega
primat elj moe imat i st anovit ih korist i, mjerljivih novcem.
Tako je zapoela era daljinske prodaje raunalnih programa, a pot om i raunalnog softvera u
punom smislu t e rijei (podat aka u bilo kojem obliku, raunalnih programa i ljudskog znanja
iskazanog u st rojno it ljivom obliku).
Dakle, kronoloki prvi i najst ariji oblik prodaje na daljinu bila je
prodaja
t zv.
mekanih
(nematerijalnih, intelektualnih) dobara
(engl. Soft Goods, Soft ware). Sljedei su korak bili pokuaji
prodaje

klasine robe, to se suvremenim jezikom reeno naziva
prodajom tvrdih (materi jalnih)
dobara
(engl. Hard Goods, Hardware). Sasvim logino, sljedei je razvojni korak bila
prodaja
usl uga
, i to ne samo usluga prijenosa podat aka, ve bilo kakvih int elekt ualnih pa i djelat nih usluga
koje prat e prodaju robe, ali se mogu nudit i i prodavat i samost alno.
Budui da su prodaja vlast it ih, izvorno stvorenih mekanih dobara, t vrdih dobara i usluga po mnogo
emu operat ivno razliit e akt ivnost i, svaka od njih bit e obraena u zasebnom odjeljku knjige. No,
prije toga iznijet emo osnovne informacije o tome kako uspostavit i vlast ito internet sko prodajno
mjesto, kako ga odravat i i kako put em njega ost varit i zacrt ane ciljeve prodaje, odnosno poslovanja
openit o.
3.4.1 Uspostavljanje internetskog prodajnog mjesta
3.4.1.1 Samostalno uspostavljanje vlastitog Web mjesta
Hrabriji pot encijalni int ernet ski prodavai sami e se uhvat it i u kot ac s problemom post avljanja
vlast itog int ernet skog prodajnog mjest a. Takav se prist up naziva
uspostavl janjem web mjesta u
vl asti toj reiji
. To je nedvojbeno izazovan i kreat ivan posao, jer dobro web mjest o nije samo ono koje
t ehniki besprijekorno radi, ve mora udovoljavat i i nekim daljnjim, prije svega est et skim kriterijima,
t e bit i privlano za pot encijalne kupce, kako bi usmjerilo njihovu pozornost na stvarne sadraje
(mekana i t vrda dobra, usluge) t o se put em njega nude.
Post upak uspost avljanja prodajnog web mjest a u naelu se provodi u et iri koraka:
Donoenje odluke o uspost avljanju web mjest a.
64
Post avljanje web mjest a.
Kreiranje vlast it ih web st ranica.
Odravanje web st ranica.
Prvi korak ne iziskuje prakt iki nikakav stvarni rad, ali t o nikako ne znai da ga je jednost avno
poduzet i. U osnovi, to znai usmjeravanje na potpuno nov nain poslovanja na
elektroni ko
poslovanje
. Da bi se t akva odluka mogla donijet i i da bi ona imala anse na uspjeh, budui se
internet ski prodava vlast it ih uradaka mora upoznat i s t emeljnim obiljejima elekt ronikog
poslovanja. Treba, dakle, mnogo t ot a nauit i kako bi mogao ispravno odluit i.
Uz pretpost avku da je odluka o ot varanju vlast it og int ernet skog prodajnog mjest a dobro
promiljena, a budui se int ernet ski prodava psiholoki pripremio, ohrabrio i potkovao
odgovarajuim t eorijskim i met odolokim znanjem, prist upit e postavljanju vlast itog web mjest a. Ni
ovaj korak nije osobito int enzivan direkt nim radom, jer se svodi na poduzimanje nekoliko vie-manje
administ rat ivnih radnji. Konkret no, to znai da je budui int ernet ski prodava nabavio pot rebnu
opremu (raunalo, modem, prikljuak na Internet i bazinu programsku pot poru za rad u mrei), da je
osmislio naziv svojega web mjest a, t e da je odabranom davat elju int ernet skih usluga (vidi odjeljak
2.2.) podnio zaht jev za otvaranje web mjest a i njegove adrese.
U svijet u post oje na stot ine (a moda i vie) davat elja int ernet skih usluga, dok ih je u Hrvat skoj
akt ivnih est . Vjerojatno najpot puniju evidenciju davat elja internet skih usluga odrava kompanija
Microsoft , a dost upna je na adresi:
www.microsoft.com/uk/NEXTSTEPS/isp.htm
Akt ivni hrvat ski davat elji int ernet skih usluga su:
HiNet
CARNet
GlobalNet
Iskon
Kvarner
IBM
Svi oni uglavnom pruaju sve najvanije vrste mrenih usluga ili servisa, ali t o ine po razliit im
cijenama i t arifama usluga, t e komercijalnim uvjet ima.
Uz davat elje int ernet skih usluga postoje i st anovit e nacionalne i meunarodne inst it ucije koje brinu
prvenst veno o odabiru naziva web mjest a (domene), t e osiguravaju njihovu jednoznanost , jer se u
Int ernet u, dakako, ne smiju pojavit i dva web, a kamo li vie mjesta s istom adresom. Pomo pri
regist raciji web adrese izvan Hrvat ske pruaju besplatno, primjerice int ernet ske t vrt ke Net work
Solut ions i DomainValet , o emu se poblie informacije mogu nai na adresama:
www.net worksolut ions.com
www.domainvalet .com/index.ht ml
65
Evo kratke ilustracije kako se ime domene moe registrirat i online uz pomo tvrt ke Net work
Solut ions.
U prvom koraku se put em online formulara preuzet og s ranije navedene web adrese ove tvrt ke
provjerava je li moda eljeno ime (s ekstenzijom .com) ve rezervirano; ako nije post upak rezervacije
se nast avlja.
U drugom koraku korisniku se nude razliit e opcije uporabe imena (s web st ranicama na vlast it om
ili t uem web posluit elju (u drugom sluaju t reba navest i i kojem), t e sa ili bez adrese elekt ronike
pot e.
U treem se koraku korisnik mora, ovisno o odabranoj opciji, odluit i za neku od ponuenih t arifa
za pokrie administ riranja trokova vezanih uz odravanje imena domene.
Time je it av post upak zavren, naziv adrese web mjest a je regist riran i moe se bez ogranienja
korist it i.
U Hrvat skoj ulogu t akve agencije igraju davat elji int ernet skih usluga HiNet i CARNet , kojima
izravno treba uput it i zaht jev za odobrenje naziva web mjest a (imena domene).
Int ernet ski prodavai vlast it ih proizvoda/usluga obino e kao naziv web mjest a odabrat i puni,
skraeni ili unekoliko modificirani naziv svoje tvrtke, ali t ako nee uvijek post upat i i t rgovci koji
(pre)prodaju t uu robu i usluge, a koji e se razmjerno est o, iz market inkih razloga, priklonit i raznim
pompoznijim ili bombast inijim nazivima, odnosno imenima (o t ome vie u odjeljku 3.5.).
UZURPACIJA PRIVLANIH IMENA DOMENA
U INTERNETSKIM ADRESAMA
Izbor naziva domene u internetskoj adresi posebno je zanimljiv s marketinkog
stajalita. Dobro je da naziv bude samoobjanjavajui, originalan, privlaan, lako
pamtljiv, itd. Zbog naziva domene mnoge su tvrtke ustvarile uspjeh, ali ima ih koje
su itekako osjetile da im neodgovarajui naziv nanosi tetu.
U najnovije vrijeme zabiljeena je i pojava svojevrnog kriminala vezanog uz nazive
domena uzurpacija atraktivnih naziva s ciljem iznuivanja njihova otkupa od
strane onih kojima upravo takvi nazivi trebaju. Taj oblik nedoputenog ponaanja u
Internetu dobio je i sam svoj zatieni naziv cybersquatting. U SAD je ak
donijet i zakon o zatiti od takvih uzurpacija.
Zanimljiv primjer cybersquattinga je onaj u kojemu to predstavlja nain i sredstvo
politike borbe. Tako se, primjerice, Hillary Clinton nala u poziciji da mora platiti
6.000 dolara odtete na ime prava uporabe svojega roenog imena u internetskoj
adresi web mjesta namijenjenog predizbornoj kampanji 2000. godine, jer je to ime
rezervirao jo prije godinu dana stanoviti vidoviti Thomas A. Bottenberg. Nije joj
pomogao ni spomenuti antisquatting zakon, jer njime nije zabranjena uporaba
osobnih imena kao naziva domena, za razliku od tzv. trinih marki (npr., Coca
Cola, Nike, Apple, itd.).
Djelatni dio post avljanja i akt iviranja Web mjest a ost varuje se treim korakom kreiranjem
vlast it e poet ne (engl. Homepage) i ost alih web st ranica. Web st ranice su zapravo HTML dokument i
(dat ot eke) koje se st varaju primjenom odgovarajuih softverskih alat a, odnosno jezika. HTML
dat ot eke su tekst ualne dat ot eke koje su oblikovane t ako da ih preglednik moe jednost avno prepoznat i
i pronai. Generiraju se uz pomo jezika zvanog
HTML
, t o je akronim od punog naziva jezika za
kreiranje hipert ekst ualnih dokumenat a HyperText Markup Language. Taj jezik odreuje kako e neka
informacija izgledat i

ili kako e se ponaat i

na zaslonu korisnika kada je on zat rai iz Int ernet a.
66
Pomou tog jezika, koji se lako ui i obino ga korisnici lako prihvaaju, kreirat e se najjednostanije,
razmjerno t ure web st ranice.
Dobar primjer svojevrsnog online prirunika za kreiranje HTML datot eka (odnosno
najjednost avnijih Web st ranica) moe se dobit i poalje li se odgovarajui zaht jev na e-mail adresu
cigint ernet @mcp.com
U rubrici
Subject
(vidi objanjenje u odjeljku 2.3.2.4.) t reba upisat i samo rije
ownweb
i odgovor s
prirunikom i primjerima st ii e na adresu poiljat elja poruke.
XHTML HIBRID HTML-a I XML-a
Gotovo je sigurno da je tradicionalni jezik za kreiranje Web stranica HTML odigrao
svoju povijesnu ulogu i da e ga uskoro potpuno istisnuti njegov mlai brat XML,
jer je puno veih mogunost i i daleko komforniji sa stajalita izraivaa Web
stranica i korisnika.
No, danas su u funkciji milijuni Web stranica kreiranih HTML-om i nerealno je
oekivati da e one u kratkom vremenu moi i trebati biti redizajnirane primjenom
XML-a. To bi bio ekonomski vrlo upitan, a radno i vremenski zahtjevan zadatak.
Zato je s velikim oduevljenjem doekano prijelazno rjeenje, koje je koncipirao W3
konzorcij nakon vie od godinu dana istraivanja, u formi W3C preporuke od 26.
sijenja 2000. godine jezik XHTML. To je svojevrstan kompromis, ili hibrid, dvaju
spomenutih jezika, koji ukljuuje elemente i jednoga i drugoga, a orijentiran je
novim tehnologijama pristupanja Internetu, poput mobilne telefonije i ostalih oblika
bezine komunikacije.
XHTML zasigurno nee promijeniti dananji izgled Interneta, ali svakako predstavlja
velik korak naprijed od PC-a prema tehnologijama budunosti.
No, da bi web st ranica barem ona poet na bila ipak net o atrakt ivnija, valjat e primijenit i neki
malo jai jezik. Jedan od najpopularnijih danas je
FrontPage 2000
, potpuno kompat ibilan s ost alim
Microsoft Office 2000 soft verskim alat ima i s HTML-om. Na raunalo na kojemu se kreiraju web
st ranice moe se inst alirat i s CD-a ili pak preuzet i s neke od brojnih Microsoft ovih web adresa. Za
svladavanje t ehnike rada s ovim jezikom bit e pot rebno ut roit i nekoliko sat i uenja (uobiajeno je da
poetni t eajevi ovoga jezika traju deset ak sat i). Uz FrontPage, meu popularnije jezike za kreiranje
Web st ranica spadaju
Macromedi a Dreamweaver
i
Adobe GoLi ve
.
Kvalit et u web st ranica, a posebice one poetne, u odreuju dvije vrst e imbenika: funkcionalni i
est et ski. Smjernice kojih se dobro pridravat i pri izradi web st ranica da bi se udovoljilo i
funkcionalnim i est et skim krit erijima njihove vrsnoe su sljedee:
Moraju bit i vizualno efekt ne, sukladne naelima dobrog dizajna, moderne, decent ne i, prije svega,
pregledne. Komplicirani sadraji izazivaju odbojnost it at elja i t jeraju ga na posjeivanje nekih
drugih (t uih) st ranica.
Pronalaenje konkret nih pojedinost i nuenih informacijskih sadraja mora bit i jednost avno i, po
mogunost i, t o bre. Najbolji se uinci post iu nuenjem mogunost i pret raivanja web sadraja
put em izbornika (menua).
Potrebno je uinit i sve da bi se uit avanje, odnosno prijenos web st ranice u raunalo korisnika
uinilo to brim. Post oje mali t rikovi zanat a kojima se t o moe post ii, a koji se mogu nauit i
iskust vom u radu s odreenim jezikom ili saznat i od nekoga t ko je takvo iskust vo ve st ekao.
67
Web st ranice kompleksnijeg web mjest a, povezane s raznim dat ot ekama i drugim izvorima
podat aka, organiziraju se u obliku t zv.
stablaste strukture
(engl. Tree St ruct ure). To je hijerarhijska
st rukt ura s poetnom st ranicom (Homepage) na najvioj razini i nizom daljnjih web st ranica na niim
razinama. Openit i prikaz st rukt ure web st ranica sloenijeg web mjest a nalazi se na slici 3.1.
SLIKA 3.1. TIPINA STRUKTURA WEB MJESTA
Kada je osnovna st rukt ura web st ranica post avljena, web mjest o poinje ivjet i. Kao to je to
sluaj sa svime i svaime (jer, na tom svijet u samo mijena vjena jest ), i web st ranice se vremenom
moraju mijenjat i, kako bi mogle vjerno odrazit i promjene sust ava na kojega se odnose. Prilagoavanje
web st ranica novonast alim uvjet ima naziva se njihovim
odravanjem
. Odravanje znai mnogo t oga:
dodavanje novih sadraja, uklanjanje zast arjelih ili bespredmet nih sadraja, promjene naziva, oznaka,
injenica, vrijednost i, poveznica prema ost alim web st ranicama it d. Ukrat ko, web st ranice moraju bit i
aurne, jer u prot ivnom jasno ukazuju na neprofesionalnost onoga koji ih je jednom post avio, pa t ime
(negat ivno) indiciraju i na ono to se od njega u nekim drugim poslovima moe oekivat i.
Tipian primjer neprofesionalnost i pri odravanju web st ranica je poruka korisnicima kojom se
obeava da e net o u svezi s informacijskom ponudom uskoro bit i promijenjeno ili e joj neto bit i
dodano, koja spava na naslovnoj st ranici danima, mjesecima, pa ak i godinama. Nedavno je ak
objavljena neslavna top-list a zaboravljenih web st ranica poznatijih tvrt ki i inst it ucija na kojima
nikakvih promjena nije bilo pet i vie godina, dakle od samih poet aka funkcioniranja Weba.
U Int ernet u post oje i web mjest a s kojih se, ponekad ak i besplat no, mogu jednost avno preuzet i
ve unaprijed pripremljene t ipizirane web st ranice, bilo da se radi o naslovnicama ili nekim st ranicama
nie razine (primjerice, web st ranice koje predst avljaju odreene poslovne dokument e poput narudbe
ili fakt ure, market inke st ranice, st ranice s informacijama za posjet itelje web mjest a it d.). Uz to,
NASLOVNICA
(HOME PAGE)
STRANICA A
STRANICA B STRANICA C1
STRANICA M STRANICA N STRANICA S STRANICA T
STRANICA X STRANICA Y
C2
C3
68
obino se nude i programi koji omoguuju manje prilagodbe t ipiziranih st ranica prema posebnim
eljama korisnika.
Pri korit enju t akvih st ranica kreat or vlast it ih stranica ne treba znat i ni HTML, a kamoli neki
sloeniji jezik t e namjene. Meut im, nevolja je ipak u t ome t o je repertoar ponuenih st andardiziranih
web st ranica ipak razmjerno skroman, pa e one, bez obzira na modifikacije koje je uinio njihov
korisnik, ipak bit i vrlo sline onima koje je netko drugi stvorio na slian nain. Time se, meut im,
dovodi u pit anje jedan od temeljnih zaht jeva to ih nameu krit eriji dobrog dizajna njihova
izvornost , odnosno originalnost . No, za poet ak, preko toga se moda ipak moe prijei.
Web mjest a t o nude najbolje t ipizirane web st ranice na uporabu korisnicima bez naplat e ili vrlo
jeft ino su ona na adresama:
www.t reeway.com
www.myfamily.com
i, posebice,
www.t ripod.com
Vrlo kvalit et an prirunik za samost alno post avljanje web mjest a u est koraka moe se nai na
adresi
www.911websolut ions.com/businessgui de.htm
3.4.1.2 Unajmljivanje usluga postavljanja i odravanja web mjesta
Alt ernat iva samost alnom post avljanju web mjest a je
unamlji vanje

tuih usluga
(engl.
Out sourcing) post avljanja i odravanja web mjest a. Odmah valja spomenut i kako se ovdje nikako ne
radi o preput anju odgovornost i za voenje event ualnih poslova (trgovakih, konzult ant skih it d.)
put em web mjest a nekome drugome. Naprot iv, odgovornost za to je u pot punost i na strani vlasnika
web mjest a, a t ue su usluge samo t ehnike prirode i svode se na brigu o izgledu i funkcioniranju web
st ranica, vie-manje neovisno o njihovoj namjeni.
Pri odluivanju o tome unajmit i li usluge post avljanja i odravanja svojega web mjest a od nekoga
ili ne, i ako da, kome, pozornost valja obrat it i sljedeim vanim pit anjima:
Jami li pot encijalni davat elj takvih usluga t rajni prist up Int ernet u, odnosno, drugim rijeima,
moet e li od njega zaht ijevat i, ako se to dogodilo, odt et u za vrijeme u kojemu njegovi posluit elji
nisu radili?
Nudi li kompletnu uslugu udomljavanja vaeg web mjest a, ukljuujui oblikovanje web st ranica,
izvjet avanje o posjeenost i vaeg web mjest a, elekt roniko plaanje i prijavljivanje vaeg web mjest a
svim vanijim int ernet skim direktorijima i pret raivaima informacija?
Nudi li event ualno potrebnu tehniku pomo 24 sat a dnevno, 7 dana u t jednu?
Moe li omoguit i izvjet avanje o t raenim aspekt ima i pojedinost ima rada vaeg web mjest a u
razumnom roku, primjerice, u roku od 48 sat i?
Podrava li viestruke adrese elekt ronike pot e za ist u t vrt ku (npr, pero@tvrtka.hr, ana@t vrt ka.hr,
miki@t vrtka.hr it d.)?
Nudi li odgovarajue mjere sigurnosne zat it e vaeg web mjest a i klijenat a koji s njime posluju?
Jami li vrst e rokove pruanja usluga svih vrst a?
Bilo bi idealno kada bi odgovori na sva navedena pit anja bili afirmat ivni, ali idealnoga u realnom
svijet u u pravilu nema. Zat o e se korisnik morat i zadovoljit i najboljom ponudom, dakle onom koja na
najvie od navedenih pit anja nudi odgovor da.
69
U svijet u ima danas ve razmjerno puno davat elja usluga uspost avljanja i odravanja t uih web
mjest a na vlast it im raunalima, a neprijeporno najpopularniji (vjerojatno s razlogom) je
Vstore
, o ijoj
se ponudi podrobnije informacije mogu nai na adresi:
www.vst ore.com
Kod nas se t ek st idljivo i sporadino javljaju prvi t akvi ponuai.
3.4.2 Prodaja mekanih dobara
Mekana se dobra mogu digit alizirat i (iskazat i i pohranit i u binarnom obliku) i kao t akva prenosit i
t elekomunikacijskom mreom. Primjeri su t akvih dobara sve informacije, izvorno iskazane u pot puno
razliit im oblicima (t ekst, slika, zvuk, pokret ne slike ili video zapis, odnosno film), raunalni
programi, kompjut orske i video igre it d.
McCARTNEYJEVA TVRTKA TUI MP3.COM
Izdavaka tvrtka MPL Communications Inc., iji je vlasnik Paul McCartney, i
tvrtka Peer International Corp. uloile su tubu protiv tvrtke MP3.com tvrdei
da svojim internetskim uslugama putem tvrtke MyMP3.com kri njihova autorska
prava. Potez je to koji slijedi slinu tubu uloenu protiv MP3.coma neto ranije od
strane udruenja vodeih glazbenih izdavakih kua RIIA. MyMP3.com omoguuje
svim korisnicima da pohranjuju i upotrebljavaju internetske kolekcije CD-a.
Prema tvrdnjama RIIA-a, MP3.com je sistematski snimio vie od 80.000 CD-a
zatienih autorskim pravima na svoje internetske posluitelje. Korisnik, dodaje se
u tubi, plasira te bespravno prisvojene snimke, a ne, kako to neistinito prikazuju
svojim korisnicima, vlastite CD-e. MPL i Peer opisuju uslugu kao cinian pokuaj
iskoritavanja slavnih pjesama bez pristanka vlasnika autorskih prava. Tuitelj trai
potvrdu kako MP3.com kri zakon o autorskim pravima, uklanjanje njihovih djela sa
zatienim autorskim pravima iz Interneta, te odtetu u visini 150.000 USD po
bespravno prisvojenom djelu. Glavni direktor tvrtke MP3.com nije elio koment irati
tubu.
Online, Jutarnji list, 05 04. 2000.
Tako pripremljeni sadraji bili su upravo oni s kojima se raunalo kada se poelo eksperiment irat i s
mogunost ima izgradnje raunalnih mrea i prijenosa raunalom generiranih podat aka na daljinu. U t u
su svrhu razvijeni razliit i komunikacijski protokoli, kao skupovi pravila u skladu s kojima podatke
t reba prenosit i da bi t a operacija bila izvrena uz t o manje pot ekoa i gubit aka, t e uz visok st upanj
pouzdanost i. Meu mnogima koje se t ijekom vremena iskuavalo najkvalit etnijim se pokazao
FTP
(engl. File Transfer Prot ocol), koji je preivio, uz manje modifikacije, sve do dananjih dana (vidi
odjeljak 2.3.1.).
Programi za podrku FTP-a isporuuju se s operacijskim sust avima familije Windows, ali je
nevolja u t ome t o su oni razvijeni prije samih Windowsa, u vrijeme vladavine operacijskog sust ava
MS-DOS. Zbog t oga se pri njihovu korit enju treba spust it i na razinu MS-DOS-a, a t o od korisnika
iziskuje neto bolje poznavanje int ernog rada raunala negoli je t o potrebno pri uporabi Windowsa
(program se akt ivira u t zv. MS-DOS Prompt modu). Zat o se manje iskusnim pot encijalnim
prodavat eljima mekih dobara na Int ernet u preporuuje uporaba programa WS_FTP, koji se moe
jednost avno nai i preuzet i s adrese: www.ipswich.com
70
Program WS_FTP PRO je inaica ist og programa raspoloiva na CD-u, s kojega se moe
jednost avno inst alirat i na vlast it om raunalu. Kada je program inst aliran na jedan od opisanih naina,
web mjest o je pripremljeno za prodaju mekanih dobara.
Tim se programom mekana dobra mogu ponudit i pot encijalnim kupcima na preuzimanje, odnosno
na izravan prijenos na njihovo raunalo. Budui da je s t ehnikog, odnosno funkcionalnog st ajalit a
pot puno nevano je li to prava prodaja ili poklanjanje, odnosno naplauje li se t akav soft ver ili ne,
kao sinonim za int ernet sku prodaju mekanih dobara ponekad se korist i i t ermin
elektroni ka
distri buci ja softvera
(engl. Elect ronic Soft ware Distribut ion, EDS).
Pot encijalnom kupcu ponudit emo prijenos mekanih dobara (odnosno, preciznije njihove kopije)
s naeg raunala na njegovo t ako t o emo na naoj web st ranici prikazat i popis nuenih dobara i
oznait i mjest o t zv.
dugme
(engl. Butt on) na koje kupac t reba kliknut i i t ime akt ivirat i FTP (ili
WS_FTP) program koji e prenijet i odabrani softverski proizvod na raunalo kupca.
Ako se radi o st varnoj prodaji, tada jo t reba rijeit i i problem plaanja. To se moe uinit i na jedan
od dva naina:
Konvencionalnim nainom plaanja avansom, virmanom, gotovinskom doznakom i slino.
Elekt ronikim plaanjem put em kreditnih ili debit nih kart ica, digit alnog novca it d.
Prvi je nain opepoznat , pa ga neemo detaljnije objanjavat i. O elektronikom e plaanju, pak,
bit i vie govora kasnije, u zasebnom odjeljku knjige (vidi odjeljak 3.8).
3.4.3 Prodaja tvrdih dobara
Kod int ernet ske prodaje vlast it ih tvrdih dobara, odnosno materijalnih predmet a, osnovne akt ivnost i
vezane uz post avljanje web mjest a, kreiranje i odravanje web st ranica, t e naplat u robe vie-manje su
podudarne s onima u sluaju prodaje mekanih dobara. Problem je, ak t ovie, prividno jednost avniji,
jer ovdje ot padaju sve komplikacije vezane uz primjenu FTP programa. No, da ne bi sve bilo sasvim
idilino, problemi se javljaju na drugom mjest u u sferi isporuke, odnosno distribucije tvrdih dobara.
Naime, isporuka robe, odnosno njena dist ribucija jedina je karika u lancu koja se ne moe
ostvarit i elekt roniki, pa se ne moe ni potpuno aut omat izirat i. Isporuka ili dist ribucija fizikih dobara
u dobro organiziranoj elekt ronikoj prodaji predst avlja t ako zapravo jedini kont akt virt ualnog svijet a
Int ernet a i stvarnog svijet a u kojemu ivimo i djelujemo.
Ne treba zaboravit i da je Int ernet globalna mrea i da joj se moe prist upit i iz svakog kutka
fizikog svijet a. Drugim rijeima, potencijalni kupac koji je zagrizao u nau elekt roniku ponudu
moe bit i lociran bilo gdje u svijet u. S obzirom na njegovu moebitnu veliku geografsku udaljenost od
lokacije prodavat elja, koji je ujedno i proizvoa ponuene robe, isporuku i transport naruene (i,
vjerojatno, plaene) robe t reba dobro organizirat i i realizirat i, kako se t ime ne bi kompromit irale sve
prednost i ostvarene elekt ronikom (int ernet skom) prodajom u njenim prethodnim koracima.
Bilo bi nerealno oekivat i da jedan jedini nain isporuke, odnosno dist ribucije fizike (tvrde) robe
moe zadovoljit i podjednako dobro sve kupce i sve njihove varijabilne zaht jeve, preferencije,
ogranienja i mogunost i. Zat o e se prodava morat i svojski potrudit i i omoguit i kupcima razliit e
opcije isporuke naruene robe, meu kojima e oni sami odabrat i onu koja im se ini najpovoljnijom.
Slina logika vrijedi i za poslovanje s jednim jedinim kupcem kojemu se, meut im, prodaju,
ist ovremeno ili u razliit im vremenskim t okama, razliit i art ikli. I t ada mu treba omoguit i da, ovisno
o proizvodu kojega naruuje, izabere razliit e kanale dist ribucije (naine isporuke) robe.
Karikirajui donekle stvari, moemo t o ilust rirat i sljedeim primjerom: nije svejedeno je li kupac
naruio ivu ili zaklanu koko, ili pak jaja naini isporuke t akvih bitno razliit ih proizvoda, unato
t ome t o su st voreni jedinstvenim proizvodnim procesom, najee nee ni moi nit i trebat i bit i
jednaki.
71
Problem dist ribucije prodane robe najelegantnije e se rijeit i korit enjem usluga specijaliziranog
dist ribut era, ot premnika ili pedit era. No, veliko je pit anje je li t akvo rjeenje i ekonomski
najprihvat ljivije. Na t o je pit anje, dakako, t eko dat i jedinstven odgovor, t eko je ponudit i opevaei
recept , jer on ovisi o karakt erist ikama prodavat elja i robe koja se nudi, o raspoloivost i (post ojanju)
adekvat nih specijaliziranih dist ribut era na podruju u kojemu prodavat elj djeluje, o cijenama i ost alim
komercijalnim uvjet ima dist ribut era, o pot rebama, urnost i i priorit et ima narudbi, o spremnost i i
mogunost ima naruit elja, t e brojnim daljnjim imbenicima.
Ipak, vrlo grubo (paualno) se moe ustvrdit i kako e korit enju usluga specijaliziranih
dist ribut era vie naginjat i oni pravi t rgovci, dakle osobe i tvrtke koje (pre)prodaju t uu robu, dok
e prodavat elji art ikala koje su sami i proizveli bit i skloniji organiziranju isporuke u vlast it oj reiji,
prvenst veno zbog moguih ut eda i potencijalno nie konane cijene svoje robe.
No, bilo kako bilo, i nadalje st oji tvrdnja kako bi prodavat elj t vrde robe morao kupcu ponudit i
razliite opcije isporuke. Kao najee meu njima javljaju se:
Osobno preuzimanje robe od st rane kupca na lokaciji prodavatelja.
Isporuka direktnom dostavom.
Isporuka potanskom dost avom.
Isporuka dostavom transport era u cest ovnom, eljeznikom, brodskom i zranom promet u.
Isporuka put em specijaliziranih dist ribut era (dost avljaa).
U prvom sluaju, t j. pri osobnom preuzimanju robe od strane kupca na lokaciji prodavat elja, kupac
implicit e prist aje da t rokove odnoenja robe snosi sam. S druge st rane, pri direkt noj isporuci
prodavat elj implicit e prist aje da t rokove donoenja robe na lokaciju koju je specificirao kupac snosi
on, a vjerojatno ih je ve ranije ukalkulirao u cijenu. U sluajevima korit enja usluga t ransport era
obveza pokria trokova isporuke robe utvruje se ugovorno i t o najee nije sporno.
Ono t o je u praksi prodaje/kupnje put em Int ernet a, meut im, nerijet ko sporno, t rokovi su
pot arine pri dost avi robe pot anskom dist ribucijom. Problem se javlja zat o to se na t aj nain obino
isporuuje roba manje mase, odnosno volumena (knjige, CD-i, sit ni uredski mat erijal, manji pokloni
it d.), kada su iznosi pot arine razmjerno (a zapravo samo prividno) niski i toboe zanemarivi. No,
praksa pokazuje da t rokovi pot arine ne samo da mogu dosegnut i iznos koji je visok u odnosu prema
cijeni same robe, ve ga u ekstremnim sluajevima mogu ak i nadmait i.
Tako, primjerice, nije rijedak sluaj da pot arina pri interkont inent alnoj dost avi knjiga, primjerice
na relaciji Amerika Europa, nadmai cijenu samih knjiga. Od prodavat elja je t eko oekivat i da e
on podmirit i te t rokove, ali ono najmanje to bi svakako t rebao uinit i jest unaprijed i sasvim jasno
upozorit i kupca na njegovu obvezu plaanja pot arine, te, po mogunost i, navest i i, ako ve ne toan, a
ono barem procijenjeni ili priblian iznos. To u najveem broju sredina (zemalja), pa t ako ni kod nas,
nije zakonska obveza prodavat elja, ali je bez sumnje net o to spada u klasu dobrih poslovnih
obiaja i pametne polit ike prodaje. U prot ivnom e kupac st ei dojam da je obmanut ili prevaren,
t o je obino dovoljan razlog da se vie nikada ne vrat i ist om prodavatelju.
Ukrat ko, ozbiljan int ernet ski prodavat elj morao bi omoguavat i, odnosno organizirat i razliit e
naine isporuke robe kupcima i na svojim web stranicama ponudit i im iscrpne, dobro strukt urirane i,
prije svega, ist inite i objekt ivne informacije o alt ernat ivnim kanalima dist ribucije i svim njihovim
t rokovnim aspekt ima.
Premda je preuzet iz razvijenog svijet a, s kojim se u Hrvat skoj t eko moemo mjerit i, primjer
informacija te vrst e to ih svojim pot encijalnim kupcima nudi t vrt ka
Troni x
iz newyorke Sedme
avenije, koja proizvodi videoigre i dist ribuira ih kao mekanu robu (pomou WS_FTP-a) ili,
alt ernat ivno, put em CD-a, kada one imaju obiljeja t vrde robe. Dobro dizajnirani i st rukt urirani
segment informacijske Web ponude Tronixa o alt ernat ivnim mogunost ima isporuke njihove robe
moe posluit i naim (pot encijalnim) prodavat eljima kao uzor i ogledni primjerak, a uvid u njega
moe se ost varit i na adresi
www.t ronixweb.com
72
3.4.4 Prodaja usluga
Usluge su nemat erijalne, pa su u tom smislu nalik mekanim dobrima. No, od njih se ipak razlikuju
po tome to ih nije mogue nikako digit alizirat i. Zbog t oga njihova prodaja ipak ima odreenih
specifinost i.
Prvo to t reba spomenut i jest klasifikacija usluga u dvije t emeljne skupine, t ako da postoje:
- djelatne (izvrne) usluge
- int elekt ualne usluge
Djelatne
se
(izvrne) usluge
razlikuju od
i ntelektual nih
prvenstveno po tome to one moraju
imat i neki vidljiv, u konanom (dogovorenom) vremenu ost variv uinak na (ili za) primat elja.
Int elekt ualne pak usluge imaju vie elemenat a jednostranog prijenosa znanja meu ljudima, s naelno
neizvjesnim uinkom, jer on ovisi o umnim i nekim drugim (primjerice, psiholokim, voljnim it d.)
karakt erist ikama i sposobnost ima primat elja t akvih usluga. Zat o se izost anak uinka u sluaju
djelat nih usluga smat ra nepruanjem usluge, dok to ne mora bit i sluaj onda kada su u pit anju
intelekt ualne usluge.
Put em Int ernet a mogua je dist ribucija (prodaja) usluga obaju t ipova.
3.4.4.1 Pruanje (prodaja) djelatnih usluga
Za sada se djelatne (izvrne) usluge ost varuju, pa onda i prodaju put em Int ernet a (izuzme li se
kompleks bankovnog poslovanja koji je obraen u zasebnom odjeljku knjige, vidi odjeljak 3.8)
uglavnom u et iri podruja poslovnih djelat nost i:
- u podruju informacijske (int ernet ske) t ehnologije i infrast rukt ure
- u podruju t urizma, hot elijerstva i ugost it eljstva
- u podruju transporta i otpremnit va
- u podruju osiguranja od t et a
Usluge u podruju informacijske (internetske) tehnologije i infrastrukture
Ope je poznat a injenica da u Int ernet u djeluju brojne t vrt ke iji je osnovni, ako ne i jedini posao
pruanje usluga vezanih uz rad korisnika na Int ernet u. Meu t akvim tvrtkama najpoznat iji su
davatel ji
internetskih

usluga
, ali sve su ee jo uvijek razmjerno egzot ine tvrt ke
nuditel ji usluga
online intervencija
u programe inst alirane u raunalima korisnika Int ernet a. Ako korisnik, primjerice,
ima nekih problema s nekim svojim programom, moe pozvat i
vi rtualnog servi sera programa
, koji
e prenijet i (snimit i) korisnikov program na svoje raunalo i pokuat i ga "popravit i" u svojoj
vi rtualnoj servi snoj radi oni ci
. Po izvrenom "popravku" serviser e vrat it i program u korisnikovo
raunalo, gdje ga se moe dalje korist it i.
Koliko t akve usluge mogu bit i atrakt ivne, moe se zakljuit i poznavanjem element arnih svojst ava
internet ske, odnosno web t ehnologije: korisnik uope ne mora znat i gdje se serviser fiziki nalazi
(moda negdje na nekom drugom kont inent u) i kako se do njega dolazi.
Za sada je u ponudi t akvih usluga najdalje ot iao, prirodno, Microsoft, o emu se it at elj moe
informirat i (ako se malo pot rudi t raei pot rebne informacije) na njegovoj t emeljnoj web adresi
www.microsoft.com/
Zanimljive su i usluge u podruju si gurnost i podataka u Int ernet u, poput generiranja sigurnosnih
kljueva, kodova, cert ifikat a it d., o emu e bit i vie rijei u zasebnom odjeljku (vidi odjeljak 4.2).
73
Usluge u podruju turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva
U t urizmu, a posljedino i hot elijerst vu i ugost it eljst vu, od izuzetne su vanost i t zv.
raunalni
rezervaci jski sustavi
(engl. Comput erized Reservat ion Syst em, CRS), koji su, dodue, razvijeni
izvorno za pot rebe zranog promet a, ali su ubrzo evoluirali u t zv.
sustave za upravl janje
destinacijama
(engl. Dest inat ion Management Syst em, DMS), primjerene specifinim pot rebama
t urist iko-hot elijersko-ugost it eljske djelatnost i.
TO KORISNICI OEKUJU OD DOBRE
TURISTIKE WEB STRANICE ?
Sve se vie ljudi to planiraju neko putovanje ili turistiku avanturu okree
informacijama iz Interneta. No, kao i svaka druga, i turistika Web stranica moe
biti dobra ili loa, privlana ili odbojna i, u krajnjoj liniji, profitabilna ili ekonomski
kontraproduktivna. Online asopis First Surf anketirao je 3.000 posjetitelja Web
stranica najpoznatijih nuditelja turistikih usluga na Internetu, kako bi saznao to
potencijalni turisti oekuju od dobre turistike Web stranice.
Evo nekih rezultata:
Izuzetno vanima ispitanici smatraju sljedee atribute turistike Web stranice:
jednostavnu navigaciju po stranici, jednostavnost pretraivanja, aktualnost
informacija i visoku pouzdanost rezervacija.
Vrlo vanima smatraju: ponudu informacija o geografskim obiljejima odredita i
informacija o dodatnim uslugama i turistikim sadrajima.
Vanima dre mogunost i izbora skupine s kojom e putovati, odnosno
mogunosti pridruivanja odabranoj skupini suputnika.
Nevanim ispitanici, u velikoj veini, ne smatraju niti jedan element informacijske
ponude na turistikoj Web stranici.
Oni to imaju ambicija korist iti Internet pri prodaji turistikih aranmana ovo bi
trebali dobro zapamtiti!
U njihovu najjednost avnijem obliku, raunalni se rezervacijski sust avi mogu upot rijebit i u t urizmu
i pridruenim djelatnost ima kao sust avi online baza podat aka koji t urist ikim organizacijama,
hot elskim poduzeima i ugost it eljskim objekt ima, odnosno lancima omoguuju bolje upravljanje
kapacit et ima i njihovu veu dost upnost post ojeim, t radicionalnim kanalima distribucije.
Raunalni rezervacijski sust av pojedinane t urist ike t vrt ke mora izravno (online) povezivat i vei
broj subjekat a iz okruenja, koji se mogu svrst at i u pet glavnih skupina:
- klijent i odnosno pot roai (t urist i)
- davat elji informacijskih (int ernet skih) usluga
- t urist ika odredita (dest inacije)
- posrednici u t urist ikoj djelat nost i
- dravni organi i ost ala upravna t ijela
74
Shemat ski prikaz veza t urist ikog rezervacijskog sust ava sa skupinama relevant nih subjekat a iz
okruenja nalazi se na slici 3.2.
SLIKA 3.2.
OGLEDNI PRIMJERAK DOBROG
ELEKTRONIKOG REZERVACIJSKOG SUSTAVA
Web mjesto Ticketmaster se moe mirne due okvalificirati kao uzorni primjer
komplesne, ozbiljne i nadasve komforne ponude rezervacija karata za najrazliit ije
kulturne, sportske, estradne pa ak i bizarne priredbe i dogaanja. Naalost, odnosi
se samo na podruje Sjedinjenih Drava i Kanade.
Na ovom se mjestu ne nude puki popisi dogaanja, ve takoer i autoritativne
kritike, recenzije i preporuke eminentnih strunjaka, s brojnim potrebnim
informacijama o sitnicama to mogu bitno utjecati na odluku o tome posjetiti
neku priredbu ili ne.
Karte se mogu rezervirati on-line i platiti karticom, esto uz znaajne popuste i dodatne
pogodnosti za internetske kupce. Adresa je ovog zanimljivog, korisnog i, u neku ruku,
pounog web mjesta www.t icket mast er.com
DAVATELJI
INTERNETSKIH
USLUGA
DESTINACIJE
DRAVNA
ADMINISTRACIJA
POSREDNICI U
TURISTIKOJ
DJELATNOSTI
TURISTIKI
REZERVACIJSKI
CENTAR
KLIJENTI
(TURISTI)
75
Potreba za raunalnim rezervacijskim sust avima u t urizmu izrast a i iz potranje i iz ponude, ali i iz
izrazit e ekspanzije t urist ike djelat nost i (indust rije) u posljednjim deset ljeima.
Modifikacija koju iziskuju temeljni raunalni rezervacijski sust avi pri njihovoj uinkovit oj primjeni
u t urizmu jest njihova pret vorba u t zv.
sustave za upravl janje destinaci jama
. Ovakvi sust avi polaze
od shvaanja kompleksa

proizvoda, sredst ava i usluga

na dest inacijskoj razini kao tot alnog t urist ikog
proizvoda ili iskust va put ovanja.
Prema Buhalisu,3 sust avi za upravljanje dest inacijama kombiniraju radikalno naprednu i brzo
razvijajuu informacijsku tehnologiju s novim ili boljim komunikacijama (t elekomunikacijskim
mreama) s ciljem zadovoljavanja pot reba rast ueg t urist ikog t rit a.
Turist ika organizacija koja ima ambicija bit i profesionalnom morala bi uspost avit i vlast it i sust av
upravljanja dest inacijama zasnovan na kvalit et nom raunalnom rezervacijskom sust avu. To je sloen
sust av koji se, u cjelovit oj izvedbi, mora sast ojat i iz upravljakog i est online povezanih izvrnih
modula:
- modula at rakcija
- modula akt ivnost i
- modula obiljeja boravka
- modula dost upnost i
- modula dist ribucije t urist ikih paketa
- modula podravajuih usluga
Shemat ski prikaz toga sust ava moe se nai na slici 3.3.
SLIKA 3.3. SUSTAV UPRAVLJANJA DESTINACIJAMA

3 Buhalis, D.: Regional Integrated Computer Information Reservation Systems and Tourism
Distribution Channels, Conference Proceedings ENTER 95, Innsbruck, Springer Verlag,
Wien, 1995., str. 53-65.
OBILJEJE BORAVKA:
- HOTELSKI KAMPOVI
- KAMPOVI
- MARINE
- UGOSTITELJSKI OBJEKTI
- KAZALITA
- KONFERENCIJSKE SALE
- SPORTSKI OBJEKTI
- NAJAM VOZILA
- TRGOVINE
ATRAKCIJE FIZIKE:
- MORE, SUNCE,...
- SPOMENICI
- KULTURNA BATINA
MANIFESTACIJE:
- SPORTSKE
- KULTURNE
- KONGRESI
AKTIVNOSTI:
- PLANINARENJE
- LOV
- RIBOLOV
- RONJENJE
- SKIJANJE...
SUSTAV
UPRAVLJANJA
DESTINACIJAMA
DOSTUPNOST:
- REDOVITI PRIJEVOZ
- CESTOVNI
- ELJEZNIKI
- PLOVNI
- ZRANI (CHARTERI)
DISTRIBUCIJA
TURISTIKIH PAKETA:
- TUROPERATORI
- PUTNIKE AGENCIJE
- TURISTIKE ZAJEDNICE
- POJEDINCI
- HOTELI, TRGOVINE,...
PODRAVAJUE USLUGE
ZA TURISTIKU INDUSTRIJU: ZA TURISTE:
- OPE INFORMACIJE
- OGLAAVANJE
- PRAVNE NORME
- STATISTIKA
- POSLOVNE INFORMACIJE
- RAUNALNE APLIKACIJE
- RA. EVIDNCIJE
- POTROAKE BAZE PODATAKA
- ONLINE SAVJETI
- ZEMLJOVIDI
- E-POTA
- PROGNOZE VREMENA
- VIJESTI
- OPE INFORMACIJE
- REKREACIJA
76
Izgradnja vlast it og raunalnog rezervacijskog sust ava, a posebice sust ava za upravljanje
dest inacijama vrlo je zaht jevan posao, ne toliko u t ehnikom, koliko u organizacijskom smislu.
Razmjerno je lako post avit i web mjesto t akvog sust ava, ali ono t o mu daje ist insku kvalit et u su
odgovarajui izvori podat aka i poveznice prema njima. Zato t akvi sust avi mogu dobro funkcionirat i
t ek onda kada su ost vareni brojni organizacijski preduvjet i, koji sa samom informat ikom i Internetom
nemaju prakt iki nikakve izravne veze (t urist ika st rat egija i polit ika, odnosi s relevant nim subjekt ima
iz okruenja, pot icajne mjere gospodarske polit ike it d.).
it at elju se, za svrhe dobivanja uvida u internet sku ponudu t urist ikih usluga, mogu preporuit i
at rakt ivne i poune Web st ranice najposjeenijih t urist ikih Web mjesta, kao to su Columbus Worls
Travel Guide, Europe Today, Amadeus Syst em One, Leisureplan Travel Decisions Made Easy,
It ineraries in Europe i The Travel Channel, koje se mogu nai na sljedeim adresama (slijedom
navoenja):
www. wt gonline.com
www.europe-t oday.com
www.leisureplan.com
www.it i.fr
www. world-t ravel-net .co.uk
Usluge u prometu i otpremnitvu
Prvenst veno zrani, ali i ost ali prijevoznici imaju isuvie posla oko t ehnikog odravanja
zrakoplova i vozila, organizacije prijevoza, snabdijevanja gorivom, nabave hrane i pia koje nude
put nicima it d., a da bi se mogli pot puno posvet it i prodaji svojih usluga. Zato t e poslove u velikoj mjeri
preput aju drugima, bilo da se radi o t urist ikim organizacijama ili t vrt kama specijaliziranima upravo
za prodaju usluga prijevoza put nika.
To otvara velike mogunost i onim t vrtkama kojima e gravit irat i klijent ela kojoj je izvan ruke
bez prijeke pot rebe odlazit i do obino udaljenih zranih luka i velikih gradova, gdje su najee
smjet ena sjedit a i poslovnice zrakoplovnih kompanija, do luka i eljeznikih post aja, kamionskih
t erminala i garaa, it d. One e put em svojih web mjest a nudit i kompletne rezervacijske, ot premnike,
osiguravat eljske i prodajne usluge.
UMREENI ZET
Sve to ele doznati o ZET-u Zagrepani odnedavna mogu vidjeti putem Interneta,
gdje javni prijevoznik ima svoje web mjesto s nekoliko stranica na hrvatskom i
engleskom jeziku. Osim to na njemu korisnici mogu doznati sve prometne novosti
te obavijesti o voznim linijama autobusa i tramvaja, vremenu njihove vonje,
promjenama trasa, tarifnim odredbama, cijenama i vrstama karata, iari, uspinjai
i ostalim elementima prijevoza, zainteresirani mogu postavljati i pitanja na koja
zetovci redovito odgovaraju.
Meu mnotvom slika i podataka o ustroju i radu toga javnog poduzea, prikazani
su i dnevni te noni vozni redovi tramvaja, animirani prikazi mree tramvajskog i
autobusnog prometa, pregled gradskih tarifnih zona, detaljne informacije o
pojedinanim kartama, karnetima, dnevnim kartama, te mjesenim i godinjim
pokazima, zatim o besplatnom prijevozu, vonji pasa, radnom vremenu ZET-ovih
ustanova, pravilima ponaanja u vozilima te brojne druge korisne obavijesti.
Korisnicima se, rekli su u ZET-u, najvie svia mogunost postavljanja pitanja na
koja im nakon nekoliko dana odgovaraju strune osobe.
Adresa: www.zet.hr Veernji list, 21. 02. 2000.
77
U t ehnikom se smislu web mjest o s kojega se nude t akve usluge ne razlikuje znaajno od bilo
kojeg drugog elekt ronikog prodajnog mjesta. Razlike su vidljive uglavnom u repertoaru usluga
nuenih klijent ima. Najee usluge su:
Pruanje informacija o redovima let enja aviokompanija, eljeznikim i aut obusnim redovima
vonje, o aerodromskim uslugama, t arifama odnosno cijenama raznih vrst a prijevoza, nainima
plaanja it d.
On-line rezervacija i prodaja zrakoplovnih, eljeznikih, aut obusnih i brodskih karat a.
Usluge prodaje zrakoplovnih i ost alih karat a u zadnji as.
Rezervacija t eret nog prost ora u prijevoznim sredst vima.
Aukcije avio-karat a.
Posebni programi za est e let ae.
Usluge rezervacije aut omobila za iznajmljivanje na odredit u.
Usluge osiguranja putnika, prt ljage i t eret a, it d.
Na svojoj e web st ranici tvrt ka koja se odlui za ovu vrst u int ernet skog posla morat i postavit i t o
vie relevantnih informacija koje mogu zadovoljit i raznovrsnu pot encijalnu klijent elu. Da ne bi
posjet it elje svojeg web mjest a opt ereivale informacijama koje ih ne zanimaju, moraju ih paljivo
klasificirat i.
ENGLESKA KRALJICA U E-BUSINESSU
Engleska kraljica ula je u svijet e-businessa uloivi u internetsku kompaniju
Getmapping.com. Uloila je 100.000 funti i ini se da e ulaganje biti vrlo
uspjeno, jer se oekuje da e se vrijednost uloga poveati na 1.2 milijuna funti,
nakon to se tvrtka pojavi na londonskoj burzi vrijednosnica sljedeeg mjeseca.
Kompanija je osnovana pod imenom Millenium Mapping Company prije samo
16 mjeseci. Kraljiina se ulaganja obino dre u tajnosti, ali je kompanija dobila
dozvolu da spomene kraljicu kao svojega dioniara, ime je dobila priliku za
globalnu promociju, ali i za vjerojatno dodatno poveanje vrijednosti kompanije.
Kompanija nudi svima mogunost da preko Interneta narue fotografiju iz zraka
nekog podruja koje ih najvie zanima. Kraljica je pokazala elju da postane
korisnik i te usluge.
Online, Jutarnji list, 22. 03. 2000.
Got ovo obvezna klasa informacija, uz nezaobilazne t emeljne informacije o vrst ama prijevoza,
prijevoznicima, tarifama, cijenama it d., bit e
odgovori na esto postavl jana pitanja (FAQs)
, o emu
e, kao o principu, bit i vie rijei u poglavlju 3.5.3.3.
Vano je napomenut i da informacije to se nude na web st ranicama moraju bit i aurne, odnosno
odraavat i event ualne promjene to su se u meuvremenu dogodile. To znai da t vrtka u ovoj vrst i
posla mora bit i u t rajnom dosluhu s prijevoznicima, jer nema veeg propust a od davanja pogrene
informacije klijent u koji nam se s povjerenjem obrat io.
Obine on-line rezervacije i prodaja putnikih karat a i t eretnog prost ora realiziraju se na nain
vrlo slian int ernet skoj prodaji bilo ega drugoga.
78
Usluge rezervacije aut omobila i ost alih prijevoznih sredstava koja se iznajmljuju na odredit u put a
za koji se prodaje kart a iziskuju od organizacije koja ih nudi znaajne dodatne napore, jer
podrazumijevaju sklapanje posebnih aranmana s tvrt kama koje se bave t akvim uslugama. Isto vrijedi
i za usluge osiguranja.
Pri planiranju posla rezervacije i prodaje avio-karat a put em Int ernet a, te organizacije vlast itog web
mjest a namijenjenog prodaji usluga u promet u openit o, dobro je pogledat i kako t o rade drugi (koji
rade dobro). Zat o preporuujemo posjet nekim boljim web mjest ima ove vrst e, kao t o su, primjerice,
ona na adresama:
www.expedia.com
www.1t ravel.com
www.it n.com
U ot premnitvu, usko povezanim s carinskim poslovanjem, korist it e se poseban oblik online
razmjene poslovnih dokumenat a zasnovan na pricipima
elektronike razmjene podataka
(engl.
Electronic Dat a Int erchange, EDI). Za potrebe takvih mrenih aplikacija razvila je Meunarodna
organizacija za st andarde

(Int ernat ional St andards Organisat ion, ISO) 1987. godine
EDIFACT
(EDI
for Administrat ion, Commerce and Transport )
standard
, evident iran pod brojem ISO 9375.
EDIFACT standardizira elekt roniku dokument aciju korit enu u deset poslovnih podruja, meu
kojima znaajno mjesto zauzimaju upravo ot premnitvo i carinsko poslovanje. Ti su st andardi osobit o
popularni u okvirima Europske unije, dok se u SAD-u primjenjuju neki drugi, u Europi manje poznat i
st andardi.
No, problem je EDIFACT-a od samog njegova nast anka bio u tome to je u prakt inoj provedbi
iziskivao velike t rokove komunikacije, raunalne opreme i programa, t o je za mnoge t vrtke, osobit o
manje, unat o dobroj volji predst avljalo nepremost ivu prepreku. Int ernet je, meut im, omoguio
prilagodbu EDIFACT-a int ernet skim st andardima i protokolima, ime on post aje daleko jeft inijim, a
t ime i prihvat ljivijim i za siromanije sudionike u elekt ronikom poslovanju. O tome zorno svjedoi
i injenica da su t rokovi implement acije EDIFACT-a sredinom devedeset ih godina snieni za oko 50
put a (!) u odnosu prema t rokovima u vrijeme pojave t og st andarda.
Jo i vie ohrabruje injenica da se EDIFACT nast oji int egrirat i u
XML
, koji je ve st andardiziran
kao jezik za kreiranje web st ranica nove generacije, a zamijenit e, najvjerojatnije uskoro, danas
pret eito korit en jezik HTML.
O EDIFACT st andardima openito i posebice o njihovoj uporabi u t ransport u i ot premnitvu moe
se pronai mnotvo krisnih informacija na web adresama:
www.edifact .com/
www.edifact .ch/
www.edi-t ie.com/edifact /xml-edi.htm
www.arge.de/edifact -subset s.ht ml
www.edifact -t ransport .se/phaint1.html
Usluge osiguranja
Iako je online prodaja osiguravajuih polica, odnosno, openit o, usluga osiguranja razmjerno
nedavno razvijen novi t ip int ernet skog posla, veina osiguravajuih drut ava na nj gleda kao na veliku
ansu za ostvarivanje konkuret skih prednost i, i to na dva naina: kao mogunost unapreenja
market inga i prodaje velikom broju pojedinaca i skupina korisnika, kao i mogunost poveanja
kvalit et e usluge zbog brzine online komunikacije. Rabei Internet kao sredstvo rada, odnosno prodaje,
osiguravajua drut va mogu svojim korisnicima pruit i brzu i sigurnu uslugu bez ikakvih vremenskih
ogranienja 24 sat a na dan, sedam dana u t jednu.
79
Veina internet skih alat a t o se uspjeno korist e u drugim granama poslovanja, mogu se bez veih
pot ekoa primijenit i i u poslovima osiguranja osoba i imovine. Int ernet ske primjene ove vrst e jo su
uvijek, ak i meu vodeim svjet skim osiguravajuim kompanijama, u eksperiment alnoj fazi, ali
poetni uspjesi uglavnom ohrabruju.
Nazonost osiguravajuih drut ava na Int ernet u manifest ira se t rojako kao
pasi vna
,
akti vna
i
interakti vna nazonost
.
Na st upnju pasivne nazonost i na webu se prezent iraju informacije t rajnog karaktera ili pak one t o
se razmjerno rijetko mijenjaju po sadraju, vanost i i privlanost i za pot encijalnog korisnika
osiguravajuih usluga. Meu t akve informacije spadaju:
Osnovne informacije o tvrtki (naziv, fizika adresa, t elefonski brojevi, int ernet ske adrese, pregled
povijesnog razvit ka t vrt ke, misija, vlasnika st rukt ura, st rukt ura management a, poloaj na t rit u i
slino).
Organizacijska st rukt ura (najee verbalni opis i grafika shema).
Informacije financijskog karakt era.
Pregled i detaljni opisi usluga drut va u obliku izbornika (menija) za pretraivanje.
Izvjea o radu (vlast it a i iz nezavisnih izvora, primjerice revizorskih kua).
St at ist iki podaci o radu t vrtke.
List a osoba za kont akt e, s brojevima t elefona i adresama elekt ronike pot e.
Ovu sadrajnu cjelinu razmjerno je lako oblikovat i u formi web st ranica jer su sve informacije ve
unaprijed poznate i ne zaht ijevaju puno posla oko odravanja, odnosno auriranja. No, ovakav vid
nazonost i osiguravajue tvrtke na Int ernet u za pot encijalne klijent e ipak nije naroito at rakt ivan. Zat o
t reba uloit i dodat ni napor, t e uspost avit i akt ivnu nazonost na Mrei.
Akt ivni informacijski sadraji na web st ranicama osiguravajuih drut ava obino ukljuuju:
Novost i (javna priopenja, promjene u poslovanju, nove usluge i pogodnost i, posebne i prigodne
akcije it d.).
Radno vrijeme poslovnica (redovno radno vrijeme i izuzeci).
Dnevne i t jedne poslovne st at ist ike.
Akt ualne informacije iz okruenja (valutni t eajevi, kret anje vrijednost i dionica na burzama, objava
ratnih rizika it d.).
Obavijest i o uvjet ima osiguranja (vrst e polica i osiguranja, premije, mogunost i ot plat e u rat ama...).
Obavijest i o mogunost ima zapoljavanja i napredovanja u karijeri.
Neposlovne akt ivnost i t vrtke (dobrot vorne akcije, sponzorstva, nagrade).
Zanimljivost i (nisu izravno vezane uz poslovanje t vrtke, ali mogu privui pozornost posjet it elja
Web st ranice).
Poveznice (hiperlinkovi) prema drugim Web mjest ima od mogueg interesa klijent a.
St anje int erakt ivne nazonost i na Int ernet u ostvaruje se onda kada se klijent ima nude mogunost i
online sklapanja ugovora o osiguranju, te njihova elekt ronikog plaanja (primjerice, kreditnom
kart icom). U t u se svrhu korist e HTML obrasci, funkcionalno ali ne i sadrajem slini onima t o se
korist e u bilo kakvom t ipu online prodajnog poslovanja. Konkretno, int erakt ivna nazonost omoguuje
klijent ima poduzimanje sljedeih transakcija:
- sklapanje ugovora o osiguranju
- uvid u st anje postojeih polica
- raskid ugovora
80
- otplat u premija (jednokrat no, u ratama)
- podsjet nik elekt ronikom potom o dospijeu ot platnih obroka
- prijava t et e (put em HTML dokument a ili elekt ronikom potom)
- odgovori na pojedinane i specifine upit e klijenat a
- slanje ponuda elekt ronikom potom
- komunikaciju s agent ima
Ovakav st upanj nazonost i na Int ernet u iziskuje od osiguravajue t vrtke, ali i njenih komit enat a
pridravanje visokih i st abilnih poslovnih st andarda, pa ga, barem za sada, ostvaruju t ek neke vee
osiguravajue kompanije, kao to su, primjerice,
Ll oyds
,
Prudential
,
Allstate Insurance Company
ili
e-insure
, ije se Web stranice mogu nai na adresama (redosljedom navoenja):
www.lloyds.com
www.allst at e.com/
www.prudent ial.com
www.e-insure.com
3.4.4.2 Pruanje (prodaja) intelektualnih usluga
Int elekt ualne se usluge mogu svrst at i u dvije vane kat egorije:
u skupinu savjet odavnih (konzult ant skih) usluga
u skupinu obrazovnih usluga
Zbog posebne vanost i obrazovanja i pruanja (davanja, prodaje) usluga t oga t ipa, one e bit i
obraene u zasebnom poglavlju knjige (vidi odjeljak 3.9.). Na ovom emo mjest u zato razmotrit i neto
det aljnije samo savjet odavne usluge.
Savjetodavne
(
konzul tantske
)
usluge
naruuju se i pruaju uglavnom korit enjem Weba,
elekt ronike pot e i servisa avrljanja. Korisnik t rai savjet , a konzult ant mu ga daje, najee uz
naplat u. I u ovome sluaju korisnik obino ne zna tko je zapravo (fiziki) konzult ant i gdje se nalazi,
pa se i o njemu moe govorit i kao o
vi rtualnom savjetodavcu
.
Takva sit uacija ima svojih dobrih i loih st rana. Dobre se st rane ogledaju u t ome to t rait elj usluge
uiva visok st upanj anonimnost i, a samo pruanje usluge moe bit i pot puno diskretno. To e dobro
doi onda kada su usluge t o se t rae na neki nain delikat ne, kada je korisniku koji ih t reba ili eli, iz
nekih razloga vano da se s konzult antom ne nae oi u oi. No, s druge st rane, korisnik ovakvih
usluga uvijek mora raunat i i s barem nekakvim rizikom od zlouporabe ili prijevare, jer je davat elj
usluge t akoer u naelu anoniman, odnosno nepoznat. Zato ne t reba udit i to se mnoge svjesne
kriminalne akt ivnost i u Int ernet u nerijet ko maskiraju krinkom t oboe dobronamjernih savjet a
ponuenih naivnom korisniku (o tome vie u odjeljcima 4.3.1, 4.3.5. i 4.3.6).
No, zanemarimo za sada mogue zlouporabe i ost ale rizike, t e se orijent irajmo onim pot enim
konzult at ivnim int ernet skim uslugama. Podruja na koja se t akve usluge odnose prvenstveno su
zdravlje, prehrana i medicina, psiholoka pomo, financije i porezi, revizija, burzovno poslovanje,
uporaba raunala, hobi i rekreacija, it d.
Web mjest a na kojima se mogu nai
opi

savjeti

o zdravl ju
i konkretni, specijalizirani
medi cinski
savjeti
svoju popularnost duguju uglavnom razmjerno niskim cijenama svoje int ernet ske u odnosu
prema zbiljskoj inaici. Njihova je cijena obino bitno nia iz brojnih razloga, koji, meut im, nisu
svojstveni samo savjetovanju kao djelatnost i nit i posebice zdravst venom savjetovanju oni su, naime,
karakt erist ini za bilo kakvu vrst u posla i poslovanja na Int ernet u.
81
NEW YORK Roditelji, pripazite: lutanje Internetom u potrazi za najboljim
nainima lijeenja vaeg djeteta moe zavriti loe, upozoravaju istraivai. Skupina
talijanskih istraivaa otkrila je da veina stranica posveenih kunom lijeenju
kalja sadri netone ili nepotpune informacije.
Jutarnji list, 13. 01. 2000.
Ovamo spadaju neki t rokovni razlozi kao t o su: nie (ako ikakve) cijene poslovnog prostora (jer
je manji nego u st varnom fizikom poslu), manji broj zaposlenih, nepostojanje pot rebe za uredskom
opremom, jednost avnije administ riranje, jeft inija komunikacija s korisnicima (pacijent ima), mali udio
zavisnih (reijskih) t rokova it d. No, moda jo i vaniji su razlozi to proizlaze iz poveane pot ranje
broj korisnika usluga u dobro organiziranom i u velikoj mjeri aut omat iziranom konzult at ivnom
poslu prakt iki je neogranien, jer se vie njih moe opsluivat i istodobro ili barem prividno
ist odobno.
Int ernet ski servisi to se prit om najvie korist e su web servis, kao pasivni (respondent ni) t ip usluge,
t e servisi avrljanja i elekt ronike pote kao int erakt ivni (u st varnom vremenu) ili kvaziint erakt ivni (s
pomakom u vremenu) t ipovi usluga.
Mnogo od pret hodno navedenog vrijedi i za sluaj
savjetovanja o prehrani
, to, zapravo, i nije
nit a drugo doli poseban t ip zdravstvenog savjet ovanja. Razlika je u sut inskom smislu moda samo u
t ome t o usluge ovoga t ipa korist e ee zdravi (barem naizgled) negoli bolesni ljudi, dok se u
met odolokom smislu razlika vidi u apsolut noj dominaciji pasivnih usluga put em unaprijed
pripremljenih web st ranica nad int erakt ivnim
ad hoc
konzult acijama.
Na st anovit su nain slina prethodnima i web mjest a za
pishol oko savjetovanje
i
pomo u
kriznim stanjima
. Njima se obraaju uglavnom klijent i kojima je savjet pot reban u vrlo krat kom
vremenu ili t renutno, pa ona uglavnom funkcioniraju na interakt ivnoj osnovi, najee u formi
(pomalo cinino reeno) brbljanja. U razvijenim se sredinama, a posebno, naravno, u Sjedinjenim
Dravama u posljednje vrijeme javlja sve vie t akvih web mjest a koja po nainu djelovanja ine
svojevrsnu int ernet sku inaicu popularnog t elefonskog servisa 911.
Slijedi prilino iscrpna list a adresa web mjest a za medicinsko, zdravstveno, psiholoko i
nut ricionist iko savjet ovanje, od kojih je svako zanimljivo na svoj nain, bilo zbog aut oritet a koji iza
njih st oji, zbog serioznost i, zbog egzot inost i ili pak jednost avno zbog neobinog dizajna stranica i
njihove market inke privlanost i.
www.nih.gov/
www.healthpluscare.com/
www.seniorscape.com
www.childrens.com/mangcare.htm
www.passport healthusa.com/
www.pat ient support.org.uk/
www.nhsdirect .nhs.uk
www.healthat oz.com
www.mypharmacy.co.uk/
www.advicecenter.com/referral.html
www.virt ualdoct or.net /
82
www.foodwat ch.com.au/
www.cyberdiet .com/
www.t ruefoods.com
http://helping.apa.org/
http://ment alhelp.net /psyhelp/chap2
Ne sasvim ozbiljnu i znanstveno fundiranu (vjerojat no e ih bit i koji e se naljut it i kada ovo
proit aju) vrst u slinih usluga predst avljaju i razna ast roloka, parapsiholoka i slina alt ernat ivna
savjetodavna web mjest a t o se, usput budi reeno, u posljednje vrijeme mnoe poput gljiva poslije
kie. Ve i sama t a pojava svjedoi dovoljno o njihovoj ozbiljnost i, ali ljudi ih, oit o, vole, pa
zakon ponude i pot ranje ini svoje. Zbog dosljednost i navodimo i nekoliko t akvih web adresa:
www.ast rology-online.com/daily.htm
www.4yourhoroscope.com
www.ast ronet .com/
www.t aipan.simplenet .com/dailyhoroscopes.html
www.alt ernat ivemedicine.com/
www.holist icmedicine.com
www.chinakontor.de/l-med.ht m
www.herbnet.com/
www.chiro.org/
http://alt .medmarket.com/
www.acupressure.org/
U poslovnim krugovima zasigurno najee posjeivana savjet odavna web mjest a su ona to se bave
financijama, porezima, burzama i revizijskim poslovima. Spekt ar usluga t o ih nude vrlo je irok, od
onih najjednostavnijih t ipa uloit i ili ne, kupit i ili ne, pa do vrlo opsenih financijsko-analit ikih
post upaka, revizijskih izvjea i prognost ike.
Vjerojat no ba zbog delikat nost i i kompleksnost i usluga ovoga t ipa razvio se i jedan novi oblik web
mjest a t zv.
portali
. Radi se o web mjest ima koja odravaju bazu podataka s adresama pojedinanih
web mjest a iz kat egorije financijskih usluga t e mreu hiperpoveznica prema njima. To su, zapravo,
svojevrsna int ernet ska vrat a prema mrei davat elja financijskih i srodnih savjetodavnih i izvrnih
usluga. Ulaskom na t akva vrat a korisnik ulazi u udesni svijet financijskog poslovanja,
pot pomognut brojnim korisnim savjet ima za snalaenje u njemu.
Najpoznat iji financijski port ali su (navedeni redoslijedom posjeenost i)
Qui cken.com
,
Yahoo!
Fi nance, CNN Finance
i
Mi crosoft Money Central
, koji se mogu nai na int ernet skim adresama
www.quicken.com
http://finance.yahoo.com/
www.cnnfn.com/
http://moneycentral.msn.com/
83
U razvijenim je t rinim privredama faktor broj 1 uspjenost i poslovanja pametno invest iranje
raspoloivog kapitala. Pojavljivanje i djelovanje na burzi bilo u funkciji nudit elja ili kupca
vrijednosnih papira uobiajena je st var, a u uvjet ima ot re konkurencije pravila igre su komplicirana
i nemilosrdna. Zbog toga e svaki pojedinac, ali i tvrtka (organizacija) dobro promislit i kada se uput a
u t akvu avant uru. No, ipak je razmjerno malo onih koji se pri tome osjeaju sasvim kompet ent nima i
suverenima, pa e najvei broj pot encijalnih invest it ora ipak pot rait i savjet st runjaka odnosno
specijalist a za burzovno poslovanje.
RASTUA POPULARNOST
FINANCIJSKOG ONLINE KONZALTINGA
Odlika je gospodarski razvijenih sredina stroga financijska disciplina. Premda se na
poreske obveze posvuda u svijetu gleda kao na teret koji se silom prilika mora
podnijeti, istodobno se financijska nedisciplina smatra izrazito negativnom
karakteristikom ponaanja poduzetnika, a vei prekraji te vrste mogu poiniteljima
nanijeti ogromne materijalne i moralne tete i nepopravljivo im okrnjiti poslovni
ugled.
Iz tih se razloga poduzetnici izrazito esto obraaju financijskim strunjacima za
savjet. No, nevolja je u tome to su takve usluge obino vrlo skupe, pa njihovi
potencijalni korisnici ponekad ipak padaju u kunju vaui to im se vie isplati
uinit i neto zakonski problematino i eventualno platiti kaznu za prijestup ili pak
masno platiti poreskog savjetnika i ostati ist.
Ponuda sve brojnijih usluga financijskog savjetovanja na Internetu uvelike
razrjeava takve dileme; takva su usluge, naime, bitno jeftinije od klasinih, a
podjednako kvalitetne, naprosto zato jer iza njih i nadalje stoji ovjek, odnosno
mona sprega financijskog strunjaka i raunala.
Naalost, fiskalna politika i porezni zakoni specifini su za sredinu (dravu) u kojoj
se primjenjuju, a kako u Hrvatskoj jo nema nikakve ponude internetskih usluga te
vrste, nai su poduzetnici u tom smislu ozbiljno hendikepirani. Meutim, jaanje
financijske discipline, kakvo eljno oekuje veina potenih poduzetnika, vjerojatno
e i u tom smislu donijeti arko eljene promjene nabolje.
O trgovanju kapitalom bit e vie rijei u zasebnom odjeljku (vidi odjeljak 3.5.6.), pa na ovome
mjest u navodimo samo tvrt ke i adrese onih web mjest a na kojima se mogu nai kvalit etni savjet i za
male invest it ore (amat ere) t vrt ke
Invest-O-Rama!
, koja nudi poveznice na oko 75 Web mjest a s
burzovnim novost ima, vladine komisije
U.S. Securities and Exchange Commi ssion (SEC)
na ijem
se web mjest u nudi prist up bazi burzovnih izvjea
EDGAR
(Elect ronic Dat a Gathering, Analysis,
and Ret rieval), t e konzult ant ske kue
Sensi ble Investment Strategies
, specijalizirane za savjet ovanje
pri upravljanju portfeljima vrijednosnih papira:
www.investorama.com/research.ht ml
www.sec.gov/edgarhp.htm
www.seninvest.com
Savjet i revizora smat raju se u financijskoj brani vrhunskim domet om znanja i ekspert ize. Nije
bez t emelja u najirim poslovnim krugovima uvrijeeno uvjerenje da velike revizorske kue drmaju
svjet skim t rit em kapit ala i da njihovi savjet i got ovo presudno ut jeu na svjet ske t ijekove kapit ala.
Zato e se u pripremi veih financijskih transakcija u pravilu t rait i njihova miljenja, savjet i i naput ci.
84
Revizorskih je tvrtki u int ernet skom okruenju izrazito puno, ali su njihove reput acije, a t o znai i
cijene njihovih usluga, jako varijabilne. Mali invest itor e se vjerojat no (morat i) zadovoljit i
uslugama manje afirmiranih i jeft inijih revizorskih kua, pa t ime i prihvat it i odreeni rizik, dok e oni
vei igrat i na sigurno i obrat it i se nekoj od najveih i najuglednijih revizorskih kua iz skupine
velikih est . Tu skupinu ine (abecednim redom):
Arthur Andersen
,
Del oi tte & Touche
,
Ernst &
Young Internati onal
,
KPMG Peat Marwi ck
,
Merril Lynch
i
Price Waterhouse Coopers
. Adrese
njihovih monih i korisnih web mjest a, na kojima se nude skupe usluge, su:
www.art hurandersen.com
www.us. deloitt e.com
www.eyi.com
www.kpmg.com/
www.ml.com
www.pwc.com
Uz obilje usluga obrazovanja za rad s raunalom (vidi odjeljak 3.9), uz popularne HELP-ove kao
dio svakog ozbiljnijeg programskog paket a, uz usmenu predaju it d., got ovo svaki int ernet ski korisnik
ponekad zatreba brzu pomo i savjet za rjeavanje nekog problema vezanog uz rad s raunalom.
Takvim se zaht jevima danas obino udovoljava na dva naina:
Svi vei proizvoai, distribut eri i trgovci informat ikom opremom na svojim web mjest ima imaju
t zv.
vrue lini je
(engl. Hot Line), na kojima korisnik u nevolji moe doi do pot rebnih informacija
bilo jednost avnim it anjem onoga t o je vlasnik web mjest a ve unaprijed pripremio u formi odgovora
na t zv. est o post avljana pit anja (vidi odjeljak 3.5.3.3.) ili u izravnoj komunikaciji s kompet ent nim
st runjacima put em elektronike pot e ili pak brbljajui.
Postoje i nezavisna web mjest a na kojima se mogu nai obino openit iji savjet i o nekim
aspekt ima rada s raunalima ili odreenim t ipovima programa. Korisnik e se najee morat i malo
pomuit i da bi pronaao ba ono web mjest o na kojemu ima ba onoga t o njemu treba. Zato
navodimo t ek nekoliko adresa t akvih zanimljivijih mjest a, uz ogradu da nijedno od njih, razumljivo,
ne nudi lijek za sve boljke:
www.myhelpdesk.com/
www.help-4u.co.uk
http://cleo.murdoch.edu.au/
www.inforseek.com/Help
www.beyond55.com
www.pcnineoneone.com/t ips/
www. wiregui de.com
85
Konano, naini na koje se ovjek moe zabavljat i, kao i njegovi hobiji, prakt iki su neprebrojivi.
Ako tono zna t o ga zanima, veseli i zabavlja, malo vjet iji korisnik e u Int ernet u lako pronai web
mjest a koja mu nude upravo t akav t ip rekreacije (sluanje glazbe, gledanje filmova ili t elevizije,
kockanje, kvizovi it d., o emu se moe vie proit at i u odjeljku 3.13.). No, problem nast aje onda kada
ovjek ne zna t o bi sa sobom. Tada e mu, dakako, dobro doi t ui savjet . Neka od boljih web
mjest a s prijedlozima za organiziranje slobodnog vremena su ona na adresama:
www.4hobbies.com/
www.leisure-t ime.com/
www.hobby.org/
http://soundrecreat ion.com/
www.askanexpert .com/
www.rmrc-recreat ion.com
KAKO JE WEB MJESTO POSTAVLJENO IZ HOBIJA
POSTALO LAGER SEZONE
Amerikanac Marshall Brain od malena se zanimao za epohalne ljudske izume.
Znajui za njegov hobi, jedan prijatelj ga je zamolio da za studentske novine napie
neto o pronalasku CD-a. lanak je naiao na izuzetno zanimanje itatelja, pa su
prijatelji nagovorili njegova autora da ga postavi na Web, kako bi jo iri krug ljudi
doao do zanimljivih informacija o nastanku, tehnologiji izrade, nainu
funkcioniranja i primjenama kompaktnih diskova.
Brainu se posao oko stvaranja vlastitog Web mjesta toliko dopao da je odluio ii i
dalje. Kasnije je izjavio: Javilo mi se mnotvo ljudi podravajui moju inicijativu.
Zato sam odluio dodavati mu jedan tekst na sline teme tjedno. Ubrzo sam shvatio
da je to vrlo ugodan, a i koristan posao vikendom.
Svoje hobistiko Web mjesto Marshall Brain jo uvijek nije potpuno komercijalizirao,
premda ga danas posjeuje prosjeno dvadesetak tisua ljudi dnevno. No, ono mu
ipak donosi zavidne materijalne probitke, jer ga mnogi pozivaju kao konzultanta pri
pisanju strunih tehnikih napisa i knjiga, pri postavljanju razliitih izlobi, pa ak i
pri sastavljanju kvizova znanja za televizijske emisije.
Adresa je ovog zanimljivog Web mjesta
www.howstuffworks.com
86
3.5

TRGOVANJE NA DALJINU
Unat o tome to svatko t ko t o poeli moe put em Int ernet a prodavat i vlast it e proizvode ili usluge,
broj takvih int ernet skih prodavat elja daleko je manji od broja int ernet skih t rgovaca, t j. preprodavaa ili
posrednika u kupoprodajnim poslovima. Kao logino namee se pit anje: zbog ega su uope pot rebni
internet ski (elekt roniki) t rgovci i kako to da za njih na int ernet skom trit u ipak ima mjest a?
Do odgovora e se doi analizom potreba za novom vrstom posredovanja u uvjet ima primjene
novih t ehnologija u poslovanju za int ernet skim posrednit vom.
3.5.1 Novi oblici posrednitva
Int ernet , kao suvremeni globalni gospodarski prostor (vidi odjeljak 2.1.5.), otvara mogunost i
st varanja novih vrijednost i, odnosno njihova dodavanja robi i uslugama, na potpuno nov nain,
neost variv ili barem t eko ostvariv u uvjet ima t radicionalne organizacije poslovanja (t rgovanja).
Nova
se

vri jednost
, naime, u int ernet skom (elekt ronikom) poslovanju
stvara

informaci jskim

a ne vie
fizi kim logisti kim akti vnostima sudionika u poslu
. Pot encijalnim se kupcima nude
informacije kojima se stvara (dodaje) nova vrijednost robi i uslugama, a koju su oni, dakako, voljni i
plat it i.
No, kvaka je u tome to se t rokovi logist ikih akt ivnost i (isporuke, otpremnit va, t ransport a,
dost ave it d.) mogu drast ino smanjit i, pa konana prodajna cijena proizvoda ili usluge moe bit i nia.
Uz to, kupac ima vee mogunost i izbora, usporedbe i pronalaenje onoga to mu najbolje odgovara,
jer t rgovac na jednome mjest u koncentrira ponudu razliit ih proizvoaa, to on shvaa kao novu
vrijednost . Tako u uvjet ima elektronikog trgovanja svi prolaze bolje prodavat elji zbog snienja
t rokova mogu kupcima ponudit i nie cijene, to e ovi, naravno, primit i s odobravanjem i objeruke
prihvat it i, a to e opet dovest i do poveanja obujma (volumena) prodaje i omoguit i prodavat eljima
ostvarivanje vee zarade.
St oerni element t og novog modela posredovanja u kupoprodaji je t zv.
mrea vrijednosti
, koji
otvara prost or za
nove oblike posrednitva
. Vana je injenica t a t o u Int ernet u svatko pojedinac
ili inst it ucija moe sasvim jednost avno post at i posrednik u mrei vrijednost i. Za t o nisu pot rebna
nikakva osobit o visoka sredstva, veze, poznanst va, stvarna ili lana prijat eljst va, lobiranje, korupcija
ili, ne daj Boe, nekakve nelegalne ili kriminalne akt ivnost i.
U t akvom posrednitvu svat ko ima podjednake poet ne anse na uspjeh, naprosto zato t o svi imaju
jednake st artne pozicije. Okorjeli trgovac, dobro poznat i afirmiran na t rit u ve odavna, ima
podjednake izglede kao i apsolut ni poet nik. Int ernet je potpuno novi
distri buci jski kanal
, to je trit e
u nast anku na kojemu svatko moe nai svoje mjesto, svoju
trinu ni u
ili
utoite
. Tako, vjerojatno,
nee bit i zauvijek i int ernet sko e trite jednom sazrijet i, ali e u trenut ku sazrijevanja bit i daleko
vee negoli su to dananja, t radicionalna zrela t rit a.
Njime e u konanici bit i, t o danas jo uvijek moe zazvuat i ak pomalo i utopijski, obuhvaeno
cjelokupno ovjeanst vo i to potpuno int egrirano i doslovno ist ovremeno angairano, jer vrijeme i
prost or u Int ernet u poprimaju potpuno nove dimenzije (vidi odjeljak 1.3.). To e omoguit i daleko
vei i bri opt icaj robe i usluga, pa e angairat i i vie subjekat a u svim poslovnim ulogama
proizvoaa, posrednika i kupaca. Zat o se i moe ustvrdit i da u int ernet skoj t rgovini ima mjest a za
svakoga jedino to se od pret endent a na mjesto na t rit u t rai jest dodavanje stvarne nove
vrijednost i t emeljnom produkt u ili usluzi dodavanjem nekih novih informacijskih elemenat a.
Proizvodi i usluge u t om se sluaju, dakle,
oplemenjuju
dodanim informacijama.
Do oplemenjivanja dolazi upravo zbog toga to se na jednom mjest u st jeu informacije iz
raznih izvora (od proizvoaa dobara ili nudit elja odreenih t ipova usluga), pa se klijent u omoguuje
njihova usporedba i vrednovanje razliit ih ponuda. Razmjerno jednost avno, budui e kupac utvrdit i
t o mu je najpovoljnije, na komforan nain, u kratkom vremenu i bez veih t rokova.
87
TREND SPECIJALIZACIJE
U ELEKTRONIKOJ TRGOVINI
U jednom znaajnom segmentu elektronike trgovine jasno je uoljiv trend
specijalizacije i dubinske razrade prodajnog asortimana do gotovo apsurdnih
razmjera. Trgovci se esto fokusiraju na sasvim specifine oblike potranje i
precizno pogaajui potrebe i elje kupaca ostvaruju dobru zaradu.
S druge pak strane, takvi trgovci ipak nisu imuni na jednu prirodnu ljudsku
potrebu potrebu pripadanja skupini, pa se nerijetko, po principu amebe,
udruuju u virtualne organizacije koje prema tritu figuriraju kao jedinstveni
subjekt, a zapravo su tek interesna skupina potpuno autonomnih pojedinaca. Time
se, praksa to nedvojbeno dokazuje, ostvaruju velike marketinke koristi.
Primjer vrlo specijaliziranog trgovca je tvrtka Ebags, koja u svojem virtualnom
duanu prodaje samo jedan artikl torbe ali u nekoliko stotina inaica i modela.
Primjer je virtualne organizacije oko pet stotina malih individualnih elektronikih
trgovaca okupljenih u virtualnom prodajnom centru Miami City Mall.
Poblie informacije o tim nadasve pounim primjerima moguih naina organiziranja
trgovakog posla na Internetu mogu se nai na njihovim Web adresama:
www.ebags.com
i
www.miamimall.com
Ilust rirajmo to pomou dva karakt erist ina, svakodnevna i prakt iki svakome dobro poznat a
primjera.
Primjer 1.
Pretpost avimo da se radi o dami koja eli u Zagrebu kupit i haljinu za neku posebnu prigodu
recimo za svoje vlast ito vjenanje. Prehodat e, vjerojat no, kilomet re i kilomet re t e utroit i sat e i sat e
prvo da bi uope vidjela t o se sve nudi, a potom i pronala ono to joj odgovara. Uz to, moe joj se
dogodit i da ne nalet i ba na onu prodavaonicu u kojoj se nudi neto zaist a privlano, a da se ni ne
govori o tome kako joj, post upi li na opisani, t radicionalni, nain uope nee bit i dost upne vjenanice
poznat ih svjet skih kreat ora i marki. Jadna e se mladenka osjeat i nepovratno zakinutom!
Primjer 2.
Komercijalist i dobro znaju to znai kucat i na vrat a t uih firmi i nudit i svoje, gdjekad i ne jako
kvalit etne i privlane proizvode. Sit uacije u kojim su se iskusniji meu njima u svome dugogodinjem
radu nalazili variraju od kominih do t raginih, od apsurdnih do opasnih. No, t o se zapravo nikoga ne
t ie, pa obino ni njihova efa. On najee trai samo rezult at e i ne mari za ljudsku pat nju i duevnu
bol svojih komercijalist a.
Komentar
I naoj zdvojnoj mladenki i naem nezadovoljnom komercijalist u bilo bi daleko lake da su se
obrat ili Int ernet u.
Ona bi iz svoje, za sada jo samake sobice jednost avno prosurfala web mjest ima t o prodaju
vjenanice, pregledala njihovu ponudu u nekoliko minut a ili sat i, uspost avila kont akt s prodavaima i
t ek kada je vrlo blizu odluci krenula na probu. No, i dalje bi je izjedao crv sumnje da je moda net o
88
propust ila. Zat o bi joj puno lake bilo kada bi nalet jela na web mjesto na kojemu se nude vjenanice
raznih proizvoaa ili barem izravne poveznice prema njima.
Komercijalist bi pak, u loijem sluaju, post avio svoje vlast it o web mjest o, oglasio ponudu i ekao
da netko njemu pokuca na vrat a. Ne bi se jako namuio, ali je ipak pit anje bi li uope uspio t o
prodat i. U boljem bi sluaju proeljao potranju na int ernet skim burzama za robom koju moe
ponudit i. Nakon t oga, sve je dalje rut ina.
U oba navedena, pomalo karikirana ali ivot na primjera poant a je na posrednitvu. Int ernet ski
posrednici, kao t o je vidljivo, integriranjem informacija ve negdje postojeih u Int ernet u olakavaju
posao onome t ko t akve informacije t reba i t ime mu ine uslugu, dodajui novu vrijednost traenim
proizvodima i uslugama. Oni mogu bit i na raspolaganju zaint eresiranima 24 sat a na dan, sedam dana u
t jednu, i it avo t o vrijeme nudit i jednako kvalit et nu informacijsku uslugu. Njihova se, naime, raunala
ne umaraju, ona ne zaboravljaju, ne diu se na lijevu nogu, nisu rast resena, dosadni im kupci ne
mogu ii na ivce it d.
Zbog jednost avnost i prist upa Int ernet u i njegove got ovo neograniene dost upnost i posvuda u
svijet u, broj posrednika u elekt ronikom poslovanju rast e izuzetno brzo. To vrijedi i za indust riju, i za
t rgovinu, i za usluni sekt or, i za sekt or financijskog i burzovnog poslovanja, i za t rit e rada.
Int ernet sko posrednit vo iz dana u dan poprima sve nove i nove oblike, a svi se oni mogu svest i pod
jednu zajedniku kapu pod pojam i djelat nost elekt ronikoga trgovanja (engl. Electronic
Commerce, e-commerce, iCommerce), shvaenog u najirem smislu.
3.5.2
Vrste internetskih trgovakih mjesta
Budui da se int ernet sko posrednit vo moe ostvarivat i na razliite naine, da ciljevi t rgovanja
mogu varirat i, a odnosi meu part nerima poprimat i mnogobrojne oblike, do sada je vremenom
razvijeno i u praksi se korist i mnot vo modela internet skih trgovakih mjest a. Iz tog velikog skupa
izdvojit emo samo one na koje se najee nailazi i koji su karakt erist ini za odreene t ipove
t rgovakih poslova. To su:
model t radicionalne on-line prodavaonice
model aukcijske kue
model virt ualne prodavaonice (duana)
model mjeovit e realno/virt ualne prodavaonice
model elektronikoga dist ribucijskog centra
model prodajnog skladit a
model int ernet skog t rgovakog cent ra
model prodavaonice at rakt ivnih sadraja
model part nerskih (sestrinskih) prodavaonica
model diskontne prodavaonice
model t rgovine put em elekt ronikih oglasnika
model klupske t rgovine
model t rgovine u pot roakim skupinama
model dispeerske t rgovine
model duana po mjeri
89
Model tradi cionalne on-line prodavaoni ce
najee prakt iciraju ve post ojee t rgovake kue
kao prvi korak u osuvremenjavanju svojega poslovanja. One otvaraju vlast ito web mjesto na ijim
st ranicama nude kat alog svoje ponude. Naruivanje se obavlja t elefonom, t elefaksom ili
elekt ronikom potom, a isporuka robe na konvencionalan nain.
Model aukci jske kue
u naelu funkcionira poput klasine robne burze ili drabaonice, s t ime to
se ostvaruje uz pomo informacijske i int ernet ske t ehnologije. Zbog velike popularnost i ovakvog
modela elektronikih prodajnih mjest a, posvet ili smo im zasebno poglavlje knjige (vidi poglavlje
3.5.4.).
Model vi rtual ne prodavaoni ce (duana)
t ei minimalizaciji gotovo svih elemenat a realnost i,
odnosno njihovu nepost ojanju. Tako ovakvi duani ne egzist iraju u st varnom prostoru, nego samo u
cyberspaceu
. Nema ljudi prodavaa, nit i zaliha robe. To su zapravo samo fikt ivna prodajna mjest a t o se
sast oje od raunala i odgovarajuih programa u funkciji web mjest a.
Model mjeovite realno/virtualne prodavaoni ce
je onaj to se danas najee prakt icira u
elekt ronikomu t rgovanju, to znai da se ovdje radi o stvarnim, fizikim trgovinama ili robnim
kuama koje nude i mogunost i trgovanja na daljinu, put em Interneta.
Model elektroni koga di stri buci jskog centra
na neki nain predst avlja pomodni t rend u
elekt ronikome t rgovanju. Za sada se na taj nain mogu dist ribuirat i samo mekana dobra, poput
raunalnih programa, glazbe, elekt ronikih novina i knjiga, reprodukcija umjetnikih slika, filmova,
raunalnih igara it d.
Model prodajnog skladi ta
pokuava bit i pandanom modelu elekt ronikog distribucijskog cent ra,
ali u podruju t rgovine t vrdim dobrima, te konkurencijom modelu elektronikih aukcija, jer se
izravnom dist ribucijom robe sa skladita nastoji skrat it i proces naruivanja i isporuke.
Model internetskog trgovakog centra
predst avlja elekt roniku sliku ili repliku fizikih
t rgovakih cent ara (engl. Mall), kao t o su u Zagrebu, primjerice, Import anne ili Kaptol centar. To je
zapravo web mjest o na kojemu se nude poveznice prema pridruenim pojedinanim virt ualnim
duanima. Izvorno je izrast ao iz potrebe fizikih trgovakih cent ara da se pojave na Int ernet u, da bi
se kasnije poeli razvijat i pot puno virt ualni int ernet ski t rgovaki cent ri koji povezuju zaint eresirane
t rgovine bez obzira na njihovu fiziku (geografsku) lokaciju.
Adrese nekih veih int ernet skih t rgovakih cent ara su sljedee:
www.malls.com/
www. world-market .com/mall
www.vr-mall.com/
www.galaxymall.com/
www.net mall.com/
www.cybermall.com
Model prodavaoni ce atrakti vnih sadraja
koncentrira se na element e senzacije u veoj mjeri
negoli na sadrajne element e ponude. U organizacijskom i t ehnolokom smislu ne razlikuje se bitno u
odnosu prema virt ualnim prodavaonicama, ali se zat o uvelike razlikuje od njih po asort imanu robe i
njegovom market inkom predst avljanju. Web st ranice ovakvih prodavaonica vie slie show
programu, negoli obinoj kat alokoj ponudi.
Model partnerskih (sestrinskih) prodavaoni ca
korist it e se onda kada je odreena prodavaonica
sast avnim dijelom nekoga prodajnog lanca ili na neki drugi nain surauje (kooperira) s drugim
prodavaonicama, nadopunjujui vlast it i prodajni asort iman element ima ponude part nerskih
prodavaonica.
90
Model diskontnih prodavaoni ca
slui prodaji robe pod posebnim uvjet ima, uz popust , uz neke
dodat ne pogodnost i ili ak karit at ivnim, besplatnim ust upanjem. Razlika u odnosu prema ost alim
modelima nije, dakle, u t ehnologiji trgovanja, ve u uvjet ima pod kojima se ono ostvaruje.
POPUST NA BENZIN KUPLJEN PREKO INTERNETA
Priceline.com u nas je gotovo nepoznata kompanija, ali u Americi je jedna od
najpoznatijih internetskih tvrtki, uvena po servisu koji korisnicima omoguava da
putem Interneta ponude cijenu koju su spremni platiti za avionske karte, hotelske
sobe i rent-a-car usluge.
Priceline.com sada nudi mogunost popusta pri kupnji benzina. S obzirom na
cijene benzina koje rastu svaki dan, ta je ponuda doekana s velikim zanimanjem.
Dakle, korisnici e ponuditi cijenu za benzin koju su spremni platiti i ako je ona
prihvatljiva, plaaju benzin i dobivaju karticu kojom mogu kupovati na benzinskim
crpkama u sljedeih 30 dana. S tom bi uslugom Priceline.com trebao startati u
svibnju ove godine. Ta tvrtka sponzorima planira pokriti popust za benzin koji e
davati korisnicima. Do sada korisnici Priceline.coma nisu bili optereeni bannerima i
drugim oglasima. Takoer, planira se i mjesena naknada za uslugu od tri dolara.
Online, Jutarnji list 15. 02. 2000.
Model trgovine putem elektroni ki h ogl asnika
preslikava nain funkcioniranja t radicionalnih
oglasnika poput onih u dnevnim novinama ili specijaliziranim asopisima. Na web mjest u
elekt ronikog oglasnika st jeu se ponuda i pot ranja za odreenim vrst ama roba i usluga, odnosno
sklapaju se kont akt i nudit elja i t rait elja. Ovaj e model t rgovanja bit i poblie opisan u zasebnom
odjeljku (vidi odjeljak 3.5.5.).
Model klupske trgovine
pret post avlja osnivanje i odravanje t zv. pot roakih elektronikih
klubova, t o je market inka akt ivnost koja e bit i opisana det aljnije u odjeljku 3.5.3.7.. U svakome
sluaju, ni ovaj model ne nudi nikakve t ehnoloke inovacije, ve odraava jednu specifinu
market inku st rat egiju t rgovanja.
Model trgovine u potroakim skupinama
temelji se na korit enju int ernet skog servisa rada u
korisnikim diskusijskim skupinama. U prvome planu nije, barem prividno, t rgovanje, odnosno
prodaja, ve pot icanje rasprave o nekim t emama koje e event ualno kasnije rezult irat i nekom
kupoprodajom. Radi se, dakle, o sofist iciranoj market inkoj st rat egiji t rgovanja, odnosno animacije i
privlaenja pot encijalnih pot roaa.
Model dispeerske prodavaonice
donekle je slian modelu partnerskih prodavaonica, s t ime t o
ovdje postoji jedna glavna prodavaonica (dispeersko mjest o) koja prikuplja upit e i narudbe kupaca
i prosljeuje ih ostalim suradnikim prodavaonicama u sust avu.
Model prodavaoni ce po mjeri
primjenjivat e se u onim sluajevima u kojima se prodaja
obavlja prema posebnim zaht jevima kupaca, bilo da se radi o posebnom asort imanu ve post ojee robe
ili pak o proizvodima koje t ek t reba izradit i. U novije vrijeme ovaj model znaajno dobiva na
popularnost i, jer su mnogi veliki int ernet ski t rgovci uvidjeli da njegovom implement acijom mogu
ostvarivat i ekst radobit opsluujui nest andardne kupce ili njihove neuobiajene pot rebe.
Mogli bi se nabrojat i i neki daljnji modeli elektronikih prodajnih mjest a, s nekim supt ilnim
specifinost ima, ali u koncept ualnom smislu to ne bi osobit o pridonijelo razumijevanju sut ine
elekt ronikoga t rgovanja.
91
3.5.3 Elektroniki marketing
Int ernet nudi mnot vo novih t ehnologija za int enziviranje market inkih akt ivnost i kao pretpost avke
uinkovitog t rgovanja. Izvorit e i arit e market inkih akt ivnost i je web mjesto t vrt ke, s poveznicama
na ost ale int ernet ske aplikacije. Od st andardnih int ernet skih servisa (vidi odjeljak 2.3) sa st ajalit a
market inga osobit u vanost imaju, dakako, World Wide Web, elektronika pot a i dost avne list e, t e, u
neto manjoj mjeri, korisnike diskusijske skupine i avrljanje.
SHOPPING INFORMACIJA
U konkurenciji za najbolje hrvatske Internet stranice vezane uz ekonomiju bili su
Infoinvest na adresi www.infoinvest.com, koji prodaje financijske informacije, i
Ekonomski fakultet u Zagrebu na adresi www.icpe.efzg.hr. Odluile smo se za
stranice Ekonomskog fakulteta zbog velikog broja podruja koje pokrivaju.
Tako ete na njima nai korisne informacije iz podruja financija, marketinga,
organizacije i managementa, poslovne informatike, prava u ekonomiji,
raunovodstva i trgovine. Osim toga, pronai ete i mnoge linkove, katalog te
strunu literaturu.
Inter.net, br. 3, veljaa 2000.
3.5.3.1 Strategija internetskog marketinga
Tvrtka koja eli bit i uspjena u elekt ronikom t rgovanju mora osmislit i i razvit i prikladnu
strategi ju elektroni kog (internetskog) marketinga
. Dobra market inka strat egija morala bi se
usredot oit i na sljedee kljune t oke od ut jecaja na uspjenost t rgovanja:
Prepoznatl ji vost
Web mjest o post aje osnovnim imbenikom prepoznat ljivost i t vrt ke i njenih
proizvoda/usluga. Ono post aje svojevrsnim int ernet skim supst it ut om klasine t rine marke.
92
CIJENE INTERNETSKIH DOMENA
Do prije godinu-dvije nije se moglo ni sanjati da e se na Internetu razviti jedna
sasvim nova vrsta unosnog posla trgovina nazivima Web mjesta, odnosno
internetskim domenama. Domiljati su davno kupili prava na koritenje nekih
zgodnih naziva, a jo domiljatiji utemeljili su svojevrsnu burzu na kojoj se danas
trguje tim pravima i okreu veliki novci.
Evo pregleda nekih ostvarenih cijena internetskih domena:
Naziv Web mjesta Datum Cijena u
USD
Business.com 11/99 7.500.000
AltaVista. com 07/99 3.250.000
Loans.com 01/00 3.000.000
Wines.com 09/99 3.000.000
Autos.com 12/99 2.200.000
Money.com 01/00 2.000.000
WallStreet.com 04/99 1.030.000
eFlowers.com 02/99 1.000.000
Forsalebyowner.com 01/00 835.000
Drugs.com 08/99 823.456
Cinema.com 02/00 700.000
Izvor: Reuters
Promjena
Int ernet pret post avlja promjene kao pravilo poslovnog ponaanja, a tome se t vrt ka
mora prilagodit i.
Saetost (konciznost)
Web stranice moraju bit i informat ivne, ali istovremeno i saet e. Ako su
informacije to ih t reba pruit i klijent ima opsenije, valja ih logino rasprit i na vie ulanenih web
st ranica.
Sadraj
Informacijski je sadraj web st ranica klju uspjenost i int ernet skog market inga.
Korisnicima t reba ponudit i sve t o ele, ali samo t o nije dobro zamarit i ih nepot rebnim sadrajima.
Dinami nost web mjesta
Web mjest a t reba nast ojat i kreirat i dinamiki i prilagoavat i ih
event ualno promjenjivom profilu korisnika i njihovih potreba, odnosno zaht jeva.
Fi nanci jsko upravl janje
Stvaranje i odravanje web mjest a samo po sebi ne izaziva visoke
t rokove, ali neizravni t rokovi mogu bit i znaajni (primjerice, trokovi prikupljanja podat aka,
t rokovi prijavljivanja na dost avne list e it d.), pa ih t reba drat i pod st rogom kont rolom.
Besplatni uzorci i prigodne ponude
Informacije se Internetom ire vrlo brzo (dobar se glas
daleko uje) pa st anovit e prigodne market inke akt ivnost i, poput poklanjanja besplatnih uzoraka ili
povremenih povoljnih ponuda obino imaju velikog pozit ivnog odjeka.
93
Svijest o globalnom karakteru tri ta
Moda vie no igdje drugdje, u market ingu vrijedi
poznat a sint agma Misli globalno, djeluj lokalno!.
Dogaanja ui vo
Online dogaanja uivo (obraanje glasnogovornika t vrt ke potroaima,
izravni prijenosi akcija i manifest acija, it d.) pridonose jaanju svijest i klijenat a o brzini i snazi
Int ernet a.
Pronalaenje trinog utoi ta
Naroito je vano u sluaju manjih t vrt ki koje moraju nai svoje
t rino ut oit e ili niu unut ar koje e bit i razmjerno dobro zat ieni od razornog ut jecaja
prekomjerne konkurencije, a ist ovremeno dobro izloeni pogledu pot roaa.
Promocija
Web mjest o nije dovoljno post avit i, t reba ih i promovirat i gdje i kad god je to
mogue. Prvo i osnovno je pravilo prijavit i vlast ito Web mjest o to veem broju int ernet skih
pret raivaa (vidi odjeljak 2.2.).
Suradnja
Kao t o je t o obino sluaj u st varnomu svijet u, i u int ernet skom svijet u t rgovanja
nema puno mjest a i ansi za samost alne strijelce. Zat o, kada god je to mogue i oport uno, u
market inkim akt ivnost ima valja suraivat i s drugim slinim, a posebice komplement arnim
internet skim trinim subjekt ima.
Uporaba najsuvremeni je tehnol ogi je
Tehnoloki je progres t rajna karakt erist ika Int ernet a.
Tehnoloke inovacije t reba permanent no prat it i, usvajat i i primjenivat i kako bi se odrala st eena
t rina pozicija, a moda st ekla i odreena konkurent ska prednost pred drugima.
3.5.3.2 Pravila marketinki uinkovitog oblikovanja web mjesta
Dizajn web mjest a tvrtke od presudnog je ut jecaja na njegovu market inku uinkovitost . Premda
iskust va s int ernet skim market ingom jo uvijek nisu osobito bogat a, ve se sada moe govorit i o
nekim element arnim pravilima oblikovanja web mjest a koja ine pret post avku posljedine
uinkovitost i market inga i njegova pozit ivnog ut jecaja na rezult at e poslovanja.
U minimalnoj inaici, radi se o sljedeih pet pravila:
Sadraj je Bog
Koliko god se neki t rudili dokazat i kako ambalaa prodaje proizvod, t o
zapravo uope nije tono, barem ne na dui rok. Ono t o zaista moe, dugorono i pouzdano,
unaprijedit i prodaju jest kvalit et a. Slina se logika moe primijenit i i na sluaj web mjest a t vrtke.
Dizajn je vaan, ali presudan je ponueni informacijski sadraj. Nije, naime, dobro mislit i da su kupci
naivni u Int ernet u se moe naii na sve i sva, pa se i njihovi krit eriji razluivanja dobroga od
loega, iskrenoga od lanoga i stvarnoga od hinjenoga vrlo brzo razvijaju i usvajaju.
Dosljednost (konzistentnost) dizajna
U t eoriji i praksi market inga dobro je poznat a vanost
t rine slike (engl. Image) tvrtke na njen ugled kod pot roaa. Dobra, odnosno pozit ivna trina slika
st vara se, izmeu ost aloga, i dosljednou t vrt ke pri njenom predst avljanju i djelovanju na t rit u. U
sluaju elekt ronikog market inga t akva se dosljednost manifest ira kao konzist entnost dizajna web
st ranica, bez obzira na njihovu brojnost i namjenu, odnosno ulogu. Umjet nost dizajna web mjest a
ogleda se upravo u razrjeavanju ili mirenju dvaju naizgled suprot stavljenih (konflikt nih) zaht jeva
zaht jeva za sadrajnom i vizualnom dosljednou zbog odranja ident it et a t vrt ke i zaht jeva za
dinaminou web mjest a zbog poveanja njegove privlanost i za pot encijalne kupce.
Gustoa informaci jskog sadraja na webu
Internet ski su kupci pomalo drski i nervozni oni
su it ekako svjesni vanost i brzine obavljanja posla (ne kae se uzalud Vrijeme je novac). Oni
oekuju inst ant informaciju o ponudi na webu, ali ist o t ako ne toleriraju t urost ili siromatvo
informacija. Zato valja nastojat i da informacijska ponuda bude zgusnut a, da bi se posjet it elju
minimalnim brojem rijei reklo ono t o eli saznat i i da za razumijevanje t oga mora utroit i t o je
mogue manje t ruda. Jedan od dobrih t rikova za poveanje gust oe informacijske ponude na webu
je odmjereno koritenje ist e ili t ransparentne, dakle svima razumljive grafike, prema onoj st aroj
(navodno) kineskoj poslovici da jedna slika govori vie od t isuu rijei.
94
VIRTUALNI SUPERMODEL
Trina, virtualni supermodel, pojavila se na reklami za Triumph i odmah izazvala
veliku pozornost. Oglasna kampanja sa cybermodelom trebala bi poeti poetkom
svibnja. U spotu Trina plee na latino glazbu. Pitanje koje postavljaju svi koji su
vidjeli oglas je znai li Trina kraj angairanja ivih supermodela i poetak ere
cybermodela? Naravno, rano je za bilo kakve sline prognoze, no sudei prema
zanimanju koje izaziva, Trinacybermodeli imaju budunost.
Online, Jutarnji list, 19. 04. 2000.
Dopadl ji vost kol orizma
Tehnologija prikazivanja boja na zaslonima (klijent skih) raunala
uvelike je uznapredovala posljednjih nekoliko godina. ak i slabija raunala danas vie nisu
dalt onist i ona razlikuju na stot ine nijansi i mogu ih bez ikakvih problema kombinirano prikazivat i
ovjeku (korisniku). No, to ne znai da ba sve boje i uvijek t reba namazat i na web st ranice. Upravo
suprotno, decentni je kolorizam openit o dopadljiviji od dreeega barem prema suvremenim
zapadnjakim shvaanjima. Zato se pri dizajniranju web st ranica preporuuje korit enje manjeg broja
boja i njihovih nijansi, ali uz ist ovremeno izbjegavanje njegove monotonije. Dakle, i u ovom je sluaju
na djelu umjetnost web dizajnera (ili web mast era, kako je to danas ot mjeno rei).
Dimenzi je i nformaci jskog sadraja
U ovom se sluaju ne misli na dimenzije t eksta, ve
grafikih sadraja na webu. Nikako ne bi t rebalo podlei primit ivnom uvjerenju da su glomazni,
komplicirani i napadni grafiki sadraji privlaniji od onih dimenzijama manjih, oblikom iih i
manje percept ivno agresivnih. Upravo suprotno, kao i u obinom ivot u (a int ernet ski market ing sve
vie post aje dijelom obinog ivot a obinih smrtnika), psiholoki je privlanije ono to je malo,
ist o i diskret no. Drugim rijeima, sadraj web st ranice mora bit i t o agresivniji i namet ljiviji, kako bi
izazvao to veu pozornost konzument a, ali nain njegova prikazivanja nikako ne, kako ne bi izazvao
inst inkt ivnu odbojnost primat elja poruke.
3.5.3.3 Sredstva pomoi na usluzi kupcima
Naela dobrog market inga iziskuju pruanje svesrdne, iskrene i djelotvorne pomoi kupcima kada
god t o oni zat rae. To t emeljno pravilo vrijedi i u elekt ronikom market ingu.
Int ernet ska t ehnologija omoguuje pruanje t ri t ipa sredstava pomoi na usluzi (pot encijalnim)
kupcima:
- online slubu usluga (pomoi) kupcima i pozivni cent ar
- unaprijed pripremljene odgovore na est o post avljana pit anja
- sredst va navigacije po web mjest u
Kako bi usluga pruena kupcima bila t o pot punijom, u t radicionalnim oblicima t rgovanja
(primjerice, u robnim kuama, u supermarket ima, u trgovakim cent rima it d.) tvrtke organiziraju
slube usluga (pomoi ) kupcima
(engl. Cust omer Service, njem. Kundendienst ). Budui da se
post ojanje i dobro funkcioniranje t akvih slubi pokazalo izuzet no korisnim sa st ajalit a market inga i
unapreenja prodaje, njihova se preslika nastoji implement irat i i u int ernet skim oblicima trgovanja.
U ovom sluaju, bit e t o
online sluba usluga (pomoi) kupci ma
ili t zv.
pozi vni centar
(engl. Call
Cent er).
Int ernet ski servisi koji e se pritom najee korist it i su elektronika pota, avrljanje i rad u
korisnikim diskusijskim skupinama (forumi). Tvrtka koja trguje online mora omoguit i kupcima da
95
joj se obrat e elekt ronikom pot om, t e zaduit i jednu ili vie osoba da promptno odgovaraju na sve
t ako primljene upit e i zaht jeve kupaca. Velike int ernet ske t vrtke, kao t o su, primjerice, najvea
elekt ronika aukcijska kua
eBay
(vidi adresu u odjeljku 3.5.4) ili elektroniki trgovaki cent ar
NetMall
(vidi adresu u odjeljku 3.5.2.) primaju do st ot inu t isua t akvih poruka t jedno, pa su bile
prisiljene angairat i (i, dakako, plaat i) izuzet no velik broj ljudi samo za voenje elekt ronike
prepiske s kupcima. Od toga, ma kako skupo bilo, ne odust aju ni do danas, jer su procijenile da
t rokove rada t akvih svojih slubi vie nego kompenziraju njima ostvareni market inki i prodajni
uinci.
Vee int ernet ske t rgovake kue podravaju i t rajne mogunost i pot puno neformalnog brbljanja s
kupcima, za t o su i opet angairani samo za to zadueni zaposlenici. Njihov je osnovni zadat ak bit i
ugodnim sugovornikom znat ieljnog, besposlenog ili moda ak i gnjevnog kupca, ali uz to ga i
nagovorit i da neto kupi ili da zaboravi event ualnu neugodnost koju je doivio. Organizira li se takva
brbljaonica u kojoj moe istovremeno sudjelovat i vie sugovornika, obino avrljanje prerast a u
forum, a nerijet ko i u svaaonicu kupaca meusobno.
Jedan od uspjenijih i market inki efekt nijih foruma t akve vrst e kont inuirano odrava ameriki
lanac robnih kua i prodavaonica igraaka
ToysRUs
, na kojemu se vode ot re rasprave bez kraja i
konca o pedagokoj, zdravstvenoj, psiholokoj i et ikoj vrijednost i ili t et nost i pojedinih igraaka.
Int ernet ska adresa web mjest a ove kompanije s koje se svat ko moe ukljuit i u t aj forum je
www.t oysrus.com
Kako bi se sluba pomoi kupcima oslobodila barem dijela obveze beskonanog odgovaranja na
opetovana ist a ili slina pit anja, dobro organizirani elekt roniki t rgovci korist e jo jedno sredst vo
pomoi svojim klijent ima
unapri jed pri preml jene odgovore na esto postavljana pi tanja
(engl.
Frequent ly Asked Quest ionsa, FAQs). List a t akvih odgovora obino se post avlja na zasebnu web
st ranicu ulanenu s naslovnicom pomou hiperpoveznice. Velike t rgovake t vrt ke mogu ak pripremit i
i vie t akvih st ranica, slijedei pritom logiku nuenog programa proizvoda i/ili usluga.
Tako se, primjerice, na jednoj FAQ st ranici mogu nai uput e o nainima plaanja, na drugoj
naput ci za korit enje elekt ronikih proizvoda, na t reoj kulinarski recept i it d. Vano je da odgovori
budu t o jednost avniji, ali istovremeno i korisni.
Uz st ranicu (st ranice) odgovora na esto postavljana pit anja dobro je prikljuit i (povezat i) i st ranicu
s HTML obrascem (vidi odjeljak 3.4.4.2.) za povratne informacije. U njega e korisnik moi upisat i
svoja zapaanja, prijedloge i sugest ije za daljnje dot jerivanje FAQ stranica, ili e pak moi navest i
openit e koment are o svojim ut iscima i iskustvima u poslovanju (t rgovanju) s odnosnom tvrtkom.
Klijente t reba ve na naslovnici web mjest a jasno upozorit i na post ojanje st ranice s odgovorima na
est o post avljana pit anja i uljudno ih zamolit i da proit aju t o t amo pie prije no to se event ualno
odlue na slanje poruke slubi pomoi put em elekt ronike pot e. Uputno je diskret no ih poduit i,
odnosno dat i im do znanja, da post upajui t ako olakavaju rad slubi pomoi kupcima, ali i sebi
samima.
Neobino je vano da list e odgovora na esto postavljana pit anja budu aurne, t j. da vjerno
odraavaju moebit ne promjene u bilo kakvim karakt erist ikama ponude robe i/ili usluga. Ne t reba
zaboravit i da je nuenje pogrenih, neist init ih, poluist init ih ili neupot rebljivih informacija nerijetko
kontraprodukt ivnije od nenuenja ikakvih informacija.
Tree su korisno sredstvo pomoi kupcima t zv.
navigaci jski al ati
. Prije svega valja napomenut i
kako se korisniku t reba uvijek nast ojat i ponudit i t o jednost avniji oblik komuniciranja s trgovakim
web mjest om. Drugim rijeima, t reba mu omoguit i jednost avno pronalaenje traenih informacija,
ostvarivanje kont akat a s prikladnim i kompet ent nim osobama, t e pruanje usluge u t o kraem
vremenu.
t o se vie int erakt ivnih mogunost i nudi korisnicima, to e oni bolje prihvaat i web mjesto, a t ime
i tvrt ku koja stoji iza njega. Zato korisnicima treba omoguit i dobar uvid u informacijske sadraje
96
web st ranica, t e primjerene naine kret anja ili et anja po t im sadrajima. To se ost varuje
implement acijom odgovarajuih
navigacijskih al ata
.
Navigacijski alat i su zapravo mali pret raivai informacija na pojedinanom web mjest u, kreirani
prema obrascu standardnih int ernet skih pret raivaa (vidi odjeljak 2.3.3.3.), pa se u neku ruku mogu
smatrat i lokalnim pret raivaima. Vano je da ponuene metode pretraivanja budu jasne i
jednost avne, kako bi i neukim klijent ima bile od pomoi. Korist e li se prit om neki grafiki simboli
(ikone), t reba nastojat i da oni budu samoobjanjavajui, odnosno svakome lako razumljivi.
Ne manje znaajno je da raspoloivi navigacijski alat i budu konzistent ni, t j. jednaki ili barem vrlo
slini na svim st ranicama i dijelovima web mjest a. Ne bi, primjerice, bilo dobro kada bi se na nekoj
st ranici klijent u ponudila mogunost pret raivanja informacija po kljunim rijeima, a negdje drugdje
samo po iframa ili kodnim oznakama (art ikala, usluga, organizacijskih jedinica t rgovake t vrt ke it d.).
Razliit e mogue navigacijske put ove (putove t raenja informacija ili t zv. prist upne putove) t reba
jasno oznait i, primjerice, razliit im bojama putokaza ili slovima u rijeima vodiljama na
razliit im navigacijskim put ovima, a dosljedno jednakima na ist im put ovima. Dobro je da web st ranice
budu oznaene nedvosmislenim naslovima pri vrhu ili na dnu, kako bi korisnik uvijek znao gdje je.
Ist raivanja su pokazala da oko t ri et vrt ine korisnika u pravilu ne ita vie od 20% sadraja
prikazanih na pojedinanoj st ranici, t o je znak da bit ne informacije t reba jasno oznait i i navigacijske
alat e usmjeravat i upravo na njih. Slina su istraivanja pokazala da puno vie ljudi voli skakat i po
sadraju i/ili st ranicama klikanjem na odgovarajuu dugmad nego li vrt jet i (engl. Scrolling)
st ranice, pa im, dakako, t reba izai u susret .
Konano, navigacijska sredstva i met ode moraju bit i sveobuhvat ni alat i, t o znai da ne smije
post ojat i nijedan, ma kako malen ili naizgled beznaajan segment informacija do kojega navigacijski
alat i ne bi mogli doprijet i, jer bi to zapravo znailo da su t akve informacije nepot rebne pa ne trebaju
ni bit i izloene na web st ranicama.
3.5.3.4 Privlaenje pozornosti, promocija web mjesta i poticanje lojalnosti kupaca
Jedna od vanijih funkcija market inga openit o, pa onda i onog elekt ronikoga je
pri vl aenje
pozornosti kupaca
. Taj e se cilj ost varit i prvenstveno kvalit etom ponude robe i/ili usluga, zat im
kvalit etom ponuenih informacija o ponudi robe i/ili usluga, t e, konano, vizualnim ident itetom i
funkcionalnou web mjest a.
97
TALIJANSKE DOMENE IROKO DOSTUPNE
Imena www mjesta spadaju meu najvanije elemente po kojima korisnici biraju
lokacije koje e posjetiti. No, to ako su ime ili kratica koju elite ve zauzeti?
Pokuat ete pronai odgovarajue kompromisno rjeenje, no, to, opet nee biti
to.
Nakon promjena u talijanskom registru, Virtual Internet.net od 15. sijenja nudi
slobodne domene s ekstenzijom .it. Sve organizacije unutar Europske unije koje su
obveznice poreza na dodanu vrijednost moi e dobiti .it domenu, a oekuje se da
e se povlastice uskoro proirit i na individualne osobe.
Po povlatenoj cijeni od 100 funti koja vrijedi do kraja veljae (nakon ega e
porasti na 200 funti), mogu se nabaviti bilo kakva imena domena s .it ekstenzijom
sve dok nisu zauzeta i imaju minimalno tri znaka (uz .it ekstenziju). Posebno su
zanimanje za talijanske domene pokazale IT kompanije (kompanije koje se bave
informacijskom tehnologijom).
Goran Marini
InforExpress, br. 5, sijeanj 2000.
Meut im, post oji jo jedan velik problem koji zasluuje net o det aljniju elaboraciju: naime,
pozornost se kupaca moe privui t ek onda kada oni znaju ili mogu saznat i da neko web mjesto uope
post oji i kada do njega mogu lako doi. Drugim rijeima,
postojanje web mjesta treba obznani ti
. To
e se post ii prijavljivanjem web mjest a t o veem broju t o znaajnijih int ernet skih direktorija i
pret raivaa. Od velike pomoi pri tome moe bit i jedno web mjesto specijalizirano za pruanje
upravo t akvih usluga web mjest o t vrtke
Submi t-it!
, zgodan sust av koji e informacije o
prijavljenom Web mjest u uvrst it i u vie deset aka najpopularnijh int ernet skih pret raivakih alat a.
Usluga je besplat na. Adresa na koju se t reba obrat it i je
www.submit -it .com
Jednom kada smo pot encijalnim kupcima omoguili da saznaju za nae web mjest o i kada smo
privukli njihovu pozornost , sve napore t reba usredot oit i na
zadravanje
njihove
l ojalnosti
. Da bi se
t o ost varilo, posjet it eljima t reba ponudit i t o vie besplat nih informacija, usluga, pa ak i proizvoda.
Onima koji se vrate ranije posjeenom web mjest u t reba ponudit i neke pot icaje, beneficije i/ili
popust e. Na t aj e ih se nain vezat i, jer psiholoka ist raivanja pokazuju da najvei broj kupaca
nee pobjei drugom ponuau ist e ili sline robe odnosno usluga onda kada je t etoen, dakle,
kada je dobro tret iran i kada se osjea zadovoljenim u svojim pot rebama i oekivanjima.
Kupcima t reba, diskret no ali odluno, ponudit i da nae web mjesto uvrst e meu svoje favorit e, t j.
da njihov internet ski preglednik zapamt i nau adresu (vidi odjeljak 2.3.3.2.). No, ako t o ve t raimo
(ili barem prieljkujemo) od njih, onda se treba svojski pot rudit i da ne iznevjerimo njihova oekivanja
i ne zlorabimo njihovu lojalnost. Jedna od vanih manifestacija pot ivanja korisnika i brige za nj je
maksimalno skraenje vremena odgovora na njegove upite ili inicijat ive bilo koje druge vrst e.
Tijekom razmjerno krat ke povijest i int ernet skog t rgovanja usvojeni su neki
ad hoc
st andardi
korekt nog i pristojnog ophoenja s kupcima i brige o njihovu vremenu. Dva najvanija pravila su
sljedea:
Pravil o istog radnog dana
pret post avlja se da bi se na upit primljen elektronikom potom
t rebalo odgovorit i t ijekom istoga radnog dana, pa ak i onda kada je st igao pred sam kraj formalnog
radnog vremena.
Pravil o 8 sekundi
st at ist ike i analize u sferi elekt ronikog poslovanja pokazuju da prosjeni
kupac ne t olerira ekanje na odgovor na post avljeni on-line upit due od, prosjeno, osam sekundi. U
sluaju dueg vremena ekanja, klijent e, najvjerojatnije, ot ii na drugo Web mjesto.
98
Dobar su pot icaj kupcima na lojalnost , kao to je ve ranije navedeno, razni sit ni pokloni i
besplat ne usluge. Mnogi trgovci nude lojalnim kupcima na poklon razne male, ali korisne programe,
primjerice za voenje dnevnika rada, evidenciju i pret raivanje adresa elekt ronike pot e, spasit elje
zaslona (engl. Screen Saver), zgodne igrice it d. Neki su i puno ire ruke nude se besplatne
zrakoplovne kart e, uporabni predmet i poput kravata, jaft inijeg nakit a, majica ili t apova za golf, pa ak
i besplatni t urist iki aranmani (dodue, obino u mrt voj sezoni).
Poseban su oblik privlaenja (atrakcije) klijenat a, a t ime i neizravne promocije odreenih web
mjest a i vezanja kupaca za njih, web st ranice na kojima se sve nudi besplatno. Primjeri nekih t akvih
web mjest a su oni na adresama:
www.int ernet shopper.com/free
www.free.com
www.kms.co.uk/freeland/index.html
www.freemania.net
www.all-4-free.com/
www.free-n-cool.com
Vjerojat no se it at elju odmah namee nekoliko pit anja: Kakav t o altruizam navodi vlasnike ovih
web mjest a na t akva dobroinstva? Odakle t akva humanost? U emu treba, zapravo, t rait i smisao
t akve ponude?
Odgovor je, naalost , sasvim prozaian: nudit elji besplat ne robe na t akvom web mjest u post avljaju
web-oglase ili oglase-t ransparent e (engl. Banner), kojima mame pot encijalne kupce na svoja
t rgovaka web mjest a da bi im tamo neto prodali (a ne vie poklonili). Oni t akve oglase plaaju
vlasniku web mjest a s besplatnom ponudom. I svi su zadovoljni: vlasnici besplatnih web mjest a
zarauju na oglasima, t rgovci reklamiraju svoju ponudu na mjest ima na kojima se st jee puno
pot encijalnih kupaca, dok posjet it elji poneto mogu dobit i na poklon, a usput saznat i i za trgovce za
koje moda ranije nisu znali.
3.5.3.5 Personalizacija kupaca i kolaii
O kupcima t rgovci obino ele saznat i to vie, kako bi iz njihova ponaanja, navika, potreba, elja,
hirova i (gdjekad i udnih) sklonost i izvukli neke zakljuke korisne za market ing, oblikovanje ponude
i, konano, unapreenje prodaje. U klasinoj trgovini t o e najee init i osobnim kontakt ima i
izravnom ili neizravnom komunikacijom s kupcima, dok su u uvjet ima elektronike trgovine prisiljeni
pribjegavat i net o supt ilnijim i sofist iciranijim met odama.
Oni e kupce, koji su za njih nevidljivi odnosno prividni (virt ualni), nast ojat i
personalizi rati
.
Pokuat e st vorit i t o vjerniju sliku onih s kojima posluju, a to je mogue jedino prikupljanjem i
svrhovit om obradom razliit ih informacija o kupcima.
Jedan od vrlo popularnih, ali nerijet ko i dvojbenih naina prikupljanja informacija o posjet it eljima
web mjest a openito, a onda i onih t rgovakih, su t zv.
kolai i
(engl. Cookies). Kolai je
segment podat aka koji int ernet ski preglednik (vidi odjeljak 2.3.3.) post avlja na klijent sko raunalo na
zaht jev nekog web posluit elja. Obino se to ini onda kada se odreenom web mjest u neki korisnik
prijavljuje prvi put . Web posluit elj e zapamt it i klijent ove upit e, preferencije i elje i prepoznat i ih
kada ovaj sljedei puta posjet i t o web mjesto.
St alnim i sist emat skim auriranjem, provjeravanjem i analizom kolaia, vlasnik t rgovakog web
mjest a moe t rajno prikupljat i informacije o odreenim ili svim klijent ima u ija je raunala ugradio
kolaie. Dakako, t e informacije moe u svojemu informacijskom sust avu dalje obraivat i
odgovarajuim met odama i t ehnikama, poput t ehnika rudarenja podat aka (engl. Dat a Mining) ili
99
kopanja po podacima (engl. Data Digging) i korist it i ih za osmiljavanje raznih market inkih
akt ivnost i.
Izvorna namjena kolaia bila je pot ena u namjeri oni su t rebali bit i od pomoi pri
elekt ronikom t rgovanju na dva naina:
- olakavajui kupcima pronalaenje traenih, preciznih i aurnih informacija o ponudi odreenih
elekt ronikih prodajnih mjesta
- olakavajui prodavat eljima informiranje pot encijalnih kupaca o novost ima u vlast itoj ponudi
No, s vremenom se pokazalo da kolaii mogu bit i i mono sredstvo pijuniranja i ugroavanja
privatnost i klijenat a, jer neki drugi korisnici Int ernet a o njima mogu saznat i previe i izlagat i ih
razliit im neugodnost ima od razmjerno bezazlenog uest alog bombardiranja promidbenim
porukama, pa sve do ucjena i prijet nji.
Zbog t oga danas kolaii imaju moda ak i nepot rebnu negat ivnu reput aciju i konot acije, ali
internet ski t rgovci pot enih namjera mogu ih ipak uspjeno korist it i pri istraivanju t rit a i
market ingu openit o; dakako, ako se o tome pret hodno korektno dogovore s vlast it im kupcima i
zajame im odgovarajuu razinu zat it e sigurnost i i privat nost i. S druge pak st rane, postoje ve i
mnoge dobre metode samozat it e klijenat a od manipulacije put em kolaia, a it at elj se o t ome
det aljnije moe informirat i na adresi:
www.t rust e.org
3.5.3.6 Lokalizacija i potivanje posebnosti kupaca
Ve ranije spomenut a izreka Misli globalno, djeluj lokalno (vidi odjeljak 3.5.3.1.) vrijedi onda
kada se razmat ra odnos ponuaa neke robe ili usluga prema amorfnom int ernet skom trit u. No,
kada taj ponua st upa u odnos s pojedincem pot encijalnim kupcem t ada vrijedi upravo obrnut a
sint agma:
Djeluj globalno, misli l okalno!
. A evo i zat o.
Ukljuivanje u Int ernet radi obavljanja t rgovakih poslova znai suoavanje s konkurencijom
svjet skih razmjera, ali cilj je individua, osoba, pojedinani kupac. Tako se int ernet ski trgovac zapravo
suoava s dvjema t ekim nevoljama: on, naime, ne zna iza kojega grma ga eka suparnik na
t rit u, ali ist o t ako ne zna ni odakle, iz kojega dijela svijet a e ga zaskoit i kupac. Zat o se prot iv
konkurencije mora borit i globalno, opevaeim pravilima igre i zaboravit i na svoje lokalizme svih
vrsta. S druge, pak, st rane, budui da kupcu, ma tko on bio i odakle god dolazio, mora nast ojat i
maksimalno udovoljit i, t rgovac mora pot ivat i njegove lokalizme lokalnu pravnu regulat ivu, lokalne
uvjet e poslovanja lokalne obiaje i, u krajnjoj liniji, lokalnu kult uru i civilizacijske st eevine.
Market inka logika zaht ijeva da se ponuda
lokalizi ra
, t o znai da prodavat elj, premda se javlja na
globalnom t rit u, ipak mora imat i u vidu ciljne skupine s kojima bi mogao ili elio poslovat i i
priladoavat i im se. To se pak mora odrazit i na dizajnu, pa i sadraju njegova web mjest a. Minimalno
t o s t ime u svezi moe uinit i jest ist i informacijski sadraj prikazat i na vie web st ranica, preveden
na vie jezika. Koliko e jezika i st ranica bit i, ovisi o aspiracijama i ambicijama vlasnika web mjest a,
t j. o izboru ciljnih skupina potencijalnih kupaca kojima se eli obrat it i.
EFEKTAN SPOJ PRIMITIVNOG I SUVREMENOG
U TURISTIKOJ PROMIDBI
Jedna od veih atrakcija na Meunarodnom turistikom sajmu, odranom oujka
2000. u Berlinu bio je Willy Eiya, strani poglavica papuansko-novogvinejskog
plemena Huli, odjeven gotovo ni u to i, navodno, zaljubljen u Internet. Na
svojem je laptopu posjetiteljima pokazivao Web stranicu s koje je svatko mogao
izravno rezervirati smjetaj u podruju pod njegovom upravom i jurisdikcijom.
Pritom je iskazivao, za jednog poglavicu, vrlo visok stupanj internetske ekspertize.
100
No, pri lokalizaciji svojih int ernet skih aplikacija t rgovac se ne bi smio zaust avit i samo na pukom
prevoenju t ekst a na st rane jezike t rebao bi, naime, vodit i rauna i o lokalnim obiajima. Dobar
primjer za to su vjerski obiaji. Tako je, primjerice, t urist ima koji dolaze iz zemalja arapskog svijet a
na web st ranicama europskih hot ela dobro dat i upute o tome gdje i kako mogu u zemlji u kojoj kane
boravit i obavljat i svoje dnevne i prigodne vjerske obrede, to je potpuno nepotreban sadraj na web
st ranicama koje ciljaju na Amerikance ili Europljane. Ove potonje bi takve informacije samo
zbunjivale, a moda ak i odbijale. Slino vrijedi i za prehrambene, higijenske i pot roake navike.
Da bi bio uspjean na lokalnim t rit ima, int ernet ski trgovac mora znat i kako pot encijalni kupci s
t ih t rit a reagiraju na njegovu ponudu. Zat o e bit i dobro da prije post avljanja svojih ciljanih
st ranica posjet i nekoliko web mjest a iz odnosne lokalne sredine i pogleda kako t o oni t amo rade.
Moda nee bit i loe ak ni angairanje lokalnih st runjaka i znalaca kao savjet nika pri oblikovanju
web mjest a. Ako su, pak, ambicije t rgovca izrazit o velike, najbolje e ipak bit i da posjet i zemlju ili
regiju koju eli napast i i osobnim uvidom doe do zakljuaka o tome to mu je najuputnije init i.
No, prije svega toga bilo bi dobro, ako ni zbog ega a ono zbog vlast ite znat ielje, posjet it i web
mjesto amerikog Nacionalnog foruma o kult uralnim razlikama, na kojemu e o ovoj problemat ici
nai mnotvo korisnih informacija. Adresa toga web mjest a je
www.yforum.com/
3.5.3.7 Stvaranje virtualnih zajednica
U virt ualnom se svijet u Int ernet a mogu stvarat i razliit i oblici
vi rtual nih

zajedni ca
ili
organizaci ja
. Tako se, primjerice, ponuai srodnih art ikala ili usluga mogu povezivat i u prigodne,
povremene ili ad hoc asocijacije, kako bi u zajednit vu ostvarili neke market inke ciljeve. Dobar
primjer st varanja t akvih zajednica su t zv.
portali
(spomenut i ve ranije za jedan konkretni sluaj) i
vortali
(o kojima vie u odjeljku 3.5.7.). To su web mjest a to ine stoer prividne int eresne zajednice
iji lanovi ne moraju nuno imat i nikakve formalizirane meusobne odnose, ne moraju se ak ni
poznavat i, a ipak funkcionirat i prema ost at ku t rit a kao razmjerno homogena i usklaena cjelina.
Odreeni
ad hoc
standardi koje oni nameu svojim lanovima potpomau njihov zajedniki
uinkovit iji nast up na t rit u.
Sline solucije, ali u ovom sluaju usmjerene okupljanju ne ponuaa ve potencijalnih kupaca,
predst avljaju market inke akt ivnost i vezane uz implement aciju principa t zv.
klupskog
(engl.
Electronic Club, e-club) i
l anskog
ili
pri druenog
(engl. Affilliate)
marketinga
. Radi se o t ome da
se st anovit a neformalna diskusijska korisnika skupina ili forum unekoliko formalizira i pret vori u
t rajni klub, a raniji sudionici u radu diskusij skih skupina i foruma post aju lanovima kluba, t o im
omoguuje ost varivanje st anovit ih beneficija u odnosima s ponuaima odreenih roba i/ili usluga.
Ovu vrst u market inga prvi je put em Int ernet a primijenio Jeff Bezos, vlasnik poznat e najvee
knjiare na svijet u virt ualne knjiare, a danas ve i pravog vienamjenskog trgovakog pogona
Amazon.com
(vidi odjeljak 3.6.2.1.), koji u svojem elekt ronikom klubu prijat elja knjige okuplja vie
od 200.000 lanova u vie desetaka regionalnih klubova diljem svijet a. lanovi kluba uivaju
odreene pogodnost i, kao t o su, primjerice, popust i pri kupnji knjiga, odgoeno plaanje ili pravo
prvootkupa rarit et nih izdanja.
Dobri primjeri klupskog i lanskog market inga u sasvim razliit im granama trgovine su web mjest a
na adresama:
www.mgcarclub.nz/
www.sellingt hewest .com/
U prvome se sluaju radi o klubu s formalnim sjedit em u Novom Zelandu, koji putem Int ernet a
okuplja zaljubljenike u automobile samo jedne odreene marke u ovome sluaju marke MG.
Vlasnici t akvih aut omobila, posebice
oldtimera
, iz itava svijet a u meusobnim kont akt ima razmjenjuju
101
iskust va, kupuju i prodaju aut omobile, rezervne dijelove i opremu, ali pokreu i raznorazne akcije
poput ut rka i relija, dobrotvornih izlobi i priredbi, sve do nat jecanja u golfu i jedrenju. Ovo web
mjesto sponzorira Minist arstvo t urizma Novoga Zelanda.
Drugi je primjer po mnogo emu razliit od prvoga, s izuzet kom market inke filozofije koju
slijedi. Ut emeljit elj mu je kompanija RE/MAX Propert ies West , Inc., ije se stvarno geografsko
sjedit e na webu ne moe utvrdit i, a koja okuplja preprodavae i pot encijalne kupce nekretnina. Svaki
lan kluba dobiva svoju besplatnu web st ranicu na kojoj moe ponudit i net o na prodaju ili pak
zatrait i ponude drugih. Pot pomognut e dobrim grafikim alat ima koje besplat no nudi tvrtka RE/MAX,
ut emeljit elj kluba, web st ranice izgledaju poput savreno dizajniranog megakat aloga prekrasnih
graevina koje naprost o mame na kupnju ili iznajmljivanje.
3.5.3.8 Mjerenje, praenje i vrednovanje uinkovitosti internetskog marketinga
U virt ualnom svijet u elekt ronikoga t rgovanja t rgovac t eko moe objekt ivno ocijenit i svoj vlast it i
poloaj na t rit u koristei se nekim indirektnim pokazateljima, primjerice analognim zakljuivanjem
ili mehanikim preslikavanjem saznanja o drugima na samoga sebe. Zbog toga e se morat i pot rudit i
i sam razvit i
kri terije, metodologiju i alate za mjerenje, praenje i vrednovanje (eval vaciju)
uinkovi tosti
svojega int ernet skog
marketinga
.
U tom smislu sama filozofija Int ernet a i njegova infrastrukt ura pruaju mu velike pogodnost i.
Naime, Int ernet int egrira prednost i prikupljanja povrat nih informacija u izravnim kont akt ima s
klijent ima (elekt ronika pot a, brbljanje, forumi it d.), karakt erist ine za osobnu meuljudsku
komunikaciju, s prednost ima daljinske komunikacije svojstvene, primjerice, radiodifuziji ili t eleviziji.
No, unato t ome met odologija mjerenja uinkovit ost i internet skog market inga jo uvijek nije dovoljno
sazrela, pa se zasad nikako ne moe govorit i o postojanju nekakvog st andardnog, sveobuhvatnog i
opeprimjenjivog prist upa toj problemat ici. Osnovne mjerne metode u uporabi su
brojanje
,
revizija
,
t e
ocjenji vanje
, odnosno
procjenji vanje
.
Brojanje
je post upak kojega bi t rebao rut inski provodit i svaki ozbiljniji vlasnik trgovakog web
mjest a, a svodi se na nadzor i izvjet avanje o akt ivnost ima korisnika. Web posluit elj vodi odreene
evidencije o korisnikim akt ivnost ima i pohranjuje ih u evidencijskim dat ot ekama, da bi se periodiki
provodila njihova analiza i generiranje izvjet aja o dobivenim rezult at ima. Prebrojavaju se i
evident iraju najee sljedee pojave:
Pregledavanje strani ca
Odnosi se na sve pregledane, odnosno preuzet e HTML st ranice (vidi
odjeljak 3.4.4.2.), ukljuujui i u njima ugraene element e (primjerice, grafiki prikazi, fotografije,
animacije it d.).
Pristupi
Odnosi se na sve prist upe sadrajima na web posluitelju (iza osnovne web st ranice),
ukljuuj ui HTML dokument e, grafiku, zvuk i video zapise.
Posjeti
Odnosi se na pregledavanje nizova st ranica uinjene od st rane pojedinog posjet it elja web
mjest a.
Posjetitel ji
Odnosi se na korisnike koji se mogu ident ificirat i prema nekim njihovim obiljeljima,
kao to su adrese elekt ronike pot e ili kolaii (vidi odjeljak 3.5.3.5.).
Pri vl anost web oglasa
Odnosi se na pregledavanje web oglasa (oglasa t ransparenat a, vidi
odjeljak 3.5.3.4) od st rane korisnika.
Klikovi na web oglase
Odnosi se na broj regist riranih klikova na web oglase na odreenoj
web st ranici.
Poet ni korak bit e obino post avljanje jednost avnog brojaa posjet a web st ranicama iji e
rezult at i bit i vidljivi korisnicima na poet noj stranici web mjest a. To donosi, uz mogue analit ike
korist i, i izravne promidbene efekt e, jer se pot encijalnog kupca eli impresionirat i brojem posjet it elja
web st ranica, t o bi imalo bit i dokazom njene popularnost i i kvalit et e oglaene ponude. Naalost ,
pokazalo se da neke (a moda ak i mnoge) trgovake i druge t vrtke zlorabe brojae, prikazujui lane
102
rezult at e. Da li to zaist a i ine, lako je provjerit i: prist upit e nekoliko put a uzast opce ist oj web st ranici s
brojaem i promot rit e to e se dogodit i. Ponekad se ne dogodi nit a, t o znai da broja zapravo t o i
nije, ve se radi o pukoj brojci odnosno konst ant i (obino impozantnoj) zalijepljenoj na web
st ranicu. Sofist iciraniji prevarant i zaist a korist e brojae, ali t akve koji svaki posjet mnoe, t j.
pribrojavaju nekoliko put a. U t akvim et e sluajevima primijet it i da svaki va posjet vrijedi za 5, 7
ili 13 tobonjih posjet a.
No, t o su ipak samo male i razmjerno bezazlene market inke podvale. Ozbiljan t rgovac se t ime
ne bi smio sluit i, jer ga je lako provalit i, to e mu vjerojatno donijet i vie t et e negoli korist i.
Dobro je korist it i usluge post avljanja, kont role i odravanja brojaa kakve pruaju nezavisne
internet ske t vrt ke, koje nemaju nikakvog int eresa lagat i.
Jedna od popularnijih t akvih t vrtki je
The Counter
, ije se web st ranice mogu nai na adresi
www.t hecount er.com
Ona prua besplat ne usluge praenja posjeenost i neijeg web mjest a, pri emu je t emeljna usluga
koju nudi post avljanje brojaa, ali se usput prikupljaju i razne druge informacije o posjet it eljima koje
mogu kasnije dobro posluit i u analit ike svrhe. Tako se, primjerice, zahvaaju sljedee vanije
informacije:
- nain, odnosno put dolaska posjet it elja na web mjesto
- preglednik kojega je posjet it elj korist io
- domena iz koje posjet it elj dolazi
- kvalit et a posjet it eljevog zaslona (razluivost , spekt ar boja, veliina it d.)
- operacijski sust av iz kojega je posjet itelj doao it d.
Korisnik usluga moe povremeno dobivat i st anovit e analit ike i sumarne preglede razliit ih
aspekat a posjeivanja njegova web mjest a, kao t o su, primjerice, analit iki pregledi po pojedinim
zahvaenim parametrima posjet a za razliite vremenske int ervale (mjeseno, po danima u t jednu, po
sat ima u danu it d.).
Budui da se kompleksnijim prebrojavanjima prikupljaju velike koliine raznovrsnih informacija,
ne dolazi u obzir njihova runa analiza, pa se u t u svrhu primjenjuju automat izirani analizat ori
evidencijskih datot eka. Osnovni princip rada t akvih analizat ora je
fil tri ranje podataka
, ime se
izdvajaju i podvrgavaju analizi samo oni podaci to se odnose na odreeno vremensko razdoblje, na
odreeni t ip korisnikih akt ivnost i ili na odreene skupine korisnika srodnog profila ili nekih
zajednikih obiljeja. Nakon t akvog filt riranja i obrade evident iranih injenica, generiraju se
odgovarajui, najee grafiki i/ili t ablino iskazani, analit iki izvjet aji. Iz njih su obino dobro
vidljivi st anovit i t rendovi, zakonitost i i obrasci ponaanja kupaca u odnosu prema analiziranom web
mjest u i njegovoj (market inkoj) informacijskoj ponudi.
Iz evident iranih podataka moe se, primjerice, zakljuit i t o korisnike u ponuenim web sadrajima
zanima vie, t o manje, a to uope ne, moe se vidjet i odakle (kojim put ovima, odnosno preko
kojih poveznica) korisnici dolaze na analizirano web mjest o, imaju li problema pri pronalaenju
t raenih sadraja, koliko dugo et aju i ost aju na stranici, vraaju li se i, ako da, kojom vremenskom
dinamikom, kamo odlaze s analizirane st ranice, i jo mnogo t oga zanimljivoga s market inkog
st ajalita. Akt ualni je razvojni trend u svezi s analizatorima evidencijskih dat ot eka ugradnja sve vie
umjet ne int eligencije u njih, primjerice, put em metoda rudarenja ili kopanja po pohranjenim podacima
(vidi odjeljak 3.5.3.5.).
U Int ernet u post oje i neke t vrt ke (agencije) koje se bave nezavisnim online analizama evident iranih
podat aka o akt ivnost ima korisnika na pojedinim web mjest ima, t e revizijom rezult at a analize to ju
provode vlasnici web mjest a. Time oni zapravo objekt iviziraju individualne analize vlasnika web
mjest a, usporeuju ih i st avljaju u odnos. Rezult at su ocjene (procjene) stvarnog poloaja i uloge
pojedinih web mjest a (t j. njihovih vlasnika, odnosno trgovaca) na globalnom internet skom t rit u.
103
Neke od poznat ijih agencija t e vrst e su
Deja News
,
Snap
,
I/Pro
i
MatchLogi c
, ija se web mjesta
mogu nai na sljedeim adresama
www.dejanews.com/
www.snap.com/
www.ipro.com/
www.mat chlogic.com/
3.5.3.9 Mjerenje zadovoljstva korisnika
Kao t o je poznato, osnovni je market inki post ulat t aj da
sredi te pozornosti trgovca i njegovih
akti vnosti mora bi ti kli jent (kupac)
. Uspjenost nuenih proizvoda i usluga ocjenjuje se posredno,
kao st upanj zadovoljst va to ga izazivaju kod korisnika. U it avoj toj (jednostavnoj) prii pot ekou
zapravo predst avlja jedino to t o je zadovoljst vo prilino neegzakt no, maglovito i, posljedino,
t eko mjerljivo svojstvo ili st anje korisnika koje ipak t reba to je mogue preciznije ut vrdit i.
U nast ojanjima ut vrivanja, odnosno mjerenja zadovoljstva korisnika, kvalit et u pruanih mu usluga
t reba st avit i u kompet it ivni ili konkurent ski kont ekst . U pret hodnom odjeljku opisane mogunost i
mjerenja, praenja i vrednovanja uinkovit ost i int ernet skog market inga temeljem su za kreiranje
prikladne metodologije utvrivanja st upnja zadovoljstva korisnika elekt ronikim t rgovakim
uslugama.
U t u svrhu, korist it e se najee sljedea mjerila zadovoljstva korisnika:
Vanost atri buta
Svaki pojedinani at ribut usluge razliit o pridonosi ukupnom zadovoljstvu
korisnika. Zbog t oga je nuno utvrdit i vanost , odnosno priorit et e pojedinih at ribut a za tono
odreenog korisnika, t e nast ojat i poboljat i prvenstveno one najznaajnije meu njima. Budui da
sust av priorit et a at ribut a i mjerila vrijednost i usluga varira od korisnika do korisnika, njihovo mjerenje
moe bit i vrlo delikat an i kompliciran zadat ak.
Mani festaci je zadovol jstva kori snika
Svaka manifest acija, odnosno dimenzija zadovoljst va
korisnika mora se zasebno ocjenjivat i, a njihovom se usporedbom mogu izvodit i vie ili manje
vjerodostojni zakljuci o jaim i slabijim st ranama konkretnog t rgovakog posla. Rezult at i usporedbe
mogu se korist it i kao osnova za globalno planiranje unapreenja usluga, ali i za prompt ne int ervencije
u one usluge koje iskazuju najvee manjkavost i. Podaci potrebni za t akve poredbene analize mogu se
izvui revizijom evidencijskih dat ot eka ili pak anket iranjem, odnosno istraivanjem miljenja i/ili
st avova korisnika.
Korisni ki perci pi rana dodana vri jednost
Ovaj pokazatelj predst avlja omjer ocjene opeg
zadovoljst va korisnika uslugama odreene t rgovake t vrt ke s prosjenom ocjenom zadovoljst va
korisnika uslugama svih tvrtki to konkuriraju na odnosnom segment u int ernet skog trit a (primjerice,
u segment u robe iroke pot ronje ili t urist ikih usluga). Njime se dobiva prilino objekt iviziran uvid u
poloaj i znaenje promat rane t vrt ke na trit u (ili t rit ima) na kojemu djeluje i nat jee se s drugima.
Prema danas ve dobro uoljivim t rendovima, u budunost i e kvalit et a samog proizvoda postajat i
sve manje znaajnom u odnosu prema kvalit et i usluga pruanih korisnicima, a u svezi s proizvodom.
To je osnovni razlog zbog kojega se upravo sada u znanstvenim i st runim krugovima int enzivno radi
na istraivanju i iznalaenju jo primjerenijih, preciznijih i kvalit etnijih met oda mjerenja zadovoljst va
korisnika u podruju elekt ronikog t rgovanja.
104
3.5.4 Online aukcije ili drabe
U razvijenim je t rinim privredama kult ura trgovanja na aukcijama ili drabama uvelike razvijena.
Na t aj se nain t rguje umjet ninama, nakit om i rarit et ima, ali i savim prozainim stvarima, poput
hrane, aut omobila, sport ske opreme ili odjee. Najvei je, meut im, nedost at ak klasinih aukcija t aj
t o su one st rikt no vezane uz fiziku lokaciju na kojoj istovremeno moraju bit i nazoni i kupci i
prodavat elji. Moglo bi se, dodue, dokazivat i kako je upravo u tome dra drabi, ali se to ipak u
suvremenom svijet u, u kojemu se mora ivjet i i radit i brzo i uinkovit o, pokazuje zapravo kao njihov
veliki nedostat ak.
I upravo kada su klasine aukcije poele definit ivno gubit i t rku s vremenom, pojavio se kao
deus
ex machina
Int ernet koji, kao t o je t o do sada ve puno put a naglaeno, naprosto brie prost orne i
vremenske granice. Tako je nast ala ideja
onli ne aukci ja (drabi )
, kao web mjest a na kojima se
susreu ponuda i potranja, a prodavai i kupci su u pravilu ljudi, dakle fizike osobe. Umjest o ponude
st varne robe nude se informacije, a i kupuju se, zapravo, t akoer informacije iza kojih, negdje
daleko, stoji roba ili usluga.
Vrlo sline online aukcijama su elekt ronike burze roba i usluga, ali se t aj naziv korist i onda kada su
nudit elji i t rait elji tvrtke, t j. fizike osobe. No, o t ome e bit i vie rijei u odjeljku 3.5.7..
Guru elekt ronikih aukcija je
eBay.com
, prva i najvea meu njima, koja se moe, dakako, nai
na adresi
www.ebay.com/
Ova je int ernet ska tvrt ka namet nula odreene st andarde i procedure funkcioniranja online aukcija,
koje u nast avku ukrat ko opisujemo.
Ljudi koji ele ponudit i net o na prodaju i oni koji neto ele kupit i prijavljuju se na aukciju aljui
svoju adresu elekt ronike pot e i (obino) neke daljnje osobne podat ke, poput imena i prezimena, t e
njihove st varne (fizike) adrese. Regist racija je, u pravilu, besplatna. Prodavai prijavljuju robu koju
ele prodat i, a prijave obino sadre kratki opis art ikala, najniu cijenu i, kada je t o mogue,
fot ografije, crtee ili video snimke ponuene robe. Navode se i neki komercijalni uvjet i primjerice,
t ko snosi t rokove isporuke, postoji li mogunost povrat a kupljene robe it d. ali to nije uvjet . Za
objavljivanje popisa nuenih art ikala prodava obino plaa neku simbolinu naknadu (u praksi reda
veliine jednog USA dolara).
Na t aj nain zapoinje draba koja traje odreeno vrijeme (u prosjeku sedam do deset dana). Na
nekim online aukcijama prodava sam proizvoljno odreuje duinu t rajanja drabe.
Ljudi koji ele neto kupit i alju svoje
cjenovne ponude
(engl. Bid) za odreene art ikle
ispunjavajui odgovarajui HTML obrazac (vidi odjeljak 3.4.1.2). Sudionici mogu povremeno ili
kont inuirano pregledavat i ili prat it i kako t ee draba, t e koja je akt ualna najvia ponuda. Veina online
aukcija alje dnevne obavijest i prodavaima elekt ronikom potom s informacijama o najviim
cijenama koje su njihovi ponueni art ikli do t og asa post igli. Kupci se pak obavjet avaju onda kada i
ako je njihova cjenovna ponuda premaena i daje im se mogunost da svoju ponudu poveaju.
eBay i neke druge online aukcijske kue prakt iciraju t zv.
delegi ranje ovl asti za podnoenje
cjenovnih ponuda
(engl. Proxy Bidding). Radi se o t ome da
podnositel j
cjenovne ponude
X
navodi
najvii iznos koji je spreman plat it i za odreeni art ikl. Drabovat elj e predst avit i ponuenu cijenu
podnosit elja X kao isklinu cijenu ili pak kao za dolar viu ponudu od moment alno najvie. Ponudi li
net ko drugi viu cijenu, povisuje se i cijena podnosit elja X, t ako da bude za dolar via, ali do
maksimalno ponuenog iznosa podnosit elja X.
Evo primjera. Pretpost avimo da Vam se svia neka umjet nina ija je isklina cijena 100$. Vi nudit e
maksimalnu cijenu od 200$. Ako jo nit ko do t ada nije nit a ponudio, prepostavit e se da je Vaa
105
ponuda ravna isklinoj cijeni, t j. 100$. Ako je netko drugi ve ponudio 100$, vaa se cjenovna ponuda
post avlja na iznos od 101$, a ako se nadmet anje nast avi i dalje, vaa e cjenovna ponuda bit i
aut omat ski poveavana na iznos za dolar vii od akt ualno najvie ponuene cijene, sve dok
event ualno ne dosegne iznos od 200$, t o je maksimum za kojega st e naveli da ga elit e (moet e)
plat it i. Tada Vam aukcioner nudi mogunost podnoenja vieg maksimalnog iznosa cjenovne ponude.
Ne reagirat e li u zadanom roku, ispadat e iz ut rke. Dakako, Vi se moet e svakog t renut ka uplest i i
sami poveavat i svoju ponuenu cijenu za bilo kakav iznos, ali ne moet e odust at i od kupovine ako je
Vaa akt ualna ponuda najvia ili posljednja.
Pobijedit e li na drabi, aukcioner e Vam omoguit i da st upit e u kont akt s prodavaem put em
elekt ronike pot e. Ako je prije poetka drabe bilo navedeno da kupac snosi t rokove isporuke robe,
prodava e Vam dojavit i koliko i na koji nain (virmanom, pot anskom doznakom, pouzeem it d.) za
t o t rebat e plat it i i kada to uinit e, dost avlja Vam robu.
Pri traenjnu aukcijskih web mjest a od velike pomoi mogu bit i
di rektori ji aukci ja
. Evo popisa
adresa nekih od najpoznat ijih:
www.int ernet auct ionlist .com/
www.auct ionus.com/
www.auct ionwat ch.com/
www.auct ionguide.com/
http://auct ionauct ion.com/
www.auct ionsat oz.com/
www.auct ion-sales.com/
Korisni savjet i i programi za rad na online aukcijama nude se, primjerice, na sljedeim adresama:
www.auct ion-it.net
www.everysoft.com/auct ion
www.cus.com/
www.auct ioninsider.com/
http://auct ionssalesresult s.com/
www.auct ion-browser.com/
www.goby.net /
Zanimljivo je web mjest o
i Track
koje svojim pret platnicima omoguuje ist odobno online praenje
zbivanja na veem broju int ernet skih drabi u t ijeku. Adresa na kojoj ga se moe nai je
www.it rack.com
Uz ve spomenut i, legendarni eBay, pojedinanih je aukcijskih mjest a na Int ernet u vjerojat no
nekoliko deset aka t isua. Evo adresa samo nekih najveih i najzanimljivijih:
www.onsale.com
www.first auct ion.com/
http://auct ions.yahoo.com/
www.sport ingauct ion.com/
106
http://auct ion.t icket s.com/
www.auct ionuniverse.com/
www.3dauct ion.com/
www.auct ion2000.net /
www.ricardo.de
www.ubid.com
Postoje i online aukcije na kojima cjenovne ponude daju prodavat elji. To je oblik drabe u neku
ruku inverzan u odnosu na prethodno navedenu, jer ovdje prodavat elji meusobno konkuriraju
snizujui cijenu ponuene ident ine robe. Ovakvih je aukcija puno manje negoli onih obinih.
Ut emeljitelj i glavni promot or ovakvoga naina drabovanja na Int ernet u je tvrt ka
Pri ceLine
na adresi
www.priceline.com/
Sve je vie web mjest a na kojima se organiziraju besplat ne aukcije, najee iz promidbenih
razloga. Obino se nude jeft ine st varice i one kojima je t eko odgonetnut i pravu svrhu, ali ponekad
se, osobito onda kada neki proizvoa promovira svoje nove proizvode ili usluge, moe nalet jet i i na
vrlo vrijednu ponudu.
Uz ve ranije navedena web mjesta ovoga t ipa (vidi odjeljak 3.5.3.4), navest emo jo nekoliko
njih t o mogu bit i od korist i svima to put em Int ernet a ele doi do besplat ne robe:
www.freeyellow.com/
www.t he-daily-freebie.com/
www.freeforall.com/
www.get -it-for-free.com/
Na Int ernet u post oje i t vrtke koje prate aukcije t e nude usluge plaanja u ime kupaca na nain koji
eli prodava, a kupcu omoguuju, uz odreenu proviziju, plaanje kreditnom ili debitnom kart icom.
Plaanje prodavau vri se t ek kada kupac primi robu.
Jedna od najjeft inijih i najpouzdanijih, pa zat o i najpoznat ijih tvrtki koja se bavi praenjem
aukcijskih poslova je tvrtka
i Escrow
, o kojoj se podrobnije informacije mogu nai na adresi
www.iescrow.com
3.5.5 Elektroniki oglasnici
Ideja malih oglasnika preuzet a je iz t iska, gdje se pokazala kao mono sredstvo za poveanje t irae.
Slinu logiku slijede i vlasnici malih oglasnika (engl. Classified Advert isement a, Classifieds) na
Int ernet u t amo gdje je puno posjet it elja, anse za post izanje poslovnog uspjeha i zarade su velike.
Trud i sredst va t o ih pri post avljanju elekt ronikog oglasnika t reba uloit i nisu osobito znaajni,
pa ni rizik od poslovnih gubit aka nije velik. Zat o su se ovakva web mjest a namnoila u tolikoj mjeri
da danas predst avljaju jedan od najznaajnijih oblika trgovanja prvenst veno meu osobama, a rjee
izmeu t vrt ki i osoba u Int ernet u.
107
Snalaenje u t ako velikom mnot vu elekt ronikih oglasnika ne bi bio nimalo lak zadat ak kada ne bi
post ojali port ali koji ih evident iraju i klasificiraju. Korisnici koji adresiraju neki od t ih portala nai e
ne samo poveznice prema nekim zanimljivim oglasnim web mjest ima, t o e im omoguit i prist up do
t ih mjest a samo jednim klikom, nego vrlo est o i krat ke informacije o onome t o se na pojedinom
oglasniku nudi, odnosno moe kupit i, zat im o uvjet ima uvrt enja u oglasnik, uvjet ima t rgovanja,
naknadama (provizijama) vlasnicima oglasnika nakon sklapanja posla, rizicima od malverzijacija i
nainima njihove prevencije, mogunost ima osiguranja odgovornost i od rizika it d.
Vjerojat no najpopularniji meu t akvim port alima su oni koje nude tvrt ke
Ameri ca Online
i
Yahoo!
(vidi odjeljke 2.3.4.3. i 2.3.3.3.), pod kljunim rijeima
CLASSIFIED
, ali ima i nezavisnih
port ala poput onih na adresama
www.classifieds2000.com
www.adone.com
www.newcent ury.net
www.adquest .com
www.doubleclick.net
www.flycast .com
Neki od portala specijaliziraju se samo za pruanje informacija i veza prema besplat nim
elekt ronikim oglasnicima, kao, na primjer:
www.hyt.com/ads/freesites/
www.freeclassifiedads.com
S vremenom se iskrist aliziralo pet osnovnih vrst a pojedinanih elektronikih oglasnika:
Opi elektroniki ogl asni ci
, koji nude informacije o moguoj razmjeni svih vrsta dobara i usluga.
Speci jalizi rani elektroni ki oglasnici
, ija je int encija zadovoljit i posebne int erese potroaa, t ako
da prikupljaju samo oglase za odreene kat egorije dobara i usluga.
El ektroniki ogl asni ci ponude i potranje za raznim vrstama pomoi
(zanat ski servisi, pomo u
kui, inst rukcije, it d.), koji funkcioniraju kao svojevrsna burza rada i usluga.
Ogl asni ci speci jalizi rani za ponudu/potranju radnih mjesta
(engl. Job-Hunt ing Classifieds).
Novinski i l okalni elektroni ki ogl asni ci
, koje uglavnom odravaju ve postojei pisani mediji, ali
sada na webu.
Izdvajat i samo neka web mjest a s elektronikim oglasnicima ne bi imalo puno smisla, jer svako od
njih ima svojih kvalit et a, a put em port ala razmjerno ih je lako pronai. No, moda vie negoli u bilo
kojem obliku t rgovine, pri prodaji/kupnji put em elekt ronikih oglasnika vaan imbenik je srea (ili
moda int uicija).
Objavljivanje ponude, odnosno uvrtenje u neki elekt roniki oglasnik ostvaruje se vrlo
jednost avno, poduzimanjem sljedeih koraka:
Pronalazi se odgovarajue web mjest o, odnosno elektroniki oglasnik.
Na naslovnici oglasnika pronalazi se opcija uvrt enja novog oglasa (najee: Add New, Advert ise,
Assign it d.).
Ispunjava se ponueni HTML obrazac.
Ako se radi o plaenim oglasima, obavlja se plaanje kart icom na uobiajeni nain (vidi odjeljak
3.8.3.1.). U prot ivnom se ovaj korak ne izvrava.
108
alje se ispunjeni obrazac.
Kupovanje je jo jednost avnije: kupac mora adresirat i Web mjest o koje odrava t akav oglasnik,
pret rait i njegovu akt ualnu ponudu i, odlui li se, markirat i (kliknut i) miem st avku za koju je
zaint eresiran. Kvalit et a elekt ronikog oglasnika, pa i jednost avnost njegova korit enja ovisi
prvenst veno o nainu na koji su u njemu informacije organizirane, t e sredst vima pret raivanja t o ih
nudi.
Budui da put em elekt ronikih oglasnika trguju pret eito fizike osobe, plaanje robe ili usluge
ponuau obino se obavlja na neki od klasinih naina, a rjee kart icom. No, mogue je i plaanje
kart icom, ali uz pomo neke od t vrtki specijaliziranih za praenje t akvih financijskih t ransakcija. I u
ovom e se sluaju najee korist it i usluge t vrtke
i Escrow
(vidi odjeljak 3.5.4.), a u novije vrijeme
sve ee (zbog manjih provizija) i t vrtke
TradeSafe
, na adresi
www.t radesafe.com/
3.5.6 Trgovanje kapitalom (online investiranje)
Slobodnog je kapit ala u eri t zv.
informaci jske

ekonomi je
sve vie, prvenst veno zbog poveanih
mogunost i kapit alizacije ljudskoga znanja. Drugim rijeima, izvor novih vrijednost i vie nisu
dominantno mat erijalni i/ili energet ski resursi, ve isto t ako, pa ak i pret eito, informacije kao osnova
znanja.
Kapit al koji se ne ulae u poslovanje, odnosno ne akt ivira je mrtvi kapit al, dakle neto t o ne
pridonosi razvit ku i st varanju novih vrijednost i. Jasna je, stoga, t enja k njegovu ulaganju u nove
poslove, t o nuno dovodi do razvit ka t rgovine kapitalom.
KRALJICA ZARADILA MILIJUN FUNTI
TRGUJUI DIONICAMA NA INTERNETU
LONDON Britanska kraljica Elizabeta II ostvarila je prvu veliku zaradu dionicama
na Internetu kada su dionice tvrtke koje je kupila za 100.000 funti dosegnule
vrijednost od milijun i dvjesto tisua funti.
Kraljica je u studenome prole godine uloila u dionice Getmapping.coma, male
tvrtke koja stvara zranu mapu cijele Velike Britanije. Ukupna vrijednost tvrtke
porasla je u meuvremenu na 40 milijuna funti, ime je vrijednost tri posto
kraljiinih dionica poskoila na milijun i dvjesto tisua funti. No, kako se oekuje,
kraljica nee prodati svoje dionice da bi dola do brzog profita, nego e ih zadrati.
Jutarnji list, 20. 03. 2000.
Tradicionalno, t rgovanje se kapit alom obavlja na burzama. S pojavom Int ernet a dolazi do drast ine
promjene slike burze u odnosu na onu konvencionalnu. Mijenjaju se njene fizike, ali i funkcionalne
karakt erist ike. Dogaa se neto slino onome u oblast i t rgovine robama i uslugama. Burze

sve

vie
post aju

virt ualne
,
a ne fizike inst it ucije

(prost orije, zgrade). Brokeri se ne okupljaju na jednome
mjest u, ve posluju iz svojih udaljenih ureda ili ak od kue. Oni vie ne komuniciraju izravno, ve
put em raunalne mree, a njihovi uinci sve manje ovise o tradicionalnim t rgovakim znanjima i
vjet inama, a sve vie o vjet ini rada s umreenim raunalima.
109
U sferi burzovnog poslovanja, dakle, dolazi do velikih promjena, koje se manifest iraju kao t ri
glavna t renda:
Odnosi brokera prema burzi poprimaju obiljeja elekt ronikog t rgovanja robom i uslugama,
organiziranog, dakako, prema pravilima burzovnog poslovanja.
Mijenjaju se odnosi komit enata i brokera, t ako t o oni vie ne moraju izravno komunicirat i, nego t o
mogu init i razmjenom informacija put em mree (primjerice, elekt ronikom potom).
Burze se meusobno povezuju raunalnom mreom i globaliziraju. Danas su, primjerice, sve
najvee svjet ske burze vrijednosnica izravno povezane i njihova mrea posluje t ijekom 24 sat a
dnevno.
Opi t rendovi globalizacije ukupnog svjet skog gospodarstva

i stvaranja najrazliit ijih virt ualnih
gospodarskih

i drugih asocijacija

dolaze do punog izraaja upravo na primjeru poslovanja burza
kapit ala, odnosno vrijednosnica. Do povezivanja najveih svjet skih burza put em Int ernet a nije dolo
zbog t ehnoloke znat ielje ili pak nekakvih pomodnih hirova monih pojedinaca, ve je to, u krajnjoj
liniji, posljedica objekt ivnih potreba za restrukt uriranjem svjet skoga gospodarskog sust ava i boljim
gospodarenjem prirodnim i stvorenim gospodarskim resursima.
Kao i sve akt ivnost i i pojave u virt ualnom svijet u Int ernet a, i online invest iranje i t rgovanje
kapit alom razvija svoje vlast it e zakonit ost i, iziskuje usvajanje novih znanja i primjenu novih metoda
rada. Radi se o velikom kompleksu potpuno novih naina poslovnog ponaanja o kojima se spoznaje
st jeu u hodu.
Zato e u nast avku tekst a bit i prikazane samo osnovne zakonitost i t rgovanja kapitalom i online
invest iranja. Njihova det aljna elaboracija iziskivala bi puno vie vremena i prost ora.
3.5.6.1 Razlozi u prilog online investiranju
U prilog online invest iranju govore sve openit e prednost i int ernet ski podranog poslovanja. No,
neke od njih pokazuju se kao posebno vani razlozi i mot ivi pojedinca ili organizacije na online
invest iranje:
Utede u vremenu
. U predint ernet sko vrijeme dolaenja do informacija o karakt erist ikama i
bonitet u poslova ili tvrtki za koje se inilo da su kandidat i za invest iranje dolazilo se t eko i sporo.
Danas se t o moe uinit i posjeivanjem web mjest a nezavisnih ili ovlat enih ocjenjivakih kua ili
organizacija. U SAD-u to je u prvome redu
Securities and Exchange Commission (SEC)
.
Komfor
. Pogodnost i, prikladnost i komfor t o ih nudi Int ernet nemaju konkurencije. Gotovo je
bespredmetno usporeivat i pregledavanje informacija na web mjest u ili njihovo prenoenje
(download) na vlast it o raunalo radi naknadne analize s osobnim odlaenjem do fizikog mjest a na
kojemu se t akvi izvjet aji mogu dobit i, s njihovim razvrst avanjem i izabiranjem dokumenat a, s
fot okopiranjem, prepisivanjem, propit kivanjem (obino neljubaznih) slubenika it d.
Prikupl janje informaci ja iz vie izvora
. U konvencionalnim uvjet ima pot encijalni si invest itor
vrlo rijet ko moe priut it i luksuz prikupljanja informacija iz veeg broja izvora, bilo zbog vremena
pot rebnog da se t o obavi, zbog napora i t roenja ivaca i, konano, neizbjenih t rokova koje nikako
ne t reba zanemarit i. Uz primjenu Int ernet a, sve t akve komplikacije naprosto nest aju.
Utede u trokovima provizi ja
. Trokove ne izaziva samo prikupljanje informacija u pripremnoj
fazi, ve se oni javljaju i t ijekom samog invest icijskog posla. Brokeri i brokerske kue pri online
invest iranju ne uivaju vie t ako ekskluzivan poloaj kao u konvencionalnim uvjet ima, pa su i njihove
provizije nie. Praksa online invest iranja ak pokazuje da se provizije nerijetko naplauju u paualnim
iznosima, t ako da njihov udio kod veih invest icija moe gdjekad bit i gotovo zanemariv.
Suradnja s drugi m i nvesti torima
. U internet skom prost oru djeluju brojne skupine invest it ora, kao
virt ualne organizacije koje njeguju specifine st ilove, st rat egije, prist upe i mot ive invest iranja.
Razmjerno je jednost avno pronai skupinu koja vam odgovara i pridruit i joj se, te t ako ostvarit i neke
korist i ili ciljeve. U najmanju ruku, s ist omiljenicima je dobro podijelit i miljenje, dvojbe i probleme,
110
konzult irat i se i suraivat i na obost ranu korist. Ne treba nikako zanemarit i ni sinergijski efekt skupine
(Zajedno smo jai!).
Uenje i jeftino stjecanje iskustva
. U online invest iranje mogu se, oprezno ali bez vee bojazni,
uput at i i oni koji se t im poslom ranije nisu bavili ili jo nemaju dovoljno iskust va. Mnot vo je web
mjest a na kojima se mogu nai ili dobit i besplat ni ili jeft ini savjet i, nauit i lekcije, pohaat i razni
t eajevi, seminari i radionice na t emu trgovanja kapit alom i invest iranja. Svi t i oblici edukacije i
uvjebavanja simuliraju st varne sit uacije, t ako da za jo uvijek nevjet og ili neiskusnog invest it ora
nema ozbiljne bojazni od stvarnih financijskih promaaja ili gubit aka.
Upravo zbog t akvih pogodnost i, Int ernet je irom otvorio vrata jednom novom st ilu t rgovanja
kapit alom
osobnom investi ranju
.
3.5.6.2 Temelji osobnog online investiranja
Da bi se uope moglo invest irat i, prije t oga treba net o ut edjet i. To je problem za sebe i svatko ga
mora sam rjeavat i, na svoj nain, ali pridravajui se nekih opih pravila. Ne treba imat i diplomu
ekonomskog fakult eta da bi se znalo kako se ut ede mogu ostvarit i djelujui u dva smjera
ist ovremeno:
- zaraujui t o vie i
- t roei to manje
Razliku ne t reba jednostavno potroit i t reba je invest irat i. Kada su ostvareni uvjet i za invest iranje
(t j. kada je spomenut a razlika pozit ivna), valja razvit i plan invest iranja. Vrlo dobar vodi za planiranje
osobnih online invest icija moe se nai na web mjest u na osebujnoj adresi
www.armchairmillionaire.com
(milijuner iz fot elje)
Planiranje i razvijanje strat egije online invest iranja na tom je web mjest u objanjeno u koracima,
polazei od got ovo trivijalnih problema planiranja kunog budet a do prilino sloenih i znanjem
zaht jevnih invest icijskih poslova. Vie je nego uputno potroit i neto vremena i novca na svladavanje
osnovnih koncepat a i t ehnika invest iranja (naravno, ako se radi o laicima, a o njima se ovdje zapravo i
radi) i uenje invest icijskog zanat a.
OTRO PROTIV NEDOPUTENE
TRGOVINE DIONICAMA NA INTERNETU
WASHINGTON Amerika komisija za vrijednosne papire podigla je optubu
protiv 19 osoba zbog neovlatenoga stjecanja dobiti trgovanjem dionicama putem
Interneta. Ta skupina, koja ukljuuje i bive zaposlenike investicijskih banaka
Goldman Sachs i Crdit Suisse, koristila je insiderske informacije dobivene putem
Interneta za stjecanje ak 8.4 milijuna dolara nezakonite zarade.
Naime, dvojica zaposlenika skupljali su informacije o tvrtkama i dionicama na svim
mjestima u banci u kantama za smee, na raunalima i stolovima, i potom ih
dijelili znancima putem Interneta.
Jutarnji list, 16. 03. 2000.
111
Kada su element i t eorije invest iranja svladani, valja se okrenut i praksi: t reba post avit i konkret ne
ciljeve i pronai odgovarajue naine za njihovo dosizanje. Obino nije dobro zacrt at i samo jedan cilj i
nastojat i ga pot o-poto ostvarit i; bolje je uspost avit i hijerarhiju ciljeva, od onih krat koronih i manje
ambicioznih do dugoronih, s velikim apet it ima. Brojne prie o instant milijunerima, o
basnoslovnim zaradama jednim klikom mia, o iskorit enim prilikama ivot a i sline ili su samo
prie za malu djecu ili pak izuzeci t o potvruju (neko drugo) pravilo.
Dakle, invest icijski poslovi openit o, pa onda i oni int ernet ski, iziskuju st rpljenje, promiljenost ,
znanje i sist emat inost. Prije svega t reba odluit i u t o invest irat i, a onda i kako to realizirat i. U
razvijenim sredinama dvije su osnovne mogunost i invest iranja: ulaganje u invest icijske fondove i
invest iranje u vrijednosne papire (vrijednosnice). Budui da su kod nas mogunost i i kult ura ulaganja
u invest icijske fondove jo u povojima, a i oni do sada uinjeni pokuaji bremenit i su aferama, njih
emo na ovome mjest u, zasad, zanemarit i. Pozabavit emo se net o det aljnije onim oblikom
invest icijskih poslova koji kod nas, dodue sporo, ali ipak pomalo uzimaju maha, a to je invest iranje u
dionice.
3.5.6.3 Informacije o online investiranju i burzama dionica
Kada imat e novaca i odluili st e ih invest irat i putem Int ernet a, prvi korak to ga t rebat e uinit i
jest pronalaenje odgovarajue ponude dionica. Mnogi financijski savjetnici, brokeri ili naprosto
meet ari korist e web kao mjest o s kojega nast oje pronai raspoloene invest itore. Neki obznanjuju
svoje invest icijske planove na web st ranicama, a neki korist e elekt roniku pot u ili servis dost avnih
list a za slanje individualiziranih poruka i poziva na invest iranje.
Dobri primjeri ozbiljnih i povjerenja vrijednih kompanija koje nude obeavajue preporuke za
invest iranje u dionice su
Green Mountain Asset Management Corporation
,
Bedford & Associates
Research Group
,
Invest-O-Rama!
i
Dohmen Capital Research Insti tute
, iji se savjet i i pozivi
pot encijalnim invest itorima mogu nai

na adresama (redom navoenja):
www.st ockresearch.com
www.baresearch.com
www.investorama.com
www.dohmencapit al.com
U meunarodnim invest icijskim poslovima posebno su cijenjeni savjet i t o ih na svojemu web
mjest u obznanjuje i analizira ve spomenut a amerika Komisija za vrijednosne papire
SEC
put em
svojega sust ava
EDGAR
. To je meu st runjacima za t rgovanje dionicama i openit o vrijednosnim
papirima zasigurno najpopularnije web mjesto. No, ozbiljnu mu konkurenciju ine i tvrt ke
VectorVest
,
Value Point Analysis Financi al Forum
i
Internet.com
na adresama
www.vectorvest .com
www.eduvest .com
www.int ernet .com/st ocks
Invest itorima s velikim ambicijama od neprocjenjive e pomoi bit i ve ranije spomenut i
financijski port ali
Quicken.com
,
Yahoo! Finance, CNN Finance
i
Mi crosoft Money Central
, t e
neki elekt roniki financijski asopisi, kao t o su
Inger Letter,

Wall Street Journal
ili
Boersen
Zeintung
, koji se mogu nai na adresama
www.ingerlett er.com www. wsj.com www.boersen-zeit ung.com/
112
Oni ve duboko ogrezli u poslove s dionicama prat it e akt ualna zbivanja na velikim svjet skim
burzama koje im u svojim saet im i analit ikim izvjeima nude
New York Stock Exchange
(NYSE)
,
Ameri can Exchange

(AMEX)
,
National Associ ation of Investor Corporation (NAIC)
,
Nati onal Associ ati on of Securi ties Dealers (NASD)
ili
Nati onal Associ ati on of Securities Dealers
Automated Quotati on System (Nasdaq)
na adresama (redoslijedom navoenja):
www2.nyse.com/
www.amex.com/
www.bet t er-invest ing.org
www.nasdr.com
www.nasdaqnews.com/
Evo i nekoliko adresa velikih svjet skih burza vrijednosnica izvan Sjedinjenih Drava:
Londonska burza: www.londonst ockexchange.com/
Tokijska burza: www.t se.or.jp
vicarske burze: www.boerse.ch/
Port al za burze u Europskoj uniji: www.egroups.com/
U st rat ekom planiranju trgovanja kapit alom od velike su vanost i informacije to se objavljuju u
raznim godinjim izvjeima, iji najobuhvat niji popis nudi
The Publi c Registers Annual Reports
Servi ce
na adresi
www.prars.com
Zanimljiva su i web mjest a na kojima se uivo mogu prat it i zbivanja na parket ima velikih burza,
poput frankfurt ske ili amerike
www.oih.rwt h-aachen.de/
www.nasdaq-amexwebcast .com/
3.5.6.4 Online brokeri
Dobra iskustva proist ekla iz klasinih oblika online trgovanja, poput t rgovanja tvrdom robom ili
uslugama, bila su u posljednjih nekoliko godina vanim pot icajem na snaenje online trgovanja
vrijednosnim papirirma, a poglavito dionicama. U krakom se vremenu pojavio velik broj int ernet skih
(online) brokera, koji su se, spontano, prest rojili u dvije osnovne kat egorije:
- kat egoriju onih koji nude potpunu usluga
- kat egoriju brokera s niskim provizijama
Brokeri, odnosno brokerske kue t o nude potpunu uslugu zapravo na neki nain preuzimaju ulogu
financijskih mentora ili t utora svojih klijenat a. Oni brinu o upravljanju klijentovim port feljom
vrijednosnica, predlau i planiraju budue burzovne akt ivnost i u njegovo ime, kupuju, prodaju, daju
revizijske usluge, pomau u odluivanju it d. Naknade to se t akvim brokerima plaaju su obino vrlo
visoke, ali je rizik to ga klijent preuzima poklanjajui im vjeru razmjerno malen, jer su oni afirmirani,
imaju iskust va i reput aciju i dre do vlast it a ugleda.
S dr uge st rane, brokeri koji naplauju niske provizije ne moraju, po definiciji, bit i negacija onih
iz prethodne skupine nepouzdani, neiskusni, neznalice, prevarant i ili neto t ome slino. Ist ina,
113
najee se radi o pojedincima ili t vrt kama koje t ek trae svoje mjesto pod suncem, ali ima i onih
ve afirmiranih koji naprost o slijede filozofiju velike zarade iz puno malih poslova. Za njihove e se
usluge odluivat i obino klijent i koji namjeravaju invest irat i manje iznose ili pak svojevrsni
hazarderi.
Brokera koji rade po principu malih provizija moe se u Int ernet u nai na t isue i bilo bi vrlo
nezahvalno, pa ak i nesmot reno posebno izdvojit i nekoga od njih, jer bi se to moglo shvat it i kao
preporuka. Zato emo itatelju sugerirat i da sam potrai svojega brokera u obimnom regist ru t o ga
nudi ve ranije spomenut a konzultant ska kua
Invest-O-Rama!
.
No, kada su u pit anju velike, pouzdane i afirmirane int ernet ske brokerske kue, onda se bez bojazni
moe spomenut i nekoliko imena primjerice,
Prudential Securities
ili
Salomon Smi th Barney
, na
adresama:
www.prusec.com/
www.smit hbarney.com/
U svakom sluaju, izbor brokera jedna je od najkrit inijih akt ivnost i u cjelokupnom poslu trgovanja
vrijednosnicama, odnosno invest iranja kapit ala. Prije donoenja takve odluke, invest itor mora sam sa
sobom raist it i neke dileme, odnosno precizno odgovorit i barem na sljedea pit anja:
Koliko kapit ala kani invest irat i i kojom dinamikom?
eli li se prikljuit i nekom invest icijskom fondu ili ne?
eli li kupovat i ili prodavat i dionice, na domaem ili svjet skom trit u?
Ima li potrebe za neformalnom pripremom burzovnog posla?
Mogu li se pri odluivanju korist it i neka t ua iskust va ili istraivanja?
eli li t rgovat i nekim drugim vrstama vrijednosnica osim dionica, poput obveznica, zadunica,
mjenica it d.?
eli li sudjelovat i u inicijalnim javnim ponudama (engl. Init ial, Public Offer, IPO)?
Moe li i eli li t rgovat i vrst im kapit alom ili kupovat i vrijednosnice na kredit ?
Kada je domislio savim jasne i decidirane odgovore na t a, a moda i neka daljnja pit anja, invest it or
bi se t rebao informirat i o pot encijalnim brokerima koji e zast upat i njegove int erese. Kvalit et ne
informacije s t ime u svezi moe nai meu informacijama koje nude neke od ve ranije spomenut ih
konzult ant ska kua. U novije vrijeme vrlo su popularna i savjetnike kue
Gomez Advisers
i
CyberInvest
, koje su se specijalizirale iskljuivo za pruanje usluga u int ernet skoj t rgovini
vrijednosnicama. Njihove su internet ske adrese
www.gomez.com
www.cyberinvest .com
U nepristranost i kompet entnost navedenih konzultanst kih kua ne bi t rebalo sumnjat i!
3.5.6.5 Samostalno investiranje i trgovanje dionicama
Pot encijalni invest itori koji se osjeaju dovoljno samouvjerenima i sposobnima za samost alno
djelovanje na burzama, mogu to u nekim sluajevima i uinit i bez veih formalnih problema. Takve
mogunost i pruaju neke kompanije, primjerice
Coca Col a
ili
Intel
, koje su ve prilino davno
obznanile svoje
planove reinvesti ranja di vi dende
(engl. Dividend Re-Investment Plan, DRIP),
animirajui male invest it ore da ulau u njihove dionice bez plaanja provizije brokerima.
114
Takvim se planovima dioniarima nudi da umjest o isplat e dividende u got ovini t akva sredstva
reinvest iraju u dionice, za to se najee ne mora plat it i nikakva provizija. Ali ne samo to;
sudionicima u DRIP-u nudi se i mogunost kupovine daljnjih slobodnih dionica, dodue u
ogranienim koliinama, t akoer bez provizije. Pridruivanjem u vie DRIP-ova raznih kompanija
invest it or dolazi u sit uaciju da bez provizije moe kupovat i i prodavat i dionice razmjerno visokih
ukupnih vrijednost i.
Podrobne informacije o DRIP-ovima i njihovu funkcioniranju mogu se nai na web mjest u
DRIP
Central
na adresi
www.dripcentral.com
Problem, naizgled, moe bit i prvo ukljuivanje u DRIP. No, on je prilino lako rjeiv, i t o na
nekoliko naina. Prva je mogunost kupovina neke koliine dionica odreene tvrtke koja nudi DRIP
program preko brokera, dakle uz plaanje provizije, nakon ega sve dalje ide ranije opisanim
mehanizmom. To je, meut im, net o loije (odnosno skuplje) rjeenje. Bolje je rjeenje obraanje
t vrt ki
Fi rst Share
i kupovina prve dionice koja predst avlja ulaznicu u neki DRIP bez provizije ili uz
vrlo povoljne uvjet e. Adresa je ovog spasonosnog web mjest a
www.first share.com
Invest itori koji su se ve jako zaigrali i ele irit i lepezu DRIP-ova kojima e se pridruit i mogu
konzult irat i regist ar t akvih programa kojega (uz naplat u) nudi t vrtka
NetStock Di rect
na adresi
www.net st ockdirect .com/
Jo i vee mogunost i nudi prva prava i najvea elektronika burza
E*TRADE
, koju se moe
nai na adresi
www.et rade.com
Na toj burzi mogu poslovat i i brokerske kue i profesionalni individualni brokeri i brokeri-amat eri
(po principu sam svoj broker), naravno pod odreenim uvjet ima i u skladu s pravilima ponaanja
propisanima na t oj burzi. Prist up burzi obavlja se t ako t o se elektronikom potom na adresu burze
poalje zaht jev za ulanjenje, nakon ega e pret endent u bit i regularnom (puevom, vidi odjeljak
2.3.1.) potom dost avljena prist upnica. To je konvencionalni obrazac kojega treba ispunit i i pot pisat i
vlastoruno, zbog zakonskih ogranienja i event ualnih komplikacija do kojih bi moglo doi naknadno.
Nakon prijama prist upnice, tvrt ka E*TRADE provjerava udovoljava li pret endent zadanim
minimalnim uvjet ima i odobrava mu ulanjenje ili ne. Ako je ulanjenje odobreno, novi lan burze
otvara raun na koji doznauje odreena novana sredstva kao sigurnosni polog. Nakon toga moe do
mile volje t rgovat i dionicama kako zna i umije.
Sline mogunost i, ali uz neto malo vie proceduralnih gnjavaa i provjera, te uz vii polog
(10.000 US dolara) nudi i tvrtka
Charles Schwab
na adresi
www.schwab.com
3.5.7 Trgovanje meu tvrtkama
Svi do sada prikazani oblici t rgovanja podrazumijevaju, barem naelno, trgovanje izmeu t vrt ke
kao prodavat elja, s jedne st rane, i pojedinca kao kupca, s druge strane. Jo preciznije, u svim se ranije
navedenim oblicima t rgovanja pojedinani potroa javlja kao kupac. Zbog t oga bi se t akav model
115
elekt ronikoga poslovanja mogao nazvat i (a t o se u praksi ve i uvrijeilo)
model om tvrtka-potroa
(engl. Business-to-Consumer, popularno,
B2C
).
B2B
Trend kovanja zgodnih i nerijetko duhovitih kratica, akronima, mnemonika itd.,
odavna poznat u informatici (primjerice, 4GL, BASIC, SESAME), uzima sve vie
maha, odnosno, moe se ak rei, do kraja se afirmira u internetskom poslovanju i
marketingu.
Jedna od takvih zgodnih kovanica je i B2B kao oznaka za onaj tip elektronikoga
poslovanja koji se u punom izrazu referencira kao business-to-business. Odnosi se
na elektroniko poslovanje izmeu tvrtki koje nerijetko odravaju dvostrani poslovni
odnos obje su jedna drugoj kupac i prodava.
Prema svim ozbiljnijim predvianjima, budunost B2B-a je blistava; tako,
primjerice, istraivanja poznate marketinko-istraivake i prognostike kompanije
Gartner Group pokazuju da bi 2003. godine volumen svjetskog B2B-a mogao
dosei iznos od ak etiri trilijuna US dolara.
No, jo uvijek se razmjerno malo govori i pie o alt ernat ivnom modelu
modelu tvrtka-tvrtka
(engl. Business-to-Business, popularno
B2B
). Ipak, neka ozbiljna istraivanja i analize predviaju
upravo t oj vrst i elekt ronikog t rgovanja blist avu budunost . Tako, primjerice, jedna analiza poznat og
Forrester European Research Centera
4 iz Amst erdama pokazuje da bi vrijednost trgovakih
poslova meu t vrt kama u Europi mogla iznosit i 2004. godine 1.6 t rilijuna eura, dok jedno drugo
nezavisno ist raivanje5 predvia da e 2003. godine ukupna vrijednost t akvih poslova na svjet skoj
razini nadmait i et iri trilijuna US dolara.
Ovakav model elektronikog t rgovanja, koji bi vrlo vjerojatno mogao u vrijednosnom smislu
post at i dominantnim oblikom t rgovanja poet kom 21. st oljea, podrazumijeva vrlo t ijesno povezivanje
poslovnih subjekat a, to opet implicira uvoenje
opih

standarda

poslovne

komunikaci je
i
intenzivniju primjenu
ekstraneta
kao komunikacijske infrast rukt ure koja povezuje razliit e
organizacije.
Razvit ak opih st andarda poslovne komunikacije zapravo je ve zapoeo razmjerno davno, s
koncipiranjem EDIFACT st andarda, o kojemu je bilo vie rijei ranije (vidi odjeljak 3.4.4.2.), usluge u
promet u i otpremnit vu). No, drugi vaan element jaanja B2B t rgovanja jo nije obraen u ovoj
knjizi, pa emo t o uinit i u odjeljku to slijedi.
3.5.7.1 Pojam i primjene ekstraneta
Primjenom int ernet ske arhit ekt ure i st andarda u okvirima lokalne mree odreene t vrtke nast aje
intranet
. To je, dakle, specifian oblik unut arnje mree jedne t vrtke ili ak samo nekog njena dijela,
ako se radi o veim i/ili prost orno dispergiranim organizacijama.
Ekstranet
(engl. Extranet) je pak oblik povezivanja raunalnih mrea dvaju ili vie zasebnih
poslovnih sust ava koji ine stanovit u poslovnu asocijaciju. Primjer t akvih sust ava su holding
kompanije, koje se sast oje iz veeg broja tvrtki iji je vlasnik zajedniki, pa im je zajednika i uprava
(najvii menadment ). Premda su lanice holdinga t vrt ke koje uivaju visok st upanj samost alnost i u
radu, a nerijetko se bave i sasvim razliit im djelat nost ima, u interesu je njihova zajednikog vlasnika
da one usko surauju i da, po mogunost i, meusobno ne konkuriraju na t rit u. Razvidno je kako ima

4 www.forrester.com/research od 29. 02. 2000.
5 www.gartner.com/forecasts od 08. 03. 2000.
116
logike njihove privatne raunalne mree povezat i prema st andardima Int ernet a. Na t aj nain nast aje
ekstranet koji se sastoji od vie razmjerno nezavisnih privat nih mrea.
No, u procesima globalizacije i uz pot poru suvremenih mrenih t ehnologija ekstranet e mogu gradit i
i tvrt ke koje ne pripadaju istoj formalnoj organizaciji (primjerice, holdingu), ve se povezuju po
pot rebi,
ad hoc
, kako bi ost varile neki poslovni int eres. To e najee bit i sluaj onda kada je jedna
t vrt ka st alni dobavlja one druge ili pak jedna drugoj prodaju vlast it e proizvode u veim koliinama i
u dugoronijim, moda i povlat enim aranmanima.
Vano je napomenut i kako ekstranet omoguuje razmjenu podat aka meu poslovnim partnerima uz
bit no nie t rokove od onih koje bi izazivala izgradnja zajednike privat ne i od Int ernet a potpuno
izolirane mree, koja, uost alom, moe nakon nekog vremena post at i suvinom (ako se prekinu
poslovni odnosi).
Koordiniranim akt ivnost ima u ekstranet u mogue je uspost avit i i zajedniki web servis veeg broja
samostalnih t vrtki koje imaju int eresa zajedno nast upat i na t rit u. Zajedniki web posluitelj zaht ijeva
od davatelja informacija ost varivanje visokog st upnja suglasja glede sadraja i izgleda informacija
koje se ele plasirat i t reim poslovnim subjekt ima. To dovodi do unapreenja zajednikih
market inkih akt ivnost i, kao t o su st varanje zajednike t rine slike, dogovaranje zajednike
st rat egije nast upa na trit u, koordinirana promidba i javno oglaavanje, usuglaavanje odnosa s
pot roaima i sl.
Ekstranet ima smisla razvijat i samo onda kada njegovi sudionici (vlasnici) imaju ve ot prije
uspost avljene vlast ite intranet e. Prema t ome, akt ivnost i izgradnje int ranet a, bilo da se radi o
modifikaciji postojeih privat nih mrea ili izgradnji novih, moraju prethodit i akt ivnost ima st varanja
ekstranet a.
U t akvim se uvjet ima i nastojanjima ekstranet danas smat ra najboljim moguim i najprivlanijim
rjeenjem. Koncept elektronikog trgovanja meu t vrt kama (B2B), s njegovim blist avim
perspekt ivama, jo i vie potencira vanost ekst ranet a.
3.5.7.2 imbenici od utjecaja na uspjenost uspostave sustava elektronikog trgovanja
meu tvrtkama
Pri uspost avi sust ava elekt ronikog t rgovanja meu tvrt kama posebnu pozornost t reba obrat it i
t rima kljunim imbenicima, koji u velikoj mjeri odreuju uspjenost implement acije. To su:
- kompat ibilnost
- pronalaenje informacija
- prilagoavanje potrebama korisnika
Kompati bilnost
Svaka iole vea t vrt ka obavlja, u pravilu, st anovit e poslovne t ransakcije sa
st ot inama dobavljaa i distribut era rasprenih na velikom geografskom podruju. St ot ine dobavljaa i
dist ribut era pak potencijalno znae stot ine inkompat ibilnih informacijskih sust ava. Posao oko
integracije t akvih nespojivih ili barem t eko spojivih sust ava radi stvaranja jedinst vene plat forme za
izvravanje poslovnih t ransakcija moe bit i i jest ogroman i ekst remno sloen. To namee pot rebu
razvijanja ne samo opih komunikacijskih st andarda, ve t akoer i konkret nih zajednikih jezika koji
e omoguit i int egraciju svih sust ava bez pret jeranog nasilja nad njima. U ovom se asu ini da je
najbolje rjeenje jezik
XML
oslonjen na EDIFACT st andarde (vidi odjeljak 3.4.4.2., Usluge u
promet u i otpremnit vu).
117
WebSphere B2B INTEGRATOR
IBM je najavio izlazak novog softvera koji e omoguiti korisniku povezivanje
njegovog raunalnog sustava sa sustavima njegovih poslovnih partnera, ime e se
ubrzati i unaprijediti poslovna komunikacija, te omoguiti jednostavniji izlazak na
elektroniko trite. WebSphere B2B Integrator prvi je programski proizvod te
vrste, a rezultat je viegodinjeg istraivanja i suradnje s vie od 10.000 korisnika u
cijelom svijetu.
Ovaj je proizvod prvi realizirani primjer nove IBM-ove strategije, proizale iz
spoznaje o izrazitom trendu irenja elektronikih B2B trita u svijetu.
Pronalaenje informaci ja
Svaki pouzdan i kvalit et an sust av obavljanja t rgovakih t ransakcija
meu t vrt kama iziskuje svrhovit o pohranjivanje i prikazivanje informacija (podat aka), to se odnosi na
informacije o proizvodima, o njihovu st at usu (narueni, isporueni, u t ranzit u), o proizvodima s
najboljom proom, o t rinim markama i koncesijama, it d. Tvrt ke obuhvaene takvim sust avom
moraju bit i u st anju ieprkat i korisne podat ke i pret vorit i ih u razumljive i saet e informacije, kada
oni mogu bit i osnovom za ost varivanje konkurent ske prednost i. U t u je svrhu nuno razvijat i sve
kvalit etnije preglednike i int eligent ne pret raivae informacija, odnosno int eligentne agente (vidi
odjeljak 3.2.1.).
Prilagoavanje potrebama korisnika
Korisnici su jedino pravo mjerilo stvari u informat ici,
pa t ako t reba bit i i u elekt ronikom poslovanju. Zato prilagoenost potrebama korisnika predst avlja
klju uspjenost i svake plaforme za elektroniko t rgovanje meu t vrtkama. U razliit im se
djelat nost ima i poslovnim funkcijama, dakako, javljaju razliite korisnike potrebe; tako e se,
primjerice, potrebe financijskog sekt ora bitno razlikovat i od pot reba proizvodnje, a ove od potreba
market inke funkcije. Zato plaforma za obavljanje trgovakih poslova meu t vrtkama mora bit i
dizajnirana t ako da razmjerno jednostavnim zahvat ima moe bit i prilagoena upravo onome to
korisnik t reba ili eli.
Svako uinkovito rjeenje u okvirima B2B trgovanja mora moi odgovorit i na spomenute sloene
zaht jeve, specifine za svaku ukljuenu tvrtku, pa ak i njene pojedine dijelove.
3.5.7.3 Modeli trgovanja meu tvrtkama
Koliko se iz dosadanje (dodue vrlo krat kot rajne) prakse elekt ronikog t rgovanja meu tvrtkama
moe zakljuit i, ini se kako postoje t ri modela takvog t rgovanja (B2B modela):
Model kataloga
Omoguuje t vrt kama iz odreene djelat nost i obznanjivanje njihovih proizvoda i
usluga na jednome mjest u, kojemu se mogu obrat it i zaint eresirani kupci i na kojemu se mogu
okupljat i prodavat elji. Tipino, t akvim su modelima svojstvene male koliine obavljanih trgovinskih
t ransakcija i razmjerno lako predvidljiva pot ranja.
Model robne burze
Danas je to bez dvojbe najpopularniji model B2B t rgovanja. U osnovi, on
pret post avlja uspost avljanje online burze ili parket a po uzoru na t radicionalne burze, na kojemu se
zaint eresirane st rane (kupci i prodavat elji) sast aju da bi obavili neke t rgovinske t ransakcije. Takva
se elekt ronika burza financira (odnosno, izravnije reeno, zarauje) iz prist ojbi klijenat a i/ili
naplatom odreenog post otka od vrijednost i obavljenih transakcija.
Model aukci je
Slian je prethodno navedenom modelu, uz jednu vanu razliku kupci i
prodavat elji na elektronikim robnim burzama ne razlikuju znaajno u poimanju (percepciji)
vrijednost i proizvoda, dok te razlike na aukcijama mogu bit i velike. Prirodno, t akva su trit a u velikoj
118
mjeri nepredvidljiva, a karakt erizira ih i fragment acija (segmentacija, okupljanje) kupaca i
prodavat elja u razmjerno homogene int eresne skupine.
Svaki se od navedenih modela moe primijenit i u raznim djelat nost ima, granama i indust rijama i
posvuda moe dodavat i vrijednost poduzet im transakcijama. Uz to, st varaju se vri poslovni odnosi,
ureuje se t rit e eliminacijom pojava nelojalne konkurencije, umjetnih nest aica, divljanja cijena,
varanja i ut aja, it d.
BAZA PODATAKA S NAJUSPJENIJIM TVRTKAMA
S poveanjem broja tzv. dot-com tvrtki, od kojih mnoge preko noi postaju
internetski giganti, elektronika trita postaju sve napuenija a time i
nepreglednija, pa se na njima sve tee snai. Zato je nova baza podataka Inc.com,
dostupna putem Interneta, naila na odobravanje nerijetko dezorijent iranih manjih i
manje iskusnih poslovnih korisnika, jer se u njoj mogu nai podaci o 500 najbre
rastuih tvrtki u posljednjih 18 godina.
Baza se moe pretraivati na razliite naine, primjerice po godinama, po nazivima
tvrtki, po djelatnostima, po dravama ili regijama, itd. Uz osnovne podatke o
tvrtkama navedeni su i njihovi krai ivotopisi, neto poput publicistiki obraenih
revizijskih izvjea. Moda jedini nedostatak ove baze proizlazi iz metodologije
prikupljanja podataka za njeno punjenje: uvrtene su samo tvrtke koje su se
same prijavile putem javno ponuenih web anketnih obrazaca. Mogue je, dakle,
da neke tvrtke koje bi inae zasluile mjesto u bazi nisu odgovorile na poziv, pa
podataka o njima nema.
No, unato tome radi se o vrlo vrijednom izvoru poslovnih podataka, koji se moe
nai na adresi:
www.inc.com/500
3.5.7.4 Primjeri B2B trgovanja
Navest emo nekoliko karakterist inih primjera uspjenog elekt ronikog t rgovanja meu tvrt kama,
u kojima se prakt iciraju razliit i B2B modeli.
Primjer 1 burza papira
1999. godine uspost avljena je elekt ronika burza papira
PaperExchange
, na kojoj se susreu
prodavat elji (proizvoai) i kupci papira, ime se znaajno snizuju njihovi trokovi t raenja
dobavljaa/kupaca, odravanja uvida u st anje (razinu) cijena, te usuglaavanja potreba i oekivanja.
Adresa:
www.paperexchange.com
119
Primjer 2 katalog telekomunikacijskih usluga
Ameriki biznismen Alex Mashinsky 1998. godine osnovao je kompaniju
Arbinet
Communi cati ons
s ciljem da okupi male ponuae usluga prijenosa podat aka, kao to su,
primjerice, kompanije Qwest , Enron i IXC, i t ako parira ponudi velikih amerikih ponuaa AT&T,
MCI i MCI World Com. Tako je razvijena
Arbinet Global Clearing Network
, kao svojevrsni kat alog
ponude t elekomunikacijskih usluga koji ve danas predst avlja znaajnu konkurenciju velikoj t rojici.
Adresa:
www.arbinet .com
Primjer 3 burza dijelova za teretna vozila
Unat o razmjerno velikom broju vrst ih poslovnih veza izmeu proizvoaa t eretnih vozila i
servisera, t e t ransport nih kompanija, osnivai kompanije
VIPAR
jo su 1989. godine zakljuili kako i
za njih ima mjest a na t rit u dijelova za t akva vozila. Budui da je posao dobro krenuo i jo bolje se
razvijao, desetak godina kasnije odluili su razvit i
VIPAR Electroni c Clearing System (VECS)
kao
sredst vo pomoi dist ribut erima, dobavljaima i kupcima s mogunost ima automat izirane ident ifikacije
i analize ponude zamjenskih i rezervnih dijelova za teretna vozila, i t o u realnom vremenu.
Adresa:
www.vipar.com
Primjer 4 burza uvoza/izvoza robe
Model B2B burze uvoza/izvoza robe, zajedno s opim prednost ima Int ernet a, moe predst avljat i
zlatnu koku u meunarodnoj razmjeni. To je dobro uoila aust ralska t vrt ka
TradeHub
, koja je
razvila obuhvat an online sust av usluga u meunarodnom plaanju, virt ualnih logist ikih usluga put em
kojega klijent i mogu st ei brz i kvalit et an uvid u fiziko kret anje dobara, zat im poslovnog
pijuniranja na bazi brzog ispost avljanja market inkih vijest i, sadraja poslovnih baza podat aka i
financijskih informacija, t e niza primit ivnijih usluga, poput elekt ronike pot e, faxa i t elefonije.
Adresa:
www.t radehub.com
Primjer 5 burze kemijskih proizvoda i proizvoda od plastike
Indust rijski proizvodi, poput kemijskih ili onih od plast ike, predmet om su vrlo opsenih
kupoprodajnih t ransakcija diljem svijet a. Proizvoaa je puno, a kupaca jo i vie, t o je, naravno,
izuzet no dobra prigoda za uspost avljanje specijaliziranih burza za t akve vrst e robe. Dvije amerike
t vrt ke t o su vrlo brzo shvat ile i post avile na web svoje, danas vrlo uspjene burze s element ima
elekt ronike aukcije:
www.chemconnect.com
www.plast icsnet .com
Chemical Exchange ak pokuava oponaat i funkcioniranje eBaya, t ako da ve u nekim svojim
segment ima djeluje poput elektronike aukcije.
120
Primjer 6 B2B trite raunala i elektronikih proizvoda
Uspjenost modela B2C poslovanja kompanije
Dell Computers
u segment u raunala i elekt ronike
naveo je skupinu mladih ent uzijast a da razvije slian model, ali usmjeren t rgovanju meu tvrtkama
(B2B). Dell je odmah ot ro reagirao, to je bilo i za oekivat i, ali
Di gi tal Market Inc.
je ipak uspjela
ne samo preivjet i, nego st asat i u respekt abilno veleprodajno trit e raunala i opreme.
Adresa:
www.di git almarket .com
Primjer 7 aukcija poljoprivrednih proizvoda
Prehranjivanje gotovo milijarde st anovnika za Indiju je problem broj jedan nacionalnog
gospodarstva. Zat o ne bi t rebala previe udit i injenica to je upravo u t oj zemlji pokrenut a prva vea
aukcija poljoprivrednih proizvoda, ali ipak u suradnji s Amerikancima i prema modelu kojega je
ponudila jedna njihova kompanija.
Aukcija se moe nai na adresi:
www.farms.com
Primjer 8 openamjenska aukcija industrijske robe i energenata
Da se ne bi st ekao dojam kako se u Europi nit a ne ini na razvit ku B2B trgovanja, evo i sljedeeg
primjera:
Poet kom 2000. godine poela je funkcionirat i int ernet ska burza sirovina i mat erijala
i2i
(to je
duhovit i simboliki akronim od naziva Indust ry-t o-Indust ry), koju je pokrenula poznat a njemaka
softverska kua
SAP
u suradnji sa Svjet skim ekonomskim forumom (World Economic Forum). Na
t om je Web mjest u mogue obavljat i razliit e t ransakcije poput javnih ponuda robe, ot varanja t endera,
klasinih aukcija i paraburzovnih t ransakcija.
Za sada, na ovoj se burzi moe trgovat i kemikalijama, sirovinama, strujom, graevinskim
mat erijalom i komadnom robom, a u planu je i ot varanje nekih novih segmenat a trita. Uz to, razne
t vrt ke nude i usluge t ransport a, otpremnit va, osiguranja, kont role kvalit et e, t e financijskog i pravnog
savjetovanja.
Sve u svemu, vrlo zanimljivo i korisno Web mjesto, koje se moe nai na adresi:
www.i2i.com
121
3.6

ONLINE KUPOVANJE
ISKUSTVA IZ PRVE RUKE
... da vam priopim svoja iskustva s Amazon.comom. Potar mi je donio novi broj
Vidija i uoio sam jako zanimljivu temu kupovinu preko Interneta. Ja sam kod
Amazon.com kupio ve 3 knjige i 2 CD-a i stvarno su genijalni. Stvari koje naruite
dolaze u prosjeku za 9 dana, ali tek od dana kad si naplate svoje usluge preko vae
kreditne kartice. Uz CD ili knjigu dobijete barem tri e-maila o tome kad su i kako
uzeli lovu s kratice, kad su poslali narueno, a kad stigne, obavezno dobijete 15
dolara u bonusima na dar za kupovanje kod npr. www.pets.com ili post-it blok ili
popust za sljedeu kupovinu kod njih.
Pismo itatelja,
VIDI, br. 47, veljaa 2000.
3.6.1 Tehnika online kupovanja
Moda je ipak najpopularnija akt ivnost u sklopu cjelokupnog koncept a elekt ronikoga poslovanja
online kupovanje
(engl. Online Shopping). Razlog je tome t aj t o se najvea masa korisnika Int ernet a
javlja ba u ulozi obinog kupca obinih proizvoda i/ili usluga. Premda ih ima puno, int ernet ski su
prodavai daleko malobrojniji od kupaca, posebno u sferi trgovanja na relaciji t vrtka-pojedinac (B2C).
Ocem ili guruom suvremenog online kupovanja smatra se Jeff Bezos, ut emeljit elj i vlasnik
danas ve legendarne int ernet ske najvee knjiare na svijet u
Amazon.com
(vidi odjeljak 3.6.2.1.).
On je izmislio i oivot vorio t zv.
cli ck-on
princip elektronikog (virt ualnoga) trgovanja, odnosno
naruivanja jednost avnim markiranjem eljenoga naslova knjige u elekt ronikome kat alogu to se
prikazuje na zaslonu klijent a prit iskom (klikom) na mia raunala. Taj je princip ubrzo s
oduevljenjem prihvaen u svim ost alim vrst ama t rgovakih poslova, na zadovoljstvo prodavaa, a
posebice kupaca.
AMAZONOVA ZARADA U EUROPI
Amazon.com, jedan od najveih on-line duana koji je izrastao iz najvee knjiare
u mjesto na Internetu gdje moete kupit i gotovo sve, objavio je po prvi put
financijske rezultate koji su postignut i na posluiteljima u Njemakoj i Velikoj
Britaniji. Tako je u posljednjem tromjeseju prole godine Amazon u Britaniji
zaradio 41.6 milijuna dolara, a u Njemakoj 29.4 milijuna dolara. U Amazonu
oekuju kako e ove godine poveati prodaju na ova svoja dva europska
posluitelja, a potiho se najvljuje i otvaranje nekih novih europskih podrunica.
Veernji list, 21. 02. 2000.
Tehnika online click-on naruivanja i kupovanja je posvuda ist a kupcu se put em weba prezent ira
ponueni prodajni asort iman, a on izabire ono to eli kupit i klikom mia na naziv, sliku ili ifru
122
art ikla (usluge). Pot om se na zaslonu njegova raunala pojavljuje odgovarajui ekranski obrazac
narudbenica, koju ispunjava pomou t ipkovnice, navodei podat ke potrebne za sklapanje
kupoprodajnog posla (primjerice, ime ili naziv, adresu na koju t reba isporuit i robu, adresu
elekt ronike pot e, broj kreditne kart ice it d.). Ispunjeni obrazac alje (i opet jednim klikom mia na
odgovarajue dugme na zaslonu svojega raunala ili moda prit iskom na t ipku ENTER na
t ipkovnici). Pot om mu se na zaslon vraa potvrda prijama narudbe i prelazi se na proceduru plaanja,
o emu e bit i vie rijei u odjeljku 3.8.1.. Jedino to mu je nakon t oga jo init i, jest priekat i da roba
st igne na odredite koje je naveo u narudbenici.
Dakle, t ehnika online kupovanja je krajnje jednost avna. Ono to, meut im, moe predst avljat i
problem jest pronalaenje odgovarajue ponude u prividno beskonanom prost oru virt ualnog
t rgovanja. Zato emo se u nast avku tekst a pozabavit i sugest ijama pot encijalnim online kupcima o web
mjest ima na kojima moe, ovisno o pot rebama ili eljama, dobro obavit i posao.
AMAZON PRODAJE I PUTEM MOBITELA
Najvea svjetska knjiara, poznata po prodaji i ostale robe na nekoliko svojih
razliitih web posluitelja, uvela je novu uslugu na britanskom tritu. Korisnici
Nokijinih i Motorolinih prijenosnih telefona moi e pristupiti posluitelju na adresi
www.amazon.co.uk i tu kupovati razliitu robu. U Amazonu procjenjuju kako e do
2002. godine ak 48 milijuna korisnika imati mobilne telefone koji e im
omoguavati surfanje i elektroniko poslovanje.
Veernji list, 28. veljae 2000.
3.6.2 Kako i gdje kupiti...
U ovom odjeljku moe se nai mnotvo korisnih sasvjet a za kupovanje najrazliit ije robe i usluga u
maloprodaji, prema B2C modelu. Uz adrese najpoznat ijih prodajnih web mjest a za pojedine klase
art ikala i usluga, gdjekad su navedene i uput e o umijeu ili vjet ini kupovanja specifine robe.
3.6.2.1 Knjige, novine, asopisi, uredski materijal...
Nije nipoto sluajno to su knjige u ovom odjeljku na prvome mjest u. Naime, online prodaja,
odnosno kupovanje post ale su vanim int ernet skim akt ivnost ima upravo onda kada je ve spominjani
Jeffrey Prest on Bezos, mladi raunalni st runjak, 1995. godine doao na ideju o otvaranju virt ualne
knjiare, nadjevi joj ime
Amazon.com
. Umjest o t avorenja u maloj stvarnoj, fizikoj knjiari koja
mu je jedva osiguravala zaradu za goli ivot , Bezos je post avio na Int ernet vlast ito web mjesto s
kat alogom nuenih knjiga i pozvao pot encijalne kupce iz bilo kojega dijela Sjedinjenih Drava da mu
se jave t elefonom, faksom ili elektronikom potom. I t ako je krenulo...
Amazon.com je danas prva, bez premca, u knjiarskoj brani, t ako da je s pravom nazivaju
najveom knjiarom na svijet u. Premda je njena adresa ve spomenut a ranije u knjizi, u drugom
kontekst u (vidi odjeljak 3.5.3.7.), ipak je, cjelovitost i prikaza u ovom odjeljku radi, navodimo jo
jednom:
www.amazon.com/
123
S vremenom, Amazon.com je razgranao svoju akt ivnost , t ako da se danas na t oj adresi mogu kupit i
i novine, asopisi, razglednice, zamljovidi, uredski materijal, glazbene kaset e, CD-i i DVD-i s
glazbom, raunalnim programima it d.
Div amerikog knjiarst va, t vrt ka
Barnes & Noble
, nije na vrijeme shvat ila znaenje i
dalekosenost Bezosovih pot eza, pa je na int ernet sko t rit e ula razmjerno kasno, t ek dvije godine
nakon Bezosa. Od t ada pa do danas raznim se market inkim pot ezima iz pet nih ila trudi dost ii
svog konkurent a, to joj, meut im, ne uspijeva, naprost o zato t o Bezos grabi naprijed koracima od
sedam milja. Ipak, vrijedi posjet it i i ovu knjiaru na adresi:
www.barnesandnoble.com
Neki su knjiari pot raili svoje t rino utoit e (vidi odjeljak 3.5.1.) specijalizirajui se za odreena
t emat ska podruja. Dobri primjeri t akvih knjiarskih web mjest a su oni na adresama:
www.cbooks.com (raunalna literat ura)
www.cit ylight s.com (lijepa knjievnost)
http://home.earthlink.net /~criswell/ (samo knjige pot pisane od aut ora vlastoruno)
www.spacecrime.com/ (znanst vena fant ast ika i mist erije)
www.gardenbook.com (vrt larstvo)
www.get t ysburgaddress.com/ (vojna problemat ika)
www.discount bibles.com/ (sve vrst e biblija)
www.ant iquariat.com/ (rarit et ne knjige)
www.kidsarespecial.com/books.ht m (djeje knjige)
www.ast rologyet al.com/ (astrologija)
Odreene tvrtke vremenom su postali
ad hoc
knjiarski port ali, jer same ne nude nijedan naslov, ali
nude dobre kat aloge i poveznice prema onima kod kojih se knjige mogu nabavit i. Zarauju
naplaujui od izvornih prodavaa proviziju (rabat). Vjerojatno najvei meu njima su oni na
adresama:
www.bookserve.com
www.books.com
www.onlinekiosk.com/
Da ne bi sve bilo samo amerikanizirano, evo i adresa nekih int ernet skih knjiara sa sjedit em izvan
SAD-a:
www.siegl. de/
www.bookstore.at /
www.germanwine.de/bookshop
www.gorilla.it /
www.books-in-it aly.com/
www.europa-pages.co.uk
124
3.6.2.2 Glazbene snimke, fotografije, video zapisi, filmovi...
Mnot vo je web mjest a s kojih se mogu preuzet i razliit e vrst e mekanih dobara, poput glazbenih
snimaka, t onskih zapisa, fotografija, video zapisa, digit alnih filmova it d. Post oje mjest a na kojima se
prodaju sve vrst e robe iz t e klase, ali su jo brojnija ona specijalizirana za samo neke od njih. Vrlo je
t eko ponudit i neki objekt ivan izbor t akvih mjest a, jer t o, naravno, ovisi o ukusu i eljama
pot roaa. Zat o smo se odluili igrat i na sigurno, t e navest i adrese web mjesta t ipa za svakoga
poneto, a it at elji s vrlo ist ananim eljama morat e se nekako snai sami. Evo, dakle, t akvih
adresa:
Glazba i t onski zapisi:
www.realnet works.com
www.st reambox.com (pretraiva)
www.mt v.com/
www.buy-mp3.de/ (port al)
http://mp3.lycos.com/ (pret raiva)
www.mp3-2000.com/
www.jumbo.com/
www.mp3fiend.com/ (pret raiva)
www.mp3cit y.com/
www.mp4music.com/links (port al)
www.sonicnet .com
WEB MJESTA ZA LJUBITELJE OZBILJNE GLAZBE
Premda je velika veina internetske korisnike populacije u mlaoj i ranijoj srednjoj
ivotnoj dobi, a ona u glazbenom smislu uglavnom preferira rock i ostale
suvremenije stilove, Internet se pobrinuo da i ljubiteljima ozbiljne glazbe ponudi
ono to ih zanima i to im se svia. Svoje potrebe za umjetnikim doivljajem
ovisnici o klasinoj glazbi moi e zadovoljiti posjeivanjem nekih od web mjesta na
kojima mogu posluati ono to vole, a na nekima se gdjekad mogu nai ak i itave
partiture pojedinih skladbi.
Preporuujemo sljedee adrese:
http://clasnet.virtualave.net
www.scapecast.com/onworld/CMO/
www.broadcast.com
125
Umjet nika fot ografija:
www.nyip.com
http://bermanfineart .com/
www.chucktheodore.com/
www.aaquino.com/
www.phot ographynet work.com/ (port al)
www.finephot oart .com/
Vi deo zapisi i filmovi:
www.film.com/
www.nyfilmvideo.com/
http://musicvideo.about .com/ (port al)
www.hbo.com/hbohomevideo
www.imdb.com/ (najvea baza digit aliziranih filmova na Int ernet u)
www.mt v.com/
www.brilliant digit al.com (animacije)
Budui da se kupljena roba u ovom sluaju ne isporuuje fiziki, jer je digit alizirana i moe se
izravno prenijet i put em Mree, njeno se preuzimanje obavlja, naelno, korit enjem odgovarajueg
protokola za prijenos dat oteka (vidi odjeljak 2.3.1.). No, ovdje ipak nije uvijek sve ba sasvim lako i
jednost avno.
Naime, razliit e vrst e digit aliziranih zapisa pohranjuju se (pa onda i prenose mreom) u razliit im
format ima. Tako se, primjerice, za glazbene zapise danas najee korist i format
MP3
, za
visokokvalit et ne digit alizirane fot ografije
GIF
,
JPEG
ili
PDF
format i, za video zapise i filmove
format i
3DO
,
Acti veMovie
,
DVD
,
moti on-JPEG
,
MPEG-4
,
QuickTi me
(Apple Macint osh),
Di vX
it d. Prodavat elj e korisnika (kupca) uvijek upozorit i u kojem se format u nudi odreeni zapis, a kupac
mora imat i odgovarajue programe koji e omoguit i njihovu (dobru) reprodukciju. Onim kupcima
koji t akve programe jo nemaju, prodava e ih najee ponudit i besplat no ili uz malu naknadu (jer
primarni mu je cilj prodaja zapisa, a ne dekodera), dakako uz odgovarajue uput e za inst alaciju na
klijent skom raunalu.
To moe predst avljat i manji problem za kupca koji prvi put kupuje digit alni zapis u nekom
specifinom format u, jer za preuzimanje (engl. Download) programa za njihovo it anje treba net o
vremena, novca (impulsi!) i t ruda. No, od t ada nadalje, kupac e moi bez ikakvih problema kupovat i i
reproducirat i istovrsne digit alizirane zapise neogranieni broj put a (odnosno, da budemo malo
ironini, do pojave nekog novog format a).
3.6.2.3 Raunalni programi, softverski alati, raunalne i video igre...
Ponekad e vam se, dok surfat e, uinit i da je Int ernet izmiljen samo zat o da bi se moglo
prodavat i softver, odnosno raunalni programi, alat i, igre, arade... Toliko je, naime, mjest a na
kojima se nudi, besplat no ili uz naplat u, ba i samo soft ver. Naravno, t o nije ist ina, ali je it ekako
t ono da se int ernet ske prodavaonice programa i sline robe mogu nai na svakom koraku.
Soft ver je, dakako, digit alizirana roba i put em Int ernet a se prenosi po principima daljinskog
prijenosa datot eka (vidi odjeljak 2.3.1.). Premda se radi o razmjerno jednst avnom i uhodanom
126
post upku, pri kupovini, odnosno preuzimanju softvera s nekog drugog raunala (web mjesta) ipak se
dobro pridravat i nekih smjernica:
Usporedite razli i te komentare (recenzi je) programa kojega ste nakanili nabaviti , ako
postoje
. Puno je web mjest a na kojima nezavisni autorit et i ili ve akt ualni korisnici iznose svoja
miljenja i iskustva s nekim programima, koja bi t rebalo respekt irat i, jer vie ljudi vie zna. Jedno
od korisnih web mjest a t e vrst e moe se nai putem ZDNet port ala na adresi:
www.soft wareuser.com
Iskuajte (testi rajte) program pri je kupovine
. Svi ozbiljniji ponuai pruaju t u mogunost, a
ako je u pit anju
shareware
(vidi objanjenje net o dalje u ovom odjeljku), onda je ba u t ome i t os.
Provjerit e moet e li odust at i od kupovine bez ikakvih komplikacija.
Dobro je odmah napraviti kopi ju preuzetog softvera
. Poe li, naime, neto po zlu kada
akt ivirat e program, imat et e kopiju njegova izvornika i moi et e ist rait i to se dogodilo, a, ako je
pot rebno, i t ko je za t o kriv.
Dobro je preuzeti program kopi rati na disketu ili CD
. Ovo je savjet koji ne vrijedi samo za
programe preuzet e odnekud iz Int ernet a, nego za sve programe u uporabi. Nevolja je, meut im, u t ome
t o to svi znaju, ali malo t ko t ako zaist a i post upa.
Radi li se o plaenom softveru, t iskajt e (ma t o t iskajt e, isprint ajt e!) ekransku narudbu i spremit e
kopiju na sigurno, u ladicu. Doe li bilo kada do bilo kakvih problema, imat et e kakav-t akav
mat erijalni dokaz kojega moet e upotrijebit i u obrani svojih prava.
Slino prethodnome, t iskajt e (ma ne, isprint ajt e) poruke koje st e event ualno razmijenili
elekt ronikom potom s prodavaem. Razlozi: vidi pret hodnu t oku!
Memori rajte (pohrani te meu favorite) web strani cu s koje ste preuzeli softver (
vidi odjeljak
2.3.3.3.
)
. Budet e li morali ponovo preuzimat i (i, ne daj Boe, ponovo plat it i) t aj ist i softver, do njega
et e lako doi (ako odnosna web st ranica u meuvremenu nije nest ala).
Raunalni se programi mogu kupit i od njihova proizvoaa (izvornog vlasnika) ili od ovlat enih
dist ribut era. U jednom i u drugom sluaju kupac dobiva licencu za legalno i, najee, neogranieno
korit enje programa. No, posljednjih su godina sve popularnija i dva daljnja oblika prodaje, odnosno
dist ribucije softvera t zv.
shareware
i
freeware
dist ribucija.
127
SOFTVERSKE CRPNE STANICE
Znaajan segment tzv. elektronike trgovine nekim dobrima predstavlja trgovina
shareware programima, odnosno distribucija freeware programa. Shareware
programi nude se na besplatnu kunju kroz odreeno vrijeme (najee mjesec dana),
a freeware je potpuno besplatan softver.
Danas je u modi termin softverska crpna stanica (eng. Software Pump Station), ime
se oznauju velika Web mjesta s kojih se mogu pretoiti tisue raznih programskih
proizvoda, od malih servisnih programa do kompletnih operacijskih sustava,
aplikacijskih programskih paketa i raunalnih igara.
Neke od najpoznatijih softverskih crpnih stanica mogu se nai na adresama:
http://www.zdnet.com/download
www.hotfiles.com
www.tucows.de
www.filez.com/zhub.shtml
Sharewareom
se nazivaju programi koje korisnik slobodno, bez novane naknade, preuzima od
dist ribut era i upot rebljava kroz odreeno vrijeme (najee 30 dana). Po ist eku t oga roka program se
sam blokira i korisnik se mora odluit i kupit i ga ili prest at i korist it i. S druge st rane, postoji i
mnotvo programa koji se nazivaju
freewareom
, a ije je preuzimanje od distribut era i trajno
korit enje pot puno besplat no. Nikako ne bi t rebalo pomislit i da se u ovom sluaju radi samo o
t rivijalnim, beskorisnim ili bezveznim programima; upravo suprotno, meu njima se mogu nai i
vrlo korisni sist emski, aplikacijski, komunikacijski (int ernet ski) i drugi programi i alat i. Uost alom, i
najpopularniji int ernet ski preglednici (Microsoft Int ernet Explorer i Net scape Navigator, vidi odjeljak
2.3.3.2.) spadaju u t u kat egoriju, jer se distribuiraju pot puno besplat no.
SHAREWARE BIBLIOTEKA
Meu brojnim siteovima koji sadre razliite shareware programe izdvaja se
FileFarm (farma datoteka) koja na naslovnoj stranici nudi odlazak ne samo na
stranice s aplikacijama za Windowse, ve i za MacOS (operacijski sustav za
Macintosh) i Linux (besplatnu PC platformu, pandan skupim Windowsima). Iako je
dizajn na prvi pogled siromaan, on prua veliku preglednost i laganu uporabu za
svakog internauta. Preporuujemo svima koji ele na jeftin i lagan nain odravati i
nadopunjavati svoje raunalo.
Adresa:
www.filefarm.com
128
Web mjest a pojedinanih proizvoaa i prodavat elja raunalnih programa neemo posebno
navodit i zato t o ih je puno i t o je njihova relevant nost sa st ajalit a korisnika ovisna o njegovim
specifinim pot rebama. Ali post oje neka web mjest a na kojima se mogu kupit i, iznajmit i, t e preuzet i
kao shareware ili freeware programi mnogih proizvoaa. To su svojevrsne internet ske soft verske
t rnice na kojima ima svega i svaega.
Najpopularnija web mjest a t e vrst e mogu se nai na adresama:
www.beyond.com/
www.egghead.com
www.out post .com/
www.buydirect .com/
www.downloadwarehouse.com
www.soft mania.com/
www.compusa.com/
www.buysoft.com/
www.hotfiles.com/
www.nonags.com/
www.filemine.com/
www.shareware.com/
www.free.com
Raunalne i video igre su, u osnovi, t akoer raunalni programi, pa kod njihove kupovine put em
Int ernet a nema nekih veih t ehnikih specifinost i ili zaht jeva. No, razlike su ipak uoljive u
market inkom prist upu i polit ici prodaje t akvoga soft vera. Naime, zbog velike bojazni od pirat st va i
krivot vorenja igara, proizvoai ih radije dist ribuiraju na zat ienim CD-ima negoli njihovim izravnim
preuzimanjem s prodavat eljeva web mjest a. Uz t o, u pit anju su i st andardi video zapisa, koji u sluaju
video igara nisu ident ini onima za sluaj normalnih zapisa. To posebice vrijedi za Sonyjeve
PlaySt at ion igre.
No, t o ipak ne znai da se raunalne igre uope ne mogu kupovat i i online preuzimat i. Dapae,
puno je web mjest a s t akvom ponudom, meu kojima ist iemo one na adresama:
http://click.hot bot.com/direct or.asp
www.cheatheaven.co.uk/
http://price-search.net /games-games.ht m
www.computerandvideogames.com/
www.gamersinn.com/
www.hardcoregaming.com/
www.gamespot.com/
www.freegames.org/
129
www.sony.com/
www.free-games-net.com/
http://shell.rmi.net /~bwood/bwgames.ht ml
3.6.2.4 Raunala, komponente, prikljuci, potroaka elektronika...
Kupovat i raunala na st aromodan nain odlaenjem u fiziku prodavaonicu ne samo da nije
u modi (t o nije ni vano), ve zapravo znai kupovat i ih skupo. Stot ine, a moda i t isue
prodavaonica raunala, komponenat a, opreme, prikljuaka i ost alih ureaja iz kat egorije potroake
elekronike stvorile su takvu konkurenciju u kojoj je uvjet opst anka bit i jeft iniji. No, budui da se
cijenom ne moe ii do nule, trgovci informat ikom opremom pribjegavaju nekim drugim, gdjekad i
sasvim novim t rikovima kako bi privukli i, t o je jo vanije, zadovoljili i zadrali kupce. Zato ima
smisla raunala i srodne ureaje kupovat i put em Interneta.
IBM PRODAVAO LAPTOPE ZA DOLAR
Prologa se tjedna u IBM-ovom online duanu pojavila nevjerojatna ponuda
grekom su se neki modeli ThinkPad serije 1400 prodavali za samo jedan dolar.
Dakako, radilo se o pogreci i IBM je objavio kako nee moi isporuiti modele
kojima je cijena izmeu 1300 i 2300 dolara onima koji su ih platili samo jedan
dolar. No, kako su u Americi kupci dobro zatieni, IBM je odmah najavio kako e
se pokuati dogovoriti s dijelom korisnika o odreenoj naknadi, no s t im e
zasigurno bit i problema, jer su neki kupci naruivali i platili stotine ThinkPada...
Veernji list, 24. 01. 2000.
No, svaka dobra st rana uvijek ima i svoju prot ut eu. Tako je i u ovom sluaju: konkurencijom se
snizuju cijene i poveava kvalit eta usluge kupcu, ali je njemu ist ovremeno t ee doi do informacije
kome se obrat it i da bi najbolje proao. U obilju ponude kupac se moe vrlo lako zbunit i, dezorijent irat i
i nehot ice, u najboljoj namjeri, povui krivi pot ez. Sva je srea da i u Int ernet u ima dobrih ljudi
nezavisnih prat ilaca t rinih zbivanja i ocjenjivaa ponude. Bilo bi dobro da svaki kupac, a poglavito
onaj koji ne zna tono t o eli i t o mu zapravo t reba, navrat i na neko od web mjest a t akvih
arbit arskih tvrtki i pogleda njihove ocjene, usporedbe i sugest ije, pa makar ga to neto i kot alo.
Obino su novane naknade za st rune savjet e ovoga t ipa (ako se uope naplauju) got ovo neznat ne u
odnosu prema korist ima (utedama) t o se na t emelju njih mogu ostvarit i.
Najcjenjenijim se smatraju savjet i t ri int ernet ske ocjenjivake kue koje se bave raunalima:
Pri ceScan
,
Shopper.com
i
KillerApp
. Njihove su adrese redom:
www.pricescan.com
www.shopper.com/
www.killerapp.com
Ovi t rini suci pokrivaju prakt iki sve vrst e ponude, pri emu treba znat i da se na Int ernet u
raunala i srodni proizvodi mogu, naelno, kupovat i na et iri naina, odnosno iz et iri izvora:
- izravno od proizvoaa
- u virt ualnim supermarket ima
- na aukcijama
- od preprodavaa
130
Prednosti
su
kupovanja

izravno

od

proizvoaa
sljedee: njihove su cijene obino nie od
preprodavakih, est o nude mogunost i prilagoavanja nuenih proizvoda specifinim potrebama
korisnika, njihovi su proizvodi nerijetko najnoviji u svojoj klasi, t e, u pravilu, dost avljaju korisniku
najkvalit et niju i najopseniju dokument aciju.
S dr uge st rane,
nedostaci
su ovog naina kupovanja raunalne opreme t i to kupac nema usporedni
pregled nad ukupnom ponudom slinih proizvoda, pa moe lako pogrijeit i u odabiru ili nasjest i na
nekorekt nu propagandu nesavjesnih nudit elja vlast it e opreme.
Prednosti kupovanja u vi rtual nim supermarketima
ogledaju se u t ome t o kupac pri traenju
najbolje ponude moe komparirat i sline proizvode, t o moe od prodavat elja dobit i korisne savjet e, te
t o je na t im mjest ima repertoar ponude najvei.
Nedostaci
su kupovanja u virt ualnim supermarket ima t i t o upravo iroka lepeza ponude moe
zbunjivat i i to se ovdje obino nude mnogi neprovjereni bezimeni proizvodi, a njihovu je kvalit et u
t eko utvrdit i i st avit i je u odnos prema cijeni.
Kupovanje na aukcijama
iskazuje samo jednu ali vrijednu
prednost
na t aj se nain mogu
sklopit i za kupca vrlo povoljni kupoprodajni aranmani, esto neost varivi na bilo koji drugi nain.
Nedostaci
su, meut im, daleko brojniji: nerijetko se vlasnici na t aj nain ele rijeit i zast arjele i
nekvalit et ne opreme, moe se dogodit i da kupac sklopi i financijski lo aranman, jer je to rizik kojega
nosi svaka aukcija, a najvea je opasnost razmjerno velik rizik od prijevare kojemu su izloeni, prije
svih, neiskusni kupci.
Kupovati
se moe i od
preprodavaa
, t o nije nuno najgori nain, jer i on moe imat i svojih
prednosti
. One se javljaju onda kada preprodava nije puki meet ar, ve osnovnim nuenim
proizvodima dodaje i neku novu vrijednost . Isto t ako, preprodavai su dobro mjest o za kupovinu onda
kada se proizvoai ele rijeit i prekomjernih zaliha inae dobrih ili st andardnih proizvoda koje sami
nisu iz tko zna kojih razloga uspjeli rasprodat i, pa ih nude po snienim cijenama.
Potencijalni nedostaci
su kupovine od preprodavaa t i to je roba koja se nudi na rasprodajama u
pravilu ipak nie kvalit et e ili pak ima neke skrivene mane. S druge st rane, kada preprodavai
deklariraju da su dodali neku novu vrijednost osnovnim proizvodima i t ime opravdavaju njihovu viu
cijenu, t reba bit i oprezan i tono ispit at i o emu se zaist a radi i ima li t o ist inskog opravdanja.
Usporeujui sve mogue naine kupovanja raunala i slinih proizvoda put em Int ernet a, mogu se
izvui sljedei openit i zakljuci:
Izravno od proizvoaa kupovat e obino oni korisnici koji ve unaprijed t ono znaju t o ele i
mogu priblino ocijenit i koliko bi za to t rebali plat it i.
U virt ualnim informat ikim supermarket ima kupovat e oni kojima se ne uri, koji imaju vremena
za usporeivanje razliit ih ponuda i nisu vezani za specifini t ip raunala i/ili proizvoaa.
Na aukcijama bi t rebali kupovat i ljudi koji dost a znaju o raunalima, pa ih nije lako prevarit i i oni
koji su po prirodi kockari.
Od preprodavaa koji nude sniene cijene kupovat e lovci na popust e i pekulant i koji se nadaju
zaradit i na preprodaji povoljno kupljene robe. Od onih preprodavaa koji oplemenjuju originalne
proizvode trebali bi kupovat i informat iki znalci, koji mogu dobro ocijenit i t o to znai i koliko su
spremni plat it i za event ualna poboljanja.
Vaniji proizvoai raunala, s dobrom reput acijom, dobro su poznat i i iroj javnost i, a svaki od
njih ima, dakako, sasvim lako dokuivu web adresu, pa ih neemo posebno spominjat i. Moda ipak
t reba uinit i izuzet ak samo prema t vrt kama
Cisco Systems
i
Dell Computer Company
, prvenst veno
zbog vrt oglavog uspjeha t o su ga posljednjih godina ost varili elektronikim poslovanjem, koji je,
dakako, proiziao iz kvalit et e njihove ponude. Adrese su im jednost avne:
www.cisco.com/
www.dell.com/
131
Meu virt ualnim se supermarket ima obiljem i kvalit etom raunala i opreme ist iu ve spominjani
CompUSA
i
Cyyberi an Outpost
(vidi odjeljak 3.6.2.3.), t e jo nespomenut i
Internet Shopping
Network Computer Superstore
,
Mi croWarehouse
,
NECX
,
NetBuyer
i
PC Connection Online
Superstore
, t e njemaka t vrtka
PC Mall
, ije su adrese redom:
www.css.isn.com
www.microwarehouse.com/
www.necx.com
www.net buyer.com
www.pcconnnect ion.com
www.pc-mall.de/
Prakt iki nema openamjenske online aukcije na kojoj se ne t rguje raunalima i slinim
proizvodima. No, post oje i specijalizirane aukcije samo za trgovanje informat ikom opremom. Moda
najvanije meu njima su
CyberSwap
i
Surplus Aucti on
na adresama
www.cyberswap.com/
www.surplusauct ion.com/
Meu preprodavaima t o nude diskont nu prodaju zasigurno najvei i najvaniji je
Surplus Di rect
na adresi
www.surplusdirect .com
Preprodavaa koji nude dodat ne usluge i rjeenja na bazi t uih raunala ima izuzet no puno i
njihova vanost za pojedinog korisnika ovisi iskljuivo o karakt eru t ih pot reba. Zat o ne bismo posebno
ist icali nijednog od njih, jer t o ne bi moglo bit i na nivou opeg principa, ve se odluka o njihovu
izboru mora donosit i posebno, od sluaja do sluaja.
Elekt roniki proizvodi koji spadaju u klasu potroake elekt ronike, poput raznih prikljuaka,
t elevizora, radija ili video opreme, obino se vrzmaju negdje u blizini raunala. Nai e ih se u
virt ualnim supermarket ima, na aukcijama i kod preprodavaa.
No, ima ih i na prodajnim mjest ima t ipa trgovakih cent ara, a bogat st vom ponude ist iu se:
www.bodan.net /
www.ashoppingmall.com/
www.classicengland.co.uk/
www.point shop.com/
www.imall.com/
3.6.2.5 Turistiki aranmani, hotelske rezervacije, zrakoplovne karte...
Prednost i online kupovanja u uslunom sektoru vjerojatno su najvidljivije u sluaju t urist ikih
aranamana i kupovine putnih, prvenstveno zrakoplovnih, karat a, t e rezervacije smjetaja i
ugost it eljskih usluga. Kupac je kilomet rima, moda t isuama kilomet ara udaljen od onoga s kime
sklapa posao i od mjest a na kojem e se u blioj ili daljoj budunost i nai, a ipak sve t o ima na
dohvat ruke. Uzbudljivo je ve i samo surfanje po t urist ikim web st ranicama, jer se lako st jee
dojam osobne nazonost i na egzot inim mjest ima, at rakt ivnim plaama i zimovalit ima, otmjenim
hot elima i skupim rest oranima. Rijeju, virt ualna st varnost na djelu.
132
No, u ovom kompleksu int ernet skih djelat nost i nije u pit anju samo kako pot roit i slobodno vrijeme,
ve i kako udovoljit i zaht jevima modernog poslovanja u kojemu je kret anje, osnosno putovanje, jedna
od bit nih odrednica. A svima je dobro znano da put ovanje moe bit i velika muka, pa ak i
egzist encijalni rizik ako nije dobro organizirano. Da se i ne govori o trokovima. U svim t im
aspekt ima Internet nudi velike mogunost i.
Kao
prvo
, pregledom t urist ike ponude na webu pot iu se ideje o nainu koritenja slobodnog
vremena, provoenja duih i kraih odmora, t e zadovoljavanja ovjeku genet ski usaene znat ielje i
pot rebe za upoznavanjem novih krajeva, ljudi i kult ura.
Kao
drugo
, uvidom u cijene prijevoza, smjet aja, prehrane i raznih drugih usluga ovjek e moi
objekt ivno ocijenit i kakva je avant ura putovanja dost upna njegovu depu, t e kako e za ist i novac,
odabirom najpovoljnijeg ponuaa t urist ikih, prijevoznikih i ugost it eljskih usluga, ost varit i
maksimalnu osobnu korist .
Kao
tree
, uvjerit e se moe li i na koji nain zadovoljit i svoje specifine elje i pot rebe, ne
samo reakreat ivne, ve t akoer moda i zdravst vene, kult urne, religijske, znanst vene ili neke druge
prirode. Na webu se, naime, mogu nai najnevjerojatniji t ipovi t urist ikih usluga, koji mogu
zadovoljit i svaiji, ma kako ist anan ili egzot ian ukus.
Kao
etvrto
, potencijalni put nik ili t urist moe bit i vrlo operat ivan i uinkovit uz minimalan
ut roak vremena, energije, t ruda i novca organizirat i, sam ili uz pomo nekog od brojnih posrednika,
kompleksna putovanja, ne samo za sebe nego i za it avu obit elj ili ak skupinu ljudi ist ih potreba i
zaht jeva.
Kao
peto
, u sluaju da od nekog put ovanja, izlet a ili t urist ikog aranmana eli odust at i, iz bilo
kojih razloga, moi e to uinit i put em Int ernet a uz najmanje muke, neugodnost i i financijske tet e.
Kao
esto
, ni na koji nain, ak ni t elefonom, nije mogue t ako brzo i efikasno djelovat i kako se
moe put em Int ernet a kada t o nalae krajnja vremenska oskudica, pa ak uz to jo, event ualno, i
financijski dobro proi. Na web st ranicama avioprijevoznika, t uroperatora, t urist ikih agencija, hot ela,
restorana i ost alih slinih subjekat a nerijet ko se nude usluge u zadnji as koje mogu bit i realizirane
na obost ranu korist put nik (t urist , gost ) e dobro proi jer e dobit i kart u za avion ili kazalinu
predst avu, smjet aj u hot elu ili stol u rest oranu, moda i po povlat enoj cijeni, a davat elj usluge e
popunit i kapacit et e koji su, sluajno ili ne, ost ali slobodnima.
Na Int ernet u su se vremenom iskrist alizirale t ri skupine davat elja t urist ikih, prijevoznih i
smjet ajnih usluga:
et iri meunarodna gigant a, koji dre u aci najvei dio globalnog t rit a
niz t vrt ki od regionalnog i nacionalnog znaaja, koje surauju s etvoricom velikih (dodue, onda
i u onoj mjeri u kojoj to et vorki konvenira)
velika masa malih t urist ikih i srodnih poduzetnika koji nerijet ko djeluju sami, u svom t rinom
ut oit u, ali sa zadovoljst vom surauju s veim i velikima u svojoj brani.
Gi gant i u sferi int ernet skih t urist ikih, prijevoznikih i ugost it eljskih usluga su
Expedi a
,
Internet
Travel Network
i
Travel.com
, o kojima je ve bilo rijei ranije (vidi odjeljak 3.4.4.2.) i koji
funkcioniraju dijelom kao internet ski port ali, a dijelom kao t urist ike agencije, t e
Preview Travel
, kao
svojevrsna burza t urist ikih informacija koja djeluje na adresi
www.previewt ravel.com/
Velika skupina kompanija od regionalnog ili nacionalnog znaenja surauje s etvorkom, ali njene
lanice obino zast upaju int erese graana i vlada na podrujima na kojima djeluju, dakle ne ponaaju
se na ist o t rini nain.
Navest emo samo nekoliko sluajno odabranih primjera t akvih tvrtki koje se mogu nai na
sljedeim adresama:
133
Za podruje Japana: www.jnt o.go.jp/
Za podruje Irske: www.ireland.t ravel.ie/
Za podruje Nepala i Himalaje: www.nepal-net.com/t ravel.html
Za podruje amerikog
nacionalnog parka Yosemit e: www.greent ort oise.com/yosemite
Za podruje Norveke: www.t ourist.no/
Za podruje Cost a Rice: www.cost aricabureau.com/
Za podruje Amazone: www.explorat ur.com/
3.6.2.6 Kuanski aparati, bijela tehnika, kune potreptine...
Sve za dom i sve za kuu est i su slogani na mnogim t rgovakim web mjest ima. Pot encijalni
e se kupac moda nai u udu, ne znajui za kojeg se prodavaa opredijelit i. U naelu, opcije t o
mu se nude sline su onima za sluaj kupovine raunala i potroake elekt ronike: moe to uinit i u
vit ualnim t rgovakim cent rima, u specijaliziranim internet skim duanima, izravno od proizvoaa, na
aukcijama ili put em elekt ronikih oglasnika. U Americi je, uz to, est obiaj da se kuanski aparat i i
slini proizvodi iznajmljuju na odreeno vrijeme, to proizlazi iz velike mobilnost i stanovnitva i
brojnih sluajeva razmjerno kratkog, samo privremenog boravka na nekim lokacijama.
U Europi jo uvijek nije tako, a u Hrvat skoj pogotovu ne, ali to ne znai da uskoro nee t ako i bit i.
Proizvoai i prodavai kuanskih aparat a i pot rept ina, a posebice bijele t ehnike u otroj su
konkurenciji, t ako da su i u naem bliem i daljem susjedst vu, pa i kod nas ve uoljivi primjeri
nuenja posebnih pogodnost i kupcima iz inozemstva ili udaljenijih krajeva. Rast int ernet ske
korisnike populacije, a uz to i int enziviranje elekt ronikog t rgovanja tome e zasigurno pogodovat i.
Zato emo se u ovom odjeljku manje orijent irat i na sam in kupovine na daljinu, a vie na pripreme
t o mu t rebaju prethodit i, odnosno na st vari o kojima kupac t reba razmislit i prije no to se odlui za
online kupovanje.
Nekoliko ih zauzima ist aknut o mjest o:
prodajna cijena
t rokovi isporuke (dost ave)
jamstvo (garancija), t e mogunost reklamacije i povrat a robe
uvjet i i naini plaanja
Prodajna cijena.
Kuanski aparat i i pot rept ine spadaju u klasu robe iroke pot ronje, a ponuda je
t akve robe, kao to je dobro poznat o, prilino masovna. Budui da je konkurencija velika, prodajne
cijene u nekim sluajevima mogu prilino varirat i od jednog do drugog prodajnog mjest a, a prodavai
i t rgovci, uz to, nerijetko pribjegavaju razliit im akcijama pospjeivanja prodaje, poput rasprodaja,
sezonskih i prigodnih snienja cijena, posebnih popust a i pogodnost i svima ili samo nekim
kat egorijama kupaca, nagraivanju pot roaa it d. Zato bi svaki kupac prije odluke o kupnji t rebao
post upit i onako kako t o ini kupujui na konvencionalni nain proet at i mjest ima t o nude ist u ili
slinu robu, kako bi pronaao najprikladniju (najjeft iniju) ponudu. Upravo u t im sluajevima e
prednost i Int ernet a doi do punog izraaja, zbog jednost avne i brze dost upnost i brojnih prodajnih
mjest a izravno s lokacije korisnika, dakle bez njegova stvarnog et anja od jedne do druge,
geografski moda znaajno udaljene fizike prodavaonice.
Trokovi isporuke
su u uvjet ima elekt ronike trgovine prilino delikat na stvar. Naime, moe se
dogodit i da na njih kupac jednost avno zaboravi, jer ga na to nesavjesni prodava nije upozorio prije
kupovine. Zat o se o t im t rokovima ponekad govori kao o
skri veni m trokovima
, koje bi kupac
svakako morao imat i na umu. Nisu rijet ki sluajevi u praksi da su se, ak ne i samo neiskusni online
134
kupci, opekli i masno plat ili dost avu robe. Kada se radi o jeft inijim proizvodima, nije nikakvo
udo ako trokovi njihove isporuke nadmae, moda i vie put a, cijenu samog proizvoda. Korektni
prodavai zato bi morali upozorit i svoje klijent e na t aj problem i ponudit i im vie opcija isporuke
(primjerice, potom, put em pedit era ili drugih specijaliziranih prijevoznikih tvrtki, osobnom ili
vlast itom dost avom it d.). No, kupac je uvijek t aj koji mora dobro i precizno iskalkulirat i t o mu se vie
isplat i i ima li uope smisla t ako kupovat i kuanske aparat e, pot rept ine i sline art ikle.
Jamstvo ili garanci ja
o ispravnost i i prihvat ljivost i robe naruene online, dakle bez njenog
fizikog ili organolept ikog pregleda prije kupovine, t akoer je jedna od dubioza kupovanja put em
Int ernet a. Korekt ni bi i mudri prodavai morali na svome web mjest u vidno obznanit i kakve uvjet e i
polit iku jamstva prakt iciraju, je li povrat robe mogu bez veih komplikacija, t ko snosi t rokove
povrat a robe i njene zamjene, odnosno popravka, koliki rizik pritom snosi kupac, u kojem se roku
isporuena roba moe i/ili mora reklamirat i, kakav je njihov odnos prema event ualnim skrivenim
manama robe it d.
Poznato je da u razvijenim sredinama post oji jak drutveni pokret za zat it u pot roaa, a neke
neprofitne organizacije se o tome int enzivno brinu. Taj je prist up preslikan i u podruje
elekt ronikog poslovanja, pa tako, primjerice, kupac koji se osjea oteenim moe svoja prava
pokuat i ishodit i obraajui se nekoj od organizacija za zat it u prava pot roaa t o djeluju na
Int ernet u.
Jedna od takvih je
Better Business Bureau (BBB)
, neprofitna organizacija koja prat i i regist rira
sve prit ube podnijet e amerikoj Federalnoj t rgovakoj komisiji (Federal Trade Comission) ili
Dravnom odvjetniku (Attorney General), ili pak one naprost o iznijet e na bilo koji nain u javnost i,
t o se odnose na krenje prava pot roaa ili, openit o, nekorektno ponaanje t rgovaca. Objavljuje ih,
zajedno s moebit nim sankcijama prot iv opt uene st rane, na svojoj
crnoj Web listi
(Black Web).
BBB t akoer poziva graane i tvrt ke da joj izravno podnesu prijave za koje smat raju da ih nema
smisla pravno procesuirat i, ali ipak zavrijeuju pozornost pot roake zajednice. Takve se prijave
provjeravaju, a one osnovane obznanjuju. Ova je organizacija ve st ekla vrlo visoku reput aciju u
Americi i trgovcima nije nimalo drago nai se na njenim web st ranicama.
Int ernet ska je adresa t e organizacije
www.bbbonline.com
Uvjeti i naini plaanja.
Plaanja pri online kupovanju kunih potrept ina najee e se obavljat i
put em kreditnih ili debitnih kart ica, jer se ovdje obino radi o manjim novanim iznosima. O samoj
t ehnici plaanja pomou kart ica bit e vie rijei u kasnijem t ekst u (vidi odjeljak 3.8.3.1.). No, kada su
u pit anju kuanski aparat i i t zv. bijela t ehnika, cijene su vie, pa e nerijet ko bit i koriteni neki od
t radicionalnijih naina plaanja, poput got ovinskih ili bezgot ovinskih doznaka, posebice kada se radi o
kreditnim aranmanima, odgoenom plaanju, obronom plaanju it d. U novije vrijeme u uporabi je i
t zv.
di gitalni novac
, o emu e t akoer bit i vie rijei u t ekst u t o slijedi neto kasnije (vidi odjeljak
3.8.3.2.).
U svakome sluaju, kupac mora prije odluke o kupovini pomno razmot rit i opcije plaanja koje mu
t rgovac (prodava) nudi. Radi se o klasinim analizama, poput analize uvjet a kredit iranja (kamatna
st opa, vrijeme i dinamika ot plate, penali i zat ezne kamat e, i slino). Prijevare, obmane i zlouporabe u
procesima plaanja su, dakako, mogue, ali u razmjerno discipliniranom razvijenom svijet u ipak nisu,
kako svjedoi praksa, pret jerano est e i nisu prvenst veno t rgovci t i koji ih iniciraju. Zapravo,
prodavai financijski t rpe i vie, zbog nemarnih i zlonamjernih kupaca, pa upravo oni poduzimaju sve
t o je u njihovoj moi da post upke i procedure praanja uine to sigurnijima.
135
3.6.2.7 Hrana, pie, delicije...
Int ernet sko je t rit e, izmeu ost aloga, i raj za gurmane, pilce i znalce. Osim obinih,
svakodnevnih jela i pia na mnogim se web mjest ima nude razni specijalit et i, pikant erije i rarit et i.
Vie nego t onom pokazuje se doskoica da se ovdje moe nai sve t o je jest ivo i to se moe popit i,
svialo se t o nekome ili mu se gadilo.
Premda se u tehnikom smislu online kupovanje jela i pia gotovo uope ne razlikuje od kupovanja
bilo ega drugoga put em Int ernet a, ipak zbog specifinost i ove vrst e robe kupci moraju uzet i u obzir
neke vane injenice:
Nai n i sporuke.
Neka se prodajna web mjest a ponaaju t radicionalist iki narueno dostavljaju u
kuu. Udaljenost kupca od duana (rest orana, skladit a it d.) tada je od presudnog znaenja i takva su
web mjest a, naelno govorei, lokalnog karakt era. Neki drugi online prodavai hrane i pia
organiziraju vlast it u dost avu i na veim udaljenost ima, dok neki posluju po itavu svijet u i nerijet ko
korist e usluge generalnih ili specijaliziranih t ransport era. Najrjei su, ali ipak ne i rijet ki, sluajevi oni
u kojima se prehrambeni art ikli i pia naruuju put em Int ernet a, a kupac ih preuzima u fizikoj
prodavaonici, distribucijskom cent ru ili skladit u. U Americi je danas pomodna stvar naruit i
Int ernet om jelo s radnog mjest a i pokupit i ga na povrat ku kui.
Plaanje/neplaanje dostave.
Premda nije malen broj online prodavaa prehrambenih proizvoda i
pia koji usluge dost ave naplauju, zamjet an je t rend irenja besplatnih usluga t e vrst e, jer se t rokovi
dost ave mogu kompenzirat i snienjem t rokova u drugim, posebice popratnim prodajnim akt ivnost ima
(primjerice, smanjen broj prodajnog osoblja, manji prodajni prost or, utede u energiji it d.).
Prodajni asortiman.
Kao i u klasinoj prodaji, u online prodaji hrane i pia postoje svatarske i
specijalizirane prodavaonice. Opredjeljenje za neku od njih ovisno je o pot rebama, odnosno eljama
kupca.
Ci jene.
Segment hrane i pia jedan je od onih u kojima su razlike u cijenama robe nuene na
raznim mjest ima vie nego oigledne. No, cijena sama za sebe ipak ne bi smjela zavest i online
kupca; on, naime, ne smije smet nut i s uma da kvalit et u nekih vrst a ove robe, posebno one lako
pokvarljive, ipak ne moe organolept iki, izravnim uvidom, utvrdit i. Nadalje, cijene koje iskazuju
t rgovci najee su samo prodajne cijene, pa se ne smiju zanemarit i i event ualni dodatni t rokovi,
posebice kod kupovanja od inozemnih prodavaa (carina i ost ale dadbine, transportni t rokovi,
t rokovi uvanja i posebnog tret iranja pokvarljive robe it d.).
Mogunosti i trokovi povrata neodgovarajue robe.
Vjerojat nost da roba iz ove kat egorije nee
ispunit i oekivanja kupca puno je vea nego kod nekih drugih klasa art ikala, pa osobit o pozornost
t reba obrat it i uvjet ima pod kojima se ona moe reklamirat i i, ako je pot rebno, vrat it i kupcu. Savjest an
prodava o t ome e kupca det aljno informirat i na svojim web st ranicama, a ako to nije t ako, a kupac je
posebno zaint eresiran da ba na t om mjest u neto kupi, morat e pot rait i naina da s prodajnim
osobljem st upi u izravan kont akt (najee t elefonom ili elektronikom potom) i raspita se o st anju
st vari.
Postojanje/nepostojanje mogunosti skl apanja dugoroni jih kupoprodajni h aranmana.
Brojni su primjeri u kojima online prodavai hrane i pia svojim vjernim kupcima nude neke posebne
pogodnost i, meu kojima i st anovite vrst e dugoronijih kupoprodajnih aranmana. Jedan od t akvih su
t zv.
vi rtualne potroake karti ce
. U t akvu kart icu to je zapravo svojevrst an ekranski dokument ,
odnosno web st ranica kupac unosi po volji mnogo raznih proizvoda, a kada zakljui da je naruio
sve, poslat e kart icu na likvidaciju i plat it i ukupan iznos. Dakako, prije zakljuivanja i likvidacije
t akve kart ice kupac moe jo jednom razmotrit i t reba li mu zaist a sve t o je u kart icu ranije upisao i
ima li dovoljno novca da t o plat i, te po elji odust at i od nekih art ikala ili ak cjelokupne kupovine.
Premda je virt ualna, ova se kart ica korist i gotovo jednako kao i st varna potroaka kart ica.
136
TO EMO DANAS KUHATI ?
Sjetite se samo koliko Vam je puta ovo pitanje postavila Vaa najmilija i koliko ste
vremena zajedno potroili (a mogli ste ga daleko bolje iskoristiti!) mozgajui kako
na nj odgovoriti!
Internet Vam i u tom smislu moe biti od pomoi nudei svoje usluge i odgovore;
potraite neko od gastronomskih web mjesta, proitajte ponuene kulinarske
recepte, otiite na trnicu, potroite koju kunu i sauvajte branu idilu (i vlastiti
eludac).
Preporuljive adrese:
http://food.epicurious.com/
www.foodwinemag.com
www.kraftfood.com
Neke zanimljivije int ernet ske adrese u ovom segment u online kupvine su sljedee:
Hrana (uobiajena):
www.cybermeals.com/
www.net grocer.com/
www.dot food.com
www.foodanddrink.co.uk/
http://food-drink.q.co.nz/
www.romafoodedrink.it /
www.mcdonalds.com/
Pia (uobiajena):
www.rum.com/
www.fsz.brne.hu/
http://budweiser.com/
www.virt ualvineyard.com/
Specijalit et i:
www.ever-delicious.com/
www.gourmet market .com/
www.freshcaviar.com/
www.great food.com/
www.gourmet -world.co.uk/
137
www.gracegourmet .com/
http://gourmet sales.com
www.courvoisier.com/
www.cajun-world.com/
www.koshergrocer.com/
PRVO VINO NA INTERNETU
Talijanski vinar Marco Caprai odluio je vino Nero Outsider 98 prodavati samo
preko Interneta, ime e to vino postati prvo koje je dostupno samo u on-line
prodaji. Nero Outsider je crni pinot, s ijim se okusom eksperimentiralo tijekom 15
mjeseci. Zamisao je dola od tvrtke Arnaldo Caprai, na ijem se Web mjestu
prodaje samo 1000 boca vina Nero Outsider po cijeni od 61.97 eura.
Online, Jutarnji list, 29. 04. 2000.
Uz obina web mjest a za prodaju hrane i pia zanimljiva su ona to nude razliit e savjet e u svezi
s hranom i prehranom, t e piima i pijenjem. Neka od zanimljivijih su ona na adresama:
www.gourmet world.com/
www.foodwine.com/
www.gourmet faremagazine.com/
http://food.epicurious.com/
www.gourmet coffeeclub.com/
http://gourmet -grocer.com/
http://diabet icgourmet .com/
www.healthy-gourmet .com/
www.beerinfo.com/
http://home.about .com/food/
3.6.2.8 Lijekovi, medicinski materijal, medicinska oprema...
Lijekovi su vrlo prodajna i profit abilna roba, ma koliko t o sarkast ino zvualo. Zbog t oga ne udi
t o je Int ernet preplavljen ponudom pravih i homeopat skih (medicinski nepriznat ih, ali ne i
zabranjenih) lijekova. Njihova je ponuda pod snanim ut jecajem zakonske regulat ive u zemlji odnosno
regiji iz koje dolazi, ali i u lokalnoj sredini kupca. Zat o nisu rijet ke konflikt ne sit uacije, posebice onda
kada se radi o tzv. tvrdim lijekovima (narkot icima, sedat ivima, cit ost at icima i sl.), jer se dogaa da su
neki od njih u odreenoj sredini u slobodnoj prodaji, a u nekoj drugoj ne. Poznat o je da su, primjerice,
propisi o lijekovima u Sjedinjenim Dravama puno liberalniji negoli u veini drugih zemalja, a
upravo t amo je i njihova ponuda najvea.
Zbog t oga se pot encijalni kupac mora pot anko informirat i o farmaceut skoj zakonskoj regulat ivi u
svojoj sredini, kako ne bi, makar i nehot ice, uinio prekraj ili prijest up kupujui lijek koji se negdje
drugdje slobodno prodaje a u njegovoj zemlji ne, t e doivio neugodnost i, komplikacije i materijalne
138
t et e. Taj je problem jo ozbiljniji onda kada kupac zapravo ne zna od koga kupuje lijek, to se u
virt ualnom int ernet skom prost oru moe lako dogodit i. Zbog t oga se u ovoj vrst i online kupovanja
preporuuje primjeren oprez.
Posebno su pit anje lijekovi koji se prodaju samo na t emelju lijenikoga recept a. Zbog izuzetno
velike varijabilnost i propisa to reguliraju t u mat eriju u pojedinim lokalnim sredinama, int ernet ska
prodaja t akvih lijekova uvelike je oteana. To pogoduje razvitku crnih trit a, kakvih u Int ernet u
zasigurno ima, a na kojima se lijekovi zapravo neispravno deklariraju ili jednostavno vercaju. No, o
t akvim devijacijama na ovome mjest u neemo govorit i, a indirekt no emo ih obradit i u odjeljku o
kriminalnim int ernet skim akt ivnost ima (vidi odjeljak 3.16.).
S medicinskim mat erijalom i opremom sit uacija je neto jednost avnija, jer t o ipak nije t ako
delikatna roba kao t o su lijekovi i ost ali farmaceut ski pripravci. Zat o su mjest a na kojima se t akvi
proizvodi mogu kupit i na Int ernet u izuzetno brojna.
Slijedi niz zanimljivijih int ernet skih adresa na kojima se, pod odreenim uvjet ima i uz odreena
ogranienja o kojima je bilo rijei u prethodnom t ekst u, mogu nabavit i (kupit i) proizvodi iz ove
skupine:
Farmaceut ski proizvodi:
http://pharminfo.com
www.medscape.com/
www.drugsinfofile.com
www.nida.nih.gov/
www.cat alogsfreecatalogs.com/drugs
www.london-drugs.com/
www.allnat uraldiet.com/
www.global drugs.com/
www.yahoo.com/r/dg
www.apotheke.com/
www.apoth.de/
http://pharma.seit en.de/apotheken
http://gesundheit st empel.de/
www.regiopharm.ch/
Medicinski mat erijal i oprema:
www.solumed.com/
www.medplanet .com/
www.medmarket .com/
www.medsales.com/
www.medst ore.com/
http://medizin.li/
www.medicalresources.com
www.medmart.com/
139
www.homehealt hdepot .com/
www.auct ionmed.com/
http://medmarket auct ion.com/
www.usedwheelchairs.com/
www.medbi ds.com
www.t aiwant rade.com/medical
3.6.2.9 Odjea, obua, modni artikli...
Kada su u pit anju odjea, obua, modni i slini art ikli, problem je pri njihovu online kupovanju u
neku ruku slian onome t o se javlja u sluaju prehrambenih proizvoda. Odjea i obua se, dodue, ne
kvari t ako lako kao hrana, ali je ljudi ipak vole osobno isprobat i prije kupovanja, djelomino zat o da bi
vidjeli kako im t o stoji, a djelomice i zat o to konfekcijski brojevi ipak, unato svim deklaracijama,
nisu sasvim st andardizirani. Poznat o je, primjerice, uvjerenje proist eklo iz iskust va kupovanja da su
t alijanski brojevi cipela manji od njemakih, a amerika nomenklat ura potpuno drugaija od europske.
IZAZOVNA ODJEA HIT WEB TRGOVINE
Web trgovina nije samo praktina. Anonimnost koju nudi takav nain kupnje
ohrabruje mnoge koji se koritenjem Interneta odluuju za izbor mnogo slobodnijih
modela. Ako ste i sami katkad eznutljivo gledali neki odjevni predmet za kojim
niste imali hrabrosti izravno posegnuti u izlog, probajte putem Interneta tamo vas
zbog toga sigurno nitko nee poprijeko gledati. Trenutano su, prema rijeima on-
line trgovaca, pravi hit minimalist iki enski odjevni predmeti, posebice egzotino
intimno rublje, koje, skriveni iza zaslona svojih raunala, sve hrabrije naruuju
njihovi partneri.
Online, Jutarnji list, 29. 04. 2000.
Takva sit uacija donekle smet a razvit ku int ernet ske t rgovine odjeom i obuom, ali ona se ipak
ne da. Naime, brojne provedene analize int ernet skog t rit a pokazuju da je t aj segment , unato
svemu, jedan od najrazvijenijih, posebice kada je u pit anju enska klijent ela. Tome je vjerojat no
uvelike pridonijela na Zapadu snano uvrijeena kult ura kupovanja put em klasinih kat aloga, to je, s
obzirom na navedene pot ekoe, prilino slino online kupovanju.
Sa st ajalit a kupca vano je da web mjesto na kojemu e kupovat i bude bogat o grafikom, pa
event ualno i animacijom, to nije i ne mora nuno bit i sluaj pri kupovanju nekih drugih vrst a robe.
Ist o t ako, vana je i ist initost i t onost informacija koje prodava obznanjuje, a t akoer moda i vie
nego bilo gdje drugdje mogunost reklamiranja i povrat a neodgovarajue robe.
Odjeu, obuu i sline art ikle kupac moe pronai na razliit im vrst ama prodajnih web mjest a.
Najee su t o web mjest a st varnih (fizikih) robnih kua i njihovih lanaca, stvarnih prodavaonica i
t rgovakih cent ara, ali sve je vie prodajnih mjest a koja funkcioniraju samo na Int ernet u, poput
virt ualnih duana i prodajnih ili dist ribucijskih int ernet skih cent ara. Jedna od vanih zajednikih
karakt erist ika svih t ih prodajnih mjest a, ma kojoj vrst i pripadala, este su rasprodaje, sezonske,
prigodne ili poduzete iz nekog treeg razloga. Ne treba, dakako, posebno obrazlagat i kakvo je njihovo
znaenje za svakog kupca, a Int ernet im, svojim specifinim tret iranjem prostora i vremena, uvelike
olakava pronalaenje t akvih povoljnih ponuda i prilika.
140
Neka vienija web mjest a na kojima se moe kupovat i svakodnevna, ali i modna i ot kaena
odjea su:
Odjea (uobiajena):
http://clothing.net /
www.imall.com
www.bit t ersweet bout ique.com/
www.a1clot hing.com
http://dmoz.org/Shopping/Clot hing/
www.cool-clothes.com/
www.clot hingbids.com/
http://clothing-auct ions.it go.com/
http://womensclot hing.com
www.clot hing-stores-online.com
www.diesel.com
Odjea (modna):
www.modait alia.net
www.modenow.it
www.lamodefrancaise.t m.fr/
www.fashion.net /
www.moda.com.pl
www.moda.de
www.moda.ru
www.modain.it /
www.albamoda.de/
www.fashionparades.com.au/
Obua:
www.shoesont henet .com
www.onlineshoes.com/
www. worldshoeout let .com/
www.gat ewayshoes.com/
www.shoeworld.com/
www.shoes.com
www.shoes-4-u.com/
www.payless.com/
www.nike.com/
www.reebok.com
141
3.6.2.10 Kozmetika, parfemi, nakit...
U nizu proizvoda o kojima je u posljednjih nekoliko poglavlja rije, moda su najdelikat niji, s
obzirom na njihovu primjerenost online kupovanju, upravo art ikli iz ove skupine.
Naime, kupovanje hrane na nevieno je problemat ino zbog toga to se ne moe organolept iki
iskuat i, ali su, s druge st rane, propisi o uvjet ima njenog stavljanja u promet prilino rigorozni, pa je
ve t o samo po sebi izvjesno jamstvo za kupca da nee bit i prevaren. U sluaju odjee i obue,
zamjena art ikala neodgovarajuih svojst ava (veliine, dezena, kroja it d.) prilino je uobiajen
post upak u tradicionalnoj trgovini, pa se on u odreenoj mjeri preslikava i u sferu elektronikog
t rgovanja. Kupac je, dakle, i pri kupovini robe t e kat egorije robe razmjerno dobro zat ien od moguih
t et a i prijevara.
No, kada su u pit anju kozmet iki preparat i, parfemi, nakit i slini art ikli, sit uacija je bit no
drugaija. Naime, t akvi se proizvodi, izrijekom ili implicitno, slubeno ili neslubeno, smatraju vie ili
manje luksuznom robom, pa se pret post avlja, obino preutno, da kupac moe, pa ak i mora snosit i
st anovit rizik od neadekvatne kupovine po principu sam si je kriv. Dakako, t o nije uvijek i sasvim
korekt no st ajalit e, ali jest vrlo est o prisut no u praksi, i od njega se ne moe pobjei. Zat o kupac pri
kupnji robe iz ove klase mora bit i maksimalno oprezan.
RAUNALNI MIRISI
Koristei visoku tehnologiju i stari pogrebi-i-pomirii koncept, mala tvrtka
DigiScent namjerava dovesti mirise do raunala. Cijeli je sustav zasnovan na
ScentStream softveru koji prenosi upute malom ureaju za proizvodnju mirisa,
nazvanom iSmell. Taj ureaj ima ugraen osnovni skup miriljivih ulja, a njihovim
mijeanjem u odgovarajuim omjerima mogu se proizvesti svi drugi mirisi.
Kako bi osigurala autentinost mirisa, tvrtka je kreirala Scent Registry, odnosno
digitalne zapise tisua mirisa koje tvrtka namjerava licencirati razvijateljima kako bi
ih oni integrirali u svoje proizvode, poput igara, web stranica, oglasa, filmova i
glazbe.
Bug, br. 84, studeni 1999.
Dosadanja, dodue ne preobilna iskust va u online kupovanju t akvih art ikala pokazuju da je sa
st ajalita kupca najbolji i najsigurniji prist up sljedei: prvu kupovinu dobro je obavit i na klasian
nain, u tradicionalnoj prodavaonici, a pokae li se da je odluka o kupnji bila dobra, sljedee nabavke
realizirat i put em Int ernet a. Takav prist up odgovarat e u prvome redu relat ivno konzervat ivnim
kupcima, koji nisu skloni eksperiment ima i aranju od proizvoda do proizvoda. Oni drugi, pak, i
t ako su hazarderi skloni rizicima, pa e event ualne promaaje pri kupovini razmjerno lako podnijet i.
Unat o svim navedenim, uvjet no reeno, komplikacijama, kupovina art ikala iz kat egorije
luksuznih (ili zaist a luksuznih) proizvoda na Int ernet u naprosto cvjet a. Web mjest a na kojima se
t akva roba nudi su ve danas izuzetno brojna, a broj im se poveava, figurat ivno, iz dana u dan. Zat o
izbor adresa koji nudimo, a na kojima se t akvi proizvodi mogu nai, nikako ne t reba smatrat i najboljim
i definit ivnim, ve samo vie ili manje reprezentat ivnim uzorkom ili slikom st anja akt ualne
internet ske ponude u t om segment u elektronikog t rit a.
142
Evo tog popisa:
Kozmet ika:
www.lorealcosmet ics.com
www.mbk-cosmet ics.com/
www.dupet it .de/
www.prot ocolcosmet ics.com/
www.greeninfo.dk/kosmet ik.ht m
www.kosmet ikerin24.de/
www.colose.at /
www.bodyandhealth.ch/
Parfemi:
www.parfume.net /
www.leparfum.com/
www.parfumesdirect.com/
http://kenzo-parfume-det e.fragrancezone.net /
www.aaaperfume.com/
http://parisfragrances3.safeshopper.com/
http://parisfragrances4.safeshopper.com/
www.parfum-an-2000.com/
www.rothenst ein.com/
www.perfumemart .com/
www.duft store.com
www.parfume.de.cx/
www.galimard.com/
Nakit :
www.jewleryweb.com
www.jewelrycombine.com/
www.carefreegold.com/
www.all-diamonds.com/
www.t iffany.com
www.goldsmit hlucerne.com/
http://homest ead.com/elit ejewlery
http://ajewelryst ore.com/gallery.ht m
www.kjewelers.com/
143
3.6.2.11 Djeje igrake, kolski pribor, oprema za bebe...
Jedan od segmenat a int ernet skog t rit a na kojima se ostvaruju najvii profit i jest segment
proizvoda namijenjenih djeci i mladei. U prvome redu, t u se radi o igrakama, ali ist o t ako i o opremi
za malu djecu, t e kolskom priboru i igrama za djecu st arijih uzrast a. Prodaje se i kupuje sve i sva,
ponekad i sumnjivih vrijednost i. Na Zapadu su se zbog t oga u posljednje vrijeme rasplamsale
rasprave o zdravst venim, edukacijskim, et ikim, psiholokim i drugim aspekt ima ove vrst e trgovanja.
Razvijen je itav pokret za zat it u djece i rodit elja, u okvirima kojega djeluju brojne neprofit abilne
udruge i asocijacije pot roaa, ali, to je za svaku pohvalu, i neki vei t rgovci igrakama i slinim
art iklima.
Jedan od takvih je popularna virt ualna t rgovina
eToys
, ije Web st ranice ukljuuju vrlo precizne i
jasne informacije o jamstvu i moguem povrat u elekt roniki kupljene robe (djeje igrake). Radi se
doist a o oglednom primjerku web mjest a, a moe ga se nai na internet skoj adresi
www.et oys.com/shopping/etoys.ht ml/faq.ht ml
Slino tome, najvei lanac prodavaonica igraaka u SAD
ToysRUs
na svojem web mjest u,
pod opcijom Shop Smart, nudi popis zabranjenih igraaka i onih to su oznaene kao sumnjive, uz
mnotvo korisnih informacija o edukacijskoj i uporabnoj vrijednost i razliit ih doput enih i
preporuljivih igraaka. Zanimljive su i neke neprofitne dobrot vorne organizacije koje put em svojih
web mjest a prikupljaju rabljene igrake i besplatno ih nude djeci kojoj ih roditelji ne mogu priut it i.
Na ovome mjest u smat ramo oport unim napomenut i kako se iza nekih sasvim nedunih i
simpat inih naziva web mjest a ponekad kriju virt ualni duani sa seksi igrakama, odnosno
pomagalima, koja, dakako, na ovome mjest u neemo obraivat i, jer nisu za djecu (ali emo t o ipak
uinit i kasnije, vidi odjeljak 3.15.).
kolski se pribor na Int ernet u prodaje obino u okviru virt ualnih knjiara, supermarket a, t rgovakih
cent ara ili nekih drugih t ipova prodavaonica, ali mogu se nai specijalizirane prodavaonice kolske
opreme, u kojima se, obino vrlo povoljno, nudi kolski pribor. Pod odrednicom Sredst va za uenje
najee se nude softverski alat i za online ili daljinsko uenje.
Mnot vo je specijaliziranih int ernet skih duana u kojima se prodaje oprema za djecu najmlae
dobi, za novoroenad ili bebe. U njima se nude brojni predmet i neophodni djeci i rodit eljima, ali i
mnotvo triarija bez kojih se sasvim dobro moe, ali koji ipak imaju svoje revne kupce.
Slijedi izbor int ernet skih adresa prodavaonica za djecu i rodit elje.
Igrake:
www.t oylinks.com/toyst ores
www.t oysrus.com/
www.et oys.com/
www.t oysfortot s.org/
www.drt oy.com/
www.discoveryt oysinc
http://cntoys.vstoregames.com/
www.dollsdollsdolls.com/
www.t oymania.com/
www.t pys-online.de/
www.411t oys.com/
144
http://store.disney.com/
www.kiddst oys.co.uk/
www.spacet oys.com
www.lego.com
www.t oysources.t w/
www.t oysoldiers.net /
kolski pribor i oprema:
www.execpc.com/learnto/
http://learningt oolscompany.com/
www.e-learningt ools.com/
www.online-learning-t ools.com/
www.learningware.com/
Oprema za bebe:
www.baby-place.com/
http://coolbaby.epinions.com/
www.babyequipment hire.com/
http://kiddyrent s.com/
www.kims.co.uk/
www.mwort h.com/baby.ht m
www.t hebabiesplanet .com/
www.parent zone.com/
www.babyexchange.com/
www.happybaby.qpg.com/
3.6.2.12 Sitni pokloni, suveniri, razglednice, estitke...
Dobar obiaj poklanjanja sit nih darova, slanja est it aka i razglednica, t e kupovanja suvenira i
slinih zgodnih st varica u int ernet skom okruenju i vremenu dobiva neke pot puno nove dimenzije.
Mnogi virt ualni duani to nude t akve korisne sitnice prije svega bit no obogauju njihovu ponudu i
dost upnost kupcima iz udaljenih krajeva. Nije, primjerice, ni najmanji problem kupit i ogrlicu od
koljaka na Havajima, ukras od ada u Kini ili rukavice od t uljanove koe na Aljasci iz vlast itog
doma, recimo, u Dugom Selu. Ovakve su mogunost i vjerojat no prvi otkrili kolekcionari, koji su
danas organizirani u brojne int ernet ske klubove unutar kojih kupuju i prodaju razne predmet e,
razmjenjuju t rofeje, raspravljaju o njima zanimljivim t emama i slino.
No, t o nije sve. Prodavai raznih poklona i slinih st vari nude i razne dodatne usluge, koje su u
st varnom svijet u t eko ili ak nikako ost varive. Brojni su primjeri web mjest a na kojima se moe
kupit i, a nerijetko i besplatno poslat i virt ualna est itka ili razglednica nekome na drugom kraju
svijet a. Takve razglednice i est itke obino nisu skromne poput onih obinih, ve mult imedijske
grafike, animirane, snimljene digit alnom kamerom t e popraene odgovarajuim zvukom ili glazbom.
Nadalje, nude se i mogunost i ne samo promptnog slanja est it ke ili poklona, ve i odgoenog na
145
odreeni dat um u (blioj) budunost i primjerice, za dva dana ili t ri t jedna. Takva web mjest a obino
vrve podsjeanjima na neke znaajnije dat ume (vjerski blagdani, nacionalni i meunarodni praznici,
obljet nice, dat umi posveeni nekim posebnim prigodama it d.), t e mame online kupca da upravo u
t akvim prigodama neto kupe za sebe ili poalju nekome drugome.
POSMRTNI E-MAIL
Moete li poslati posmrtnu poruku? Odnedavno moete. Na adresi
http://finalthoughts.com moete pohranit i oprotajne poruke vaim voljenima ili
osobama koje mrzite koje e im biti poslane nakon vae smrt i. Osniva sitea, 30-
godinji Amerikanac M. Krim, doao je na tu ideju kad je njegov zrakoplov uao u
turbulenciju. Krim je tada poelio napisati i poslati oprotajne poruke, a ideju je
kasnije unovio.
PC Chip, br. 56, sijeanj 2000.
Postoje web duani ovoga t ipa usko specijalizirani za prodaju t ono odreenih art ikala ove vrst e,
ali daleko su brojniji svat arski duani u kojima se gdjekad moe nai sve to t i srce zaeli.
Slijedi popis nekoliko adresa zgodnih duana s osebujnom ponudom robe ove vrst e. Zabavno ih je
obii ak i kada ne osjeate pot rebu za bilo kakvim trgovanjem, ali najee e vam se oni sami
nametnut i i isprovocirat i vas da neto kupite za sebe ili poaljet e nekomu drugomu.
www.virt ualpresent s.com/
http://gift s.it go.com/
www.redenvelope.com/
http://present picker.com/ppp/
http://giftmania.com/
www.gift t ree.com/
http://gift s24.com/
www.agift ery.com/
www.alt gift s.org/
http://cards.eesit e.com/
www.123greet ings.com/
3.6.2.13 Glazbeni instrumenti, note, pojaala, razglasi...
Teko da se moe nai ma i jedna int eresna skupina koja svoje pot rebe ili zaht jeve ne bi mogla
zadovoljit i, u veoj ili manjoj mjeri, put em Int ernet a. A kada je u pit anju t ako velika zajednica
srodnih dua kao t o su glazbenici, profesionalci ili amat eri, stvaraoci, reprodukt ivci ili naprosto
oboavat elji glazbe, onda ne zauuje t o je ponuda int ernet skih sadraja namijenjenih zadovoljavanju
njihovih int eresa upravo zapanjujua.
Nudi se sve t o je ljudska ruka proizvela, a t o ima ikakve veze s glazbom, sviranjem, pjevanjem
ili sluanjem. Vjerojat no nema vanijeg proizvoaa inst rumenat a i elekt ronikih i slinih glazbenih
pomagala koji nema svoje web mjesto na kojemu det aljno prezent ira svoju ponudu. Brojni su i t rgovci
glazbalima i opremom, a na t om segment u t rit a svoje su utoit e pronali i izdavai not nih zapisa,
146
glazbene lit erat ure i asopisa. Nerijet ko e se ovdje uz osnovnu ponudu nai i ponuda poduke u
sviranju razliit ih inst rumenat a, ponaanju i dogaanjima u
show businessu
, razne pikant erije.
Posebno su zanimljiva elekt ronika t rit a, aukcije i burze rabljenih inst rumenat a i glazbene
opreme, na kojima se ponekad mogu nai i vrlo vrijedni, ant ikni i rarit et ni primjerci. Pomalo je
paradoksalno, ali t akvo obilje ponude moe u nekim sluajevima predst avljat i zapravo problem za
pot encijalnog kupca, jer se u mnotvu informacija kojima biva obasut nije uvijek lako snai. No,
onima koji t ono znaju t o ele od velike e pomoi bit i kat alozi, savjet i i potroaki vodii kakve
nudi veina int ernet skih pretraivaa, a i pojedini ponuai proizvoda ove vrst e.
U nast avku navodimo niz korisnih adresa web mjest a s ponudom glazbenih inst rumenat a, opreme i
pribora.
Glazbeni inst rument i:
www.411-music.com/
www.usedmusicalinst rument s.com/st ore-list.htm
www.t hingsmusiacl.com/
www.harmony-central.com
www.basicmusic.net /
www.music-inst rument s.co.uk/
www.americanet .com/Classified/music.ht m
www.maest ronet .com/
www.musicindust ries.com/
www.usedguit ar.com
www.fender.com/
www.yamaha.com
www.gi bson.net /
www.selmer.com
www.st einwaymusical.com/
Glazbena oprema, not e i pribor:
www.music123.com/
www.411-music.com/
http://acoust icamplifiers.webworld-home.com/
www.guit arnot es.com/links/
www.mirageamp.com
www.ishibashi.co.jp/webshop/amp
www.marshallamps.com/
www.qscaudio.com
www.vint ageamps.com/
www.fretmill.com/
147
3.6.2.14 Sportska i fitness oprema, hobby, rekreacija, zabavne igre...
Sport je vana ljudska akt ivnost sama za sebe, a i stoerni je segment akt ualnog t renda pot icanja
zdravog naina ivljenja, brige o fizikoj kondiciji i rekreat ivnih fizikih akt ivnost i st anovnika urbanih
sredina, popularnog posvuda u svijet u. To, dakako, ima odraza i u Int ernet u, gdje su web mjest a t o
nude razliit u sport sku i fitness opremu, pot rept ine za razne vrste hobbyja i rekreacije, t e drutvenih i
zabavnih igara vie nego brojna.
Proizvodi i usluge iz ove klase nude se putem specijaliziranih web mjesta, internet skih trgovakih,
pot roakih i distribucijskih cent ara, t e aukcija i elekt ronikih oglasnika. Savjet i kojih bi se pri
kupovini art ikala ove vrst e t rebali pridravat i mudri i oprezni online kupci vie-manje su ident ini
onima to vrijede za kupovinu veine ost alih roba: t reba posebno pripazit i na jamst va glede ispravnost i
i upot rebljivost i nuene opreme, na t rokove isporuke odnosno dost ave i na mogunost i povrat a
neodgovarajue robe.
Izbor adresa dobrih web mjest a s generalnom ponudom proizvoda i usluga vezanih uz sport ,
rekreaciju i fit ness bio bi sljedei:
www.sportfit .com/
www.sport-fit ness.de
www.bodyt rends.com/
www.fit nesszone.com
www.fit nesslink.com/
www.vit asave.com/
http://sport s-supersit e.com/
www.sport sscape.com
www.sport ingauct ion.com
www.onlinesport s.com/
www.int ernutriasport s.com/
www.fit science.com/
www.gophersport .com/
www.undergroundsport s.com
www.millenniumsport fit ness.com/
FITNESS PUTEM INTERNETA
Tvrtka iFIT.com predstavila je ureaje za fitness koje je mogue nadzirati putem
Interneta. Ureaji se prvo prikljue na osobno raunalo koje je spojeno na Internet.
Potom se treba spojiti na web mjesto tvrtke iFIT.com na kojemu se moe odabrati
osobni program za rad, po elji i u audio ili video formatu. Tijekom vjebanja
raunalo nadzire rad, no iza raunala nalazi se i pravi trener koji moe uskoiti
po potrebi. Virtualni osobni trener buduim e generacijama zamijeniti odlazak u
fitness dvorane.
Adresa:
www.ifit.com
Online, Jutarnji list, 19. 04. 2000.
148
Za pojedine sportove i vidove rekreacije postoje specijalizirana web mjest a poput sljedeih:
www.bikeworld.com/
www.igogolf.com/
www.t ennis-warehouse.com
www.advent uresport s.com/
www.k2sport s.com/
www.motort rax.com
www.recreat iontherapy.com/
www.rockies.com/
www.mount ain-sport s.com/
NEOBINI I ALTERNATIVNI SPORTOVI
U svijetu ve pomalo zasienom svime i svaime ljudi se sve ee okreu raznim
neobinim, esktremnim ili tzv. alternativnim sportovima. Njihova je glad za
informacijama velika, a interesi specifini, pa ne zauuje to Web mjesta
namijenjena upravo njima rastu poput gljiva nakon kie. No, jedno se svojom
atraktivnou ipak izdvaja svojim sadrajima to se odnose na snowboarding,
supercross, brdski biciklizam, svladavanje prirodnih prepreka, alpinizam i mnoge
druge sportske cvebe Dimni lanac (Chainsmoke).
Na naslovnici ovog Web mjesta nai ete fotografiju X-games/MTB gurua Shauna
Palmera. U nastavku mogu se nai vaniji datumi i programi natjecanja u
egzotinim sportovima, recenzije sportske opreme, te razni ozbiljni i neozbiljni
komentari.
U svakome sluaju, zanimljivo.
Adresa:
www.chainsmoke.com
U segment u hobbyja i zabavnih igara valjalo bi svakako posjet it i web mjest a na adresama:
www.hobbyst ores.com/
www.hobbymarket s.com/
http://int ernethobbies.com/
www.hobbylobby.com/
www.hobbyworld.com/
http://philat ely.st ampcircuit .com/
www.hobby-scale-models.com/
www.exot ichobbies.com/
149
www.leisuret rends.com/
www.di git alleisure.com/
www.leisureplanet .com/
www.int lleisureconsult .com/
www.opt imum-leisure.co.uk/
www.amusement games.com/
www.411fun.com/
www.amusepro.com
www.casino.com/
www.int ercasino.com/
www.2k-casino.com
http://randyfromm.com/
http://game-channels.com/
www.hg.org/games.ht ml
www.allst argames.com/
www.t hehouseofcards.com/online_games.ht ml
www.mondolink.com/
www.microsoft.com/games
www.elect ricgames.com/online.html
www.freechannel.net /games.html
www.mgmint eract ive.com/
www.quizland.com/
3.6.2.15 Vrtne potreptine, sadnice, cvijee, agrotehnika zatitna sredstva...
Ureivanje kunog okolia i, posebice, vrt ova i perivoja najee je t akoer oblik rekreacijskih
akt ivnost i, ali ist o t ako i potrebe za est et skim doivljajem i podizanjem kvalit et e ivot a. Ljudi koji se
t ime zduno bave nikada nisu zadovoljni uvijek im se ini da su mogli uinit i vie, da su svoj vrt i
okunicu mogli bolje uredit i, da je susjedov park ljepi... Takvi e zasigurno na Int ernet u nai puno
zanimljivih web mjest a s mnogobrojnim korisnim savjet ima i sugest ijama, ali i ponudom sadnica,
cvijea, alata, zat it nih sredstava i ost alih slinih proizvoda kojima se uvelike trguje.
Prije odluke o kupovini ove vrst e art ikala valja post upit i slino kao i u sluaju kupovanja hrane;
pozornost , naime, t reba posvet it i prvenst veno nainima i t rokovima isporuke, jamst vima kvalit et e i
mogunost ima povrat a neodgovarajue robe.
U okviru ove skupine int ernet skih akt ivnost i posebno mjesto zauzima cvijee, i to shvaano kao
ukras i moebitni poklon. I njega se, kao gotovo sve drugo, moe kupit i put em Int ernet a. Virt ualne
cvjearnice i rasadnici vrlo su popularna i esto posjeivana web mjesta.
150
Budui da se cvijee smat ra u neku ruku est et skom kat egorijom, pri njegovoj online kupovini
post upat e se ipak na donekle specifian nain. Zat o se od int ernet skih cvjeara oekuje da na svojim
web mjest ima daju pot encijalnim kupcima odgovore na sljedea pit anja:
Kakav je asort iman t rajnog, rezanog i sezonskog cvijea?
Moe li se vidjet i slika cvijea kojega se eli kupit i ili nekome poslat i?
Kakvi su rokovi, uvjet i i t rokovi isporuke?
Nude li se savjet i o vrst i cvijea i aranmana namijenjenih nekome na poklon, ovisno o prigodi
zbog koje se to ini ili o uvrijeenim obiajima?
Jami li prodava da e cvijee bit i isporueno na vrijeme i svjee?
Moe li uz cvijee bit i dost avljena odreena poruka ili poklon?
Moe li se naruit i dost ava cvijea s vremenskom odgodom, primjerice, za nekoliko dana?
Moda najbolja web mjest a kojima se t reba obrat it i kad su u pitanju sadnice, cvijee, vrtni alat i i
pot rept ine i slini art ikli su sljedea:
Vrt i vrt ne potrept ine:
http://gardennet.com
www.gardenweb.com
www.garden.com
http://gardening.back-yard.net /
www.gardenline.com/
www.gardeningst ore.com/
www.growit .com/
www.creat ivehomemaking.com/gardening.htm
www.gardening-uk.co.uk/
www.gardenguides.com/
www.homeart s.com/bloom/
www. wat ergarden.com/
www.gart en.ch/
www.gart ent echnik.de/
www.haus.de/gart en/
www.bau-markt .de/
Cvijee:
www.int ernet florist .com
www.1800flowers.com/
www.virt ualflowers.com/
www.flowers-4-you.com/
www.freeflowers.com/
www.a-t ropical-flower.com/
www.net -florist .com/
151
www.liveflowers.com/
www.makemehappy.com/
www.411florist s.com/
www.iflowers.com/
www.fleurspermail.com/
www.bl umen-hofgart en.de/
www.bl umen-magnolia.de/
www.bl umen.ch/
www.fleurop.de/
www.bl umen-schenken.de/
VIRTUALNI BUKETI
Trgovina cvijeem na Internetu jedan je od unosnijih poslova. Najpoznatiji su
trgovci oni to su se ve ranije afirmirali svojim uslugama daljinske dostave cvijea,
a sada se prilagodili novim mogunostima internetske tehnologije.
No, neki od njih su proirili djelatnost i na isporuku virtualnoga cvijea i
ukrasnoga bilja putem odgovarajue grafike ili video Web prezentacije. Tako
osobi koja, primjerice, pati od peludne groznice moete ipak bez bojazni poslati
lijepi virtualni buket.
Adresa najpoznatijega internetskog trgovca ukrasnim biljem je:
www.interflorist.com
3.6.2.16 Borbeno, sportsko i trofejno oruje, oprema za lov i ribolov...
U Sjedinjenim Dravama, a i nekim drugim zemljama svijet a prodaja oruja je legalna trgovaka
djelat nost , naravno pod net o otrijom paskom organa vlast i od veine drugih t rgovakih akt ivnost i.
Uz to, indust rija oruja, ne samo vojna, jedna je od razvijenijih, premda se o tome obino puno ne
govori i ne pie, a njeni se poslovni rezultat i ne udaraju na sva zvona.
Takva se realna sit uacija preslikava i u virt ualni svijet Int ernet a, u kojemu su t rgovake t ransakcije
orujem brojne, ali se uglavnom obavljaju u t iini. U svakome sluaju, bilo koji pojedinac moe bez
posebnih komplikacija nabavit i borbeno defanzivno oruje, obvezujui se (i nita vie od t oga!) da ga
nee zlorabit i, t e lovako i sport sko oruje. Po prirodi stvari, u ist u se ovu klasu predmet a t rgovanja
svrst ava i oprema za lov i ribolov.
Sama t ehnika kupovanja, odnosno trgovanja nema nikakvih osobit ih specifinost i u odnosu na
t rgovanje ost alim mat erijalnim predmet ima. Preporuljive adrese s kojih kupac moe barem krenut i u
pot ragu za onim to mu od oruja ili lovno/ribolovne opreme t reba su sljedee:
Borbeno, sport sko i t rofejno oruje:
http://worldsweapons.freeservers.com/
www.masweapons.com/cat alog.html
152
www.gunsit es.com/
http://weaponofworldwarone.review-mall.com
www.geocit ies.com/Pent agon/2206/weapons.ht ml
www.zrnweapons.com/
www.gggaz.com/
www.rhoen.de/
Lovako oruje i oprema:
www.hunt ing-t rial.com/
www.hunt ing.net /
www.hunt ing-zone.com
www.hunt ingmall.com/
www.hunt ingproduct s.com/
www.hunt info.com/
http://gundogsupply.com/
www.1-st op-guide.com/hunt ing
www.hunt erscorner.com
www.hunt ers.com/
Pribor i oprema za ribolov:
http://fishingequipment .net
www.flyfishingreview.com/
www.fishing-t ackle.org/
http://fishingpal.com/
www.basspro.com/
www.bassfishingnet work.com/fishing_equipment /
www.fish4fun.com/equipment .htm
www.pet it jean.com/
www.fishing-boat ing.com/
3.6.2.17 Kuni ljubimci, hrana i oprema, veterinarski pripravci, savjeti...
Ljubav prema ivot injama ovjeku je, izgleda, prirodno usaena osobina, t ako da ljudi ak i u
velikim urbanim sredinama ele zadrat i kont akt s prirodom drei u kuama i st anovima kune
ljubimce. Koliko je t o opravdano i s ljudskog i sa ivot injskog st ajalit a, moglo bi se nairoko
raspravljat i, ali to nam ovdje nije svrhom. Zat o samo konst at iramo injenicu da s porastom st andarda
neke drutvene zajednice rast e sklonost njenih lanova k uzgajanju kunih ljubimaca, koji, za razliku
od domaih ivot inja u ruralnim i primit ivnijim sredinama, uivaju povlat en t retman i st at us.
Gdjekad se u ljubavi prema kunim ivot injama odlazi u krajnost , pa njihovi vlasnici post upaju
got ovo iracionalno, a proht jevi im granie s nemoguim. Za razliku od veine vlasnika kunih
ivot inja, koji se prema svojim ljubimcima odnose s mjerom i ukusom, ima i t akvih koji su svojim
ponaanjem est o na rubu ekscesa, pret jerujui u ekst ravaganciji.
153
RAJ ZA LJUBITELJE EGZOTINIH IVOTINJA
Djeca su nesumnjivo najvei potroai pria i filmova o ivotinjama, posebice
onim neobinim. No, i odrasli su esto isto tako velika djeca, pa ni mnogo njih
nije imuno na takve sadraje. Svi e oni doi na svoje na Web mjestu na kojemu
mogu nai ivotne prie, fotografije i dokumentarne video-zapise o rijetkim,
izumrlim ili moda ak i nepostojeim ivotinjama poput anakonde, Mokele
Mbembea, udnovatog kljunaa, pa i o misterioznoj kotskoj Nessie.
Adresa:
www.cryptozoology.com
Sve je to vidljivo i u Int ernet u. Broj web mjest a na kojima se prodaju kuni ljubimci, od onih
uobiajenih (pasa, maaka, akvarijskih ribica i malih pt ica) pa do sasvim egzot inih (rept ila, gmazova,
pa ak i zvijeri), ogroman je, a na njima se nude najrazliit iji proizvodi namijenjeni prehrani,
zdravstvenoj zat it i, njezi, odgoju (dresuri) i zabavi ivot inja.
PRETHISTORIJSKI TIH INTERNETA
Putem Interneta ve se prodaje i kupuje svata. Posredstvom jedne amerike
mree neki trgovac prastarim stvarima ponudio je na prodaju dinosaura! Preciznije,
to je skelet zvijeri sa zoolokom oznakom tyranosaurus rex, duge vie od 12 i
visoke zamalo 5 metara, a prodavatelj, inae zaljubljen u sve iz pradavne prolosti,
osobno ga je iskopao u amerikoj dravi Junoj Dakoti. Tim povodom novinare je
upoznao ako to ve nisu znali da postoji web adresa preko koje se trguje
iskljuivo predmetima iz pradavnine. Eventualno zainteresiranima mogu prenijeti
informaciju da tyranosaurus rex stoji 25 milijuna dolara i da se javilo nekoliko
ozbiljnih interesenata.
Adresa:
www.fossilnet.com
Radovan Stipeti
Magazin, Jutarnji list, 08. 04. 2000.
Vlasnici kunih ljubimaca nai e zacijelo sve to iz moe zanimat i. No, sve ako i nemat e kunog
ljubimca ili uope nist e prist aa njihova uzgoja i dranja u kui, bit e zabavno proetat i web
mjest ima namijenjenim njima. Onim to et e pritom vidjet i bit ete zasigurno iznenaeni, a
nerijet ko et e se dobro zabavit i ili pak ozbiljno zamislit i. Zato vam elim ugodnu plovidbu
Int ernet om u pot razi za informacijskom ponudom vezanom uz kune ljubimce. Dobre polazne toke
mogle bi bit i sljedee adrese:
www.t hepet channel.com/
http://planet pet s.simplenet .com/
www.int ernet pet s.com/
www.ezpet shop/com
www.pet -shop.net /
www.pet smart .com/
154
http://pet gift shop.6w.net /
www.pet gift shop.com/
www.noahpet s.com
www.pet cent s.com/
www.animail.co.uk
www.pet groomer.com/
http://TropicalTreasures.bizland.com/
http://pet s-supplies-stores.com/
www.pet medexpress.com/
http://petmeds.hypermart .net /
www.pet healt hplus.com
www.vet -medic.com/
www.pet pharm.org/
www.pet insurance.net /
3.6.2.18 Novi i rabljeni automobili, ostala vozila, dijelovi, oprema...
Pronalaenje ponude novih i rabljenih automobila svakako je jedna od najeih primjena Int ernet a
u elektronikome t rgovanju, posebice u Sjedinjenim Dravama, gdje post oji vrlo razgranat a mrea
dilera motornih vozila. Uz to, aranmani pri kupovanju aut omobila uvelike variraju, od kupovine za
got ovinu, to je vjerojat no najmanje prakt iciran nain, pa do obronog plaanja kredit nom ili debit nom
kart icom. U t akvim okolnost ima mogunost i jednostavnog i brzog prikupljanja informacija iz
razliit ih izvora pokazuju se kljunima za ost varivanje gdjekad i znaajnih ut eda.
Mudar kupac t rebao bi sam post upak kupovanja automobila, novog ili rabljenog, realizirat i kroz
nekoliko koraka:
U prvom koraku trebao bi prikupit i osnovne informacije o nuenim t ipovima i modelima vozila, t e
odabrat i one koji mogu zadovoljit i njegove potrebe i oekivanja.
U drugome koraku t rebo bi komparat ivnom analizom utvrdit i koliko zaist a vrijedi, odnosno koliko
bi t rebao plat it i odreeni t ip i model aut omobila.
U treem bi koraku t u analizu t rebao jo produbit i, t raei u izravnim kont akt ima s prodavaima
(put em t elefona ili elekt ronike pot e) mogunost i dobivanja st anovit ih popust a ili posebnih
pogodnost i.
U etvrtom bi koraku t rebao prikupit i konane ponude razliit ih prodavaa i usporedit i ih.
U pet ome koraku donosi se odluka i kupuje automobil pod najpovoljnijim uvjet ima.
Ovako opisan proces bio bi prilino dugot rajan, a iziskivao bi i nemale t rokove, kada bi se
realizirao na neki od konvencionalnih naina. Uz primjenu Int ernet a, on moe bit i okonan u bit no
kraem roku, moda za samo nekoliko sat i. Osim navedenih koraka, kupac moe, usporedo s nekima
od njih ili u int ermecu izmeu dva koraka, provest i i neke konzult at ivne i financijske poslove, t e
t ako post ii jo povoljnije uvjet e kupovine, odnosno ut ede.
Adrese najat rakt ivnijih web mjest a za online kupovanje aut omobila u SAD-u su:
www.aut oweb.com
www.carclub.com/
www.consumerguide.com
155
www.carpoint.msn.com/
www.carsinfo.com/
www.cars.com
www.carsnet.com/
www.1inamillioncars.com/
www.aut otrader.com/
www.t heaut ochannel.com/
www.carsunlimit ed.com/
www.dealernet .com/
www.carprices.com/
Na ist im i slinim se mjest ima mogu nai i informacije o rezervnim dijelovima, servisima,
mogunost ima najma automobila, o automobilskoj opremi, t e brojne druge korisne informacije.
U Europi je sit uacija na trit u aut omobila neto drugaija, ali i ovdje je Int ernet naao svoje
mjesto. U prvome redu, t u su web mjest a proizvoaa aut omobila, ali postoji i velik broj njihovih
zast upnika, trgovaca i preprodavaa, t e oglasnika za kupoprodaju rabljenih vozila. Neke od vanijih
web adresa u ovom segment u europskog int ernet skog trita su:
www.jaguarcars.com/
www.jeep-online.com/
www.opel.de/
www.bmw.com/
www.renault .com/
www.volvocars.com/
www.gebraucht lkws.de/
www.carst op.de/
www.aut os-web.ch/
www.firmenpool.de/Aut os_k.ht m
www.us-aut os.de/
www.holidayaut os.de/
www.mobile.de/
www.t eileboerse.de/
Uz ponudu osobnih aut omobila, obilna je i int ernet ska ponuda vozila drugaijih namjena. Adrese
koje bi t rebalo posjet it i pri kupovini t akvih vozila su:
www.specialint erest .com/
www.safari.org.uk/
www.specializedvehicles.com/
www.3rot or.com/
www.malmst romhummer.com/specialapps.ht m
156
www.special-int erest -veh.com/
www.creat ivemobilit y.com/
www.mobileadvant age.com/
www.motrec.com/specials.ht m
www.act -t rading.com/spec_v_used.ht m
www.pont icelli.com/
www.odyseyaut o.com/
www.cleggind.com/
www.campingcaravan.de/
3.6.2.19 Brodovi, amci, jahte, nautika oprema...
Ljubit elji cestovne vonje i oni koji to moraju init i, kao to smo vidjeli u pret hodnom odjeljku, na
Int ernet u e doi na svoje. No, nit a manje panje ne pridaje se ni plovilima, odnosno naut iarima, s
t om razlikom t o se naut ika ipak openit o smat ra elitnijom od aut omobilizma, pa je i int ernet ska
ponuda proizvoda iz te klase net o ekskluzivnija.
U uvjet ima kada se Internet u moe prist upat i beinim put em, put em mobilnih telefona i sat elit a,
naut iari e vjarojat no najbolje osjet it i sve njegove prednost i kada se u nekom morskom bespuu ili
zabit om otoku nau u nevolji; kada im zat reba rezervni dio, popravak ili pomo. Tada e se moi
obrat it i onome t ko im moe pomoi ma kako on udaljen bio i nekako se izvui iz nezavidne
sit uacije. Za sada jo t akvi primjeri nisu zabiljeeni u iroj javnost i (to ipak ne znai da ih nije ni
bilo), ali u skorijoj budunost i zasigurno e ih bit i sve vie.
No, i kada su plovila izvan pogona, udomljena negdje na sigurnom, u nekoj luci ili marini,
Int ernet moe bit i od pomoi: inst aliranjem opreme za daljinski nadzor (primjerice, video kamere)
vlasniku e se omoguit i da put em Mree kad god to zaeli pregleda svoj brod i provjeri je li s njime
sve u redu. Bolje opremljene marine u svijet u ve pruaju svojim klijent ima t akve mogunost i.
Vjerovali ili ne, ali brodovi, amci i jaht e se mogu i izgubit i. Zato je na Int ernet u post avljeno
nekoliko web mjest a t ragaa za izgubljenim plovilima.
O uvijek zanimljivim naut ikim t emama i ponudi proizvoda iz t e klase moe se vie saznat i na
adresama sljedeih reprezent at ivnih web mjest a:
www.allabout boat s.com/
www.all-boat s4sale.com/
www.aboard.co.uk/
www.naut icalworld.com/
www.marinesource.com/
www.lost -boat s.com/
www.regalboat s.com/
www.boat show.com
www.int ernet boat s.com/
http://yacht sforsale.net /
www.by-t he-sea.com/
www.usedboat sonline.com
157
www.yacht ing.com/
www.kiddiebumperboat s.com/
www.i wat erways.com/
www.advant ageboat s.com/
www.yacht -sale.com/
www.boat ingnet .com
www.sailnet .com/
www.sailinglinks.co.uk/
www.yacht -broker.co.uk/
www.yacht .de/
www.yacht chart erclub.com/
www.hawaiiboat s-yacht s.com/
www.yacht -pool.dk/
www.crotours.com/English/Yacht ing/
3.6.2.20 Stanovi, kue, gradilita, vikendice...
Kupovina ili najam st ana, izgradnja kue, adaptacija st ambenog prost ora ukrat ko, osiguranje
krova nad glavom jedno je od najvanijih egzist encijalnih pit anja svakog ovjeka. A Int ernet ne bi
bio to t o jest , kada i pri njegovu rjeavanju ne bi nast ojao bit i od pomoi.
No, da ne bi sve izgledalo previe idilinim i altruist ikim, t reba zapravo poi od injenice da je
t rgovina nekretninama jedan od najveih biznisa posvuda u svijet u, pa je zapravo t o pravi razlog zbog
kojega se web mjest a s ponudom kua, st anova, gradilit a, vikendica, zemljit a it d., mogu nai na
svakom koraku.
Web mjest a ovoga t ipa mogu se razvrstat i u tri glavne kategorije:
- ope elekt ronike oglasnike
- lokalne elekt ronike oglasnike
- t vrtke koje se bave kupoprodajom nekret nina
Prve dvije navedene vrst e web mjest a funkcioniraju u sluaju nekret nina vie-manje jednako kao i
u sluaju bilo koje druge robe (vidi odjeljak 3.5.5.). No, kada se radi o specijaliziranim lovcima na
nekret nine i njihove kupce, tada bi kupci morali obrat it i posebnu pozornost na sljedee element e
njihove web ponude:
Koliko su det aljne informacije o nuenim nekretninama?
Koji je pravi izvor nuenih informacija?
Postoje li i informacije o susjedst vu nuenih nekretnina?
Postoje li odgovarajue geografske, klimatoloke, pot roake, regulat ivne i ekoloke informacije, t e
informacije o kolama, bolnicama, spomenicima kult ure, prirodnim znamenit ost ima it d. na lokacijama
i u blizini nuenih nekretnina?
Jesu li ponuene informacije aurne, t j. odraavaju li st varno st anje nuenih nekret nina?
Pruaju li se jamstva o imovinsko-pravnim aspekt ima nuenih nekretnina?
Postoje li svjedoenja i iskazi susjeda nuenih nekretnina od int eresa za budueg kupca ili
najmoprimca?
158
Neka od web mjest a koja daju zadovoljavajue odgovore na pret hodna pitanja su sljedea:
www.homenet .com/
www.homes.com/
www.cyberhomes.com/
www.realt or.com/
www.realt yworld.com/
www.realt ylocator.com
www.realt yexecut ives.com/
www.realt yideas.com/
www.realt yplusonline.com/
http://wide-world.com/
www.hospit alityplus.on.ca/
www.xmission.com/~realtor1
www.sot hebysrealty.com/
www. wohnung.de/
www.exklusiv-immobilien.de
www.ferien-immobilien.de/
http://home.t-online.de/
3.6.2.21 Namjetaj, oprema za stan, sagovi, tapete...
Kada st e rijeili najveu brigu pronali st an ili kuu nast upa niz manjih, dodue slatkih ali
nerijet ko i financijski zaht jevih briga briga oko ureenja i opremanja st ana, nabave namjet aja,
dekoriranja int erijera it d. Internet e vam pomoi da pretrait e akt ualnu ponudu proizvoda t e vrst e,
odaberet e ono t o vam odgovara i kupit e potrebne st vari. U Sjedinjenim Dravama, ali i drugdje u
svijet u, nije rijetkost da se namjet aj i ost ali kuanski predmet i iznajmljuju, posebice onda kada se u
neki prostor useljava samo privremeno, pa i web mjest a t akve namjene ima napret ek.
Mogunost jednost avnog obilaenja web mjest a ije su fizike lokacije moda i t isuama
kilometara udaljene i dobivanje njihove ponude na dlanu (na ekranu) pot edjet e vas fizikih
napora, beskorisnog t roenja vremena i nepotrebnih trokova. Komparat ivnom analizom ponude moi
et e donijet i opt imalne odluke o nabavi t ih ivotno vanih dobara, t e post ii maksimalno zadovoljenje
pot reba uz minimalne trokove.
Treba ipak, dakako, bit i vrlo oprezan u kalkulacijama. Kupnja namjet aja i slinih proizvoda
obino je popraena visokim dodatnim t rokovima (isporuke, t ransport a, carine, osiguranja it d.), koje
svakako t reba dobro razmot rit i prije konane odluke o kupnji. Slino vrijedi i za uvjete i t rokove
event ualnog reklamiranja nedostat aka isporuenih proizvoda, t e njihova povrata.
Dobre polazne t oke pri traenju adekvat ne ponude namjetaja, opreme za st anovanje, t apet a,
sagova i slinih proizvoda mogu bit i one na adresama to slijede:
www.furnit urefind.com/
www.homefurnish.com/
www.funrit ureont heint ernet .com/
http://allofficefurnit ure.com/
159
http://furnit uredelivered.com/
www.moebel-online.de
www.moebel.at /
www.raumundmoebel.de/
www.int ernet moebel.de
http://ant ikmoebel.ch/
www.ant ike-moebel.com/
www.it alian-furnit ure.com/
www.furnit ureplaza.com/
www.ikea.com
www.living.com/
www. worlddesigncent er.com/
www.lodginghost .com/
www.aziacarpet s.com.my/
www.carpet s-and-rugs-com/
www.ant ique-carpet s.com
www.carpet info.co.uk/
http://carpet capitol.com/
3.6.2.22 Antikviteti, umjetnika djela, numizmatika, rariteti...
Uljepat i mjest o st anovanja, pa i rada, umjetnikim djelima, vrijednim ant ikvit et ima, zbirkama
st arog novca i drugim rijetkost ima elja je vjerojat no svakog st anovnika ovog naeg planeta. Pit anje je
samo t ko si to moe priut it i. Ima, meut im, onih kojima je t o hobby, moda ak i opsesija, pa e
pot roit i zadnju kunu da bi se doepali neega to im se dopada. Ima, t akoer, i onih koji ne
znaju to bi s parama, pa e kupnju t akvih predmet a t ret irat i kao invest iciju slobodnog kapit ala. Ima,
nadalje, i onih koji kupoprodajom vrijednih predmet a zarauju koricu kruha. Konano, ima onih
koji umjetnine i vrijedne predmet e kupuju samo zato to to ine i drugi.
Svi oni, bez obzira u koju kat egoriju pot roaa spadali i kakvi im bili mot ivi za kupovinu, doi e
na svoje u Int ernet u. Obilje virt ualnih galerija, specijaliziranih duana, prodajnih izlobi, pa i
pojedinaca ima svoja web mjesta put em kojih se net o od spomenut oga moe kupit i. ak i ako za t o
nemat e volje ili financijskih mogunost i, bit e dobro pregledat i int ernet sku ponudu civilizacijski,
kult uralno i umjetniki vrijednih virt ualnih izloaka i na t aj nain barem djelomino ut olit i duhovnu
glad.
Web mjest a koja je s t akvim ciljem dobro posjet it i su:
www.ant ique-shop.com/
www.shop4ant iques.com/
www.ant iqueshop.com/
www.ant iquevilla.com/
www.acgui de.com/
www.t ias.com/resources/
www.frant ique.com/
160
www.egallery.com/
www.art .com/
www.art -works.org/
www.onart .com/
www.ala-net.com/art .ht ml
www.art -arena.com/alinks.ht m
www.art -shop-gallery.com
www.art arena.force9.co.uk/alinks.ht m
www.americanrarit ies.com/
www.goldrarit ies.com/
http://numismat ics.hypermart .net /
www. worldnumismat ics.com/
www.numis.org/
www.jlsnumismat ics.com/
www.raregoldcoins.com/
www.denar.hr/
www.coinsit e.com/
www.coinlink.com/
www.coinclub.com/
www.rare-coins.net /
3.6.2.23 Sve ostalo to vam padne na pamet!
Doist a, naslov je t oan: na Int ernet u moet e kupit i sve t o vam padne na pamet . Ali, ne samo t o:
moet e natrat i i na ono to vama nikada ne bi palo na pamet da kupit e, ali je nekome palo na pamet
da bi t o mogao pokuat i prodat i!
Upravo to je jedan od vanih razloga zbog kojih je ova knjiga dobila naslov
BOGATSTVO
INTERNETA
.
Slijedi samo nekoliko nasumice odabranih primjera za ilust raciju (st anje 14. 05. 2000.).
Plast ini ruiast i plamenci (flamingosi):
www.sillygift s.com/
Recept i za peenu devu i pit u od djet lia:
http://soar.berkeley.edu/recipes/
Vie od t isuu zast ava svih veliina i dezena:
www.promot eit .com/
Davyjeva rudarska svjet iljka iz 1815. godine:
www.olde-england.com/
Regist arske ploice s porukama o potrebi zat it e ivot inja (oko 100 raznih poruka):
161
www.jarspetpalace.com/
Tapet e s reprodukcijom slike Noine arke nepoznatog autora:
www.backmount ain.com/
Replike glinenih kipova kineskih vojnika iz 13. st. u prirodnoj veliini:
www.sourcenw.com/product s.html
Budil ica koja govori esnaest jezika:
www.chulani.com/product s/
Bombonijera sa 16 razliit ih bombona:
www.hickoryfarms.com/
Oko 60 modela vicarskih vojnih noeva:
www.swissarmydepot .ch/
Keramiki filt er za vodu:
www.planet out doors.com/
St ot inu vrst a konfet a za scenske efekt e:
www.flut t erfett i.com/
Karipska golema kornjaa stara 90 godina, cijena 15.000 $:
http://animals.com/
Kolekcija karikat ura linost i iz Graanskog rat a:
http://acguide.kaleden.com/SpecMilitaria.ht ml
Organizacija pogreba za sve vrste kunih ljubimaca:
www.funeralshop.co.uk/
Daljnju tragalaku inicijat ivu preput amo it at eljima.
3.7

ELEKTRONIKO IZDAVATVO
ak i samo postavljanje web st ranice na neki nain predst avlja izdavaki pothvat . Tim se inom
informacijski sadraj web st ranice ini dost upnim bilo kome zaint eresiranome, u bilo koje vrijeme i s
ma kakvim nakanama, t o je ravno objavljivanju neke vijest i u novinama, na radiju ili t eleviziji. No,
kada se govori o elektronikom izdavat vu (engl. Elect ronic Publishing, e-Publishing) kao skupu
sust avno provoenih akt ivnost i ili kao o djelat nost i s tono odreenim ciljem, t ada su stvari ipak neto
sloenije i supt ilnije.
Primjer na kojemu emo ilust rirat i razne post upke to se poduzimaju pri elektronikom izdavatvu
neka bude izdavanje elekt ronike knjige (engl. Electronic Book, e-Book), poput ove koju upravo
it at e. Za ilustraciju mogle su posluit i i elekt ronike novine, skript a, asopisi, prirunici, kat alozi,
magazini ili bilo kakve druge publikacije; osnovni principi rada u svim su t im sluajevima vrlo slini,
ako ve ne i ident ini.
162
PRVA E-KNJIGA NA SVIJETU
Pisac bestselera Stephen King prvi je svoje najnovije knjievno djelo objavio na
Internetu. Riding the Bullet (Jaui metak) prva je knjiga objavljena u cijelosti i
iskljuivo na Internetu i u neogranienoj nakladi. Naime, svatko moe po cijeni od
2.50 amerikih dolara kupiti tu Kingovu priu i pohraniti je na svoje raunalo ili
ispisati pomou pisaa. Prvo se poglavlje moe proitati besplatno, a knjiga,
primjerice, darovati prijatelju.
Adresa:
www.simonsays.com
3.7.1 Primjer elektronikog izdavatva: stvaranje i objavljivanje elektronike knjige
Knjige u elekt ronikom (digit alnom) format u, koji omoguuje njihovo izravno preuzimanje (engl.
Download) s udaljenog web mjest a ili pak uit avanje u vlast ito raunalo put em kompakt nog diska
(CD-a), lake je i jeft inije nabavljat i, to e zanimat i pot encijalnog it atelja, ali i market inki
obraivat i, t o je naroito int eresantno njihovu nakladniku, odnosno prodavau. Budui da su t rokovi
proizvodnje elektronike knjige znatno nii negoli je to sluaj u t radicionalnom izdavat vu, to je
t akoer i dobar nain za ost varivanje vieg profit a.
Proizvodnji i izdavanju elektronike knjige moe se prist upit i na dva naina:
- moe se priklonit i
samoizdavatvu
, kada komplet an posao oko pisanja, proizvodnje, izdavanja i
plasmana knjige obavlja njen autor
- moe se primijenit i princip
suradni kog
(
kooperati vnog) izdavatva
, u kojemu aut or knjige
obavlja jedan dio posla, a nakladnik drugi.
U oba sluaja konani je produkt , u naelu, jednak, a koji od moguih put ova e autor odabrat i,
ovisi o t ome koliko posla zna, hoe i moe sam obavit i. No, u svakom sluaju morat e poduzet i
sljedee korake:
Odabrat i sadraj knjige.
Pripremit i rukopis.
Izabrat i odgovarajui format knjige.
Ponudit i knjigu it at eljima, odnosno kupcima.
Odabi r sadraja knji ge.
Uspjeni su ljudi uspjeni zat o to znaju net o posebno; specijalizirano
znanje i ekspert iza su najtraeniji oblici informacija. Specijalizirana informacija moe bit i sve, od
uput a kako net o konkretno uinit i do strat ekih naputaka za ostvarivanje nekih ciljeva. Podruja
interesa ljudi pot encijalnih it at elja vrlo su arolika, pa su t akva i specijalizirana znanja koja mogu
imat i svoju prou. ak i puko poznavanje izvora iz kojih se moe doi do pravih znanja
predst avlja specijalizirano znanje, pa moe bit i sadrajem knjige.
Budui da je ivot svake individue jedinst ven, njena znanja i iskust va mogu bit i od korist i drugima.
ovjek u ivot u obavlja na t isue manje ili vie vanih zadat aka i dogaa mu se kojet a t o moe
zanimat i i druge koji t akva iskust va (jo) nemaju djecu, st udent e, odrasle ljude, strunjake, dokone
163
ili praznovjerne ljude, it d. Specijalizirano znanje e za njih imat i odreenu vrijednost , to znai da se
ono, u krajnjoj liniji, moe i unovit i. Pit anje je samo pod kakvu cijenu i uz kakve t rokove.
Pri prema rukopisa.
Budue aut ore i samost alne elekt ronike izdavae knjiga i drugih publikacija
t reba ohrabrit i, i to na nekoliko naina. U prvome redu, aut or koji je uvjeren da posjeduje neko
specifino znanje (i da je dovoljno pismen!) to moe bit i zanimljivo drugima ne bi trebao krzmat i pri
donoenju odluke o pisanju rukopisa nije, naime, uvijek pot rebno bit i svjest ki autorit et da bi se
neto dobro napisalo; klju je uspjeha u ist raivanju. Dobro je usporedit i svoje zamisli s onima
slinima koje su ve objavljene, t e procijenit i jesu li one dovoljno originalne da bi bile zanimljive
drugima.
Nadalje, sama priprema (pisanje) rukopisa u digit alnom format u danas iziskuje posjedovanje t ek
element arne informacijske pismenost i. Tekst se moe pisat i u bilo kojem od popularnijih t ekst-
procesora, a najpopularniji meu njima je svakako
Word for Windows
. U digit alni format primjeren
konanoj inaici elektronike knjige konverzija e se uinit i razmjerno jednost avno, primjenom nekog
od za t o namijenjenih raunalnih programa raspoloivih na t rit u. Jedan od danas najboljih t akvih
programa je
E-di rtor Pro
, koji se moe preuzet i s web adrese
www.e-dit orial.com/
Rukopis elektronike knjige moe se pripremat i dinamiki i int erakt ivno, t o znai da ga se moe
lako po pot rebi mijenjat i, neto mu dodavat i ili pak neto od t ekst a isput at i. Zato je dobro ve t ijekom
samoga pisanja konzult irat i ljude koji mogu bit i od pomoi (lekt ore, st runjake slinog profila, neke
druge aut ore, pot encijalne it at elje ili krit iare, it d.), t e event ualne promjene odmah unosit i u t ekst .
Tako e se obino znatno ut edjet i na vremenu.
Izbor odgovarajueg formata.
Informacije se mogu javljat i, iskazivat i i prenosit i u mnogo
razliit ih format a. Volumen je prit om uglavnom sporedan vani planovi, kvalitetni pjesniki radovi
ili pak neke kljune odredbe ili prosudbe mogu se iskazat i pomou malo rijei ili st ranica; st udije,
t emeljit i opisi ili trakt at i iziskivat e ih puno vie. No, sa st ajalit a stvaranja i objavljivanja
elekt ronike knjige t o je malo vano t emeljni je format ovdje digit alni format , u njegovim razliit im
inaicama (ist i t ekst , saet i t ekst , komprimirani zapis, grafiki zapis it d).
Prije izdavanja elektronike knjige potrebno je izabrat i inaicu digit alnog format a u kojem e ona
bit i iskazana. Kada se radi o knjigama koje e bit i ponuene put em web mjest a, donedavna se
najprimjerenijim inio
HTML
format (vidi odjeljak 3.4.1.2.), kojemu, meut im, u posljednje vrijeme
primat oduzima
.pdf
format . PDF je akronim od punom engleskog naziva
Portable Document
Format
kojega je razvila tvrtka
Adobe Systems
. PDF omoguuje slanje format iziranih dokumenat a i
njihovo prikazivanje na zaslonu ili t iskanje pomou pisaa t ono na onaj nain na koji to eli izdava.
Za it anje i t iskanje dokumenat a (pa onda i knjiga u .pdf format u, mora se korist it i program
Adobe
Acrobat Reader
, koji se moe besplat no preuzet i s int ernet ske adrese
www.adobe.com/
Postoje i razliit i drugi format i, koji u nekim sluajevima iskazuju odreene prednost i, ali njihova
primjena iziskuje neto veu ekspert izu u elekt ronikom izdavatvu od one koja se predmnijeva u
kontekst u ove knjige.
Ponuda knjige i tateljima, odnosno kupcima.
Elekt ronika se knjiga moe ponudit i na
korit enje, odnosno na prodaju razliit im kanalima ako je pripremljena na CD-u, put em neke
klasine ili int ernet ske maloprodajne mree, a ako je pripremljena t ako da se moe preuzet i s
Int ernet a, onda put em vlast itog ili t ueg mjesta. Kod ponude put em vlast itog web mjest a, web st ranice
knjige pripremit e se za izdavanje pomou nekog od za to namijenjenih programa. Kada se kao
operacijski sust av web mjest a korist i neka od novijih inaica Windowsa (98, NT, 2000), u t u e se
svrhu upotrijebit i jednostavni program koji je sast avni dio operacijskog sust ava, a naziva se
Web
Publishing Wizard
. Da bi se t aj program akt ivirao, na poetnom izborniku (St art Menu) Windows
operacijskog sust ava t reba odabrat i sljedee opcije (t j. kliknut i na):
Programs Accessories Int ernet Tools Web Publishing Wizard
164
Slino se moe uinit i i pomou nekih drugih programa, nezavisnih od operacijskog sust ava
Windows, ali kompat ibilnih s njime, kao t o je, primjerice, program
FrontPage Express
.
ak tovie, tehnologija elekt ronikog izdavat va t oliko je uznapredovala da danas ve post oje
programi za it anje digit alnog t eksta naglas, dodue jo uvijek samo na engleskom jeziku. Primjer
t akvog programa je
Talking WinEbook
, pomou kojega moet e odabrat i jednu od pet virt ualnih
osoba (Mary, Mike, Sam, Brut us ili Fredy) da vam it a (pria) knjigu. Radi se, dakle, o inaici
elekt ronike govorne knjige kakva moe bit i od neprocjenjive korist i slijepim ljudima, ali i onima
koji samo ne vole (doslovno) it at i.
O ovom se programu moe saznat i vie (i besplatno ga preuzet i) na adresi
http://superwin.simplenet .com/falk.ht m
Na ovome mjest u ne moemo detaljno objanjavat i nain na koji se post upa u svakom konkret nom
sluaju, ali moemo it at elju pruit i vrst a uvjeravanja kako je to razmjerno lako nauit i u kratkome
vremenu.
3.7.2 Usporedba tradicionalnog i elektronikog izdavatva
Ope je poznat a stvar da je do konvencionalnih (t radicionalnih) izdavaa t eko prodrijet i, posebice
novim i jo neafirmiranim aut orima, a jo i tee privoljet i ih na izdavanje (papirnat e) knjige. Tome
ima puno razloga, ali dva se posebno ist iu:
Konvencionalni se izdavai t eko uput aju u neizvjesne i, event ualno, rizine projekt e, jer oni
iziskuju visoka ulaganja s t eko utvrdivom isplat ivou.
Konvencionalni su izdavai obino zat rpani ponudom velikog broja neprovjerenih rukopisa i
njihovih najava, t ako da nerijetko nemaju dovoljno vremena det aljnije se posvet it i svakome od njih,
zbog ega im je jednost avnije autore glat ko, vie ili manje takt ino, odbit i.
Konvencionalni su izdavai mot ivirani profitom, a on je najizgledniji onda kada surauju s
provjerenim autorima. A t akvih je, naalost , malo. Daleko je vie onih drugih, koji t ek trebaju nai
svoje mjesto pod suncem. Upravo ovim drugima preporuuje se orijentacija na korit enje
mogunost i koje nudi suvremena informacijska i int ernet ska tehnologija, bilo da se okrenu
elekt ronikom samoizdavatvu ili suradnji s nekim od nekonvencionalnih, elektronikih izdavaa.
Jednom kada osjet e prednost i t akvog naina publiciranja svojih radova, t eko e od njega u budunost i
odust at i. Razloge t ome prodiskut irat emo u nast avku tekst a.
165
RUIASTA KRONIKA
Novine, konvencionalne i elektronike, naprosto vrve podacima o raznoraznim
zloinima, katastrofama, prijevarama, nesreama itd. Izdavai ponekad ak tvrde
da upravo crne kronike izazivaju veliku pozornost itatelja i jame visoke naklade.
Psiholozi bi se moda mogli malo bolje pozabaviti tim fenomenom, kako bi objasnili
to je to u ljudskom biu to ga navodi na takav svojevrsni morbidni voajerizam.
No, nasreu, jo uvijek ima i optimista koji uivaju drugima priopiti dobru vijest,
kao i onih to takve vijesti vole itati. O tome zorno svjedoi, nazovimo je, ruiasta
internetska kronika na kojoj se objavljuju iskljuivo dobre i ohrabrujue vijesti.
U njoj ete moi nai rubrike poput ovih: Gdje pronai odgovarajui poklon za
voljenu osobu, Dobra prognoza vremena, Ohrabrujui politiki potezi, Kako
ivjeti kvalitetno, Dobici na igrama na sreu i sline.
Adresa web mjesta Good News Daily, iji vlasnici vrsto vjeruju kako je dobro
initi dobro, je
www.screenshots.net
U tradicionalnom izdavat vu nakladnici, odnosno njihovi urednici, esto svojat aju prava
odluivanja o mnogim atribut ima budue knjige i ot imaju ih aut orima: o format u, izgledu i raznim
t ehnikim svojst vima knjige, o dizajnu naslovnice, katkad o naslovu, a nerijetko i o raznim
intervencijama u sam sadraj knjige. U uvjet ima samoizdavatva, aut or ima
potpunu
kont rolu nad svim
t im stvarima, a u suradnikom elektronikom izdavatvu barem nad mnogima od njih. U
t radicionalnom izdavat vu autor ost varuje uvid u prodaju knjige t eko ili nikako; u samoizdavatvu i
suradnikom elekt ronikom izdavatvu u daleko je boljoj poziciji.
Samo u krat kim crt ama navedene, ostale prednost i samoizdavat va pred konvencionalnim
izdavat vom su sljedee:
Trokovi produkcije i izdavanja elekt ronike knjige daleko su nii od t akvih t rokova u
konvencionalnom izdavatvu.
Trokovi isporuke naprost o ne post oje, kao t o je t o sluaj i s event ualnim trokovima zast upanja
pri prodaji (rabat ima t o se uobiajeno odobravaju trgovcima, odnosno knjiarima).
Isporuka knjige je promptna.
Knjiga proizvedena samoizdavat vom moe bit i proizvod-lider, odnosno udarni element
ponude, ali ist ovremeno i proizvod u sjeni ija prodaja malo oscilira u volumenu.
Ponuda elekt ronike knjige je, zbog njene lake prist upanost i, zanimljiva int ernet skim
surferima
, pa
se uz njenu ponudu obino poveava posjeenost web mjest a, to opet ima dobar globalni market inki
uinak.
Konano, ak i sadrajno loa elektronika knjiga moe bit i dobar generator profit a, to moda nije
jako
fair
prema kupcima, ali je bez dvojbe oport uno sa st ajalit a prodavaa, odnosno aut ora.
S dr uge st rane, u uvjet ima samoizdavat va autor snosi sve t rokove pripreme, proizvodnje i
plasmana knjige, ali je olakavajua okolnost t a, kao t o je ve spomenut o, da su oni, u pravilu, daleko
nii negoli u konvencionalnim izdavakim uvjet ima. Ist o tako, aut or mora vodit i rauna o brojnim
t ehnikim det aljima, i t o ne samo onima st rogo informat ikima, koji su posebna pria nego i o
onim razmjerno jednost avnima: o aut orskim pravima, o ishoenju ISBN-a i drugih st andardnih
166
klasifikacijskih oznaka, o opt iki it ljivom (engl. Bar) kodu, o uvrt enju knjige u raznorazne kat aloge
it d.
Nadalje, vaan je nedostat ak samoizdavatva i t aj to se aut or mora brinut i o promidbi,
market ingu, plasmanu i naplat i svoje knjige (ako je naplauje, t o jest najei sluaj). Drugim
rijeima, on post aje t rgovac. Meut im, hoe li to smat rat i svojom prednou ili svojim hendikepom, t o
ovisi o opredjeljenjima i st avovima samog autora.
Objekt ivno govorei, samoizdavat vo ipak nije za svakoga. Ono iziskuje od aut ora spremnost na
bavljenje brojnim stvarima koje se ne mogu smatrat i kreat ivnima, pa zbog t oga kod odreenog broja
invent ivnih ljudi izaziva odbojnost . Zbog svega navedenoga ini se da je ipak suradniko
(kooperat ivno) izdavat vo, barem za sada, ipak najbolji prist up elekt ronikom izdavat vu.
167
3.8

OBAVLJANJE FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA:
ELEKTRONIKO PLAANJE I NAPLATA
Velik broj primjena Int ernet a u uvjet ima razvijene elekt ronike t rgovine odnosi se na financijske
t ransakcije na plaanje vlast it ih dugovanja i novanih obveza prema vjerovnicima, te na naplat u
pot raivanja od svojih dunika. Radi se o vrlo delikatnim i ozbiljnim int ernet skim aplikacijama i
operacijama, u kojima su event ualne pogreke t eko ispravljive, pa im se u praksi posveuje puno
pozornost i i intenzivno se radi na njihovu promicanju, prvenst veno u sigurnosnom smislu.
U nast avku tekst a razmot rit emo nekoliko aspekat a obavljanja financijskih transakcija put em
Int ernet a aspekt t rgovca odnosno naplat it elja, aspekt kupca odnosno plat ca, t e aspekte davat elja
kart inih usluga i podravajuih banaka.
3.8.1 Suvremeni naini naplate i plaanja proizvoda ili usluga putem Interneta
Jedna je od glavnih prednost i elekt ronikoga trgovanja, kao to je ve dosad vie put a naglaeno,
brzina isporuke robe, odnosno pruanja usluge. Takva pot encijalna, a obino i stvarna brzina iziskuje i
urno obavljanje onog posljednjeg segment a kupoprodajnog posla plaanja, odnosno naplat e. To je
razlog zbog kojega u uvjet ima elekt ronikog poslovanja t radicionalni naini naplat e sve vie gube
t rku sa suvremenim oblicima plaanja plaanjem raznim vrst ama kart ica kredit nih i debit nih, t e
pomou t zv. digit alnog novca i pamet nih kart ica.
ELEKTRONIKI ZLATNI STANDARD
Premda je klasini zlatni standard, koncept izraavanja vrijednosti jedne valute u nekoj
drugoj preko ekvivalenta u zlatu te konverzije gotovog novca u zlato, ve gotovo
zaboravljen, u globalnom gospodarstvu posredovanom Internetom on doivljava
svojevrsnu renesansu. Naime, nedavno je razvijen i elektroniki sustav plaanja u zlatu
nazvan e-gold.
Administrira ga amerika dravna institucija Gold and Silver Reserve, formalni uvar
priuva kovanica i poluga od zlata i ostalih plemenitih kovina u SAD-u, koje su zapravo
fiziki pohranjene na nekim drugim lokacijama (primjerice, u uvenom Fort Knoxu).
Glavna je funkcija ovoga sustava omoguavanje plaanja u (elektronikom, virtualnom)
zlatu meu poslovnim subjektima.
Korisnici sustava kumuliraju elektroniko zlato i po elji ga mogu zamijeniti za ono
pravo. Raun se izraava u uncama, a mogue je, iz praktinih razloga, izraunati i
protuvrijednost u nacionalnim valutama. Zbog rizika od velikih fluktuacija, osobito
deprecijacija valuta, ovaj je sustav posebno zanimljiv u sluaju velikih robno-novanih
transakcija.
168
Omoguujui kupcima, odnosno klijent ima da svoje obveze plaaju na t akve suvremene
(napredne) naine prodava ili davat elj usluge ubrzava obrt aj vlast it ih financijskih sredst ava (tok
got ovine, engl. Cash Flow) i smanjuje trokove naplat e. U uvjet ima naplat e pot raivanja na neki od
t radicionalnih naina nije, primjerice, nikakvo udo pot raje li taj proces 30, 45, 60, 90 pa moda i vie
dana, to se, naravno, negat ivno odraava na likvidnost prodavat elja ili davat elja usluge. Plaanje
put em kreditne ili debitne kart ice, digit alnog novca ili pak pamet ne kart ice, t aj proces skrauje na
jedan ili najvie nekoliko dana.
Ujedno, ot pada i potreba za klasinim fakt uriranjem (pripremom, obradom, t iskanjem i slanjem
fakt ura), to ima za posljedicu pot encijalno znaajno snienje t ehnikih i administrat ivnih trokova
same naplat e. Uza sve to, rast e i sigurnost naplat e, jer su banke i kart ine t vrt ke (davat elji kart inih
usluga), u naelu, pouzdani poslovni part neri, t o kupci i klijent i, naalost , uvijek nisu.
Gledano sa st ajalita kupca, odnosno plat ca, plaanje kart icom znai odgodu plaanja, kratkorono
zaduivanje ili plaanje u obliku kredit a, t o je, dakako, za mnoge vrlo privlana mogunost.
Openito, int ernet sko plaanje kart icom plat cu nudi sve uobiajene prednost i t akvog naina plaanja,
uveane za poveani komfor karat erist ian elekt ronikom, odnosno online kupovanju.
Davat elji usluga kart inog plaanja zarauju prvenst veno na lanarinama koje naplauju od svojih
komit enat a, ali isto t ako o emu se manje govori, a t o ipak t reba rei i naplat om nerijetko
lihvarskih zateznih kamat a nemarnim i neurednim komit ent ima. Osim t oga, oni nerijetko pruaju i
neke dodatne usluge, poput ponude (prividno) povoljnih t urist ikih aranmana ili ekskluzivnih aukcija
samo za svoje lanove, t o moe bit i t akoer zanimljivim izvorom dodat ne zarade.
Sa st ajalit a banaka, kart ini promet znai poveanje zarade zbog naplat e provizije za obavljene
usluge za raun t rgovca, t e davanja nekog oblika krat koronog kredit a kupcu. Sve su t e pogodnost i,
meut im, ost varive uz odreeni poveani rizik od kojega se banke nastoje svim silama zat it it i, o
emu e bit i vie rijei kasnije (vidi odjeljak 3.8.4.).
IZNENAENI KORISNICI BANKOMATA
U nedjeljnom broju popularnog britanskog tabloida The Sun, od 13. veljae 2000.
godine, objavljeno je kako se jedna vedska banka morala ispriati korisnicima
svojih bankomata nakon to je jedan haker na ekran bankomata uspio postaviti
sliku gole ene.
Nije poznato koliko je korisnika prosvjedovalo i kojega su bili spola, ali sigurno je da
je banka ovakvim nedunim upadom hakera poprilino izgubila na kredibilitetu.
Logino se, naime, postavlja pitanje: je li to sve to taj ist i ili neki drugi haker moe
toj banci i njenim klijentima uiniti, ili...
3.8.2 Otvaranje trgovakog rauna
Int ernet ski t rgovac, odnosno davat elj usluge mora, u prvome koraku, dogovorit i s bankom koja e
ga financijski prat it i otvaranje rauna za pot rebe elekt ronike t rgovine. Ako se ne radi o novom
poduzetniku, to e bit i uglavnom rut inski posao, a novajlije u t om poslu morat e proi uobiajenu
proceduru dokazivanja svojih poslovnih sposobnost i i perspekt iva posla u koji se uput aju, t e
odgovarajuih provjera koje e obavit i banka, odnosno davat elj kart inih usluga. Bez t rgovakog
rauna nije mogua naplat a put em kart ica ili digit alnog novca, ve samo t radicionalnim novanim
169
doznakama, gotovinskim uplat ama ili pouzeem, pa je u int eresu t rgovca da svoj zaht jev za
otvaranjem novog rauna dobro pripremi, pot krijepi odgorajuim dokument ima i kvalit et no obrazloi.
Poslovne banke ili sline organizacije koje omoguuju ot varanje trgovinskih rauna, ba kao i
svaka financijska inst it ucija pa i svaki poduzetnik ili gospodarski subjekt openit o, t ee minimalizaciji
rizika u svojem poslovanju. Obino ne ele radit i s neprovjerenim, neodgovornim, lampavim ili
sumnjivim komit ent ima, s onima koji ne mogu pruit i dovoljno dokaza o potencijalima poslova koje
pokreu, t e s onima koji su se ve negdje kompromit irali. Njihov je int eres usmjeren prema izglednim
poslovima i ist im t akvim komit ent ima.
EKONOMSKA OPRAVDANOST INTERNETSKOG BANKARSTVA
Agencija Vijea Europe Europay, iji je osnovni zadatak rjeavanje problema i
pospjeivanje financijskih tokova u Europskoj uniji, prezentirala je vrste argumente
u prilog tvrdnjama o neupitnoj ekonomskoj opravdanosti suvremenih tehnolokih
rjeenja u bankarstvu. Moda je najupeatljiviji sljedei: prosjeni troak jedne
financijske transakcije u poslovnici neke europske banke iznosi oko jedan dolar,
obavlja li se transakcija telefonski, troak je oko pola dolara, uz primjenu
bankomata troak iznosi etvrt dolara, a u internetskom bankarstvu tek jedan cent.
Moda su ovi podaci i pomalo frizirani, ali, uzme li se u obzir i zavidno poveanje
razine vrsnoe usluga pruanih klijentima istim redoslijedom modaliteta obavljanja
transakcija, prednosti internetskog bankarstva postaju, vjerojatno, posve
bjelodanima.
Davat elji i opsluit elji (serviseri) t rgovakih rauna osiguravaju trgovcima jednost avan prist up do
vlasnika kredit nih kart ica. Najee oni ust upaju ili iznajmljuju i opremu za naplat u put em kredit nih
kart ica t zv.
karti ne terminale
i odgovarajuu programsku podrku. Ovisno o pot rebama t rgovca, to
moe bit i t ek jednost avan dodat ak regist arskoj blagajni, programski paket kojega e t rgovac
implement irat i na svojemu web mjest u ili ak posebno raunalo s pot rebnim soft verom.
Banke i davat elji kart inih usluga t e svoje usluge, dakako, na neki nain naplauju. Ovisno o
dogovoru, naplata moe bit i paualna ili u formi provizije, u nekom postot ku od iznosa naplat e, a
samo izuzet no t akve usluge mogu bit i, obino na krai rok i iz posebnih, esto promot ivnih razloga,
besplat ne. Poslovna polit ika solidnih banaka i davat elja kart inih usluga obino je st imulat ivna za
t rgovca, tako da za vei obujam obavljenih t ransakcija naplauju manje provizije.
Davat elji usluga kart inog poslovanja brinu i o sigurnost i t akvih financijskih t ransakcija, no i
t rgovac t akoer mora na sebe preuzet i odreeni dio odgovornost i u tom smislu. O t ome e bit i neto
vie rijei i daljnjem t ekst u (vidi odjeljak 3.8.4.).
3.8.3 Oblici elektronikog plaanja i naplate
3.8.3.1 Kartino plaanje i naplata
Int ernet ske narudbe t emeljene na plaanju kart icom obrauju se posebnim programima koji brzo i
uinkovito obavljaju brojne rut inske transakcije, ali im je glavni nedost at ak nepost ojanje izravne
meuljudske komunikacije, to kod obje st rane kupca i prodavat elja moe st vorit i osjeaj
nedost atne kont role nad procesima i transakcijama u t ijeku. Prodava, naime, od kupca t rai da unese
broj kart ice i lozinku (a ponekad i neke daljnje, t eoret ski nepotrebne podat ke), prosljeuje to inst it uciji
170
koja provjerava primjerenost i aut ent inost primljenih podataka i eka. Dakle, on u t om asu,
odnosno razdoblju nema kont role nad st varnim procesom provjere ident it et a i aut ent inost i kupca.
Kupac unosi pot rebne podatke u sigurnosni ekranski obrazac narudbe. I on je zapravo t ime na
neko vrijeme svoju sudbinu dao u ruke Providnost i, dakle i njegova kont rola nad procesom se,
dodue samo privremeno, ali ipak gubi.
Jedno i drugo su realni problemi, koji se ne mogu izbjei, no int enzivno se radi na njihovu
minimaliziranju i neutraliziranju njihovih moguih negat ivnih uinaka. Ipak, ne bi trebalo st ei dojam
da je kart ino plaanje Int ernet om veliki hazard, jer praksa pokazuje da je ono t o je u sigurnosnom
smislu ve do sada uinjeno znai puno, t ako da neki jako ozbiljni ili katastrofalni ekscesi u praksi jo
uvijek nisu zabiljeeni. U budunost i e, zasigurno, njihova vjerojat nost bit i jo i manja.
Det aljnije informacije o konkret nim uvjet ima i pravilima elektronikog kart inog plaanja mogu se
nai na web mjest ima vodeih davat elja kart inih usluga, kao t o su:
www.visa.com
www.mast ercard.com
www.americanexpress.com
www.diners.hr
Uz to, informacije se u Hrvat skoj mogu pot rait i i na web st ranicama banaka koje pruaju kart ine
usluge za pojedine t ipove kart ica, odnosno zast upaju njihove izvorne davat elje.
3.8.3.2 Digitalni (elektroniki) novac i tzv. pametne kartice
Tehnologija
di gitalnog (elektronikog) novca
(engl. Elect ronic Money. Digital Money, Digit al
Cash) omoguuje korisnicima slanje digit alnih poruka koje djeluju kao nalozi za isplat u ili polaganje
novca na bankovni raun. Nudit elji t akvih usluga prikupljaju poruke i kont akt iraju (dakako,
elekt roniki) s bankama, koje potom realiziraju st varne financijske transakcije. Za razliku od plaanja
kreditnim kart icama, korisnicima se ne daje ili odobrava bilo kakav kredit , ve im se naprost o
omoguuje jednost avnije obavljanje novanih transakcija u realnom vremenu, oslobaajui ih od
nekih, ponekad ipak dugotrajnih i dosadnih procedura, uobiajenih kod bezgot ovinskog plaanja. To
se posebno odnosi na plaanje i naplat u manjih novanih iznosa, odnosno na t zv. mikrofinancijske
t ransakcije.
NOVANE DOZNAKE ELEKTRONIKOM POTOM
O snanom razvitku internetskog bankarstva i financijskog poslovanja svjedoi
ponuda jo jedne nove usluge slanja gotovinske doznake elektronikom potom.
Online sustav plaanja pod nazivom PayPal.com zasniva se na slanju novca
primatelju koji ima e-mail adresu jednostavnim ispisivanjem svote i ostalih
podataka u online obrazac. Kada je poruka poslana, navedeni se iznos skida s
rauna (kreditne kartice) poiljatelja i prebacuje na primateljev raun.
Mogue su i doznake gotovinskih ekova, pa ak i same gotovine, ali je trajanje
tarnsakcije tada, razumljivo, znatno due (u SAD-u oko tjedan dana). Daljnja je
opcija otvaranje vlastitog rauna kod PayPala, na koji se novac moe primiti, a
mogu se, normalno, izvriti i naloena plaanja.
Popularnost ovoga internetskog financijskog servisa u Americi vrtoglavo raste, tako
da se, prema rijeima njegovog izvrnog direktora Petera Thiela, u drugoj polovici
1999. godine broj registriranih korisnika poveavao za oko 9.000 mjeseno.
Adresa: www.paypal.com
171
Tzv.
pametne karti ce
(engl. Smart Card) omoguuju korisnicima pohranjivanje elekt ronikog
novca u memorijsko/procesorskim ipovima na samim kart icama, u formi digit alnih poruka u funkciji
elekt ronikog novca ili pak informacija pot rebnih pri digit alnoj verifikaciji kod elektronikog
plaanja, t o mu moe uvelike skrat it i vrijeme pot rebno za obavljanje t ransakcije, ali i poveat i razinu
zat it e i sigurnost i povjerljivih podat aka, t j. podat aka koji moraju i smiju bit i dost upni samo njemu.
Mogu se korist it i pri st varnoj fizikoj t rgovini, ali i pri online kupovanju.
DILETANTSKA PREDVIANJA
Predvianja tehnoloke budunosti uvijek su nezahvalan posao. Katkada su njihovi
rezultati uvjerljivi, gdjekad duhoviti, a nerijetko nerealni. Ali, kada predvianje nije
znanstveno utemeljeno a pretendira na ozbiljnost, ono lako prerasta u karikaturu
samoga sebe ili ak u potpunu besmislicu. Jedno takvo, prepuno tvrdnji s tamne
strane pameti, objavio je Veernji list, prenijevi ga iz Focusa 29. veljae 2000.
godine, pod naslovom Lukavi nakit. Evo samo jednog u niski bisera iz tog teksta:
... Najbolji prijatelj jedne zaposlene ene bit e raunalo. Ono je uvijek tu i daje
smisao njenu ivotu. Ono njen najdrai nakit nadahnjuje digitalnim ivotom.
Naunice joj u uho apu najnovije vijesti, ura se pretvorila u slikovni telefon, a
smartcard nosi stalno kao digitalnu ident ifikaciju. Posve je umreena...
Programe i usluge obavljanja elektronikih financijskih t ransakcija nudi vei broj afirmiranih
internet skih tvrtki, specijaliziranih samo za t akve aplikacije, a meu njima se posebno ist iu tvrt ke
CyberCash
,
DigiCash
,
Fi rst Vi rtual Hol dings, Inc.
i
ICVERIFY
, ija se web mjest a mogu nai na
adresama:
www.cybercash.com/
www.di gicash.com/
www.fv.com/
www.icverify.com/
Budui da su puno pouzdanije od obinih kart ica (kart ica s magnet skim st ripom), predvia se
da e pametne kart ice razmjerno brzo post at i osnovnim plat enim sredstvom u Int ernet u.
3.8.4 Sigurnost pri obavljanju internetskih financijskih transakcija
Si gurnost i zat it a podat aka pot rebnih za realizaciju financijskih transakcija put em Interneta u
okvirima elekt ronikog poslovanja krit ini su fakt ori od ut jecaja na uspjenost cjelokupnog t akvog
suvremenog poslovnog sust ava. Ne daju li im se vrst a jamst va o sigurnost i i zat it i povjerljivih
podat aka, kupci se sigurno nee upust it i u avant uru online kupovanja.
Obavljanje elekt ronikih financijskih transakcija je na neki nain t ragini lik u predstavi koja se
zove elektroniko t rgovanje. Naime, kada se t i sloeni procesi odvijaju kako valja, bez pot ekoa,
daleko od oiju sudionika u t om poslu i iza scene, nit ko im ne pridaje veu pozornost, got ovo da
se za njih ni ne zna. Smat ra ih se naprost o uobiajenim, rut inskim dijelom t rgovakog posla. No, kada
se dogodi neki incident , o t ome se pria, pie i trubi na sva ust a.
No, bez obzira na t o, na unapreenju sigurnost i int ernet skih transakcija svakodnevno se i
intenzivno radi. Kljune obrambene ili zat it ne t oke pri tome su:
172
Enkri pcija
, kao nain kodiranja podat aka s ciljem prikrivanja njihova stvarnog sadraja.
Obrambeni (vatreni ) zi dovi
(engl. Firewall), kao logike barijere neovlat enim korisnicima za
obavljanje nedoput enih t ransakcija.
Si gurnosna politi ka
, kao ukupnost organizacijskih mjera, post upaka i propisa usmjerenih
maksimalizaciji sigurnost i i zat ite t ajnost i povjerljivih podat aka.
Sve su t e mjere obuhvaene odreenim indust rijskim st andardima, kao t o su
SSL
ili
SET
, o
kojima e bit i vie rijei kasnije u ovoj knjizi (vidi odjeljak 4.2.7.).
Vano je naglasit i da sigurnosni problemi pri ost varivanju financijskih t ransakcija u Int ernet u
post oje, da od njih ne t reba bjeat i ili se pravit i da ih nema, ali da ist o tako postoje, ve i danas, dobre
mjere za njihovo ublaavanje, a za oekivat i je da e sit uacija s t ime u svezi u budunost i bit i jo
povoljnija. No, aposlutno sigurnog sust ava nema, naprosto zato t o t akve sust ave grade i uspost avljaju
ljudi, a ljudi ih nast oje i naruavat i, odnosno probijat i.
3.9

OBRAZOVANJE PUTEM INTERNETA UENJE NA DALJINU
Globalizacija u kojoj Int ernet igra vie nego znaajnu ulogu imala je svojih ut jecaja na
st rukt uriranje obrazovnih sust ava i na realizaciju procesa uenja. Koncept
uenja na dal jinu
(engl.
Dist ant Learning) danas je t ema o kojoj ne samo da se nairoko raspravlja, ve takoer i globalni
projekt na ijem se oivotvorenju intenzivno radi. Javljaju se potpuno novi oblici pruanja obrazovnih
usluga put em Int ernet a i organizacije t o se t ime bave kao svojom osnovnom djelatnou. U jednoj od
vodeih svjet skih informat ikih t vrt ki dananjice, u Microsoft u, pokrenut a je inicijat iva za osnivanjem
globalnog virt ualnog sveuilit a na kojega bi se mogao upisat i tko eli i uit i ono to eli, met odama
koje e sam izabrat i i vremenskom dinamikom koja mu najvie odgovara.
INTERNETOM PROTIV MARKIRANJA
HARRISBURG Za velik broj amerikih kolaraca vremena kada se moglo tajiti
jedinice ili markiranja s nastave zauvijek su iza njih, a za roditelje su prola
vremena kada su o nepodoptinama svoje djece saznavali iskljuivo na roditeljskim
sastancima.
Naime, sve je vie roditelja koji koriste mogunost da kontroliraju uspjeh i
ponaanje svoga djeteta putem Interneta. Uitelji i profesori mogu roditeljima slati
elektronike poruke i tako ih obavjetavati o potrebi da se neto poduzme. ak
215.000 profesora i roditelja poelo je koristiti novu metodu nadzora uenika u vrlo
kratkom vremenu kako je lansirana na Internetu.
Veernji list, 28. veljae 2000.
Uenje na daljinu kao koncept nudi privlana rjeenja i za bogat e i za krajnje siromane sredine, on
bit no smanjuje pot rebe za invest iranjem kapit ala u obrazovnu infrastrukt uru uz ist ovremeno
173
ostvarivanje boljih edukacijskih uinaka, t e na posljet ku donosi sa sobom potpuno nove element e
demokracije i zadovoljavanja jednog od osnovnih ljudskih prava prava na obrazovanje.
OBRAZOVANJE ZA POSLOVNE LJUDE
Poslovni se ovjek danas mora trajno obrazovati kako bi mogao odrati tempo
suvremenog poslovanja i tehnolokog razvitka. To je posebno tono u sluaju
elektronikog poslovanja. Zato interes za poslovne kole postojano raste.
Rauna se da danas u svijetu postoji preko 3.000 poslovnih kola, ratrkanih
posvuda, razliitih profila i ponude obrazovnih programa. Neke od njih nude i
mogunosti obrazovanja na daljinu, putem Interneta.
Sasvim je jasno da pojedinac, ak i ako tono zna to hoe, teko moe sam
pronai program, kolu, mjesto ili uvjete koji mu odgovaraju i pod kojima bi se elio
obrazovati. Zato e mu od velike korist i biti registar poslovnih kola, s detaljnim
prikazima njihove ponude, to se moe nai na internetskoj adresi:
www.mbainfo.com
3.9.1 Kljuni elementi razvitka koncepta uenja na daljinu
Kljunim element ima koncept a uenja na daljinu i ishodinim tokama njegova budueg razvit ka
smatraju se:
- t ehnoloki napredak
- promjene u obrazovnim pot rebama pojedinaca
- akt ivni angaman dravne vlast i na svim razinama
- uspostavljanje globalne obrazovne mree
Tehnol oki napredak
omoguuje implement aciju novih modalit et a uenja i poduavanja koji
revolucioniraju obrazovne sust ave. Edukatori sada mogu prist upat i vanim podacima, pakirat i ih i
predoavat i onima kojima su pot rebni putem sat elit a i brzih int ernet skih veza na naine i u oblicima
koji su sve do sada bili neost varivi. Proces se uenja virt ualizira, ba kao to je to sluaj i s uit eljima
odnosno nast avnicima, t ako da pojedinac moe pohaat i odreena predavanja pa ak i zavravat i
kolu ili fakult et , a da nikada nije kroio u uionicu ili fakult et sku aulu.
Promjene u obrazovni m potrebama pojedinaca
manifest iraju se t ako t o obrazovanje post aje
t rajnim, doivot nim procesom, za razliku od ranijeg ust roja kolskih sust ava i programa koji su bili
bez iznimke konani i, mjereno ivot nim vijekom ovjeka, razmjerno kratkot rajni. U vrt logu
t ehnolokog napret ka pojedinac se suoava s potrebama prikupljanja, selekcije i obrade informacija
kojima biva bombardiran u nevienim koliinama i ogromnom brzinom. Istovremeno, ovjek dolazi
do spoznaje da njegove obit eljske i profesionalne obveze poinju postavljat i sve vee prepreke
174
njegovu redovit u pohaanju t radicionalne nast ave. Daljinskim uenjem zaint eresirani pojedinci mogu
na prikladan i jednost avan nain dobivat i, odnosno prikupljat i znanja st runjaka iz it ava svijet a.
INVESTICIJA U INTERNET SVEUILITE
Ameriki high-tech milijarder Michael Saylor najavio je skoranju donaciju 100
milijuna amerikih dolara kao prvu uplatu za stvaranje prvog online sveuilita koje
bi trebalo ponuditi bilo kome u svijetu vrhunsko visoko obrazovanje, i to besplatno.
Koncept spomenutog sveuilita osmiljen je kao niz online teajeva koje su
pripremili vodei svjetski strunjaci i geniji iz odreenih podruja znanosti. Lekcije
bi trebale biti snimljene i pripremljene u studiju koji bi uskoro trebao bit i osnovan
na podruju Washingtona upravo u tu svrhu. Saylor oekuje da e vremenom
njegovo u cijelosti neprofitno sveuilite zauzeti svojevrsno mjesto cyberkongresne
knjinice, i po kvantiteti i po kvaliteti materijala koje e moi ponudit i svijetu.
Iako Saylor tim potezom oekuje utjecaj velikih razmjera na milijune ljudi diljem
svijeta, nekolicina bliskih mu osoba koja je upoznata s planom spomenutoga
Internet sveuilita nije toliko uvjerena u njegovu snagu, iako projekt u cijelosti
podravaju kao vrlo interesantan i koristan.
Inae, Saylor je jo jedan u nizu lokalnih amerikih high-tech bogataa koji polako
poinju ulagati u razliite dobrotvorne akcije i organizacije, a posebno u
obrazovanje.
InfoExpress, br. 10, oujak 2000.
Akti vni angaman dravne vl asti na svim razinama
proizlazi iz rast ue svijest i
polit iara o potrebi organizacije t akvog obrazovnog procesa koji e bit i raspoloiv i
dost upan svakom zaint eresiranom ovjeku, a sve to zbog dobrobit i pojedinca, ali i drut va u
cjelini. Got ovo da nema t e polit ike i nacionalne sredine u kojoj se barem ne razmilja o
uspost avljanju novih oblika obrazovanja, prije svega prema koncept u uenja na daljinu,
premda, ist ini za volju, u t ome prednjae najrazvijenije zemlje svijet a. U suradnji dravnih
vlast i svih razina, obrazovnih inst it ucija i zainteresiranih gospodarskih subjekat a t reba t rait i
anse za bolje i sveobuhvatnije obrazovanje st anovnit va u budunost i.
BILL CLINTON: TISUU CENTARA
OTVORENE TEHNOLOGIJE ZA ODRASLE
Ameriki predsjednik Bill Clinton, koji je nedavno fotografiran kako u Ovalnom
uredu sjedi za svojim laptopom s predsjednikim oznakama i pregledava Web
stranice Bijele kue, odrao je prije nekoliko dana znaajan govor o svakidanjoj
primjeni tehnologije u SAD-u. Clinton je u svojoj poruci naciji, upuenoj u etvrtak,
27. sijenja, najavio viu razinu tehnolokog obrazovanja kolskih nastavnika, kako
bi bili spremni na izazov budunosti.
Uz to, Clinton je najavio otvaranje tisuu centara otvorene tehnologije irom SAD-
a, namijenjenih odrasloj populaciji, kako bi sve drutvene grupe i slojevi imale
ansu upoznati se s tehnolokim razvitkom.
Jutarnji list, 02. 02. 2000.
175
Uspostavl janje globalne obrazovne mree
nepovrat an je proces koji je ve otpoeo i koji tei
st varanju virt ualne obrazovne zajednice u kojoj se it av svijet neraskidivo int egrira. Uz post ojanje
mogunost i uenja na daljinu djeca iz najzabit ijih sela mogu pohaat i najelitnije kole i fakult et e, t e
komunicirat i s najkompet entnijim st runjacima iz bilo kojeg kutka svijeta. Prema ve prikupljenim
iskust vima o dosadanjem razvit ku t og t renda, moe se predvidjet i da e naglasak bit i sve vie na
uenju, a sve manje na udaljenost i. Svo raspoloivo znanje ovjeanstva koncentrira se u jednoj
jedinoj t oci na zaslonu korisnikog (uenikog) raunala.
3.9.2 Karakteristike uenja na daljinu
Uenje na daljinu predst avlja djelot voran nain prikupljanja znanja i usvajanja vjet ina put em
posredovanih informacija i poduke. Njime su obuhvaene sve suvremene t ehnologije i ono podrava i
razvija potrebe pojedinca za doivot nim uenjem. Taj je koncept primjenjiv na svim st upnjevima
obrazovanja i u svim st rukama. Primjenjiv je, isto t ako, u prakt ino svim oblicima uenja: u
individualnom, kunom, korporacijskom, permanentnom, st runom, vojnom, administ rat ivnom,
(t ele)medicinskom i mnogim drugim oblicima, t e posebice u obrazovanju odraslih i ljudi st arije dobi.
Brojna ist raivanja fenomena daljinskog uenja prilino su suglasna u rezult at ima koji pokazuju da
su rezult at i to se post iu uenjem na daljinu u najmanju ruku podudarni s rezult at ima ost varenima u
t radicionalnim oblicima nast ave, a nisu rijet ki sluajevi u kojima su oni i bolji. Predavanja pa ak i
vjebe ost varene put em Int ernet a daju dobre uinke na svim st upnjevima, od predkolskog do
fakult et skog obrazovanja. Uenje na daljinu pokazuje se t akoer djelotvornim u seoskim i gradskim
sredinama udaljenima od najvanijih obrazovnih i sveuilinih sredit a, jer omoguuje proirenje
obrazovnih horizonat a uenika i st udenat a, t e usavravanje nast avnog, pomonog i administ rat ivnog
kadra.
Prilagoavanje dinaminim i raznovrsnim razvojnim procesima, svojst venima akt ualnom trenut ku
suvremenog svijet a, iziskuje usvajanje st alno novih znanja, sposobnost i i vjet ina pojedinaca.
Kapacit et i post ojee t radicionalne obrazovne infrast rukt ure naprosto t om izazovu ne mogu udovoljit i,
a invest icije u nove infrast rukt urne objekte t e vrst e iziskivale bi puno vremena i ogromna financijska
sredst va. Zat o se koncept uenja na daljinu moe bez dvojbe smat rat i i ekonomski opravdanim.
Programi za uenje na daljinu st avljaju njihovim korisnicima na raspolaganje brojne opcije
t ehnike izvedbe i sadrajnog oblikovanja obrazovnih akt ivnost i. Nast avni se mat erijali mogu
dist ribuirat i kao elekt ronike publikacije (vidi odjeljak 3.7.), a predavanja organizirat i uivo, uz
mogunost i int erakcije uit elja i uenika. Svrha i namjena t akvih programa nije u prvome redu
ostvarivanje odnosa licem u lice, ve se interakcija post ie dvosmjernom razmjenom govornih
poruka, grafike i videozapisa.
Uenje na daljinu je nadasve demokrat ian oblik obrazovanja, jer ono st vara sve pretpost avke
ravnopravnost i prist upa informacijama, odnosno znanju, uz istovremeno vrlo znaajno snienje
t rokova i rizika od prisilnog angairanja neodgovarajueg obrazovnog kadra, jer su kvalificirani
uit elji ipak razmjerno malobrojni u odnosu prema broju pot encijalnih uenika.
Konano, t elekomunikacijska i, prije svega, int ernet ska infrastrukt ura t o se korist i za pot rebe
uenja na daljinu moe takoer uvelike pridonijet i i opem razvitku drut va, odnosno sredina u kojima
se korist i. Ona ima i izravnog i neizravnog pozit ivnog ut jecaja na gospodarske tokove, a u izoliranim i
zabaenim dijelovima svijet a ak predst avlja ansu za opst anak domicilne autohtone ljudske zajednice.
176
3.9.3 Prilagoavanje metodike obrazovanja profilu internetskog uenika
Osnovni zadat ak svakog uenika je, dakako uenje. No, t aj izazovni zadatak zaht ijeva, i u
najboljim uvjet ima, mot ivaciju, planiranje, t e sposobnost analiziranja i primjene informacija koje
procesom uenja prima. U uvjet ima daljinskog uenja, odnosno uenja put em Int ernet a, edukacijski je
proces puno sloeniji, i to iz vie razloga. Evo samo najvanijih:
Udaljeni uenici su, u pravilu, st ariji i zaposleni, t e imaju obit elj. Oni moraju usklaivat i svoje
raznovrsne ivotne uloge u razliit im sferama djelovanja. Njihove obit elji, posao, slobodno vrijeme i
uenje su imbenici koje nije lako kordinirat i i pomirit i.
Udaljeni uenici na t aj se pothvat odluuju i prist upaju mu iz razliit ih razloga. Neki su t ako
zaint eresirani samo za papir koji e im omoguit i napredovanje u poslu, a neki jedino zato da bi
proirili i produbili svoja znanja, pa ih papir uope ne zanima. Ima ak i t akvih koji se na uenje
odluuju iz puke dokolice, pa nisu previe zainteresirani ni za t emeljito svladavanje nast avnog
programa, a pogot ovo ne za papir.
Pri uenju na daljinu uenik je, u pravilu, osamljen i izoliran. Mot ivacijski imbenici koji proizlaze
iz osobnih kont akat a ili nadmet anja s drugima t ada izost aju. Uenik t akoer nema ni izravne potpore
fiziki nazonog uit elja koji bi ga mogao dodat no mot ivirat i. Konano, nepostojanje stvarnog
ovjeka-uit elja rezult ira t ime t o se pri daljinskom uenju ne moe pridavat i posebna pozornost
akt ualnim potrebama uenika i moebit nim problemima s kojima se u procesu uenja suoava.
Udaljeni enici i njihovi uit elji obino nemaju mnogo toga zajednikog u smislu kult ure sredine
iz koje dolaze, prethodnih ivotnih iskust ava i svjet onazora kojih se pridravaju, pa e obino t rebat i
vie vremena da se prilagode jedan drugome negoli je to sluaj u uobiajenim uvjet ima. Zbog
nepostojanja kont akt a licem u lice uenici mogu osjeat i potekoe pri uspost avljanju prave
komunikacije s uit eljem, t e nelagodu zbog sit uacije u kojoj se nalaze.
Pri daljinskom uenju t ehnologija nuno posreduje u ostvarivanju informacijskih i komunikacijskih
t okova. Ne osjeaju li se uenik i/ili uit elj ugodno pri korit enju neophodne t ehologije, komunikacija
meu njima bit e ot eana.
UENJE NA DALJINU
Internet je nepresuan izvor znanja, no bez dobrog mentora koliina novih
informacija esto u glavama stvara samo zbrku. Naravno, nije uvijek jednostavno
nai pravu i kvalificiranu osobu koja e vam poblie objasniti neki problem, a mnogi
za to nemaju ni dovoljno novaca.
Hvalevrijednu alternativu predstavljaju online edukacijski centri koji takve usluge
esto uope ne naplauju ili su one barem puno jeftinije od angairanja privatnog
uitelja, odnosno metora ili instruktora. Meu najboljim besplatnim internetskim,
odnosno teleedukacijskim centrima opeg profila zasigurno je onaj na adresi:
www.hungryminds.com
Sve su t o razlozi zbog kojih daljinsko uenje i poduavanje ipak iziskuje bit no drugaiji prist up
negoli ono konvencionalno. Pri tome prilagodbe se mogu izvrit i na dvije razine:
na povrinskoj razini
na dubinskoj razini
177
Promjene na povrinskoj razini ogledaju se u sljedeemu:
Uenik se mora usredot oavat i na znakove (primjerice, na tekst ili same inst rukcije).
Uenik se mora fokusirat i na diskretne (pojedinane) element e.
Uenik mora memorirat i informacije i procedure test iranja.
Uenik mora nerefleksivno povezivat i koncept e i injenice.
Uenik ne moe razlikovat i principe od pojavnost i, ni nove informacije od st arih.
Uenik shvaa zadat ke kao imperat iv koji mu namee uitelj.
Uenik se usredotouje na zadatke i ispite, t o moe rezult irat i znanjem koje ima malo veze sa
st varnom praksom.
Oigledno je da promjene na povrinskoj razini ne mogu dat i dobre efekt e. Uenici na daljinu,
odnosno int ernet ski uenici moraju post at i selekt ivnijima i koncent riranijima na uenje kako bi mogli
svladavat i i usvajat i nove informacije. Zat o se boljim pokazuje dubinski prist up, kojega
karakt eriziraju sljedea obiljeja:
Usredotoavanje na ono t o je znakovit o (primjerice, uit eljeve argumente za ili prot iv neega).
St avljanje u ispravan odnos i razlikovanje novih ideja od ranijeg znanja.
Uspostavljanje odnosa predoenih koncepat a prema ve ranije prikupljenom svakodnevnom
iskust vu.
St avljanje u odnos i razlikovanje pojavnost i od argumenat a.
Organiziranje i st rukt uriranje edukacijskih sadraja.
Usredotoavanje na uvianje u kakvom je odnosu edukacijski mat erijal prema svakodnevnoj
st varnost i.
Vi dljivo je da dubinski prist up promjenama met odike obrazovanja i njihovom prilagoavanju
profilu int ernet skog uenika jami bolje izglede za uspjeh obrazovnog procesa. Zbog toga se oni
sust avi daljinskog uenja koji podravaju upravo t akav prist up mogu smatrat i kvalit etnijima.
3.9.4 Preporuljiva web mjesta za internetsko obrazovanje
U obilju ponude int ernet skih programa za uenje na daljinu nije se nimalo lako odluit i za neki od
njih. Ipak, postoje oni koji se, prema recenzijama i preporukama kompet entnih strunjaka, svakako
mogu ocijenit i kao dobri. Meu t akve svakako spadaju programi t o se nude na sljedeim web
mjest ima:
Globalearn
(upoznavanje svijet a za djecu predkolske dobi) na adresi
www.globalearn.org/
Rensselaer Professional and Dist ance Educat ion (razni fakult et ski programi) na adresi:
www.pde.rpi.edu/
College of Engineering Universit y of Idaho (razni inenjerski kursevi) na adresi:
www.ui daho.edu/
Heal thcare Trai ning Systems
(zdravst veno obrazovanje) na adresi:
www.ht s-cbt.com
I*EARN Learni g Ci rcles
(razni obrazovni t eajevi za prakt ine vjet ine) na adresi:
www.iearn.org/circles/
178
Applied Gerontol ogy at the Uni versi ty of North Texas
(poslijediplomski st udij iz primijenjene
geront ologije) na adresi:
www.unt .edu/aging
GPIB-st at ion in Measuring Techniques, Depart ment of Physics, Uppsala University (st udij mjerne
t ehnike) na adresi:
http://mat erial.fysik.uu.se/dl-gpib
Geordia Milit ary College Distant Learning Cent ers (vojni st udiji) na adresi:
http://alfred.gmc.cc.ga.us/dist ant _learning/
Modern Montessori Internati onal Courses
(poduka u Montessori met odi poduavanja) na adresi:
www.modernmont essori-int l.com/
Informacije o brojnim daljnjim programima daljinskog uenja mogu se nai na sljedeim adresama:
www.dist ant learningu.com/
www.t me.nl/dln
www.edit ionxii.co.uk/
www.pet ersons.com/dlearn
www.nursingnet .org/
www.uni.edu/cont ined/dist ance.html
http://mbhs.bergt raum.k12.ny.us/dist ant .ht ml
www.sanman.net /dist ant learning.ht m
www.arabmedical.org/dist ant _learning.ht m
www.njit .edu/DL
179
3.10

ZAPOLJAVANJE I NAPREDOVANJE U KARIJERI
3.10.1 Paradoks fenomena nezaposlenosti
Broj nezaposlenih ljudi u svijet u zapanjujue je velik. Sit uaciju ini jo i gorom neravnomjernost
raspodjele nezaposlenih po regijama, zemljama i mikrogeografskim podrujima, t ako da je problem
nezaposlenost i izraeniji u slabije razvijenim zemljama negoli u onim vieg st upnja ekonomske i ope
drut vene razvijenost i.
S dr uge st rane, javlja se i problem nedost at ka radne snage na mjest ima i u vrijeme kada se javljaju
pot rebe za zapoljavanjem. To poglavit o vrijedi za odreene struke, poput informat iara,
elekt roniara, st runjaka za naft u i pet rokemiju, genet skih inenjera it d., za kojima vlada t rajno
poveana pot ranja ili se pak javljaju povremene konjukt ure. Akt ualan je primjer Njemake, koja je
odluila izdat i 20.000 radnih dozvola informat iarima iz inozemstva, a slino je i u Sjedinjenim
Dravama u kojima je predsjednik Clint on u t ravnju 2000. godine t akoer pot pisao odluku o
promptnom izdavanju radnih dozvola za uvoz 20.000 stranih informat iara.
Iz ovog krat kog prikaza vidljiv je paradoks koji se, vie ili manje izraeno, u sferi zapoljavanja
javlja got ovo trajno s jedne st rane, zamjet an je viak radne snage, a s druge nezadovoljena pot ranja
za radnicima i st runjacima odgovarajuih profila. To je jednim dijelom posljedicom strukt uralnih
neusklaenost i izmeu obrazovnog sust ava i njegovih produkat a i realnih gospodarskih pot reba u
odreenim sredinama. No, t im se problemom na ovome mjest u neemo detaljnije bavit i, ve emo
samo napomenut i kako je on u dobroj mjeri rjeiv int enzivnijom primjenom koncept a uenja na
daljinu (vidi odjeljak 3.9.).
Ono t o na ovome mjest u elimo naglasit i jest injenica da Int ernet moe bit i od velike pomoi pri
rjeavanju globalnog problema zapoljavanja, ali ist o t ako i rjeavanju t og problema na individualnoj
razini, dakle na razini svakog pojedinog nezaposlenog ili poslom nezadovoljnog ovjeka. Oglaavanje
pot reba za radnom snagom i nepopunjenim radnim mjest ima put em Internet a zapravo znai plasiranje
vrlo vrijedne informacije u web prost or, izravno dost upne svakom zaint eresiranom pojedincu. Isto
t ako, svaki pojedinac, nezaposlen ili nezadovoljan poslom kojega t renut no obavlja, moe ponudit i
svoje radne usluge i sposobnost i globalnoj zajednici, odnosno int ernet skom t rit u rada. Konano, u
Int ernet u danas ve postoji vei broj tvrtki t o se bave posredovanjem u zapoljavanju u
internet skom argonu,
l ovaca na glave
(engl. Head Hunt er) inei to javno, uz odgovarajui
market ing, ili pak prikriveno, djelujui poput svojevrsnih indust rijskih pijuna.
Dakle, da rezimiramo: Int ernet predst avlja, uza sve ost alo, i globalno t rit e radne snage na kojega
moe izai svatko t ko t o poeli, t raei zaposlenje zato t o je t renut no nezaposlen ili t raei bolji
posao, nastojei t ako ostvarit i svoje karijerne ambicije. Na njemu se moe t akoer pojavit i i svaki
poslodavac, individualni ili kolekt ivni, kojemu trebaju suradnici ili, naprost o, radnici.
3.10.2 Traenje zaposlenja
Traenje zaposlenja u int ernet skom se argonu naziva
l ovom na posao
(engl. Job Hunt ing).
Takvim e se akt ivnost ima bavit i oni to t rae prvo zaposlenje, oni koji su t renutno bez posla i oni to
ele promijenit i posao i radnu sredinu. Njihove se akt ivnost i ne bi trebale svest i na puko surfanje
Int ernet om, u nadi da e igrom sluaja nalet jet i na net o obeavajue ili upravo na ono to ih
zanima. Daleko e bolje rezult at e ost varit i prist upe li zadatku koji su si post avili sust avno, znajui
t ono to ele, u skladu s unaprijed pripremljenim planom i korist ei raznorodne mogunost i koje im
Int ernet prua.
180
PRODAJA NOGOMETNIH PROFESIONALACA
PUTEM INTERNETA
LONDON Tisue nogometnih kluboba diljem svijeta uskoro e moi kupovati i
prodavati igrae putem privatne internetske tvrtke InterClubNet.com, koja e
poeti s radom u svibnju 2000. Sadravat e podatke o 18.000 profesionalnih
nogometaa, te informacije o predsjednicima, direktorima i menaderima
nogometnih klubova.
Prema rijeima glavnog direktora kompanije Nicka Roacha, Manchester United, AC
Milan, Inter Milan, te dvadesetak brazilskih klubova ve su ukljueni u sustav.
- Poaeni smo to smo prvi klijenti InterClubNet-a. Prepoznali smo cijeli sustav
kao sjajnu ideju, koja e uvelike pomoi klubovima diljem svijeta kazao je izvrni
direktor Manchester Utd-a Edwards. Stranica je privatna i nee biti dostupna
javnosti, to e klubovima osigurati tajnost prilikom pregovora.
- Ve godinama se vodei ljudi klubova nalaze pred problemom kako osigurati
tajnost u pregovorima. Vjerujem kako smo pronali nain. Ukoliko, primjerice, klub
iz Brazila eli poslati poruku u Manchester United, nitko je drugi ne moe proitati
objasnio je Roach, te dodao: Ako je poruka ispisana na portugalskom, automatski
se prevodi na engleski.
Svi podaci o igraima bit e publicirani na meunarodnoj transfer listi. Uspije li
cijeli projekt, mogao bi izazvati revoluciju na nogometnom tritu ili barem smanjit i
broj posrednika ukljuenih u poslove oko transfera igraa.
HINA, agencijska vijest, 01. 04. 2000.
U naelu, t raenje posla na Int ernet u kompleksan je zadat ak, koji se moe ralanit i u pet osnovnih
akt ivnost i:
Pronalaenje oglasa, odnosno obavijest i o slobodnim radnim mjest ima t zv.
popisa poslova
(engl.
Job List ings).
Pronalaenje savjet a o nainu pisanja i podnoenja ponude sa ivotopisom (engl. Resume).
Pronalaenje
pomoi ili posredni ka u zapol javanju
(engl. Job- Hunt ing Help).
Pretraivanje i pronalaenje
detaljnih i nformaci ja
o strukama, zanimanjima, tvrtkama, gradovima,
regijama, poslovnim asocijacijama it d.
Ost varivanje
kontakata
s ljudima koji mogu bit i od pomoi pri pronalaenju informacija o
poslovima ili samih poslova.
Pri ost varivanju t ih zadat aka t rait eljima zaposlenja na usluzi st oji est t ipova web mjesta:
Polazna ili st art na web mjest a, koja slue kao poligon s kojega se pojedinac upuuje,
odgovarajuim poveznicama, prema ost alim web mjest ima od int eresa.
Web mjest a s popisima poslova.
Web mjest a s uputama o pisanju i podnoenju ponuda i ivotopisa.
Savjet odavna (konzult anst ka) web mjest a.
181
Ist raivaka web mjest a.
Kont akt na web mjest a.
Neka od kvalit etnijih
pol aznih

web

mjesta
pri t raenju zaposlenja su ona na adresama:
www.job-hunt .org/
www.monst er.com/
www.careerbuilder.com/
www.careermosaic.com
www.ajb.dni.us
http://cont ent.careers.msn.com/
www.careerhunt ers.com/
Meu web mjest ima s popisima slobodnih poslova (radnih mjest a), mogu se izdvojit i sljedea:
http://jobhunt ing.st uffandmorest uff.com/index
www.careerzone-uk.com/
www.careerpath.com/
www.mindspring.net .communit y/
www.jobt rak.com/jobguide
www.quint careers.com/jobhunt.ht ml
Kvalit et na web mjest a s uput ama o pisanju i podnoenju ponuda i ivotopisa su ona na adresama:
http://members.xoom.com/worksearch/reswri.htm
http://jobst ar.org/tools/resume/index.htm
www.provenresumes.com/reswkshps/electronic/elect respg1.html
www.damngood.com/
www.eresumes.com/t ut_post ing.ht ml
www.resumail.com/download.html
Savjetodavna (konzultanstka) web mjesta
koja je dobro posjet it i prije traenja zaposlenja put em
Int ernet u su ona na adresama:
www.rpi.edu/dept /cdc/homepage.ht ml
www.about work.com/
www.careeract ion.org/
www.boldly-go.com
www.fp.org/chapt ers.ht m
Istrai vaka web mjesta
s obiljem kvalit etnih informacija su, izmeu ost alih, ona na adresama:
http://st at s.bls.gov/ocohome.ht m
www.acinet .org/
www.t ollfree.att .net /cat index.html
www.bradley.edu/irt /lib/services/access/
www.bi gyellow.com/cat _a.mat
http://superpages.gt e.net /
www.bi gbook.com/
182
Konano, na
kontaktnim

web

mjestima
mogu se potrait i osobe ili organizacije koje e klijent u
pomoi operat ivnim savjet ima o nainima post upanja u konkret nim sit uacijama kod t raenja
zaposlenja, podnoenja ponude, pripreme za event ualno t est iranje, pronalaenja rijet kih, usko
specijaliziranih i egzot inih poslova it d. Takva kont aktna mjesta obino su st anovit e diskusijske
skupine, dost avne list e, elektronike oglasne ploe, forumi, udruge it d. Neka od t akvih mjest a su:
www.synapse.net /~radio/finding.ht m
www.idealist .org/
www.neosoft .com/int ernet /paml/
www.Liszt .com
www.careermag.com/using.ht ml
www.dejanews.com/cat egories/jobs.shtml
www.branchout.com/jobs/jobs.asp
www.smart net work.com/
3.10.3 Lov na strunjake
Poznato je da u svijet u postoji mnotvo organizacija to se bave otkrivanjem t alenat a,
pronalaenjem strunjaka specifinih profila, pa ak i radne snage u neasnim zanimanjima, poput
raznih kriminalnih akt ivnost i, prost it ucije, verca droge it d. Dio njih javno deklarira svoju djelat nost ,
pa ih je na Int ernet u razmjerno lako pronai. No, vjerojatno je puno (ali t o nit ko ne moe sa sigurnou
ut vrdit i) i onih pojedinaca, t vrt ki i/ili organizacija t o se t akvim nedoput enim akt ivnost ima bave
prikriveno, pod firmom neega drugoga.
Iz razumljivih razloga na ovom emo mjest u navest i samo adrese onih tvrtki i inst it ucija t o se
javno i legalno bave lovom na strunjake. No, pregleda li se malo bolje sit uacija u Int ernet u,
primijet it e se da je razmjerno malo t akvih web mjest a u razvijenim dijelovima svijet a, a daleko vie
u onim manje razvijenim. To se zaist a zanimljivo, a jedno od objanjenja zato je tako moda se moe
nai u injenici da pronalaenje i vrbovanje dobrih i rijet kih st runjaka vodee svjet ske t vrt ke
smatraju st rogo povjerljivim poslom, odnosno poslovnom t ajnom, pa svoju djelatnost na neki nain
skrivaju.
Na t akvim se web mjest ima ne nude nikakvi konkretni poslovi, ve se na njih prijavljuju
zaint eresirani pojedinci, aljui odgovarajue (traene) podat ke o sebi i svojim kvalifikacijama, kako
bi uli u bazu podat aka koju odrava to web mjest o. Kada neka tvrtka, odnosno poslodavac oglasi
slobodan posao ili radno mjest o, lovac na st runjake pret rauje bazu nastojei pronai adekvatnu
ponudu. Ako i kada je nae, alje obavijest osobi koja se ranije prijavila i posreduje pri event ualnom
zapoljavanju. Dakako, t akve se usluge naplauju, gdjekad i masno.
Neka od vienijih web mjest a ija je svrha lov na glave su sljedea:
www.t alent s.com/
www.mindsource.org/post.ht m
http://pubs.acs.org/
www.safarisoftproduct s.com/
www.icap.gr/
www.delin.co.uk/
www.access-online.de/
183
www.nyeq.com/execut ivesearch/services.htm
www. wright east europe.demon.co.uk/main.ht m
www.john-phillips.co.uk/
www.int er-point .come/home.ht ml
www.ingeniummx.com/
www.careerindia.com/
www.icanworld.com/
3.11

ZNANSTVENO-ISTRAIVAKI RAD
Bavljenje znanst veno-ist raivakim radom podrazumijeva bavljenje znanjem, a kako znanje nije
nit a drugo doli st rukt urirani skup informacija, to je sasvim razumljivo kako ozbiljnijeg znanst venog,
fundament alnog i primijenjenog, istraivakog rada nema bez intenzivne uporabe t ako bogatog
rezervoara informacija kao t o je Int ernet .
INTERNETSKE PATKE
Pojam novinska patka dobiva svoju mlau inaicu internetska patka. Radi
se, dakako, o plasiranju uvjerljivih, ali lanih informacija putem Interneta koje
naivni itatelji kupuju zdravo za gotovo.
Jedan od boljih novijih primjera internetske patke, kojoj su nasjeli i neki hrvatski
dnevni listovi prenijevi je kao ozbiljnu informaciju, vijest je o opasnom asteroidu
koji e 2022. godine pogoditi Zemlju. Tu je alarmantnu vijest plasirao putem
Interneta talijanski znanstvenik Andrea Milani u sijenju 2000. godine, da bi je u
veljai opovrgao kada su ga na to natjerali ozbiljni astronomi. Dokazali su, naime,
da je Milani jako pogrijeio u raunu, sluajno ili namjerno, jer e asteroid nazvan
2000BF19 proi najmanje 5.6 milijuna kilometara daleko od zemaljske kugle, i to
tek za moda pedeset godina.
Zanimljivo je da vrli hrvatski dnevnici koji su obmanuli svoje itatelje nisu objavili i
nastavak prie o zloestom asteroidu.
Budui da su, od samih poetaka, najeminent niji univerzit et i i inst it ut i, isprva samo ameriki
(UCLA, Berkeley, MIT) a onda i oni iz drugih krajeva svijet a, zapravo bili osnovnim nosit eljima
razvit ka Int ernet a, jasno je da su njihovi informacijski fondovi, u formi baza podat aka i u drugim
oblicima, predst avljali a ine t o i danas informacijski t emelj Mree. Uost alom, ARPANET je i
iniciran kao kapit alni projekt sedamdeset ih godina ovoga stoljea (vidi odjeljak 2.1.) upravo zato da bi
omoguio razmjenu informacija meu znanst venicima i inst it ucijama u okvirima kojih su oni
djelovali. U kojoj je mjeri t a nakana i ostvarena, svjedoi dananje st anje i snaga Interneta.
184
ALMANAH MUDRIH IZREKA
Mudrost saeta u citatima poznatih pisaca, mislilaca i znanstvenika esto
nadahnjuje lanke, razne radove pa i kompletne knjige. Sigurno ste i sami naili na
citat koji vas je fascinirao te ste poeljeli pronai i ostale zanimljive misli istog
autora ili tematike. Ako u svom naumu niste uspjeli, pokuajte s internetskim
stranicama Quoteland na kojima su prezentirani sadraji jedne od najopsenijih
baza podataka poznatih citata, razvrstanih u nekoliko pretraivih kategorija. Bez
obzira na to traite li citat iz odreene tematike ili elite pronai ime autora citata
koji ste nedavno uli ili proitali, Quoteland e vam najvjerojatnije ponuditi pravi
odgovor.
Adresa:
www.quoteland.com
ak i Int ernet sam po sebi danas je predmet om znanst veno-istraivake obrade, jer on nije samo
t ehnoloki, nego, jo i vie, drutveni, polit iki, ekononomski, psiholoki i t ko zna kakav jo sve ne,
fenomen. Ist raivanja Int ernet a i brojnih novih pojava koje on pot ie ili st vara sastavnim su dijelom
mnogih magist arskih radova i dokt orskih disert acija, znanst venih rasprava i skupova, monografija,
eksperimenat a i ost alih vidova znanstvenog djelovanja.
Dakle, Int ernet je, sa znanst vene toke gledanja, dualne prirode: on je, s jedne strane, izvor
kvalit etnih informacija pot rebnih u znanstvenim ist raivanjima, dok je istovremeno, s druge st rane, i
sam predmetom znanst veno-ist raivakog rada. Ut oliko vie t reba cijenit i njegovu vrijednost , odnosno
odat le proizlazi BOGATSTVO INTERNETA.
Temeljni su izvori informacija od znaenja za znanst veno-ist raivaki rad u Int ernet u baze
podat aka koje st varaju i odravaju sveuilit a, fakult et i i znanstveni inst it ut i, nacionalne i javne
knjinice, referalni cent ri, arhivi, muzeji i galerije, inst it ucije specijalizirane za prikupljanje, obradu,
pohranu i diseminaciju informacija, pa ak i privredne organizacije i njihove udruge.
Jako je t eko dat i sveobuhvat an popis t ipinih ili preporuljivih web mjest a na kojima se mogu
nai t akve baze podat aka, naprost o zat o to su znanstveni int eresi vrlo raznorodni. Umjesto t oga
navodimo adrese najveih knjinica i int ernet skih enciklopedija, na kojima e korisnik nai poveznice
za daljnju navigaciju.
Kongresna knjinica SAD-a: www.loc.gov
U.S. Nat ional Library of Medicine: www.nlm.nih.gov/
The Int ernet Public Library: www.ipl.org/
The Brit ish Library: http://port ico.bl.uk/
New York Public Library: www.nypl.org/
Ast ronomical Image Library: www.syz.com/images/
WWW Virt ual Library: http://vlib.org/
Mathemat ica Resource Library: http://library.wolfram.com/
Libraries on t he Web: http://sunsit e.berkeley.edu/Libweb/usa-acad.html
American Libraries Online: www.ala.org/alonline/
Bibliot heques de lUniversit e
185
Paris III Sorbone: http://bucensier.univ-paris3.fr/
Brit annica.com: www.brit annica.com/
Cat holic Encyclopedia: www.knight.org
Encyclodia Brit annica Online: www.eb.com
PC-Webopaedia: www. webopedia.com
Problem, meut im, nije u koliini informacija, jer je danas ve, kao t o je vidljivo, velik dio
ukupnog ljudskoga znanja digit aliziran, pa onda i dost upan put em Int ernet a. No, koliko god t o bilo, s
opeg civilizacijskog st ajalita i st ajalita znanost i, neprocjenjivo bogat st vo, od neizmjerne pomoi
znanst venicima i ist raivaima u njihovu radu, ipak se jo uvijek namee problem pronalaenja
informacija potrebnih u konkret nim ist raivanjima.
Razlozi t ome uglavom nisu posljedica t enje nekoga inst it ucije ili pojedinca da skriva i t aji
informacije, ve ipak jo uvijek ogranienim mogunost ima pret raivakih alata korit enih u Int ernet u
(vidi odjeljak 2.3.3.3.). Njihovi nedost aci proizlaze iz dva izvora:
Orijent acije razvijaa i vlasnika veine int ernet skih pretraivaa na njihovu komercijalnu uporabu.
Pogledaju li se samo naslovne stranice najvanijih internet skih direkt orija i pret raivaa, lako e se
uoit i da su znanstvene t eme t ek jedna odrednica meu deset ak ili vie drugih koje su im, svaka
posebice, u najmanju ruku ravnopravne po broju poveznica na druge web st ranice. Obino se sve t o
se smatra znanst venim t emama trpa u ist i ko, u kojemu nerijetko ima i puno smea. Uz to,
poimanje znanost i kakvo nameu pretraivai (ili, bolje reeno, ljudi koji ih razvijaju) nerijet ko je,
blago reeno, konzervat ivno: znanstvenim t emama smat ra se ono t o se odnosi na klasine znansot i,
poput filozofije, ast ronomije, medicine, biologije, fizike, kemije it d. Suvremenije znanst vene
discipline uglavnom su diskriminirane i "skrivene iza nekih drugih (neloginih) odrednica
(primjerice, kineziologija se obino svrst ava pod sport , pa ak i rekreaciju, ekonomske t eme pod
biznis, informat ika pod t ehniku ili t ehnologiju it d.).
Metode pret raivanja ugraene u pret raivae jo su uvijek obino pregrube, nedovoljno supt ilne
i sofist icirane. Booleovi upit i (i, ili, ne) t o se korist e za povezivanje kljunih rijei isuvie su
mehaniki, neosjet ljivi na nijanse koje u znanost i mogu znait i puno, t ako da podsjeaju na onu
anegdot alnu sit uaciju u kojoj se t opovima puca na komarce. Nove generacije int eligent nih
pret raivakih alata morat e rjeavat i t aj problem primjenom sloenijih logikih met oda, poput
asocijacije, razlonog zakljuivanja, analogije i slinih.
Dakle, iz svega navedenoga proizlazi da je dananja uloga Int ernet a kao sredst va pomoi i
predmet a znanstveno-ist raivakog rada jo uvijek prilino kont roverzna koliko god ona bila
dragocjena i velika, znanst venici se ipak moraju i nadalje u velikoj mjeri oslanjat i na svoj um,
int uiciju, pa i ruke. To je, meut im, razumljivo i t ako e ost at i zauvijek.
Ova t vrdnja ne odraava nekakvo pesimist iko gledanje nezadovoljnog i mrzovoljnog
znanst venika, ve je plodom vrst e logike; naime, zadat ak je znanstveno-ist raivakog rada
otkrivanje novoga, onoga t o je jo nepoznat o, pa se ne moe ni oekivat i da to novo post oji u
Int ernet u, u kojemu postoji samo ono t o se ve dogodilo i to je ve net ko ranije spoznao, otkrio ili
barem predvidio. Zato e znanst veno-ist aivaki rad uvijek bit i put u nepoznat o kojemu ni puno
savrenija inaica od dananjeg Int ernet a nee moi bit i od presudne pomoi.
To je naprost o sudbina, karma ili usud znanst venika i njihova rada.
186
3.12

POLITIKO DJELOVANJE
S polit ikog je st ajalita Int ernet vrlo zanimljiv medij, budui da omoguuje, s jedne strane,
masovnu komunikaciju, s druge st rane komunikaciju u skupini, ali t akoer i pot puno individualiziranu
razmjenu informacija, odnosno poruka. Svaki se od t ih oblika komunikacije moe uinkovito
iskorist it i u polit ikom djelovanju ili borbi u raznim okolnost ima.
HRVATSKI INTERNET SVE SE VIE POLITIZIRA
Domai Internet prostor sve se vie politizira, a da je tako, svjedoi i informacija
koju smo juer primili od autora web stranice www.hdz.com, koji tvrdi da mu je
zaprijeeno ubojstvom. Te web stranice nisu kao to bi se na prvi pogled moglo
pomisliti slubene stranice HDZ-a koje se nalaze na slinoj adresi www.hdz.hr.
Stranice www.hdz.com, naime, ve dulje su vrijeme posveene estokoj kritici
stranke koja je donedavno bila na vlasti u Hrvatskoj. Na njima se, meu ostalim,
moe pronai niz satirikih materijala, pa i nagradna igra u kojoj je potrebno
pronai petog ortaka. Ident itet autora tih stranica nije dostupan javnosti, a njegov
naziv na Internetu je Hack(i)ja.
Hack(i)ja tvrdi da je prijetea poruka ostavljena na diskusijskoj grupi na njegovoj
web stranici te kako je otkrio i telefonski broj s kojega se spojio onaj tko je uputio
prijeteu poruku.
U vezi s ovim sluajem kontaktirali smo sa Sredinjicom HDZ-a, gdje su nam kazali
kako nisu primili nikakvu informaciju o navedenom incidentu niti je poznato da
navedeni broj postoji u Sredinjici stranke na Trgu hrvatskih velikana.
Veernji list, 01. 03. 2000.
Karakt erist ine su sit uacije sljedee:
- ispit ivanje javnog mnijenja
- razrada scenarija polit ikog djelovanja
- predizborna kampanja
- redovite parlament arne i izvanparlament arne polit ike akt ivnost i
Razmot rimo ih neto det aljnije.
187
3.12.1 Ispitivanje javnog mnijenja u politike svrhe
Osnovne met ode ispit ivanja javnog mnijenja openito, pa onda i u polit ike svrhe, su anket iranje,
intervjuiranje, t e st at ist ike metode obrade i analize podat aka prikupljenih anket om.
Anketa
(engl. Quest ionnaire), odnosno
anketi ranje
, t radicionalno se provodila slanjem anketnih
upit nika ispit anicima potom ili osobnom dost avom. To je, naravno, bio razmjerno skup poduhvat, jer
pot arinu ili anket are treba obino dobro plat it i, a velik problem predst avljala je i
stopa

odgovaranja
(engl. Answering Rat e), koja je nerijetko bila izrazit o niska. U vrijeme kada se post upalo na takav
t radicionalni nain, stopa odgovaranja na razini od 10 do 20% smatrala se zadovoljavajuom ili ak
visokom.
Empirijska saznanja pokazuju da obini ljudi iskazuju st anovit u averziju, pa ak i st rah od
anket a. Odbojnost proizlazi iz pret jerane agresivnost i anket ara, t o pot encijalni ispit anici ponekad
smatraju svojevrsnim at akom na vlast it u privat nost. Osim toga, mnogi dre ispunjavanje anketnih
upit nika, posebice onih dugakih i kompliciranih, nepotrebnim gubit kom vremena. Gdjekad se meu
pot encijalnim ispit anicima javlja st rah od zlouporabe podat aka prikupljenih anket om, neovisno o
st varnim namjerama anket ara.
Int ernet ska komunikacija omoguuje, barem djelomino, ot klanjanje nepovjerenja u anket e i
njihove organizatore, ako se provedbi anket e prist upi na kvalitetniji nain. Naime, u uvjet ima primjene
Int ernet a anket e se mogu organizirat i i provodit i kudikamo uinkovit ije, i u smislu trokova i u smislu
ostvarene st ope odgovaranja. Pri t ome se osobito korisnim pokazuju primjene servisa elektronike
pot e, World Wide Weba, dost avnih list a i rada u diskusijskim skupinama (vidi odjeljke 2.3.2., 2.3.3.,
2.3.4.1. i 2.3.4.2).
Polit ika organizacija, udruga ili pojedinac koji namjerava provest i anket u moe slat i
individualizirane zamolbe graanima za odgovaranje na pit anja put em elektronike pote, post avit i
web mjest o na kojemu e se nalazit i anket ni upitnik, uspost avit i adresu dostavne liste za izjanjavanje
biraa, ukljuit i se u ve post ojeu diskusijsku skupinu ili, to je jo bolje, osnovat i novu skupinu.
Time e se st ei uvid u broj ljudi zaint eresiranih za predst avljeni polit iki program, a bit e ih mogue
razmjerno lako animirat i da odgovore na post avljena pitanja.
No, da bi ost vareni rezult at i anket iranja bili vjerodost ojni i uinkovit o upot rebljivi, pri njenom se
organiziranju i provedbi valja pridravat i nekih pravila. Element arne preporuke s t ime u svezi bile bi
sljedee:
Organizat or, odnosno provodit elj anket e mora se predst avit i na odgovarajui nain, a dobro je
navest i, ako je t o ikako mogue, i cilj (ili ciljeve) t o se eli ostvarit i. Organizator anket e mora ost avit i
dojam povjerljivog sugovornika ili ak partnera, t e pokuat i dokazat i da je anket a u int eresu ne
samo njega samoga, ve, barem indirektno, i ispit anika.
Anket a bi t rebala bit i, u pravilu, anonimna. Ako t o nije ostvarivo iz bilo kojih razloga, njen
naruitelj, odnosno organizator mora pot encijalnim ispit anicima izrijekom jamit i privatnost i
nedost upnost njihovih odgovora ili navoda iz anket e neovlat enim osobama i/ili inst it ucijama (npr.,
policiji, konkurent skim polit ikim strankama, poslovnim t vrtkama it d.).
Anket a mora bit i to kraa i to jednostavnija, ali ipak koncipirana t ako da se njome mogu prikupit i
sve bit ne i zanimljive informacije. Teko je dokaziva, ali razumna preporuka da anketa ne bi trebala
sadravat i vie od pet -est pitanja. Odgovaranje na pit anja mora bit i to jednost avnije, i t o t ako t o e
se omoguit i odgovori binarnoga t ipa (da ili ne), odnosno izbor jednoga ili vie ponuenih
odgovora (primjerice, ocjene u rasponu od 1 do 10).
Anket a treba obuhvaat i samo pit anja nuna sa st ajalit a post avljenoga cilja. Openit a i
deklarat ivna, kao i visokoparna ili jako mudra pit anja treba izbjegavat i, posebice u masovnim
anket ama, jer ona mogu irit irat i obinoga ispitanika i prouzroit i negat ivni efekt (primjerice,
188
odbijanje sudjelovanja, davanje net onih ili apsurdnih odgovora, osjeaj nekompet encije ispit anika
it d.).
Pri kraju anketnog upit nika obino je dobro dat i ispit aniku priliku i prostor za navoenje vlast it ih
koment ara u slobodnoj formi. Ma koliko se u poetku inilo da to i nije neophodno, naknadno se iz
analize koment ara ispit anika ponekad ipak mogu izvui korisne informacije, a, u najmanju ruku,
pristojno je pruit i mu ansu da se izrazi na svoj nain i prema vlast itom nahoenju, pa makar t o i ne
bilo ugodno ili zanimljivo provoditelju anket e.
Osim navedenoga, anket a se put em Int ernet a, organizirana kao poprat na, uzgredna akt ivnost
klijent a pri realiziranju nekih drugih int ernet skih akt ivnost i (primjerice, surfanja, online kupovanja,
it anja elekt ronikih novina i sl.), u obliku oglasa-transparent a (vidi odjeljak 3.5.3.4.) ili u okviru
diskusij skih skupina, moe organizirat i dinamiki. Tada e se od vremena do vremena postavljat i
daljnja nova pit anja i iz odgovora na njih poveavat i koliina saznanja o problemu od int eresa za
polit ike subjekt e, s kojima se, moda, u poet ku nije ak ni raunalo. Prikupljene odgovore, budui
da ve jesu izraeni u raunalno it ljivom obliku, mogue je promptno obradit i i analizirat i u vlast it om
informacijskom sust avu primjenom neke od st at ist ikih met oda, a rezult at e t oga dost avit i
zaint eresiranim st ranama i st rankama.
Definit ivna korist od organiziranja anket e put em Int ernet a su izrazit o niski t rokovi u usporebi s
t rokovima provedbe anket e na neki od t radicionalnih naina (nest aju putni t rokovi, naknade
anket arima, t rokovi t iskanja anketnih upitnika, klasini potanski trokovi it d).
3.12.2 Razrada scenarija politikog djelovanja
Scenariji polit ikog djelovanja obino se razvijaju u t iini, u razmjerno zatvorenim skupinama
manjeg broja pojedinaca, pa se u tom smislu Int ernet nee int enzivnije
operativno
korist it i. No, razvitku
i razradi nekog konkret nog polit ikog scenarija obino e pret hodit i ozbiljnije t eorijske analize i
analize t uih, ve poznat ih i obznanjenih, odnosno provedenih scenarija. Ukratko, razmat rat e se
t ua, pozit ivna i negat ivna iskust va.
A u t oj fazi polit ikog djelovanja informacije t o se mogu nai u Int ernet u mogu bit i it ekako
dragocjene i korisne.
Adrese web mjest a na kojima se mogu nai neke od opsenijih i kvalit etnijih t eorijskih i emprijskih
analiza t e vrst e su:
Comparat ive Polit ics Online: www.hauss.polit ics.wadswort h.com/
Law and Polit ics Int ernet Guide: www.geocit ies.com/Capit olHill/
Poly-Cy Guide: http://pslab11.polsci.wvu.edu/polycy/pscomp.ht ml
Polit ics @ Int ernet s: www.int ernet s.com/polit ics.htm
NetPolit icsGroup: www.net polit icsgroup.com/
Polit ical Int ernet Consult ing, Inc. !! www.polit icalint ernet .com
POLIS: www.polis.net
3.12.3 Predizborna kampanja
U predizbornoj su kampanji u sredit u pozornost i polit ikog djelovanja promidbene akt ivnost i,
t ako da se upravo u t akvim okolnost ima nast oje implement irat i najbolja dost ignua polit ikog
market inga. Metode to se prit om korist e sline su met odama market inga proizvoda i usluga, dakle,
189
poslovnog market inga, samo to su u pravilu agresivnije, izravnije, a gdjekad i s mnogo manje ukusa i
osjeaja za mjeru.
Polit ike st ranke otvaraju svoje web st ranice, ako ih ve do t ada nisu imale, i pune ih
promidbenim porukama. Korist e se oglasi-t ransparent i (engl. Banners) koje se nastoji post avit i na
najposjeenije web st ranice u Int ernet u. Individualizirane poruke s propagandno-polit ikim sadrajima
alju se elektronikom potom. Organiziraju se diskusijske skupine u kojima se okupljaju polit iki
sumiljenici koji u svoje akt ivnost i nastoje uvui t o vie ljudi sa st rane. Post avljaju se dost avne
list e put em kojih se poruke razmjenjuju izmeu velikog broja ljudi, obino u formi svojevrsnih
vijest i. Vodei ljudi polit ikih stranaka i kandidat i na izborima avrljaju ili askaju (engl. Chat)
s biraima, ne bi li u neposrednom kont akt u ostvarili to bolji dojam i pridobili ih za svoju st var.
Dobro je podsjet it i se kako su post izborne analize posljednjih predsjednikih izbora u Hrvat skoj
pokazale da je kandidat koji je prvi (i jedini) iskorist io mogunost i int ernet skog brbljanja osvojio
simpat ije velikog broja biraa i upravo na t aj nain skupio, za mnoge, neoekivano velik post ot ak
glasova.
Kod nas t o jo nije sluaj zbog razmjerno niske razine prakt iciranih uporaba Int ernet a, ali u
razvijenom svijet u nije rijet kost da polit ike st ranke u predizbornoj kampanji organiziraju
videokonferencije i internet ske show programe, t e put em Int ernet a emit iraju video spot ove promiui
t ako svoje ideje i sebe same.
Sve u svemu, moe se ust vrdit i kako Int ernet , zbog svojih mogunost i funkcioniranja poput
masovnog, ali i privatnog, odnosno personaliziranog komunikacijskog medija, akt ivnost ima u
okvirima polit ikih, posebice predizbornih kampanja moe dat i i bolje promidbene rezult at e od bilo
kojeg drugog konvencionalnog ili elekt ronikog medija, dakako, ako se upotrebljava na osmiljen i
kompet ent an nain, s mjerom i ukusom i bez ugroavanja privat nost i pojedinca.
DEMOKRATI GLASOVALI ONLINE
U unutarstranakim izborima u amerikoj saveznoj dravi Arizoni demokrati su prvi
put imali priliku glasovati online, to je rezultiralo rekordnim odazivom glasaa.
Novinar koji je pokuao dokazati da je elektroniko glasovanje ipak nesigurno pa je
angairao hakera da upadne u sustav i razbije ga, nije uspio u svojoj nakani. Nakon
uspjeha u Arizoni, elektroniko glasovanje najavljuje se i u nekim drugim dravama.
Veernji list, 03. 04. 2000.
3.12.4 Redovite parlamentarne i izvanparlamentarne politike aktivnosti
U suvremenim dravama s razvijenom parlamentarnom demokracijom normalno je da polit ike
st ranke ist inito, aurno, t rajno i t ono informiraju graane o svojim akt ivnost ima. Danas e uobiajeni
nain t akvog informiranja bit i, uz t radicionalne oblike informiranja poput stranakih glasila i ost alih
medija, post avljanje i odravanje web mjest a na Int ernet u. St ranke koje part icipiraju u vlast i, pa imaju
i vlast nad slubenim dravnim web st ranicama, t rebale bi pot ivat i element arni polit iki kodeks
ponaanja i suzdravat i se od plasiranja st ranakih informacija, pogotovo onih izrazito promidbenog
karakt era, put em t akvih st ranica.
Web mjest a ozbiljnih st ranaka bit e t akoer ozbiljna, to znai da e sadrajem i dizajnom
st ranica odraavat i drutvenu ulogu koju obnaaju. Moe se ak post avit i t eza da stranake web
st ranice na neki nain predst avljaju zrcalo stranke koju reprezent iraju. Jasno je da e svaka st ranka u
190
t om smislu t eit i st anovitoj originalnost i, ali ipak se t ijekom ne isuvie duge povijest i primjene
Int ernet a u polit ici uvrijeila neka vrst st andarda st rukt ure web mjest a polit ikih stranaka i sadraja
njegovih web st ranica.
WEB MJESTO OGLEDALO STILA I USTROJA
DRAVNE ADMINISTRACIJE
Danas ve valjda sve dravne administracije svijeta imaju svoja web mjesta na
Internetu. To je dijelom odraz objektivne potrebe, ali dijelom i posljedica pomodnih
trendova i elje za vlastitim predstavljanjem u to ljepem svjetlu.
Zato bi se mogla postaviti teza iz naslova teza da web mjesta predstavljaju
svojevrsna ogledala razliitih dravnih administracija, njihova stila, poimanja vlastite
uloge i vanosti, te ozbiljnosti kojom obavljaju svoje vane poslove. Pomalo grubo
reeno, vrijedi pravilo to traljavija administracija, to lampavije web stranice.
Tako su, recimo, web stranice Bijele kue pune glamura i svojevrsne prepotencije,
dok su britanske vladine web stranice decentne, koncizno informativne, dobro
organizirane i proete demokratskim duhom. Mogu se nai na adresama
www.whitehouse.gov
i
www.number-10.gov.uk
Puno je vie loih primjera, no preputamo vam da ih sami pronaete i ocijenite.
Web mjest o bi, kao to je to uobiajeno i u drugim podrujima ljudskih djelatnost i, t rebalo bit i
hijerarhijski st rukt urirano, t ako da na naslovnici, kao korijenu t akve stablast e st rukt ure, budu samo
osnovne informacije o st ranci i ne prevelik broj poveznica prema najznaajnijim temama od int eresa
za st ranaki ivot i njen poloaj u polit ikom okruenju. Osnovne t eme bit e organizacijski ustroj
st ranke, njen polit iki program, podaci o vodst vu i lanstvu stranke, trajne akt ivnost i, akt ualna
zbivanja, popis vanijih telefonskih brojeva i adresa elekt ronike pot e, administ rat ivno-t ehnike
informacije, t e arhivski podaci.
191
BRITANSKA KRALJICA ELIZABETA II.
POTPISIVAT E ZAKONE ELEKTRONIKI
LONDON Britanska kraljica Elizabeta mogla bi napustiti 600 godina staru
tradiciju i potpisati prvi zakon na pragu novog stoljea elektroniki.
Ministarstvo trgovine i industrije zamolilo je kraljicu da odustane od nalivpera i dade
kraljevsko odobrenje na zakon putem kompjutora, pie u petak britanski tisak.
To jo nije odlueno. O tome se jo raspravlja, rekao je glasnogovornik
Buckinghamske palae za senzacionalistiki tabloid Mirror. Rije je o zakonu o
elektronskim komunikacijama kojim se predvia legaliziranje elektronskih potpisa
na dokumentima. Kraljica tradicionalno koristi nalivpero potpisujui zakone s
Elizabeth R..
Jutarnji list, 12. 02. 2000.
Iz svake od t ih glavnih t ema ili podruja jednim bi se klikom moralo moi prist upit i det aljnijim
informacijama, kao to su razrada i opis pojedinih organizacijskih jedinica, analit ika prezent acija svih
vanijih dijelova programa, osobne st ranice pojedinaca iz vodstva st ranke, a, po mogunost i, i
lanova, podrobni opis t rajnih akt ivnost i s naznakom ostvarenih i (jo) neost varenih ciljeva iz
programa, aurni det aljniji prikazi zbivanja iz neposredne prolost i i onih to se upravo ostvaruju,
det aljne uput e lanovima i nelanovima o razliit im administ rat ivnim i t ehnikim pojedinost ima u
svezi s funkcioniranjem st ranke, t e obilat a, dobro st rukt urirana arhiva st ranakih dokumenat a.
Dizajn bi stranica t rebao bit i decent an i, to je najvanije, dosljedan u it avoj strukt uri, t o e kod
posjet it elja ost avit i dojam primjerene serioznost i. Tako je, primjerice, dobro u svaku web st ranicu
diskretno umetnut i logot ip i/ili znak st ranke, korist it i posvuda jednak t ip slova za ist i t ip informacija,
primjenjivat i loginu i konzist ent nu nomenklat uru (sust av oznaavanja), korist it i grafike prikaze i
sheme s odgovarajuim koloritom, te ugradit i poveznice unaprijed i unatrag, ali i u drugim smjerovima
kada je t o potrebno.
Nije nikako dobro na web st ranicama korist it i element e kia i primit ivne polit ike ikonografije,
pret jeravat i u kolorist ikim eskapadama, navodit i nepotrebne a pogotovu ne net one ili lane
informacije, postavljat i ili ostavljat i slijepe poveznice koje ne vode nikamo ili ne vode t amo gdje bi
t o posjet it elj oekivao, navodit i nekorektne ili nelojalne informacije o polit ikim suparnicima i/ili
prot ivnicima, zadirat i u privat nost lanova i, pogotovo, nelanova, uvrt avat i na stranice neprovjerene
ili senzacionalist ike (ut e) informacije, t e pret jeravat i u samohvali.
Nikako ne t reba smetnut i s uma injenicu da post avljanje stranakog web mjest a ima dvije svrhe:
Ost varivat i polit iko-market inki ut jecaj na polit iko okruenje u kojemu stranka djeluje.
Omoguit i uinkovit ije operat ivno djelovanje stranke u prost oru i vremenu.
Da bi se t e osnovne svrhe ost varile, web mjesto t reba post avit i u skladu s ranije navedenim
naelima, ali i
odravati
, jer ne t reba izgubit i iz vida injenicu da web mjest o neaurnog, netonog,
neprimjerenog, nezanimljivog i t eko razumljivog sadraja i/ili dizajna donosi njegovom vlasniku vie
t et e no korist i, i t o u market ikom i u djelat nom pogledu.
192
3.13

ZABAVA I REKREACIJA
Razni ljudi vole razliite vrst e zabave, a rekreacija moe nekome bit i net o to drugome predst avlja
napor ili gnjavau. Zat o je vrlo nezahvalno sugerirat i openit o kakve sve mogu bit i int ernet ske
akt ivnost i u sferi zabave i rekreacije.
LJEPOTICE NA MREI
Gotovo da i nema svjetske ljepotice, od onih istinskih do onih koje samo misle da
jesu, bez vlastite Web stranice na Internetu. Zli jezici bi rekli da se radi o
svojevrsnoj inflaciji ljepote i drai na Internetu.
Ne treba posebno objanjavati to se moe nai, primjerice, na sljedeim
adresama:
www.claudiaschiffer.com
ili
www.laetitiacasta.com
No, ima i Web mjesta koja predstavljaju prave galerije ljepote. Tako su, recimo, na
nekim Web adresama ljepotice kategorizirane prema stanovitim (fizikim)
obiljejima (npr., najljepi profili, najdue noge, najvee grudi itd.), na nekima se
moe (toboe) zavirivati u njihovu privatnost, a na nekima se nude raunalne igre s
animiranim stvarnim ljepoticama.
Adrese zanimljivijih Web mjesta ove vrste su:
www.versusonline.com
www.laetitia-casta-is-sexy.com
www.brainpaste.com
Pa, tko voli, nek izvoli!
To je dobro vidljivo ve i na naslovnicama najpopularnijih int ernet skih openamjenskih direktorija
i pret raivaa informacija. Evo nekoliko primjera:
Meu korisnicima apsolutno najpopularniji alat za pret raivanje Interneta direkt orij
Yahoo!

nudi dvije zasebne opcije:

Entertai nment
(zabava), s ak 34 odrednice, i
Recreation
, s 22 odrednice.
Neke odrednice (npr.,
Empl oyment
,
Televi sion@
) ponavljaju se u obje opcije, dok je za neke druge
prilino t eko shvat it i kako su upale u t e dvije opcijske kategorije (primjerice, zaposlenost,
zrakoplovst vo).
Pretraiva
Al taVi sta
ne nudi posebnu opciju za zabavu (Ent ert ainement ), ve se ona skriva pod
opcijom
Arts
(umjet nost ), a opciju
Recreati on
nudi zajedno s opcijom
Sports
.
Pretraiva
Exci te
nudi opciju
Entertainment
(zabava), dok je rekreacija djelomino pokrivena
opcijom
Sports
.
Pretraiva
infoseek
ne nudi posebne opcije ni za zabavu, nit i za rekreaciju.
Pretraiva
Lycos
nudi opciju za zabavu (
Entertainment
), ali ne i za rekreaciju.
193
Pretraiva
Oingo
, s pretenzijama na nuenje mogunost i pret raivanja zasnovanih na znaenju,
nudi opciju
Recreati on
, a opciju zabave ne.
Direkt orij
Google
ne nudi opcije za zabavu i rekreaciju, ve t akve sadraje t reba trait i pod
opcijama
Arts
,
Games
i
Sports
, a moda i jo negdje.
Pretraiva
Northern Li ght
uope ne nudi nikakve opcije, ve samo mogunost i pret raivanja
prema kljunim rijeima.
Pretraiva
EuroSeek
u njegovoj hrvat skoj inaici nudi opciju
Zabava
, a opciju
Rekreacija
zajedno s opcijom
Turizam
.
Jasno je uoljivo da su opcije nuene po pojedinim pretraivakim alat ima meusobno jako
razliite, t o klijent u ot eava pret raivanje. To je, nedvojbeno, posljedica razliit og shvaanja
pojmova zabava i rekreacija.
Ipak, da bismo it at elju barem mao olakali t raganje za zabavom u Int ernet u i dali mu neke ideje,
navest emo nekoliko adresa boljih web mjest a iji sadraj spada u okvire onoga t o mi smat ramo
zabavom i ment alnom rekracijom.
Glazba:
Adrese najboljih web mjest a s kojih se mogu skidat i
pa onda i sluat i tonski zapisi navedene su u poglavlju 3.6.2.2.
INTERNETSKI DISCO KLUBOVI
Jedna od novijih ludosti u svijetu zabave je otvaranje tradicionalnih disco klubova
i ostalih mjesta za razonodu prema Internetu. Nekoliko digitalnih kamera, strateki
rasporeenih po disco klubu, i dobri mikrofoni, te aktivno Web mjesto doarat e
atmosferu ak i tisuama kilometara udaljenim gledateljima. Tako ete, ako ste
negdje na putu, ipak moi petkom ili subotom posjetiti svoj omiljeni klub, vidjeti
tko je na prozivci i tko je s kime. To isto si moete priutiti i ako bolesni leite u
krevetu, dakako, ako vam je u tom trenutku stalo do bilo ega.
Nakana je nuditelja izravnih prijenosa iz klubova prije svega odrati tonus vjernih
ali trenutno sprijeenih posjetitelja. No, cilj je isto tako privui i nove muterije,
jer se putem Interneta ugoaj u klubu jo uvijek ne moe omirisati, niti se nekoga
moe dotaknuti ili pomilovati, a da se i ne govori o tome kako nije mogue popuiti
jednu skupa.
Radio:
Program
EarthTuner
omoguuje prist up do 1.400
radio i TV post aja koje emit iraju program put em
Int ernet a. Moe ga se preuzet i (uz plaanje) s adrese:
www.di giband.com
194
NEKOLIKO POLAZNIH WEB MJESTA
ZA ISTRAIVANJE INTERNETSKOG RADIJA
Web adrese http://broadcast.com i http://radio.fm najbolje su za istraivanje
egzotinih i neobinih radio postaja iz itavoga svijeta.
Vijesti i govorne emisije mogu se uti na http://npr.org, gdje ameriki National
Public Radio neprekidno obnavlja vijesti, ali se mogu uti i arhivske talk show
emisije, te obrazovni programi.
Ljubitelji amerikog nogometa, koarke ili bejzbola mogu odsurfati na
http://sportsfanradio.com. internet-only radio kanal koji uivo prenosi utakmice.
Neke od zanimljivijih web adresa s radio programom su:
www.capitalfm.co.uk
www.on-air.com
www.radiotower.com
www.shoutcast.com
www.radio-v.com
UENIKI RADIO 5+ PUTEM INTERNETA
Radio 5+ poeo je preliminarne pregovore s CARNetom da im se odobri stalna
veza s Internetom kako bi se njihov program emitirao 24 sata uivo. Naime, Radio
5+ ve tri godine organiziraju i vode klinci Osnovne kole Nikola Tesla u Prekom.
Program dosad nije iao uivo nego su se emisije snimale, kasnije montirale, te
nudile na stranicama Interneta.
- Od 1998. broj posjeta na nau web stranicu preao je brojku od 6.000 ponosno
nam je rekao Darko Odabai, koji je voditelj cijelog projekta, ali pokreta radija
bila je njegova majka, danas umirovljena profesorica hrvatskog jezika, Tea
Odabai. Zbog toga to se radio financira iz Gradskog ureda za prosvjetu i
kolstvo, odnosno iz dravnog prorauna, njegova sudbina nije sigurna, ali ravnatelj
kole Miroljub Udiljak otro je demantirao glasine da se radio gasi.
Jutarnji list, 09. 04. 2000.
195
Fi lm:
Adrese popularnijih web mjest a s filmskim sadrajima
navedene su u odjeljku 3.6.2.2. Evo, meut im i nekih
na kojima se mogu nai kult ni, rijet ki, manje poznat i i
eksperiment alni filmovi:
http://movielens.umn.edu
www.at omfilms.com
www.ifilm.com
KVALITETNA REPRODUKCIJA FILMOVA
NA INTERNETU
Praktiki svi problemi s kojima se danas suoava Internet, a nije ih malo, proizlaze
iz injenice da on spoetka uope nije bio namijenjen masovnoj uporabi. Koliko god
bio podravan suvremenim tehnologijama, on se zbog svoje temeljne klijentsko-
posluiteljske filozofije opire obavljanju transakcija u stvarnom (realnom)
vremenu.
To je naroito vidljivo kada su u pitanju multimedijske aplikacije, poput
realnovremenskog videa. Zato ne udi to se mnoge tvrtke svojski trude i ulau
velike pare u poboljanje nuenih multimedijskih internetskih usluga. Jedna od onih
to se u tom smislu posebno istiu je tvrtka MeTV.com, koja intenzivno investira u
razvitak novih tehnologija vrlo brzog prijenosa podataka. Ve sada ona nudi usluge
internetske reprodukcije, odnosno gledanja filmova na razini standardne TV-
kvalitete. Usluga stoji pet dolara po filmskom naslovu, a moe se kupit i na adresi:
www.metv.com
Online igre:
www.gamesdomain.com
www.hg.org/games.ht ml
www.left foot .com/games.ht ml
www.bat t le.net /
www.irealms.com/
http://funt ines.hypermart.net /
http://genesis.ne.mediaone.net /games.ht ml
196
INTERNETSKE IGRE NA SREU
Republika Liberija eli postaviti dravno voenu kockarsku operaciju na Internetu.
Poslan je zahtjev za pomo prilikom postavljanja dravne lutrije i drugih igara na
sreu na Internetu, koje e biti ponuene igraima u svim zemljama u kojima
online gambling nije ilegalan. Liberija ima namjeru preuzeti vodeu ulogu u
promoviranju multinacionalnih igara na sreu na Internetu. Dravi koja se oporavlja
od 17-godinjeg graanskog rata bit e to izvrsna nadopuna dravnom budetu.
PC Chip, br. 56, sijeanj 2000.
WebTV: WebTV
je ime konkretnog proizvoda, ali je s
vremenom post alo
eponim
(specijalni naziv koji se
korist i kao opi) za t elevizijske ureaje opremljene
t ako da se mogu prikljuit i na Int ernet , za sada samo
put em t elefonske linije. U uporabi je vie takvih
sust ava. Tako se primjerice, u Francuskoj t akav sust av
naziva
NetBox
, a u Velikoj Britaniji
Sli p Stream
Internet Box
. Ne treba ga poistovjeivat i sa ivim
TV programom primanim put em raunala
prikljuenog na Int ernet. Vie informacija o tome
moe se nai na adresi
www. webt v.com/
INTERNETSKA SPIKERICA
Press Association iz Velike Britanije za travanj 2000. godine sprema promociju
svoje nove Web usluge. Ta medijska tvrtka eli unijeti promjene u nain kojim
koristimo Internet za svakodnevno informiranje i umjesto da sami itamo vijesti
nudi nam vlastitu voditeljicu Ananovu. U nju je ugraena svojevrsna osobnost,
tako da e sve vijesti i poruke elektronike pote koje ona proita u sebi sadravati
drukiji tonalitet glasa uz odgovarajue facijalne ekspresije.
Ananovu e se moi i personalizirati tako da e, primjerice, plakati kad Vam bude
itala vijest da je Dinamo izgubio od Hajduka, a Vi ste navija zagrebakih modrih.
Ta e se usluga u poetku moi korist iti ekskluzivno na PA News Web mjestu uz
primjenu RealPlayer tehnologije, no vrlo brzo bi se trebala pojaviti i na novoj
generaciji osobnih pomonika.
Jutarnji list, Svijet raunala, 02. 02. 2000.
197
i va televizi ja:
Vrijedi ist o to i za radijski program. Zanimljivije TV post aje to emit iraju
program put em Int ernet a su:
www.int ercast .com/
www.americaone.com
http://st l.int erspeed.net /TvJukebox
Humor:
Nudi se u najrazliit ijim oblicima, poput pisanih, crt anih i animiranih ala,
viceva i anegdot a, video snimki i krat kih filmova. U mnot vu mjest a to nude humorist ike sadraje
odabrali smo (po svome ukusu) ona na adresama:
www.humorsearch.com/
www.oraclehumor.com/
www.humorinst .com/
www.funnies.com
www.humorpower.com/
http://polit icalhumor.about .com
www.humorspace.com/
www.comedy.com/
www.uwsp.edu/acad/psych/dog/rdect er.htm
www.gi bblegut s.com/
http://humorinthenews.com/
www.faqs.org/faqs/best -of-usenet -humor/
www.jokes.com
www.t hehumorarchives.com/
INTERNETSKA RAZBIBRIGA
Magazin Onion ve je deset godina poznat po svojim parodijama na tekstove
objavljene u popularnom asopisu USA-Today. Nakon izdavanja knjige koja je ubrzo
postala bestselerom, Onion se pojavio i u svojoj internetskoj inaici koja svakim
danom privlai sve vie itatelja.
Pod okriljem razmjerno (i namjerno) konzervativnog i skromnog dizajna Web
stranica moe se svakodnevno pronai pregrt novih ala, aluzija, parodija i sprdnji
na raun poznatih osoba i u svezi s aktualnim lokalnim amerikim i svjetskim
dogaajima i aferama. U vrijeme pisanja ovoga teksta teme na udaru bila su
zbivanja u okvirima predsjednike predizborne kampanje 2000. godine.
Adresa:
www.theonion.com
198
Kompleksna zabava:
www. wirebreak.com
www.pseudo.com
www.honkworm.com
www.pop.com
Sve u svemu, ak i kada u Internet u trait e zabavu i/ili rekraciju, morat et e se malo pomuit i; no, i
t o je, na neki nain, zabava, a dijelom i rekreacija. Osim, ako vam se jako ne uri!
POSLASTICA ZA LJUBITELJE AHA
Nedvojbeno najbolji i najagilniji ahist dananjice Garry Kasparov, uven po
svojim hrabrim eksperiment ima u podruju raunalnog aha, ponovno je obradovao
brojne svoje poklonike pokrenuo je vlastito Web mjesto putem kojega se mogu
saznati brojne korisne informacije o toj drevnoj misaonoj igri, ali i igrati on-line
partije, ak i simultanke ili turniri. Promovirajui ga oujka 2000. u New Yorku,
odigrao je on-line me protiv 30 suparnika.
Adresa:
www.chess.com
3.14

DOBROINSTVO I DOBROTVORNI RAD
Premda ve i sam spomen Int ernet a neke asocira na zabavu, a neke druge na obavljanje ozbiljnijih
komercijalnih poslova, nekoliko velikih i mnogo manjih primjera dokazuje kako on moe
posluit i i za injenje dobrih djela, za dobrot vorni i humanit arni rad.
Dobrot vorne i hunamit arne akcije mogu se uz pomo Int ernet a organizirat i i provodit i na razliit e
naine:
Put em web st ranica mogu se u it av svijet odaslat i informacije o akcijama koje se organiziraju.
Na ist i nain moe se organizirat i humanit arno prikupljanje mat erijalnih dobara i novca.
Mogu se uspost avit i diskusijske korisnike skupine kojima e bit i osnovni cilj dobrotvornog
karakt era.
Mogu se uspost avit i dost avne list e put em kojih e se upuivat i apeli za pruanje odreene pomoi
odreenim osobama ili skupinama.
Humanit arne i dobrotvorne akcije mogu se provodit i posve personalizirano, put em elektronike
pot e.
Mogu se organizirat i dobrot vorne on-line aukcije na kojima e se prodavat i donirane st vari, a
prihod ust upat i onima kojima je financijska pomo pot rebna.
199
Mogu se organizirat i veliki spekt akli, koncert i, sport ske priredbe it d., t e prenosit i online uz
simbolinu naplat u. U masi, tako prikupljena sredstva mogu predstavljat i znaajan iznos namijenjen
nekoj dobrotvornoj svrsi.
Sline se akcije mogu organizirat i i t ako da ih sponzoriraju t vrt ke ije e se promidbene poruke
emit irat i t ijekom izvoenja priredbe, da bi sredst va prikupljena od sponzora bila ust upljena nekome ili
uloena u neki dobrotvorni projekt.
HUMANITARNA AKCIJA NA INTERNETU
Jedan od novih i tematski sasvim unikatnih Webova u Hrvatskoj je humanitarna
akcija pod nazivom od srca za bubreg, a nalazi se na adresi www.hodak.hr. U toj
akciji, koja je zapoela u studenom 1999. godine, cilj je prikupit i 50.000 njemakih
maraka potrebnih za transplantaciju bubrega tridesetgodinjem Mariju Hodaku iz
Zagreba, koji zbog zatajenja rada bubrega ve sedam godina svaki drugi dan
provodi u bolnici po etiri sata na hemodijalizi.
Akciju su pokrenuli prijatelji Marija Hodaka, koji su lananom reakcijom aktivirali
svoju okolinu i u sklopu akcije pokrenuli dva projekta. Jedan od njih je prodajna
izloba radova studenata i profesora zagrebake Akademije likovnih umjetnosti i
slobodnih umjetnika. Drugi je projekt humanitarni koncert, koji e se odrati 24.
veljae 2000. u popularnom zagrebakom klubu Tvornica s veim brojem sudionika,
veinom zagrebakih rokera.
Jutarnji list, Svijet raunala, 02. 02. 2000.
Sve navedeno su akt ivnost i usmjerene konkret nim dobrotvornim i humanit arnim projekt ima. No,
jo je i vie mogunost i organiziranja dobrot vornih akcija koje nee imat i nekog neposrednog povoda
ili tono odreeni cilj, ve im je svrha prikupljanje sredst ava za ulaganje u neke projekte irih
razmjera. Meu t akve projekt e spadaju razliit i ekoloki projekt i, akcije spaavanja ugroenih
ivot injskih ili biljnih vrsta, zat it a kult urne bat ine, pomo nerazvijenim zajednicama ili sredinama,
pomo rt vama rat a, pomo djeci, pomo gladnima it d.
Inicijat ori mnogih dobrot vornih i humanitarnih akcija su velike svjet ske organizacije, poput
Organizacije ujedinjenih naroda (OUN) i njenih brojnih agencija, Crvenog kria i Carit asa, ije su web
adrese sljedee:
Organizacija Ujedinjenih naroda i neke od njenih 123 agencije:
www.un.org/
www.unsyst em.org/
www.123world.com/uno/index.html
www.unicef.org/
www.unesco.org/
www.unido.org/
www.fao.org/
200
Crveni kri:
www.redcross.org/
www.crossnet.org/
Got ovo svaka nacionalna organizacija Crvenog kria ima svoje web mjesto, a ima ih i
specijaliziranih za neke odreene t ipove humanit arnih i karit at ivnih akt ivnost i. Kuriozit et a radi
navodimo jednu od njih, zaist a specifinu:
www.pluslot to.com/
Na toj se adresi moe igrat i online lot o, a Jack Pot od milijun dolara zajamen je svaki t jedan,
dok ost at ak prihoda ide u humanit arne svrhe.
Carit as:
www.carit as.com/
www.carit aschrist i.org/
www.carit as-internat ional.de/
www.carit as.net /
No, mnogo je i inicijat iva manjih razmjera, od nacionalnih do privatnih, odnosno onih koje
provode manje ili ciljane, t ono odreene skupine ljudi. Njihovo se znaenje nikako ne smije
podcjenivat i. Neki primjeri t akvih akcija su:
Amerika vladina agencija za pomo nerazvijenima
Prikuplja sredstva iz raznih izvora s ciljem pruanja ekonomske i humanit arne pomoi manje
razvijenim i nerazvijenim zemljama. Adresa:
www.info.usaid.gov/
Charit y Net
Int ernet ska organizacija koju je osnovala amerika fondacija
Chari ties Ai d Foundati on
, s ciljem
poduzimanja najrazliit ijih dobrotvornih akcija. Djeluje po principu ulanjenja. Adresa:
www.charitynet.org/
Dobrot vorne priredbe i koncert i
Primjer je t urneja glazbenog sast ava
Backstreet Boys
, odrana oujka i travnja 2000. godine, o
emu se det aljnije informacije mogu nai na web adresi:
www.t icket s.com/backst reet_boys.ht ml
Charit y Banner
Organizacija koja daje usluge oglaavanja put em oglasa-t ransparenata (engl. Banner), a t ako
prikupljena sredstva ulae u borbu prot iv AIDS-a, raka i gladi u svijet u. Adresa:
www.charitybanner.com/
201
Birdies for Charity
Udruga sponzorirana od st rane kompanije
John Deer
, koja organizira t urnire u glofu, a svaki igra
koji ostvari uspjeh (t zv. Birdy) uplauje odreeni iznos u karit at ivni fond. Tijekom est godina
djelovanja i oglaavanja put em Internet a udruga je prikupila milijun i pol US$. Adresa:
www.birdiesforcharit y.com/
Americas Charit ies
Organizacija koja se brine o zbrinjavanju i zapoljavanju nezaposlenih, a sponzoriraju je velike
kompanije, kao to su
Sears
,
Ameri can Ai rlines
,
Siemens
,
USA

Today
it d. Adresa:
www.charit ies.org/
Charit y Frogs
Zaklada koju su osnovala dva amerika Kineza (Tony Hsieh i Alfred Lin), a koja poziva
posjet it elje da kliknu na dugme na naslovnici njenog web mjest a, a zaklada e za svaki klik
uplat it i po jedan dolar na raun amerikog Crvenog kria. Akcija t raje do 1. srpnja 2000. godine,
odnosno do t renut ka u kojem e bit i pot roen posljednji od rezerviranih milijun dolara. Do 22.
svibnja 2000. bilo je potroeno, odnosno uplaeno Crvenom kriu 507.645 dolara. Adresa:
www.charityfrogs.org/
WebCharit y
Tvrtka koja prikuplja korisne nove i rabljene predmete od donat ora i poklanja ih, a donatori i oni
koji t rae pomo prijavljuju se put em njenog web mjest a na adresi
www. webcharity.com/
Charit y Village
Organizacija koja nudi mat erijalnu i financijsku pomo, pomo pri zapoljavanju, volont erski rad i
pomo pri uenju put em web mjest a na adresi
www.charityvillage.com/
Sveuilit e Carleton
Pri koncu kolske godine kanadsko sveuilite Carlet on organizira, ve t rinaest u godinu zaredom,
dobrotvorni bal, na kojemu se skupljaju prilozi za pomo st udent ima slabijeg mat erijalnog st anja. Bal
se oglaava na adresi
www.charityball.carleton.ca/
Cit yCharit ies
Sveamerika dobrot vorna organizacija s brojnim podrunicama po gradovima i s web mjestom
put em kojega prikuplja dobrot vorne priloge za pomo crkvama i sinagogama, pomo u obrazovanju,
poduzimanje komunalnih akcija, zdravst venu pomo, medicinsku njegu ivot inja, t e prehranu i
smjet aj beskunika. Web adresa:
www.cit ycharit ies.org/
202
eBay Charity
Najvea int ernet ska aukcijska kua ima svoj dobrotvorni odjel, put em kojega svatko moe
organizirat i vlast it e dobrot vorne aukcije. Adresa:
http://pages.ebay.com/communit y/charity
Charit yWave.com
Int ernet ska organizacija koja poziva posjet it elje da poklone jedan, pet , deset , it d. do 500 dolara koji
e bit i uloeni u akt ivnost i ouvanja prirodnog okolia, flore i faune, a prema programima
prezent iranima na web st ranicama ove organizacije na adresi:
www.charitywave.com/hsny.ht ml
Give t o Charity
Organizacija koja objavljuje list u neprofit abilnih inst it ucija kojima je pot rebna financijska pomo
(dobrot vorne udruge, amaterska kazalit a, djeji vrt ii, crkvene organizacije it d.) i osigurava siguran
prijenos uplaenih sredst ava donatora na njihove raune. Adresa:
www.givet ocharit y.com/
Charit y Cars
Organizacija koja prikuplja rabljene automobile od onih kojima vie nisu pot rebni i poklanja ih
onima kojima su pot rebni, a nemaju ih (invalidi, nezaposleni, samohrani rodit elji it d.). Adresa:
http://charit y.t ssm.com/
3.15

ZADOVOLJAVANJE NEUOBIAJENIH INTERESA
Neuobiajeni i drut veno neprihvat ljivi int eresi pojedinaca su, openito uzevi, t abu t ema o kojoj
got ovo da se i nema ozbiljnijih i irih rasprava. Tek kada se dogodi neki eksces kao posljedica
ponaanja izazvanog t akvim int eresima, uzrburkaju se duhovi, novine se raspiu, a sam in i njegov
izvrit elj obino doivljavaju ot ru osudu javnost i. To jako nalikuje noju to gura glavu u pijesak, a
ima u tome i svojevrsnih nat ruha drut venog licemjerja.
Budui da Int ernet , unat o svojoj virt ualnost i ili moda ba zbog toga vjerno odraava st varni
svijet i ivot , jasno je da se na t akve pojave, ak i razmjerno est o, moe i u njemu naii. Drei da o
svemu ega ima treba raspravljat i, odluili smo napisat i i nekoliko rijei o manifest acijama
neuobiajenih int eresa i ponaanja ljudi u Mrei. No, ipak neemo navodit i nikakve konkret ne adrese
ili druge informacije koje bi it at elja mogle izravno navest i na zlo. Ako ve ima pot rebu za neim
t akvim, neka se barem malo sam pot rudi!
Int eresi i oblici ponaanja o kojima e bit i rijei uglavnom nisu zakonski kanjivi, ili t o jesu samo u
ekstremnim sluajevima. To, dakle, nije u punom, odnosno formalnom smislu kriminal, o kojemu e
bit i vie rijei u tekst u to slijedi (vidi odjeljak 3.16.). No, takvi oblici ponaanja ipak jesu drut veno
neprihvat ljivi i, u krajnjoj liniji, t etni jer na neki nain pogaaju pojedinca, skupine ili it avu
zajednicu. Oni se mogu kosit i s moralnim i et ikim normama skupine ili zajednice, nanosit i t et u ast i,
ponosu i ugledu pojedinca ili skupine, vrijeat i vjerske ili nacionalne osjeaje, ugroavat i privat nost ,
203
djelovat i nepedagoki na djecu i mlade, promicat i lane vrijednost i, pot icat i neprikladno ponaanje,
zagovarat i drutveno neprihvat ljive st avove ili akt ivnost i, it d.
Najee se ovdje radi o raznim oblicima pornografije, prost it ucije i svodnitva, ot klonjenih i
devijant nih seksualnih int eresa i ponaanja, ali t akoer i o razliit im vidovima psiholoki
nenormalnog ili psihot inog ponaanja pojedinaca. Dakako, t akve se manifest acije obino javno ne
deklariraju, one su, barem donekle, prekrivene velom t ajne ili maskirane u neto drugo. Izuzet ak su
pornografija i prost it ucija, koje se gdjekad ak i vrlo agresivno obznanjuju i propagiraju.
OPSJEDNUTOST SEKSOM NA INTERNETU
Uz drogu, alkohol i kocku, u Sjedinjenim Dravama zbog Interneta, iri se novi
porok kibernetika bestidnost (cyber porn). Televizijska tvrtka MsNbc utvrdila je
da 25 milijuna Amerikanaca deset sati u tjednu prati pornografske programe na
Internetu, a vie od pet milijuna prati ih dulje od 11 sati. Sedamdeset posto tih
gledatelja ini to potajno, da ih ne vide drugi lanovi obitelji.
Istraivanjem koje je proveo dr. Bob Weiss, ravnatelj Zavoda za spolno zdravlje u
Los Angelesu, ustanovljeno je da se i ene esto uputaju u cyber porn, ali za
razliku od mukaraca, koji su skloniji videu radije razmjenjuju pornoporuke s
nepoznatim osobama.
Psihologinja Marylin Wooley, takoer iz Los Angelesa, dri da se pornoovisnost
moe usporediti s ovisnou o drogi ili alkoholu. To su osobe koje imaju
problema, kae ona. No, umjesto da ih rijee, one ih na ovaj nain samo
oteavaju.
Corriere della Sera, 30. 01. 2000.
Te su dvije vrst e int ernet skih akt ivnost i u dost a sluajeva pomno i znalaki organizirane, t ako da
post oje itave mree web mjest a na kojima se nude i prodaju t akvi sadraji, a jedno web mjesto u
mrei nudi iz usluge poveznice prema daljnjim slinim mjest ima. Na t aj nain korisnici se
upliu u mreu iz koje t eko izlaze, a organizatori, odnosno vlasnici t akvih mjest a poduzimaju sve,
pa ak i krajnje neasne ili nedoput ene radnje (primjerice, post avljanje kolaia vidi odjeljak
3.5.3.5. na korisniko raunalo bez njegove dozvole, aut omat sko generiranje veze prema web mjest u
koje korisnik zapravo ne eli posjet it i it d.), da bi korisniku ot eali bijeg.
204
3.15.1 Pornografija, prostitucija, nastranosti, perverzije...
Pornografija, s vrlo iznijansiranom ponudom svih moguih usmjerenja i t ehnika prikazivanja
(crt ei, fotografije, video zapisi, animacije, predst ave uivo, nakaradni razgovori, avrljanje ili
dopisivanje, cybersex it d.), na nekim se web mjest ima nudi sasvim besplatno, t ako da se sadraji
pornografskih web mjest a mogu bez ikakve novane naknade promat rat i i preuzimat i na vlast ito
raunalo.
BRZO! DOLAZI EF!
Britanski tabloid The Sun poznat je po svojim djevojkama s tree stranice na kojoj
se golih grudi svojedobno proslavila Samantha Fox. Naravno, Sun je ponudio golu
djevojku i itateljima svojeg internetskog izdanja, ali i nain na koji se moe sakriti
da ef ne vidi kako se radno vrijeme troi na gledanje obnaenih enskih grudi.
Naime, na Sunovoj treoj Web stranici (link Page3.com s naslovne Web stranice),
ispod velike slike toplessa dana, nalazi se dobro uoljiv veliki natpis Quick! The
boss is coming (Brzo! Dolazi ef!) na utoj podlozi. I doista, klikne li se miem
na taj uti pravokutnik ukraen velikim usklinikom, ljepoticu gotovo odmah
zamjenjuje grafikon nalik na neto vrlo poslovno. Nakon odlaska naivnog efa koji
nije uoio nita posebno, itatelj i pomni promatra moe se vratiti izboru jedne od
etiri slike goliavih ljepotica kliknuvi bilo gdje na stranicu s ozbiljnim
histogramom.
Adresa:
www.the-sun.co.uk
No, najee je to samo uvert ira u daljnju ponudu, jer se nakon nekog vremena bavljenja
korisnika odreenim web mjest om ponuda mijenja. Korisniku se nudi nastavak uivanja uz naplat u
(kredit nom kart icom ili nekako drugaije) ili ulanjenje u klub istomiljenika ili srodnih dua,
koje se gdjekad naplauje a kat kad i ne. No, t akvo je ulanjenje, ak i kada vlasnik web mjest a jami
da t o korisnika nee nit a kot at i, vrlo delikatno, jer se od njega zaht ijeva da navede neke podat ke o
sebi, prije svega adresu elektronike pot e. Od t og t renutka ga nudit elj pornografskih sadraja ima u
aci, jer ga kasnije moe na razne supt ilne ili sasvim otvorene naine zlost avljat i. Malt ret iranje moe
varirat i od obasipanja porukama koje korisnik ne eli dobivat i (engl. Spam, vidi odjeljak 4.3.2.), pa
sve do beskrupuloznih ucjena.
205
OVISNOST O CYBERSEKSU UZROKUJE
NEKONTROLIRANO SEKSUALNO PONAANJE
SAN FRANCISCO Zbog irenja cyberseksa (od pornografskih Web stranica do
vrueg chat-rooma) moda se stvara skupina ljudi nekontroliranoga seksualnog
ponaanja, pokazalo je novo ispitivanje.
enama, homoseksualcima, studentima i drugim skupinama kojima je uskraeno
pravo glasa kad je u pitanju seks posebice prijeti opasnost od ovisnosti o seksu na
Internetu, rezultati su istraivanja.
- Internet je prvo mjesto na kojemu pripadnici tih skupina imaju pravu slobodu i na
kojemu im je dostupna neograniena koliina seksualnog materijala rekao je dr.
Al Cooper iz Branog i spolnog savjetovalita u San Joseu, dodajui da se oni
moda ne suoavaju tako vjeto sa spolnim iskuenjima i pornografijom kao
heteroseksualni mukarci.
Jutarnji list, 07. 03. 2000.
Obino pornografija i prost it ucija idu ruku pod ruku, pa se uz pornografski sadraj nude i adrese
akt era za daljnje osobne kont akte.
Najt ei oblik nedoputenog plasiranja i korit enja pornografskih sadraja put em Int ernet a, koji je u
veini civiliziranih sredina i zakonski kanjiv, jest seksualno iskorit avanje djece (pedofilija). Ne t ako
davno, svijet om je prostrujala spoznaja da na Int ernet u ima mnot vo web mjest a na kojima se
otvoreno ili prikriveno pot iu, organiziraju i naplauju takvi perverzni oblici ponaanja. Zazvonilo se
na uzbunu, pa su mnoge zemlje poduzele energine akcije kako bi ih onemoguile.
LOV NA PEDOFILE
RIM Veliki lov na pedofile na Internetu pokrenula je talijanska policija u 40
gradova te uhitila 12 osoba: 18 ih je pod istragom, a za jo 43 se ustanovljava
odgovornost u organiziranju posebnih stranica na Internetu sa slikama djece u
dobi od etiri do deset godina. Zaplijenjeno je vie od 1.000 disketa i 400
videokaseta, a u operaciji je angairano 400 pripadnika snaga sigurnosti.
Procjenjuje se da na Internetu ima ukupno oko 50.000 pedofilskih stranica.
Jutarnji list, 05 03. 2000.
No, sudei po sit uaciji kakva vlada jo i danas, ini se da jo uvijek u t om smislu nije uinjeno
dost a. Zna se da t oga ima puno, ali se teko dokazuje tko, gdje, pod kojim uvjet ima, za iji raun,
kojim int enzit et om it d., t o zapravo organizira i obavlja. Problem je narast ao do t ih razmjera da ga,
primjerice, ameriki FBI svrstava u kat egoriju organiziranog kriminala, bok uz bok t rgovini drogom
ili orujem, ot micama, t erorizmu, i slinim prljavim stvarima. Poznat e su i brojne afere u kojima su
zbog pedofilskih skolonost i ili djela padale glave" polit iara, mult imilijunera, t zv. javnih osoba,
visokih vojnih asnika i dunosnika, ali i obinih smrtnika. Uz klasine policijske i pravosudne
mjere, u prevenciji ovog drut venog zla mogu se korist it i i informat ike (soft verske) metode zat ite, o
emu e se neto det aljnije raspravljat i kasnije u knjizi (vidi odjeljak 4.3.6).
206
3.15.2 Crna magija, okultizam, woodoo, egzorcizam, satanizam...
Akt ivnost i iz naslova ovoga poglavlja i ost ale sline njima ne mogu se, u najveem broju sluajeva,
smatrat i izrazito drutveno neprihvat ljivima, posebice kada njihovi akt eri nisu agresivni prema okolini.
No, ist o t ako, ne mogu se t ret irat i nit i kao posve uobiajene, normalne akt ivnost i, pa smo ih svrst ali
u ovu kat egoriju. Moebit ni poklonici t akvog svjet onazora to e nam zasigurno zamjerit i, jer je iz
sadraja prezent iranih na njihovim web mjest ima vidljivo da oni t e svoje akt ivnost i uzimaju vrlo
ozbiljno, tako da ih ak esto proglaavaju znanou.
VJERA IM BRANI INTERNET
Voe ultraortodoksnih idovskih rabina odluile su zabraniti svojim sljedbenicima
koritenje Interneta. Odluka je donesena iz bojazni da se Internet moe koristit i za
pristup neduhovnim sadrajima. Ovo je ipak pobjeda umjerenije struje rabina, jer je
prvobitna zamisao bila zabraniti rad na raunalima! U raspravi su zakljuili da se
raunalo kao takvo ipak moe koristiti za nauavanje Biblije ili pak voenje
financijskog poslovanja njihovih zajednica.
VIDI, br. 46, sijeanj 2000.
Openito je uvrijeeno miljenje da su sljedbenici t akvih uvjerenja konzervat ivni, da ne prihvaaju
t ehnoloke novit et e i odbijaju blagodat i t o im oni mogu pruit i. Meut im, etajui po web mjest ima
t akve orijent acije st jee se potpuno drugaiji dojam. ini se da su Int ernet doekali rairenih ruku,
jer su im web mjest a obino vrlo at rakt ivna, dobro ureena i odravana, t e bogat a sadrajima i
uslugama.
Dodue, ponuda na web mjest ima iz ove skupine u najveem se broju sluajeva svodi na prodaju
knjiga mist ine t emat ike, t e predmet a t o slue za obavljanje odreenih obreda raznih fet ia, kult nih
predmet a i pomagala. No, gotovo u pravilu, nude se i promidbene poruke, kontakt i s lanovima
t ajnih, polut ajnih ili barem prilino zatvorenih skupina, brat ovt ina, redova, sekt i it d., put em
elekt ronike pot e, avrljanja, dost avnih list a ili diskusijskih skupina. Ima ak i web mjest a na kojima
se mogu nai elekt ronike novine, oglasne ploe, st runi asopisi ili znanstvene st udije. Moram
priznat i da se gdjekad nude i neke stvari ili usluge za koje ne znam t o znae i emu slue, jer, oit o,
predst avljaju male t ajne zanat a.
Slina ovim web mjest ima su ona t o nude usluge proricanja budunost i, numeroloke prognoze,
paramedicinske savjet e, it anje sudbine iz karata ili na neki drugi nain, t e horoskope. Upravo kad su
u pit anju ovi posljednji sadraji horoskopi i ost ali ast roloki sadraji odst upit emo od naela
navedenog u uvodu ovoga poglavlja naela nenavoenja konkret nih web adresa. Post upit emo t ako
prije svega zato t o je praznovjerje ipak razmjerno dobroudan otklon od uobiajenog i racionalnog
ponaanja, a pot om i zato t o je t o vrlo popularan oblik specifine neobvezne zabave, jer horoskopima,
ruku na srce, ipak malo tko iskreno vjeruje.
207
NA INTERNETU OTVORENE PRVE STRANICE
HOROSKOPA NA HRVATSKOM
ZAGREB Napokon i na hrvatskom Internetu i na naem jeziku moete pronai
horo(r)skop. Na stranicama virtualnih argonauta (Argo) prvi put svakodnevno
moete proitati svoj mjeseni, tjedni i dnevni horoskop, kao i osnovne
karakteristike svakog znaka. Na argo stranicama odravat e se mala astroloka
kola, i t im e se putem moi naruivati osobni horoskop prema mjestu i vremenu
roenja te proitati horoskop iz pera naeg poznatog knjievnika Borivoja
Radakovia. Argo stranice povezane su s Centrom za astroloka istraivanja pa ete
moi saznati informacije o predavanjima i teajevima te naruivati astroloku
literaturu.
Astroloke stranice samo su prve u nizu vrlo ambiciozno zamiljenih Internet
magazina u pripremi su enski kutak, sportovi s naglaskom na trei sport,
urbana kultura, kutak za ljubitelje automobila, New Argo teme i svi oni sadraji koje
nai posjetitelji sami odaberu.
Stranice se nalaze na adresi: www.trigon.hr. Na njima su i horoskopi poznatih
osoba te razne nagradne igre za (lakovjerne, op. . P.) posjetitelje.
Jutarnji list, 13. 03. 2000.
Evo zat o nekoliko adresa web mjesta s ast rolokim sadrajima:
www.ast rology-online.com/
http://st ars.met awire.com/
www.horoscopes.com
www.horoscope-universe.com
http://freehoroscopes.hypermart .net /
www.inx.net /horoscope
www.ast ro-horoscopes.com/
www.horoscope-horoscopes.com/index.ht ml
www.luckyfort une.com
http://horoscope.psychic-live.net /
www.4yourhoroscope.com
www.a-5-st ar-horoscope-service-4u.com/
http://zodiac.asia1.com.sg/
http://hinduast rology.webjump.com/
www. web62.com/chinese-horoscope.html
Naroito su zanimljiva (i zabavna) web mjest a iz ove skupine koja imaju ambicija bit i
edukat ivnima ili nude mist ine savjet e t ipa sam svoj majst or. Tako se mogu nai uput e o tome kako
sam sebi ili drugome prorei budunost , kako izradit i horoskop, kako uinit i ivot ljepim, kako
zdravije ivjet i primjenom paramedicinskih post upaka ili homeopat skih pripravaka, kako izlijeit i
neku fiziku ili psihiku boljku, kako pronai odgovarajueg prat nera it d.
208
Gdjekad sadraji, poruke i orijentacija t akvih web mjest a konvergiraju sa znanstvenom
fant ast ikom, a katkada se bave paranormalnim pojavama koje su se zaist a zbile, a za koje slubena
znanost nema uvjerljivog objanjenja. Nerijet ko su sadraji nabijeni mitologijom i egzot inim
religijskim vjerovanjima, a ima i onih koja parodiraju t akve sadraje. Smijena su i ist ovremeno t una
web mjest a na kojima se nudi raunalni soft ver koji moe toboe objekt ivno pomoi pri rjeavanju
besmislenih ili apsurdnih problema. Namjera da se posjet it elja obmane i prevari obino je vie nego
evident na.
Posebna su pria spirit ualist ika web mjest a na kojima se nairoko i nadugako raspravlja o
duhovima i njihovu pojavljivanju, o zagrobnom ivot u, o zazivanju pokojnika i razgovorima s
njima, o medijima (posrednicima) izmeu ovozemaljskog i nezemaljskog (vanzemaljskog), o
reinkarnaciji it d.
Sve u svemu, valja zakljuit i kako web mjesta s otklonom od normale mogu bit i za veinu ljudi
dobra zabava, a za one koji u t akve stvari vjeruju i neto vie od t oga, svojevrsna duevna hrana,
pribjeit e ili ut jeha. Sve dok je t ako i nit a vie od t oga valja ih t olerirat i. Kada, meut im,
ponu iskazivat i preveliku agresivnost ili ak naginjat i neemu nedoput enom, valja poduzet i odreene
mjere kojima e ih se blokirat i.
3.15.3 Na razmei prema kriminalu: ometanje u poslu, nagovaranje na suicid, trgovina
ljudima i ljudskim organima...
Obinim surfanjem t eko e se nalet jet i na web mjest a koja su svojim nakanama i sadrajima
samo korak daleko od kriminala ili su ak jednom nogom u njemu, jer su ona ipak razmjerno rijet ka,
pa je vjerojat nost njihova sluajnog pronalaenja mala. To je razlog zbog kojega su njihovi vlasnici
obino agresivni, pri emu razliit im otvorenim ili prikrivenim, supt ilnim ili nasilnim metodama
t rae rtve.
Najei su primjeri omet anja nekoga u normalnom obavljanju posla. Veliku pozornost javnost i
izazvala je, primjerice, diverzija u kojoj su u veljai 2000. godine (nepoznat i) hakeri napadali
najvanije internet ske pret raivae i direktorije i blokirali njihov rad. Sline su napade net o kasnije
usmjerili prema najveim int ernet skim tvrt kama (Amazon.com, eBay, CNN it d.) i prouzroili im
velike financijske t et e zbog viesatnog zastoja u radu. Zbog nedost at ne zakonske regulat ive i
nedovoljno dobrih met oda pronalaenja i gonjenja poinit elja t ih zlodjela oni su ost ali nekanjeni, a
ost ale su i dileme je li se prit om radilo samo o nepodopt ini skupine nest anih hakera ili o pravom
kriminalu. Na je st av da se ipak radilo
via facti
o kriminalu.
Zabiljeene su i pojave pokuaja prodaje ljudskih organa (bubrega, kot ane sri) put em Int erneta,
t o je t akoer izazvalo velike et ike dileme. Ima indicija da se Int ernet korist i i za t rgovinu ljudima
(bijelo roblje, ilegalna radna snaga), ali one nisu jo ni u jednom poznat om nam sluaju dokazane i
procesuirane.
209
PRODAJA BUBREGA SPAMOM
Phillipu Jonesu 31 je godina i ivi u Virginiji, a pozornost medija privukao je
oglasom o iznajmljivanju vlastitog bubrega na 99 godina za milijun dolara. S
obzirom da je prodaja organa u SAD-u ilegalna prema Federalnom zakonu, Jones je
svojim elektronikim porukama poeo zatrpavati online medije izvan Amerike, ne bi
li tako dobio na publicitetu. Upitan je li rije o stvarnoj ponudi i zato to ini, Jones
je potvrdio ponudu i dodao da mu treba novac, ali bi isto tako nekome elio spasiti
ivot. Inae, prodaja ljudskih organa putem Interneta nije novost. Prole je godine
zabiljeeno nekoliko prodaja organa preko eBaya, a u nekoliko sluajeva na
prodaju su bile i bebe!
InfoExpress, br. 10, oujak 2000.
Jedan eksces nedvosmisleno je pokazao da o ovakvim pojavama i zloporabama Int ernet a t reba
poet i ozbiljno razmiljat i i prevenirat i ih. Bio je t o sluaj kada je u Japanu ot krivena sekt a koja je,
uspost avljajui kont akt e sa rtvama pod krinkom nedunih i, t oboe, korisnih medicinskih savjet a,
nudila pomo pri suicidu, a kasnije je dokazano da su najmanje dvojici samoubojica uspjeli prodat i
sredst vo pomoi (ot rov) pri izvrenju njihove oajnike nakane.
Ne bismo ht jeli zvuat i kat astrofiarski, ali drimo da i o t akvim int ernet skim pojavama treba
govorit i i na njih upozoravat i, jer t o ipak moe bit i dobro sredst vo zat it e korisnika i njihove edukacije
o mjerama samozat it e od negat ivnih pojava to ih nuno sa sobom nosi sve ekst enzivnija i
intenzivnija primjena Int ernet a u svakodnevnom ivot u i radu ljudi.
BIVI FOTOGRAF PLAYBOYA RAZVIO
PRODAJU JAJAACA SUPERMODELA
ampion neobine internetske trgovine je Ron Harris, bivi fotograf Playboya i
vlasnik brojnih pornografskih web mjesta. Nedavno se upustio u novi biznis:
prodaju jajaaca supermodela koje je fotografirao posljednjih nekoliko godina.
Smei, plavi, crni, obli ili anoreksini Ronovi aneli (www.ronangels.com) uz
fotografiju nude i kratki opis svojih interesa i karakternih osobina.
Poetna cijena na elektronikoj aukciji jajaaca iznosi 15.000 amerikih dolara, ali,
korak po korak, dosie se cijena od 50.000 dolara po jajacu, te 300.000 dolara ako
odabrani supermodel pristane iznijeti trudnou. Meu Ronovim anelima samo je
jedan mukarac heteroseksualni muki model plavih oiju i smee kose, koji na
drabi nudi svoju spermu vrhunske kvalitete.
Moralnih dvojbi oko Harrisove aukcije jajaaca i sperme, dakako, ne manjka.
Jutarnji list, 25. 05. 2000.
210
3.16

KRIMINAL
irenje informat ike t ehnologije popraeno je i st anovit im negat ivnim nuspojavama, meu kojima
se posebno opasnom smatra t zv. raunalni (kompjutorski, informat iki) kriminal. Ta je pojava uoena
odavna, ali isprva je t o bio uglavnom lokalni problem pojedinih raunskih cent ara i organizacija.
Meut im, s razvitkom Int ernet a, raunalni kriminal post aje globalnom drut venom opasnou.
FBI OBJAVLJUJE: RAUNALNI KRIMINALITET
U DRAMATINOM PORASTU
WASHINGTON Broj cyberzloina koje istrauje FBI udvostruio se prole
godine, a prolomjeseni napad na vodea Web mjesta samo je vrh ledenog
brijega, rekao je direktor FBI-ja Louis Freeh u utorak zatraivi nove mjere protiv
hakera. Prema Freehovim rijeima, 1998. godine FBI je otvorio 547 sluajeva
raunalnih upada, a prole godine takvih je sluajeva bilo 1154. Prije dvije godine
FBI je uspio zatvoriti 399 takvih sluajeva, a prole godine 912.
HINA, agencijska vijest, 29. 03. 2000.
Put em Mree, kriminalac moe napadat i t isuama kilomet ara udaljena raunala, ije vlasnike
moda i ne poznaje i ne zna gdje su oni zapravo locirani, uzrokujui im probleme i nanosei t et e. Za
njega je t o samo objekt (cilj) napada, gdjekad sasvim maglovit i neodreen, ali vrlo est o potpuno
konkretan i namjerno izabran.
KLIN KLINOM
Prema onoj staroj da se klin klinom izbija ravna se i Ministarstvo pravosua SAD-a
raunalom ili cyberkriminalu suprotstavlja se razotkrivanjem raznih naina na koji
se taj kriminal prakticira. U veljai 2000. to je ministarstvo, naime, postavilo Web
mjesto na kojemu se moe nai mnotvo informacija o registriranim sluajevima i
pokuajima poduzimanja kriminalnih radnji na Internetu, o tome kakvi su najei
oblici modusa operandi kompjutorskih kriminalaca i kako im se suprotstaviti,
odnosno kako se od njih i njihovih zlodjela zatititi.
Vie je nego uputno s vremena na vrijeme zaviriti na to korisno Web mjesto na
adresi:
www.cybercrime.gov
211
3.16.1 Objekti (ciljevi) napada raunalnih kriminalaca
Riziku od kriminalnih napada u Int ernet u je, barem pot encijalno, izloen doslovno svat ko
pojedinac, t vrtka ili inst it ucija ije je raunalo prikljueno na Int ernet . No, najeim objekt ima
odnosno ciljevima napada mogu se smat rat i sljedei:
Vojni i obavjet ajni sust avi koje napadaju specijalizirani obavjet ajci, odnosno pijuni.
Poslovni sust avi koje napadaju konkurent i.
Banke i ost ale financijske inst it ucije koje se esto nalaze na udaru kriminalaca od zanat a.
Sve organizacije, ali posebno inst it ucije dravne uprave koje napadaju t erorist i.
Sve organizacije mogu bit i objekt om napada njihovih (neim nezadovoljnih) akt ivnih ili bivih
zaposlenika.
Svaka organizacija i pojedinac mogu bit i izloeni napadima t zv. hakera.
Svaka od navedenih inst it ucija, odnosno svaki pojedinac mora se individualno t it it i od napada svih
vrsta raunalnih kriminalaca, a poduzimaju se i organizirane prevent ivne akcije koje imaju za cilj
smanjenje opih sigurnosnih rizika (vidi odjeljak 4.2.).
VAL SINKRONIZIRANIH NAPADA (1):
HAKERI PRIVREMENO ONESPOSOBILI YAHOO!
WASHINGTON Nepoznati hakeri prole su noi (utorak, 8. veljae 2000., u
07.20 sati po srednjeeuropskom vremenu) onesposobili jedno od najpopularnijih
internetskih Web mjesta pretraiva Yahoo! Posluitelji Yahooa bili su
preplavljeni i blokirani nevjerojatnim brojem zahtjeva za pretraivanje Interneta. U
vodstvu tvrtke u kalifornijskom Mountain Viewu kau da je rije o organiziranom,
istodobnom upadu hakera s nekoliko raunala i sustava u svijetu.
Raunalni vandali nisu pokuali unititi podatke pohranjene na internetskim
stranicama Yahooa ili prodrijeti u raunalni sustav nego su samo brojem
postavljenih zahtjeva zaguili taj portal.
Internetske tvrtke koje uvelike ovise o funkcioniranju Yahooa, poput
Amazon.coma i eBaya, zbog blokade su pretrpjele velike financijske tete. Prve
procjene govore da se radi moda i o milijunskim dolarskim iznosima.
HINA, agencijska vijest, 09. 02. 2000.
212
3.16.2
Tipologija raunalnih kriminalaca
U suvremenoj kriminologiji prihvaena je klasifikacija raunalnih kriminalaca prema kojoj se oni, s
obzirom na nain djelovanja, ciljeve i karakt erist ike ponaanja, svrst avaju u t ri glavne skupine
6
- t zv. hakeri
- profesionalni kriminalci
- vandali
O t erminu, odnosno nazivu hakeri (engl. Hacker) u st runim se krugovima dost a polemizira.
Prema jednom st ajalit u, t o su svi oni informat iki ent uzijast i koji iskuavaju nove i nedovoljno
poznat e mogunost i informacijske i, posebice, int ernet ske t ehnologije, a samo je dio njih mot iviran
kriminalnim pobudama. Taj se, navodno mali, segment hakerske populacije naziva krekerima (engl.
Cracker). Tako t vrde t eoret iari kriminolozi, a mi emo se drat i popularnog naziva haker,
podrazumijevajui da svaki od njih, ak i ako to jo do odreenog t renut ka nije post ao, moe, kada se
za to prui prilika (jer poslovica kae: Prilika ini lopova.) ili pak sluajno, post at i, svjesno ili ne,
pravi kriminalac. Mnogi od hakera uhvaenih u kriminalu branili su se upravo tvrdnjom da su t o
post ali ne ht ijui, dakle sluajno.
VAL SINKRONIZIRANIH NAPADA (2):
HAKERI NAPALI STRANICE CNN-a, AMAZONA, eBAYA ...
U dramatinoj demonstraciji ranjivosti Interneta hakeri su u utorak napali neke od
najpopularnijih internetskih stranica koristei se desecima monih raunala kako bi
ih zasuli mnotvom lanih podataka. Pod nezabiljeenim masovnim napadom,
slinom onome od ponedjeljka na stranice najpoznatijeg pretraivaa Yahooa,
nale su se stranice amerike televizijske postaje CNN, zatim tvrtki Amazon.com i
eBay. Stranica Buy.Coma, pete po vanosti internetske tvrtke, putem koje kupuje
1.3 milijuna potroaa, takoer se u utorak nala pod slinim udarom hakera.
Svi ti napadi izvedeni su na slian nain. Golemi priljev milijuna elektronikih poruka
(ak do 1 Gbita informacija u sekundi) koje su pristizale na Web adrese stranica
blokirao je redoviti promet na njima i onemoguavao normalan pristup. Napad na
stranice CNN-a trajao je vie od dva sata.
U istragu se ukljuio ameriki FBI koji je ponovio da je neosporna injenica da vjeti
hakeri ovakvim upadom mogu sruiti apsolutno svaku stranicu na Internetu. Sve
napadnute tvrtke priopile su kako hakeri nisu uspjeli prodrijeti u njihova raunala
te pokupiti informacije o korisnicima.
Jutarnji list, 10. 02. 2000.

6 Icove, D.; Seger, K.; VonStorch, W.: Computer Crime, O Reilly & Associates, Inc., Sebastopol
(CA), 1995.
213
Hakeri nerijetko sebe smatraju int elekt ualno superiornima ost aloj populaciji, borcima za pravdu,
bunt ovnicima prot iv esto sasvim imaginarnog est ablishment a, nezadovoljnicima s pravom
it d. Obino su mladi. Zajednika im je osobina da najee ne t ee ostvarivanju nekih osobnih korist i
(premda ima dost a i t akvih), ve injenju neugodnost i, problema, komplikacija ili t et e drugima, iz,
objekt ivno, teko objanjivih razloga.
TATI HAKERI
Hakeri, krekeri i ini informatiki napasnici nerijetko su, uza sve ostalo, i poprilino
tate individue. Skrivene od oiju javnosti, u Internetu se igraju mnoge zakulisne
igre u kojima hakeri ne samo da se natjeu tko e biti originalniji i napraviti veu
nepodoptinu, ve ponekad zapoinju i vode prave meusobne virtualne ratove
zbog obrane vlastite asti i pranja ukaljanog obraza.
Razmjerno je puno primjera sukoba oko dokazivanja oinstva nad pojedinim
virusima, crvima, Trojanima i raznim drugim podmetaljkama namijenjenim
potenim korisnicima Mree. Budui da se takve bezobratine obino smiljaju i
rade u najveoj tajnosti, a hakeri i njima slini se meusobno intenzivno pijuniraju,
dokazati primat u nekim je sluajevima dosta teko.
O tome zorno svjedoi i sluaj iz veljae 2000. na hrvatskoj hakerskoj interground
sceni, kada su se otvoreno sukobila dvojica koji se predstavljaju kao Hack(i)ja i La
Guardian, a sukobili su se oko autorskog prava nad Trojanom Yoda the Franjo,
koncipiranim prema dobro poznatom uzoru s hrvatske javne politike scene.
Za razliku od njih, profesionalni raunalni kriminalci su ili plaeni za obavljanje takvog posla,
kada djeluju po neijoj narudbi kao pijuni, ili pak t ee ost varivanju osobne mat erijalne korist i, pa ih
se moe tret irat i kao najobinije lopove. U prvome sluaju oni predst avljaju subjekt e organiziranog
kriminala, dok se u drugome sluaju najee radi o slobodnim st rijelcima. Meut im, u oba im se
sluaja t reba nastojat i suprot st avit i prvenstveno individualnim mjerama zat ite pojedinaca ili
organizacija, ali organiziranom akcijom drut va, odnosno organa borbe prot iv kriminala.
MITNICK PRIZNAO SVOJ JEDINI NEUSPJEH
Najpoznatiji haker na svijetu Kevin Mitnick svjedoei pred senatskim odborom o
svom radu kazao je da je samo jedan njegov pokuaj upada u raunala bio
neuspjean. Nikako nije uspijevao upasti u raunalni i telekomunikacijski sustav
British Telecoma. Predstavnicima nekoliko senatskih odbora Mitnick je govorio o
nainima upada, svom hakerskom nainu ivota te o nainima na koje se danas
napadaju raunalni i telekomunikacijski sustavi.
Ovaj iskaz trebao bi omoguiti senatskim odborima i njihovim lanovima da bolje
shvate kako se izvode hakerski napadi i koja su sve znanja potrebna za to.
Mitnickovo svjedoenje trajalo je nekoliko sati, ali je senatorima, kako su priznali,
bilo vrlo zanimljivo.
Zbog uvjetne kazne Mitnick jo tri godine nee moi raditi s raunalom i
prijenosnim telefonom nit i fiksnim telefonom s tonskim biranjem.
Veernji list, 13. 03. 2000.
214
Raunalni kriminalci iz kat egorije vandala najee nisu mot ivirani int elekt ualnim prest iom, nit i
od svojih djela oekuju mat erijalne ili polit ike korist i. Oni su, u pravilu, samo ljut i nezadovoljnici
koji kriminalu pribjegavaju iz neke vrst e osvet e. Vrlo grubo, mogu se svrst at i u dvije kat egorije: u
kat egoriju regularnih korisnika nekog raunalnog sust ava i kategoriju stranaca. Regularni su
korisnici ovlateni za prist upanje sust avu, ali ga upotrebljavaju na nedoput en nain, nastojei ih
ot et it i ili unit it i. Stranci prodiru u sust ave koje ne bi smjeli korist it i i ot euju ih, odnosno
onesposobljuju.
VANDALI SE SLUE NJEMAKIM PROGRAMOM
Poetkom ovog tjedna FBI i tvrtka Packet Storm na svojim su web mjestima
postavili softver koji bi mogao pomoi u ot krivanju DoS (Denial od Service,
odbijanje usluge) napada kakav je pogodio Yahoo!
Programi za izvoenje distribuiranog DoS napada (DDoS), kao to su Trinoo,
Tribe Flood Network (TFN) i Stacheldracht, omoguuju vandalu da iskoristi
velik broj raunala za napad na odreeno web mjesto. Softver koji je razvio FBI
skenira programe na vaem posluitelju u potrazi za DDoS softverom, slino radu
antivirusnog softvera. Do sada su raunalni strunjaci zamijetili kako se vandali
koriste programima temeljenima na TFN-u.
TFN je prole godine napisao njemaki haker Mixter, koji je od Packet Storma dobio
nagradu od 10.000 dolara za najbolje rjeenje za zatitu od DDoS napada. On tvrdi
da je okiran prolotjednim vandalizmom te da s njime nema nikakve veze. Mixter
je lan malenog programerskog kruoka sigurnosnih profesionalaca, koji izmiljaju
potencijalno opasne tehnologije. Njih koriste za testiranje novih generacija
sigurnosnih sustava. Njihov je rad kontroverzan, jer programi koje piu ne smiju
pasti u krive ruke.
uo sam glasine kako je vjerojatno rije o protestu uperenom protiv
komercijalizacije Interneta. Vjerujem, bez obzira na glasine, da je rije o socijalno
motiviranom protestu. Glavni je razlog to vam za tako neto ne treba nikakvo
znanje kako bi instalirali taj softver, a povrh toga to je apsolutno besmisleno!
zakljuio je Mixter.
Svijet raunala, Jutarnji list, 16. 02. 2000.
3.16.3
Sigurnosni rizici u Internetu
Raunala prikljuena na Int ernet i u njima pohranjeni podaci izloeni su razliit im vrst ama rizika.
Najznaajnije vrst e pri t ome su:
- neovlat eni prist up podacima pohranjenima u raunalu
- prislukivanje ili kraa podat aka u prijenosu
- infekcija raunalnim virusima
- akt ivni napadi na raunala radi njihovog onesposobljavanja
- napadi na privat nost vlasnika odnosno korisnika raunala
215
Problemi neovlat enog prist upa podacima rjeavaju se ident ifikacijskim i aut orizacijskim
met odama, odnosno sust avima. Prislukivanje ili kraa podat aka u fazi njihova prijenosa
t elekomunikacijskim linijama nastoji se ot eat i ili, u idealnom sluaju, onemoguit i primjenom
odgovarajuih met oda zat it e t ajnost i podat aka, najee enkripcijom.
Zat it a od infekcije (zaraze) raunalnim virusima ostvaruje se nizom prevent ivnih mjera
ant ivirusne zat it e, a ako je do nje ipak dolo, ant ivirusnim programima. Akt ivnim se napadima na
raunala, s ciljem njihova privremenog ili trajnog onesposobljavanja, mogue suprot st avit i
uspost avljanjem logikih obrambenih (vat renih) zidova, dok se privatnost vlasnika ili korisnika
raunala t it i na slian nain, ali sada primjenom odreenih met oda filt riranja ulaznih poruka.
O svim t im metodama bit e vie rijei u sljedeem (a ujedno i posljednjem) poglavlju knjige (vidi
poglavlje 4).
216
4. MINIMALIZACIJA
SIGURNOSNIH RIZIKA U
INTERNETU ZATITA OD
PRIJEVARA, KRIMINALA,
TETA I GUBITAKA
4.1

S RIZICIMA U INTERNETU UVIJEK TREBA RAUNATI
S rizicima od zloporaba u int ernet skom okruenju treba uvijek raunat i, ali se od njih valja nastojat i
i zat it it i, odnosno minimalizirat i ih. Mjere ublaavanja moguih posljedica rizinih dogaaja, pojava i
sit uacija variraju ovisno o prirodi rizika, odnosno napada na sigurnost st rojeva, programa i podataka.
Suvremenom se t ehnologijom raunalni sust avi mogu uinit i prilino sigurnima, ali pri tome se
ipak ne t reba oslanjat i samo na nju. Iz ve prilino bogatog iskust va sa sigurnosnim problemima u
Int ernet u vidljivo je da uzroke incident ima treba t rait i, prije svega, u ljudskim pogrekama i
neznanju, u proceduralnim propust ima, u looj ili neodgovarajuoj organizaciji, t e u neadekvatno
konfiguriranom soft veru.
PRVA ENA IZ HRVATSKE
UHIENA ZBOG HAKERSTVA
RIM Talijanska je financijska policija u subotu uhitila mukarca i enu pod
optubom da su, koristei putem Interneta ukradene kreditne kartice, uplatili
750.000 dolara za loto i dobili mnogo novca.
Par je uhien u svojoj kui na Siciliji u gradu Catania, a dobitak na lotu iznosi
400.000 dolara u telefonskom je intervjuu potvrdio Giancarlo Sulsenti iz
financijske policije. Osim to su hakiranjem doli do tisuu Visa i Mastercard
brojeva, tim su putem kupovali i razliite stvari, uglavnom knjige. Dobiveni su novac
prali preko rauna u raznim bankama.
Mukarac je identidiciran kao Giuseppe Rosso (34), strunjak za elektronike
sustave, a Sandra Elazar (33), lingvistkinja i prevoditeljica, izraelska je dravljanka
roena u Hrvatskoj.
Jutarnji list, 06. 03. 2000.
217
Glavni je sigurnosni problem u Internet u ut vrivanje ident it et a korisnika. U stvarnim se uvjet ima
ovjeka ident ificira prvenst veno prema njegovu izgledu; u Internet u svi izgledaju jednako. U stvarnom
se ivot u ovjek moe pretvarat i da je netko drugi, a u Internet u mora dokazivat i da je to zaist a on,
glavom i bradom. U virt ualnom svijet u Int ernet a nitko ne moe bit i unaprijed siguran u t ui
ident it et , pa mora poduzimat i odgovarajue mjere provjere ident itet a osobe s kojom komunicira i
zat it e sebe samoga od prijevara, zloporaba i pakost i drugih ljudi. Navedeno moda zvui pesimist iki,
ali je, naalost , st varnost s kojom se naprost o treba pomirit i.
Neugodnost i i problemi do kojih moe dovest i neadekvat no ut vrivanje ident it et a onoga s kime se
put em Int ernet a komunicira mogu se svrst at i u et iri skupine:
Gubit ak int egrit et a podat aka Napada stvara, modificira i/ili brie (unit ava) informacije.
Gubit ak privatnost i Napada dolazi do informacija do kojih ne bi t rebao ili smio doi.
Nemogunost pruanja ili korit enja usluge Napada svojim akt ivnost ima onemoguuje ili
oteava pruanje internet ske usluge onome t ko bi je t rebao pruit i, ili pak onemoguuje ili ot eava
korit enje int ernet ske usluge od st rane onoga komu je ona pot rebna.
Gubit ak kontrole Int ernet sku uslugu korist i net ko t ko za to nije ovlat en, i t o na nekont rolirani
nain.
Raunalni kriminalci svih vrst a (vidi odjeljak 3.16.2) nastoje uspost avit i uvjet e u kojima e post ii
neto (ili sve) od pret hodno navedenoga. Suvremene sigurnosne t ehnologije uspijevaju uvelike ot eat i
djelovanje t akvih prijest upnika, ali i njihove metode napada na sigurnost post aju sve sofist iciranijima.
To je problem kojemu se ne vidi kraja, t ako da poduzimanje mjera usmjerenih minimalizaciji
sigurnosnih rizika u radu i akt ivnost ima bilo koje vrst e putem Int ernet a mora bit i t rajni zadatak svake
organizacije, ali i svakog pojedinca.
MILIJUN DOLARA ZA ULJEZA
NEW YORK Internet stranica VirusProtect.com objavila je tjeralicu za krivcima
za prolotjedno zaguenje najposjeenijih Internet stranica. Milijun dolara
ponueno je za svaku informaciju ili trag koji bi mogao dovesti do uhienja i osude
ukljuenih u raunalnu invaziju Amazona, eBaya, CNN-a i Yahoo-a, stoji na
VirusProtect.comu. Prijave se primaju samo elektronikom potom, a iza milijunske
ponude stoji pet neimenovanih korporacija.
Veernji list, 16. 02. 2000.
218
4.2
OPE MJ ER E

MI NIMALI ZACIJE SIGURNOS NIH RIZIKA U
INTERNETSKOM OKRUENJU
Sa st ajalit a minimalizacije sigurnosnih rizika u int ernet skom radu i akt ivnost ima posebno je
znaajno poduzimat i sljedee ope prevent ivne mjere:
t it it i t ajnost podat aka pohranjenih na raunalnim memorijskim medijima.
t it it i t ajnost podat aka u njihovu prijenosu na daljinu.
Kont rolirat i t ipove ostvarivanih veza s ost alim subjekt ima u Internet u.
t it it i t ajnost enkripcijskih i aut ent ifikacijskih kljueva.
Provjeravat i ne postoji li u programima koji se obrauju neka vrst zloudnog koda.
Int egrirat i sve sigurnosne funkcije da bi se osigurala cjelovitost zat ite.
U tvrtkama razvit i odgovarajuu sigurnosnu polit iku i uvjerit i (odnosno, primorat i) sve djelatnike
da se pridravaju njenih odrednica.
Slijedi njihovo neto det aljnije obrazloenje.
CLINTON ZABRINUT ZBOG (NE)SIGURNOSTI INTERNETA
Predsjednik Bill Clinton je, nekoliko dana nakon napada na web stranice najveih
internetskih stranica i njihove viesatne blokade, u Bijeloj kui organizirao forum
tehnolokih strunjaka, akademika i pripadnika najtajnije amerike agencije NSA,
koji bi trebao pronai naine za stroe osiguranje Interneta. U predsjednikov dom
tako je stigao i tajnoviti haker Mudge (u prijevodu neto kao muljator) koji je o
(ne)sigurnosti raunala 1998. godine svjedoio pred Senatom. O njegovu pravom
imenu, kao i ulozi u forumu, Bijela kua je odbila govoriti.
Predsjednik Clinton je ujedno dao i online intervju, prvi put u povijesti, kompaniji
CNN.com u kojemu je pokuao umiriti javnost rijeima da su najnoviji napadi na
internetske kompanije dodatno naglasili potrebu da vlada titi trgovanje i
poslovanje na Internetu, na kojemu se godinje obrnu milijarde dolara.
EPA, agencijska vijest, 15. 02. 2000.
4.2.1 Zatita tajnosti podataka pohranjenih na raunalnim memorijskim medijima
Budui da ak ni t eoret ski nema apsolutno sigurnog sust ava ident ifikacije korisnika i kont role
prist upa podacima pohranjenima u memoriji raunala prikljuenog na Int ernet , valja primijenit i
odgovarajue met ode zat it e t ajnost i t akvih podat aka, zajedno sa svim raspoloivim met odama njihove
ident ifikacije i kont role prist upa. Danas se najpouzdanijom met odom zat it e t ajnost i podat aka smat ra
enkripcija.
Enkripcija je post upak izmjene digit alne poruke (iz otvorenog t ekst a u ifrat) t ako da ga mogu
it at i samo eljene osobe.
7

7 Prema: Shnier, M.: Computer Dictionary, Que, Indianapolis (IN), 1998
219
UKRADENA ENIGMA
MILTON KEYNES Slavni nacist iki stroj za kodiranje Enigma ukraden je iz
Bletchley Parka, glavnoga britanskog obavjetajnog centra u Drugom svjetskom
ratu, koji je pretvoren u muzej, mjesta gdje su timovi matematiara, lingvista i
ahovskih velemajstora ulu u povijest kad su uspjeli deifrirati kodove za
navoenje nacistikih podmornica.
Povjesniari razbijanje Enigme smatraju presudnim trenutkom za savezniku
pobjedu i vjeruju da je ono bitno skratilo Drugi svjetski rat. Stroj je u Veliku
Britaniju donesen nakon rata i godinama je bio izloen. Policija procjenjuje
vrijednost ukradene Enigme na 158.000 dolara. Stroj je malo vei od starinskoga
pisaeg stroja, a ukraden je u noi izmeu petka i subote. Christina Large,
direktorica muzeja Bletchey Park, smatra ovu krau sebinim inom jer je stroj dio
britanske povijesne batine i od neprocjenjive je vrijednost i za povjesniare,
matematiare i studente koji prouavaju Drugi svjetski rat.
Jutarnji list, 04. 04. 2000.
Vane i povjerljive podat ke bi t rebalo enkribirat i kada god ih se pohranjuje u raunalnu memoriju i
kao t akve ih trajno odravat i. Procesi enkripcije i dekripcije (procesi inverzni u odnosu na enkripciju)
ne bi smjeli opt ereivat i ovlat ene korisnike podat aka i zaht ijevat i od korisnika raunala da
poduzimaju neke posebne akt ivnost i, ve bi se morali izvravat i automat ski kada god je pouzdano
ut vreno da korisnik jest ovlat en za uporabu t ih podat aka.
Mnoge aplikacije pohranjuju u memoriju raunala ot vorene dokument e, priuvne (engl. Backup)
kopije podat aka i ost ale pot encijalno osjet ljive podatke kao privremene datot eke, premda oni ost aju
t akvima kroz due vrijeme. I takve bi podatke (dat oteke) t rebalo aut omat ski enkribirat i, t ako da im
nitko t ko za to nije ovlaten ne moe prist upit i. Uz t o, valja uvijek raunat i i s mogunou da e
ponekad raunalo iz bilo kakvog razloga ispast i iz funkcije (kvar, prest anak napajanja elektrinom
st rujom, ljudska pogreka ili nehat , it d.), a tada e podaci u memoriji (na disku) ost at i enkribirani i
nerazumljivi (nedost upni) neovlat enim korisnicima koji do njih u takvoj neuobiajenoj sit uaciji
event ualno mogu doi.
4.2.2 Zatita tajnosti podataka pri prijenosu na daljinu
Kada god se povjerljivi podaci prenose izmeu dvaju ili vie t oaka (vorova) u Int ernet u, mreni
sigurnosni programi morali bi provjerit i autent inost svih komunikat ora t o sudjeluju u prijenosu u
bilo kojoj ulozi. Time e se prenoeni podaci t it it i od napada, odnosno krae s tree st rane.
I u ovom je sluaju osnovna metoda u primjeni enkripcija, i t o u inaici
sustava s javnim kl juem
.
U tom sust avu zapravo post oje dva meusobno povezana kljua za skrivanje (ifriranje) prenoenih
podat aka jedan, koji moe bit i opepoznat (javni), i drugi, kojega mora poznavat i samo primat elj
poruke. Enkribiranje vri odailjat elj primjenom javnoga kljua primat elja, a dekribiranje primatelj
primjenom svog tajnog kljua. Takvi se sust avi nazivaju i
asi metri nim enkri pci jskim sustavima
, jer
omoguuje t ajno komuniciranje samo u jednom smjeru. Poznavanje tajnog kljua osnova je za
aut ent ifikaciju korisnika, jer se pret post avlja da t aj klju znaju samo ovlat eni korisnici podat aka.
Za razliku od spomenut ih, postoje i
sustavi s tajnim kljuem
, u kojima odailjat elj i primat elj
poruka korist e ist i, samo jedan klju za enkribiranje poruka. Takvi su sust avi neprikladni za uporabu u
Int ernet skom okruenju, u kojemu komuniciraju mase est o i nepoznat ih korisnika, jer je u t akvim
uvjet ima t ajnost kljua vrlo t eko ili ak nemogue odrat i. Korist it e se pret eit o u privat nim i dobro
220
izoliranim mreama, kao to su vojne i diplomat ske, pa i neke zat vorene poslovne mree (npr.,
raunalna mrea financijskih inst it ucija SWIFT).
U svim sust avima t ajnog komuniciranja, a to znai i u sust avima s javnim kljuem, korist e se
odgovarajui enkripcijski algoritmi. To su post upci, najee pretoeni u formu raunalnih
programa, kojima se t zv.
otvoreni

tekst
(engl. Plain text ), t j. informacije u izvornom obliku,
pret varaju u
i frat
(engl. Cyphert ext ), openito nerazumljiv neovlat enim korisnicima, odnosno onima
kojima prenoeni podaci nisu namijenjeni i ne smiju bit i dost upni.
U Int ernet u se danas korist i vie t akvih programa (algorit ama), a jedan od najpopularnijih je
PGP
(Prett y Good Privacy), koji se u formi raunalnog programa moe besplat no preuzet i od njegova
t vorca (vidi odjeljak 4.4.).
4.2.3 Kontrola tipova ostvarivanih veza
Jednom kada se raunalo prikljui na Int ernet , ono post aje njegovim dijelom kojemu, u principu,
moe prist upat i tko god zaeli. To, meut im, moe bit i i opasno, jer netko pritom moe imat i na umu i
neke zle ili nedoput ene namjere.
Zato e uvijek trebat i uspost avit i
kontrolu ti pova ostvari vanih veza
, kako bi se na t aj nain
sprijeile mogue manipulacije informacijskim sadrajima, programima i samim raunalima. Nadzirat
e se, u prvome redu, t zv.
ulazni promet poruka
, t j. poruke t o iz ost atka Int ernet a prist iu prema
kontroliranom raunalu, odnosno posluit elju. To bi t rebala bit i obvezna i neizost avna procedura u
svim organizacijama t o posluju, ili na bilo koji drugi nain djeluju put em Int ernet a, pa se moraju
t it it i od event ualnih napada na njihov int erni informacijski sust av izvana, t j. odnekud iz Interneta.
Spomenut i je zaht jev opepoznat i u praksi mu se obino pridaje duna panja. Meut im, ono o
emu se esto vodi puno manje rauna i to se gotovo i ne nadzire jest
izl azni promet poruka
.
Zaposlenici, u pravilu, mogu neogranieno izlazit i u Int ernet i init i to ih volja. To moe, prije
svega, izazvat i ozbiljne, a nepot rebne trokove. Tako su, primjerice, neka ist raivanja pokazala da
zaposlenici koji imaju nekontrolirani prist up Int ernet u s radnog mjest a ak i do 20% radnog vremena
t roe na surfanje koje nema nikakve veze s poslom kojega obavljaju (primjerice, posjeivanje
pornografskih web mjest a, privat no brbljanje, igranje online igara, gledanje filmova, sluanje
glazbe, it anje elektronikih dnevnih novina i zabavnih asopisa, pregledavanje horoskopa it d.).
Jo vea opasnost , meut im, proizlazi iz injenice da zaposlenici iji se izlazni promet ne kont rolira
mogu st upit i online u vezu, ht ijui ili ne, s kriminalcima i ot krit i im, i opet namjerno ili nenamjerno,
naine moguih napada na sust av. Tako, primjerice, netko moe bit i ulovljen u pijunsku mreu na
t aj nain to e mu se namjest it i part ner u avrljanju, koji e od njega izvui neke delikat ne ili
povjerljive podatke, lozinke ili t ajne ident ifikacije.
Procedure kont role ostvarivanih ulaznih i izlaznih veza moraju bit i ut vrene int ernom sigurnosnom
polit ikom organizacije. Implement iraju se pak u formi odgovarajuih programa koji e filt rirat i i
ulazni i izlazni promet poruka, te proput at i u jednom ili drugom smjeru (iz int ernet ske okolice prema
t ienom sust avu, i obrnut o) samo doput ene t ipove poruka. Primjer t akvog programa je t zv.
sesi jski
zi d
(engl. Sessionwall), ija je osnovna namjena ba t akvo filtriranje. Uz navedeno, t akvi programi
mogu djelovat i prevent ivno na potencijalne napadae na sust av, onemoguujui im ili barem znaajno
oteavajui iskorit avanje event ualnih slabih toaka (Ahilovih pet a) operacijskog sust ava ili ost alog
sist emskog soft vera.
221
4.2.4 Zatita tajnosti enkripcijskih i autentifikacijskih kljueva
Oba glavna enkripcijska sust ava onaj s t ajnim i onaj s javnim kljuem (vidi odjeljak 4.2.2.)
predmnijevaju postojanje neke lokalne t ajne, t j. t ajne koju t reba odravat i u uskome krugu korisnika.
Slino vrijedi i za aut ent ifikacijske kljueve, t j. za podat ke to slue za kontrolu vjerodostojnost i
osobne ident ifikacije korisnika. Snaga enkripcije proizlazi, naime, iz st upnja nepredvidivost i t akvih
kljueva, njihove duine (jer dovoljno dugi enkripcijski kljuevi iziskuju prekomjerni ut roak vremena
ili novca za probijanje zat ienog sadraja), t e iz st upnja njihove odrive t ajnost i.
Dobro oblikovani enkripcijski programi enkribirat e i same kljueve kada su pohranjeni negdje u
raunalnoj memoriji. Alt ernat ivno je rjeenje, koje se u novije vrijeme sve ee primjenjuje, njihovo
pohranjivanje na pokret nim (mobilnim) medijima, kao t o su t zv. pametne kart ice (vidi odjeljak
3.8.3.2.). Openito, svaki ureaj u kojega se pohranjuju bilo kakvi povjerljivi podaci, a posebice t ajni
kljuevi, predst avlja privlanu met u napada kriminalaca, pa ih treba vrlo paljivo uvat i i t it it i.
Procesi enkripcije i dekripcije enkripcijskih i aut ent ifikacijskih kljueva moraju se izvodit i
aut omat ski u t renutku u kojemu se korisnik ukljuuje u neku sesiju (dakle, kada poinje neto radit i na
raunalu, engl. Login) i u trenut ku kada izlazi iz sesije (odnosno kada prekida ili zavrava rad na
raunalu, engl. Logout). Temelj je t akve enkripcije/dekripcije korisnikova t ajna lozinka.
Dobri programi takve namjene su programi
FileCrypto
i
VPN+
t vrt ke
F-Secure, Inc.
(ranije: Dat a
Fellows) iz San Josea (CA) i njene podrunice
F-Secure Corporati on
iz Espooa u Finskoj. Njihove se
specifikacije mogu nai, a sami programi i preuzet i, s adrese:
www.dat afellows.com/product s/
4.2.5 Otkrivanje zloudnog koda
Svako preuzimanje (engl. Download) dokument a s nekog web mjest a i svako uit avanje sadraja
disket e ili CD-ROM-a u memoriju raunala znai rizik od unoenja zloudnog koda virusa, crva
(engl. Worm) ili Trojanskog konja (engl. Trojan) u sust av. Iz t og razloga t rebalo bi svaki put a kada
se dat ot eke unijet e na neki od navedenih naina izvravaju, premijet aju ili kopiraju akt ivirat i
odgovarajui
anti vi rusni program
, koji e, u najmanju ruku, otkrit i post ojanje t akvog zloudnog
koda, a po mogunost i ga i neut ralizirat i.
OTKRIVENO 14 NOVIH INFORMATIKIH VIRUSA
WASHINGTON Nekoliko novih informatikih virusa otkriveno je tijekom
posljednjih dana 1999. i prvog vikenda 2000., objavili su u ponedjeljak proizvoai
antivirusnih raunalnih programa.
Trend Micro otkrio je 14 novih virusa, od kojih su etiri pokrenuta prelaskom
raunala na godinu 2000. ili su sadravali poruke koje se odnose na taj prelazak.
Kod svojih klijenata u Sjevernoj Americi otkrili su est novih virusa. Ti virusi zasad
ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju, naglaava kompanija, ocjenjujui da je
posljednjih sedam dana vie od 4000 kompjutorskih sustava u svijetu bilo zaraeno
nekim virusom. Jeffrey Carpenter, djelatnik Centra za nadgledanje virusa CERT
(Computer Emergency Response Team) sveuilita Carnegie Mellon, izjavio je da je
dosad dnevno prijavljivano do 30 incidenata povezaih s milenijskim bugom.
Jutarnji list, 5. i 6. 01. 2000.
222
Danas su bez dvojbe najpopularniji ant ivirusni programi
Norton Anti Vi rus
t vrt ke
Symantec
Corporati on
, o kojima se moe neto vie saznat i na web adresi
www.symant ec.com/
S ist e adrese mogu se i preuzet i odgovarajui ant ivirusni programi. No, ima i drugih tvrtki koje
proizvode sline programe, odnosno soft ver sline namjene primjerice,
Mining Company
,
McAfee.com

Corporation
,
Command Software
,
Anti vi rus Pagina
,
Anti vi rus Online
ili
Protector
Software
, ija se web mjest a mogu nai na adresama, redom:
http://ant ivirus.miningco.com
www.mcafee.com/
www.commandcom.com/
http://ant ivirus.pagina.nl/
www.ant ivirus-online.de
www.pspl.com/
Nevolja je, meut im, u tome to se novi oblici zloudnog koda javljaju prakt iki svakodnevno.
Zato je njihovo otkrivanje na neki nain igra make i mia, ali igra u kojoj mi uvijek izmie maki.
Vano je, st oga, da se ant ivirusni programski proizvodi redovit o auriraju, kako bi mogli uinkovito
dezinficirat i sust av izloen napadima zloudnog koda, t o znai da se moraju svakodnevno prat it i
izvjea o event ualnoj pojavi novih virusa koja svojim korisnicima dojavljuju svi ozbiljniji davat elji
internet skih usluga i preuzimat i t zv.
zakrpe
(engl. Pat ch) post ojeih ant ivirusnih programa.
4.2.6 Integracija svih sigurnosnih mjera radi ostvarenja cjelovite zatite sustava
Programski proizvodi namijenjeni enkripciji i oni namijenjeni ant ivirusnoj zat it i moraju znat i
jedan za drugoga. U prot ivnom se moe dogodit i da ant ivirusni program provjerava enkribirane
dat ot eke, a zloudni kod ost avlja na miru, ne otkrivajui ga.
To je samo jedna od ilust racija pot rebe za int egracijom sigurnosnih mjera u cjelovit sigurnosni
sust av visokog st upnja pouzdanost i.
Si gurnosni se sust av ponaa po principu konvoja konvoj je, naime, onoliko brz koliko je brz
najsporiji brod u njemu. Analogno tome, sigurnosni je sust av onoliko dobar koliko je dobra njegova
najloija komponenta. Odat le proizlazi i osnovno naelo voenja dobre sigurnosne polit ike, prema
kojemu svim sigurnosnim aspekt ima valja pridavat i jednaku pozornost i sve ih nast ojat i paralelno
maksimalizirat i. Ne post upa li se t ako, sust av e, kad-t ad, puknut i na njegovoj najslabijoj karici,
odnosno komponent i.
Napadai, uost alom, i trae ba t akve komponent e kako bi na njih udarili i ugrozili, ot et ili ili ak
unit ili it av sust av.
4.2.7 Razvijanje dobre sigurnosne politike
Si gurnosni programski proizvodi nemaju got ovo nikakvu vrijednost nit i mo, ukoliko nisu poduprt i
dobrom sigurnosnom polit ikom koja se treba primjenjivat i u svim segment ima i na svim razinama
t ienog sust ava. S druge st rane, prakt ina isksut va pokazuju kako su korisnici vrlo agilni kada sami
za sebe pokuavaju implement irat i odreene sigurnosne mjere. Njihova zaint eresiranost i spremnost na
rjeavanje sigurnosnih problema u naelu je vrlo dobra stvar koju t reba pot icat i.
Nije, meut im, dobro da sve ost ane na individualnim inicijat ivama korisnika, jer t o nije dovoljno
jamstvo da e sust av zaist a i bit i dobro zat ien (jer je njegova sigurnost fenomen slian fenomenu
223
konvoja, vidi odjeljak 4.2.6). Zato se kao imperat iv post avlja pot reba razrade cjelovit e, dobro
osmiljenje i usklaene
sigurnosne

politike
na najvioj razini, odnosno u sredit u sust ava, te njeno
forsiranje prema niim razinama, odnosno periferiji sust ava, t j. njegovim udaljenim lokacijama.
Si gurnosna rjeenja moraju bit i transparent na za korisnika, a njihovu implementaciju valja osigurat i
kvalit etnim podravajuim soft verom.
Kako u mrenim sust avima ljudi zadueni za sigurnost sust ava, t j. sist emski administ rat ori, obino
nemaju mogunost i izravnog prist upa udaljenim i dist ribuiranim fizikim resursima (st rojevima,
opremi, medijima it d.), promjene u inst aliranim programima i njihovo auriranje, kao i promjene u
sigurnosnoj polit ici moraju bit i izvravane online, put em mree, iz njene cent ralne lokacije. O
rezult at ima primjene i provedbe zajednike (korporat ivne) sigurnosne polit ike dist ribuirane (udaljene,
periferne) lokacije moraju periodiki izvjet avat i cent ralu, t e ukazivat i na event ualne probleme na
t erenu. Sigurnosna polit ika i njena provedba, dakle, iziskuju dvosmjernu komunikaciju, odnosno
t rajnu int erakciju svih dijelova mrenog sust ava.
224
4.3

ZATITA PRIVATNOSTI POJEDINCA U RADU S
INTERNETOM
Ope mjere minimalizacije rizika uglavnom se odnose na int ernet ske aplikacije tvrt ki i ost alih
organizacija, jer se njima t it i int egrit et podat aka koji predst avljaju svojevrsno kolekt ivno
(organizacijsko) dobro. No, pojedinac, najee amat er koji Int ernet korist i u rekreacijske ili poslovne
svrhe, t akoer mora poduzimat i odgovarajue zat itne mjere, prvenstveno zato da bi zat it io svoju
osobnu
pri vatnost
.
Ovdje se u veoj mjeri radi o zat it i int egrit et a linost i, negoli int egrit et a podat aka, jer pojedinac
moe svoje povjerljive podat ke razmjerno lako t it it i fiziki, odravajui ih samo lokalno (off-line),
odnosno laiki reeno ne st avljajui ih na Int ernet i uvajui ih kao vlast it u t ajnu.
No, post oje podaci o pojedincu (osobi, linost i) koji openito nisu t ajni, ali ih netko moe zlorabit i
kako bi mu namjerno inio neugodnost i, ometao ga u radu ili slobodnom vremenu, izazivao mu
probleme, nanosio mu mat erijalnu ili nemat erijalnu t et u, t e duevnu bol, ili pak na neki nain
ugroavao privat nost lanova njegove obit elji i obit eljskog ivot a.
Od t akvih se zloporaba pojedinac mora sam akt ivno t it it i odgovarajuim mjerama, jer t o nee
uinit i nit ko umjesto njega. O t akvim mjerama bit e govora u nast avku ovoga poglavlja.
YAHOO! POD ISTRAGOM
Yahoo! Inc., koji je prije nekoliko godina poeo kao projekt dvojice prijatelja,
postao je druga najposjeenija stranica na Internetu. Tvrtka iz Santa Clare morat e
predati sve dokumente Povjerenstvu za trgovinu (FTC, Federal Trade Comission)
amerike vlade, koje e odluiti je li tvrtka iznevjerila povjerenje velikog broja svojih
korisnika i time izravno prekrila FTC-ov zakon o zatiti korisnikih podataka.
Istraga e vjerojatno zahvatiti i njihovu akviziciju Geocities, popularno mjesto za
besplatne osobne web stranice, koja se 1998. s FTC-om dogovorila o obujmu
prikupljanja informacija o svojim korisnicima. Claudia Bourne Farrell,
glasnogovornica FTC-a, potvrdila je da agencija provodi rutinsku istragu i da
tvrtka vrlo dobro surauje. Predstavnici Yahooa izjavili su da e rado predati sve
informacije FTC-u i da e branit i svoje postavke o privatnosti korisnika.
Clintonova je administracija, nakon nekoliko skandala oko privatnosti na Internetu
(sluaj s poznatom mreom DoubleClick koja djeluje kao third-party oglaiva, a
saznalo se da usput prikuplja i podatke o korisnicima), poveala prit isak na
amerike tvrtke kako bi zatitila privatnost korisnika na Internetu.
InfoExpress, travanj 2000.
4.3.1 Zatita od prijevara u poslu
Int ernet je virt ualni prostor u kojemu nema t radicionalnih osobnih kont akat a upoznavanja,
rukovanja, opaanja naizgled nevanih pojedinost i, neverbalne komunikacije i mnogih drugih stvari
koje ovjeku mogu pomoi da procijeni osobu s kojom komunicira i njene namjere. No, ak i u
realnom svijet u, u kojemu su osobni kont akt i mogui i uobiajeni, prijevare nisu rijetkost . Int uit ivno je
jasno da je u Int ernet u rizik od prijevara jo daleko vei.
225
S pot encijalnim prijevarama valja raunat i pri obavljanju svake vrst e int ernet skih akt ivnost i: u
poslu, u traenju posla, u rekreaciji i pri zabavi, u prikupljanju informacija, pri davanju informacija, u
st varanju poznanst ava i, zapravo, u bilo emu drugome. No, vremenom se ipak iskristalizirala
spoznaja da int ernet ski prevarant i djeluju manje-vie ablonizirano, da nisu pret jerano kreat ivni ni
produhovljeni, t ako da post oje neke vrst e prijevara koje se ve mogu smat rat i st andardnima ili
uobiajenima. Pojedinac bi se morao znat i zat it it i barem od t akvih prijevara, a prot iv onih
invent ivnijih i originalnijih morat e se snalazit i kako zna i umije. Da bi t o mogao, mora najprije
znat i s kakvim e se prijevarama u Int ernet u pot encijalno najee susret at i.
Evo kratkog prikaza t akvih prijevara.
Prijevare na aukcijama
Premda vrlo at rakt ivan nain kupovanja put em Int ernet a, elekt ronike
su aukcije i mjesto na kojemu se st jeu mnogi prevarant i. Moe se dogodit i da kupit e (i plat it e,
dakako) neto t o nikada neet e dobit i. Zat o nije dobro plaat i izravno onome od koga kupujet e, ve t o
t reba uinit i put em tvrt ki to posreduju u plaanju kod aukcijskih poslova (vidi odjeljak 3.5.4.), koje
e vam pruit i daleko veu sigurnost i zat it u od prijevare. Budui da su ovakve prijevare meu
najeima, o njihovoj se prevenciji danas ve brinu neke specijalizirane int ernet ske t vrtke. Jedna od
t akvih je tvtka
Internet Fraud Watch
, ije je web mjesto prepuno korisnih informacija, a moe se
nai na adresi:
www.fraud.org/
Nuenje neobi no povol jnih poslovnih prilika
U int ernet skom market ingu nema puno
konvencija, gotovo da je sve doput eno. No, korisnik bi morao procijenit i i uvjerit i se kada je neka
market inka poruka ist init a, ali moda malo pret jerana, a kada se radi o najobinijoj prijevari. Za to
post oji vie naina: zat rait i dodat ne informacije, zaht ijevat i da oglaiva prezent ira referentnu list u
poslova koje je ve obavio ili sklopio, zamolit i ga da vas spoji s nekim s kime je ve radio slian
posao it d. U svakome sluaju, ako je neka int ernet ska ponuda ekst remno povoljna, t reba je uzimat i s
velikom dozom rezerve.
Pi rami dalne financi jske sheme i vi erazinski marketi ng
Moda najst ariji oblik prijevare
naivnih invest it ora, poznat u kriminalist ikoj t eoriji pod nazivom Ponzijeve sheme, a u nedavnoj
prolost i slian oblik financijskih manipulacija, dakako bez primjene Int ernet a, ali principijelno vrlo
slian, doveo je prakt iki do sloma albanskog gospodarst va. Ponuda raznih inaica t akvih
primamljivih invest icijskih mogunost i, enormno visoke i brze zarade na Int ernet u velika je i t reba
je se na svaki nain klonit i.
Ponuda robe na kunju na odreeni rok
Vrlo kont roverzan oblik promot ivne prodaje. Obino
prije no to neku robu (najee mekanu, primjerice raunalne programe, ali i tvrdu) potencijalni
kupac preuzme na kunju, mora dat i broj svoje kredit ne kart ice. A od t og t renutka nadalje, sve je
lako...
Kupovina s web mjesta koje nema fizi ke adrese ili barem adrese elektroni ke pote
Najee se radi o t vrtkama u pot anskom pret incu, fant omskim t vrtkama ili tvrt kama-
duhovima (Djevianski ot oci!), dakle zapravo nepost ojeim tvrt kama. Neizvjesnost uspjenost i posla
s t akvom tvrt kom je, dakako, vie nego velika.
Ponude za rad od kue
Najee su jako obeavajue ponude ovoga t ipa ist a fikcija, nebuloza,
a pravi cilj je onoga t ko je objavljuje zapravo prikupit i informacije o ljudima koji se odazovu.
Naroito je sumnjivo ako se prilikom odgovaranja na t akvu ponudu od zaint eresiranog klijent a t rai
ispunjavanje upit nika s pit anjima iz sfere privatnost i.
Fi nanci jske ponude s neobi nom kamatom
Nude li se kredit i s vrlo niskom kamatom ili pak
oroenja, odnosno depozit i s vrlo visokom kamatom, neto je sumnjivo. Int ernet sko financijsko t rit e
podlono je ist im onim zakonitost ima t o vladaju na normalnom t rit u, t ako da velika odst upanja
od njih, s prividom brze dobit i, t reba kad god je to mogue izbjegavat i.
Trgovanje kapi talom
Premda se u Int ernet u na vie mjest a nude mogunost i trgovanja
kapit alom po principu sam svoj broker (vidi odjeljak 3.5.6.5.), manje iskusni ljudi bi se ipak t rebali,
barem ispoet ka, posavjetovat i s kvalificiranim brokerima od zanata. Sam t aj posao je vrlo sloen, a
226
Int ernet jo uvijek nedovoljno ist raen s obzirom na mogunost i prijevare, pa nije uput no dolijevat i
ulje na vatru.
Dobrotvorna i humanitarna web mjesta
Prije odluke o doniranju financijskih sredst ava u
dobrotvorne i humanit arne svrhe valja dobro provjerit i web mjesto put em kojega e se to uinit i.
Poznat i su primjeri kukavijih jaja, s kojih uplaena sredstva nikada nisu ot ila tamo gdje je bilo
deklarirano da e bit i upuena.
Fi ngi rane igre na sreu
Izgleda da su legendarni vaarski ibicari neunit ivi; svaki surfer
susrest e se s obilnom ponudom raznih igara na sreu lot a, t ombola, lut rija, kvizova s navodno
velikim dobicima, izvlaenja sretnih dobit nika, nagraivanja prvog kupca koje organizira ne-
zna-se-tko s isto t ako izvjesnim ansama igraa na dobit ak. No, valjda su samo krajnje naivni i
psihiki rast rojeni ljudi spremni nasjest i na net o t akvo.
U sluaju da st e ipak bili rt vom prijevare, nemojt e se samo t ako predat i. Uinite sve da se za t u
prijevaru sazna u iroj int ernet skoj javnost i, prijavit e to, ako mislit e da za to ima pravnog t emelja,
redovnoj policiji, obznanit e t o put em odgovarajuih dostavnih list a. No, najbolje e bit i da se obrat it e
nekoj od vladinih ili nevladinih inst it ucija t o se bave zat it om od prijevara. Meu nevladinim
inst it ucijama najvei autorit et na tom planu uiva
Better Business Bureau
, o kojemu je ve bilo rijei
ranije (vidi odjeljak 3.6.2.6.). U posljednje vrijeme u zat it i interesa internet skih potroaa osobit o je
agilna organizacija
Netcheck Commerce Bureau
, ije se web mjest o moe nai na adresi
www.net check.com/
Korisne informacije o nainima osobne zat it e od int ernet skih prijevara dost upne su i na web
mjest ima organizacija
Consumer Worl d
, t e
CPA Web Trust
na adresama
www.consumerworld.org
www.cpawebt rust .com
4.3.2 Zatita od obasipanja neeljenim porukama
Obasipanje ili bombardiranje agresivnim promidbenim i ost alim neeljenim porukama put em
elekt ronike pot e (engl. Spam) danas predst avlja jedan od najt eih vidova napada na privatnost
pojedinaca, a ujedno i najozbiljnijih int ernet skih problema uope. Mnoge nacionalne i meunarodne
inst it ucije bave se t im problemom, inzist iraju na njegovu pravnom sankcioniranju, t e t rae naine i
nude savjet e o met odama zat it e pojedinaca od t e internet ske poast i.
Takve poruke obino dolaze iz nepoznat og izvora, a razlozi zbog kojih se upuuju mogu bit i vrlo
razliit i: obijest i elja za omet anjem, agresivni market ing, prijet nje, ucjene, podvale, prijevare,
ekshibicionizam, kompromit acija primat elja it d. Zanimljivo je pit anje: na koji nain kreat ori t akvih
poruka dolaze do adresa na koje e ih slat i?
Evo nekoliko t ipinih naina:
Ukljuivanje u korisnike diskusijske skupine.
Pretraivanje javnih int ernet skih direkt orija.
Ukljuivanje u brbljaonice.
Kraa adresa iz dost avnih list a.
Surfanje po Webu.
227
ANTISPAM ZAKON NEUSTAVAN
Prema odluci suda u Washingtonu, ova savezna drava zakonom koji je donijela
kri ustav SAD-a. U odluci suda meu ostalim stoji kako je tim zakonom vie
onemogueno kvalitetno poslovanje tvrtki nego to su zatieni korisnici Interneta.
Ova e presuda kao presedan utjecati na sline sudske postupke u Washingtonu, ali
i na sudsku praksu u drugim amerikim saveznim dravama.
Veernji list, 20. 03. 2000.
Najuinkovit iji nain zat it e od spama

je skrivanje vlast ite adrese elekt ronike pot e. To se moe
post ii na nekoliko naina:
Anonimnim ukljuivanjem u rad korisnikih diskusijskih skupina. Postoji vei broj int ernet skih
t vrt ki koje nude usluge anonimizacije (vidi odjeljak 4.3.5.).
Koritenjem alt ernat ivne (druge) adrese elekt ronike pot e. Pojedinac moe imat i vie adresa, od
kojih e samo jednu korisit i za pravu komunikaciju s provjerenim partnerima, dok e drugu ili druge
ost avljat i na mjest ima s kojih mu se mogu javljat i nepoznat i ljudi. Tako e zat it it i vane privat ne
poruke od onih bezveznih. Mnoge int ernet ske t vrt ke nude usluge besplat nog dodjeljivanja druge e-
mail adrese, a meu najpopularnije spadaju
HotMail
,
Big Foot
i
ZDNet
na web adresama:
www.hotmail.com
www.bi gfoot .com
www.zdnet .com
Zatakavanjem vlast it e adrese. Programi za ukljuivanje u rad korisnikih diskusijskih skupina
omoguuju da korisnik umjesto svoje prave adrese upie lanu (odnosno nepostojeu). Pri korit enju
Microsoft Out look Expressa procedura za to je sljedea:
Tools Account s Propert ies E-Mail Address
t e izbrisat i svoju a upisat i lanu (ali zaist a lanu, t j. nepostojeu, a ne t uu!) adresu.
Nedost at ak je ovoga naina zat it e privatnost i u tome to t ada nikakve poruke iz diskusijske nee
st izat i na pravu adresu korisnika koji se t ako zat it io.
Slanjem/primanjem poruka u/iz diskusijske skupine put em web mjest a
deja.com
koje nudi usluge
zat it e od
spama
na adresi
www.deja.com/
Nedojavljivanjem vlast it e adrese elekt ronike pot e javnim int ernet skim direktorijima, odnosno,
ako st e ve uvrteni, zaht jevom za brisanjem. Najpoznat iji javni int ernet ski direkt oriji su ve
spomenut i
Big Foot
, t e
Whowhere
i
People.Yahoo!
na adresama
www. whowhere.com/
www.people.yahoo.com/
Koritenjem programa za filt riranje poruka primljenih elekt ronikom pot om. To su programi koji
nastoje ot krit i
spam
poruke i uklonit i ih prije st varnog prijama. ine t o na razliit e naine; primjerice,
prepoznajui adrese za koje je ranije utvreno da lansiraju
spam
poruke, prepoznajui kljune rijei
karakt erist ine za odreene vrste
spam
poruka ili analizirajui zaglavlja poruka nast ojei otkrit i indicije
228
da se radi o
spam
porukama. Takvi su programi daleko od apsolut no djelot vornog sredstva zat it e od
neeljenog zasipanja neeljenim porukama, ali ipak mogu bit i od neke korist i.
Microsoft Out look ukljuuje t akav program pod nazivom
Junk E-Mail
, kojega se moe pronai
pod opcijom
Organize
.
Ako st e ipak post ali rt vom
spama
, najbolje e bit i da se poalit e svojem davat elju int ernet skih
usluga koji bi trebao barem nastojat i pronai neko rjeenje t og problema. Alt ernat ivno, moet e se
obrat it i i nekoj od t vrtki zaklet ih boraca prot iv
spama
, kao to je tvrtka
Fight Spam
na adresi:
http://spam.abuse.net /
Dobro je pogledat i i informacije koje svakodnevno publicira t im za borbu prot iv
spama
pri
sveuilit u
UCLA
na adresi
http://dlis.gseis.ucla.edu/people/pagre/spam.ht ml
4.3.3 Zatita kod plaanja karticom
Unat o jo uvijek prilino rasprost ranjenom uvjerenju ili, bolje reeno, predrasudi da je plaanje
kart icom put em Int ernet a opasno, valja ustvrdit i kako pret jeranome st rahu od izloenost i moebit nim
rizicima od manipulacija ipak nema mjest a. To je ve dobro uhodan i siguran post upak, a incident i t e
vrste razmjerno su rijetki. Uostalom, i kod plaanja kredit nom kart icom u klasinoj t rgovini t akoer
post oji st anovit i rizik kopija slipa (potvrde o plaanju) sa svim pot rebnim podacima o kupcu
uvijek ost aje kod prodavat elja, koji je moe zlorabit i. Pit anje je, meut im: emu se prodavat elj na taj
nain izlae? Odgovor je jasan poinio je kazneno djelo falsifikat a i/ili zlouporabe i najvjerojatnije
se nee lako izvui iz aka pravde.
Tipino, prije no to se zapone s naplaivanjem, kupac e bit i pozvan u t zv.
si gurno

podruje
(eng. Safe Area). Drugim rijeima, prodavat elj e mu pruit i mogunost pouzdanog slanja pot rebnih
podat aka uz pomo odgovarajueg sigurnosnog prot okola, sigurnosnog st andarda i sigurnosne
t ehnologije. Meu sigurnosnim prot okolima najee je u uporabi prot okol
Secure HTTP (HTTP-S)
.
Skup sigurnosnih st andarda kojega forsira skupina velikih zainteresiranih kompanija (Microsoft , Visa,
Mast erCard i druge) jest
SET
(Secured Elect ronic Transact ion). Najsuvremenija t ehnologija koja
omoguuje vrlo pouzdanu enkripcijsku zat it u podat aka je
SSL
(Secure Socket Layer).
Vie informacija o sigurnosnim st andardima, protokolima i t ehnologiji moe se nai na int ernet skoj
adresi:
www.ssl.com/
Procedura plaanja kart icom pri online kupovanju je razmjerno jednost avna. Kupac unosi t raene
podat ke ime i prezime, adrese (kunu i elekt ronike pot e), vrst u kredit ne kart ice, njen broj i rok
vaenja, t e, event ualno, jo neke kont rolne podatke. Nakon t o je dao traene podatke upisujui ih u
ekranski obrazac, kupac e kliknut i na odgovarajue, dobro oznaeno mjest o t zv.
dugme
(eng.
But ton) na zaslonu i t ime ih poslat i prodavat elju. Potom e priekat i neko vrijeme da se primljeni
podaci provjere, t e, ako je sve u redu, dobit i neku vrst potvrde plaanja.
Premda t o, t eoret ski, ne bi t rebalo spominjat i, ali ipak malo upozorenje: pot vrde plaanja dobro je
ipak odt ampat i i spremit i na sigurno mjest o (zlu ne t rebalo!). Tako et e imat i barem nekakav
mat erijalni dokument koji e vam dobro doi u sluaju moebitnog spora!
Postoje i rjeenja u kojima prodavat elji nude kupcima dugoronije odnose iz kojih proizlaze i neke
posebne pogodnost i. Tako neki od njih, primjerice, pruaju mogunost otvaranja klijent skih rauna
kod prve kupovine, t o znai da se kod svake daljnje kupovine nee morat i ponavljat i it ava procedura
plaanja, ukljuujui sve provjere, ve e bit i dovoljno da se kupac ident ificira i ispost avi nalog za
plaanje. Na slinom principu funkcioniraju i razliit e vrst e kredit nih odnosa kupca i prodavatelja.
229
Jo napredniji sust avi omoguuju kupcima otvaranje vlast it ih
l ozinki
(eng. Password), koje e bit i
t rajno zapamene. Time se jo i vie poveava pouzdanost plaanja kreditnim kart icama, jer kupac na
t aj nain sam kreira svojevrst an
osobni

i denti fikacijski

broj
(eng. Personal Ident ificat ion Number,
PIN), koji ne mora bit i broj u doslovnom smislu rijei, nego, event ualno, neki smisleni ili besmisleni
niz znakova, odnosno neka kombinacija slova i brojeva. Ovakav sust av plaanja kart icom prvi je uveo
genijalni Jeff Bezos u svojoj knjiari Amazon.com.
Crna rupa, sa st ajalit a privatnost i i sigurnost i onoga tko u Int ernet u plaa kart icom, dakle, nije
t ehnologija, ve pouzdanost onoga s kime se posluje, odnosno kome se plaa. Zato bonit et takve t vrt ke
(ili, dodue rijetko, fizike osobe) t reba unaprijed provjerit i.
Kupovat i, dakle, treba na web mjest ima koja se smat raju sigurnima. Kod kupovanja na t akvim
web mjest ima klijent moe bit i siguran da e povjerljivi podaci o njegovoj kreditnoj kart ici bit i
enkribirani, pa ih t ijekom prijenosa Int ernetom nit ko nee moi proit at i. To e, po prijamu
enkribiranih podat aka, moi uinit i samo web mjest o kojemu su oni upueni, odnosno njegovi
dekripcijski programi. Dakle, nema opasnost i od krae kart inih podat aka t ijekom prijenosa.
No, logino se post avlja pit anje: kako saznat i primjenjuje li odabrano web mjest o sigurnosne mjere
ili ne?
Odgovor je vrlo jednost avan: vidjet e se na zaslonu klijent skog raunala! Naime, korit eni
internet ski preglednik (Microsoft Int ernet Explorer, Net scape Navigator ili bilo koji t rei) prije
zaht jeva za plaanjem ot vorit e prozor na kojemu e nedvosmisleno pisat i da se radi o sigurnom web
mjest u, ako ono jest sigurno. Ne pojavi li se t akav prozor, odabrano web mjest o
sigurno
nije sigurno, t j.
ne korist i pot rebne sigurnosne st andarde, prot okole i t ehnologiju.
Postoji jo jedan, moda i jednost avniji nain, ali korisnik mora u svakom t renutku znat i koji
internet ski pret ranik upravo korist i. Naime, u sluaju
Netscape

Navi gatora
na donjem dijelu zaslona
post ojat e ikona koja prikazuje lokot ;
ako je l okot otvoren
,
web

mjesto
s kojim se radi
ni je

sigurno
,
a
ako je zatvoren
,
web mjesto jest si gurno
. U sluaju Microsoft Int ernet Explorera ikonografija je
neto drugaija:
ako se lokot pojavi
,
radi

se o sigurnom web mjestu
, a
ako ga nema
,
web mjesto
ni je sigurno
. Nema nikakvog loginog objanjenja zbog ega t akve razlike; znaju ga moda samo
aut ori preglednika!

No, i nadalje ost aje ot vorenim pit anje: to je s povjerljivou podat aka koji sigurno st ignu do
odredit a? Kako znat i je li odabrano web mjesto povjerljivo, odnosno da primljene podat ke o kart ici i
njenu vlasniku nee zlorabit i?
UKRADENO 485.000 BROJEVA KREDITNIH KARTICA
Nakon to su vie od godinu dana drani u tajnosti, sada su procurili podaci o
najveoj zabiljeenoj krai kreditnih kartica u svijetu. Nepoznati je provalnik s
raunala Web mjesta za elektroniku trgovinu uzeo vie od 485.000 brojeva
kreditnih kartica i potom ih tajno snimio na Web mjesto jedne agencije amerike
vlade, kreiravi tako veliku bazu podataka (...)
Mnogi su rauni iji su brojevi ukradeni ostali otvoreni jer ih banka nije zatvorila, a
nije ni obavijestila vlasnike kreditnih kartica. Provala se inae dogodila u sijenju
1999. godine (...) Baza podataka na vladinu Web mjestu otkrivena je sluajnom
revizijom i u njoj su pronaeni podaci i vlasnici Visa, MasterCard, American Express
i Discover kartica. Revizija je bazu pronala u oujku 1999., dakle prije godinu
dana, kada je Web administrator opazio da je puno memorije zauzeto iz njemu
nepoznatog razloga. Nema indikacija niti dokaza da je neka kartica
zloupotrijebljena, a mnogi su brojevi bili nevaei.
Online, Jutarnji list, 22. 03. 2000.
230
Da bi saznao odgovore na pret hodno navedena pit anja, korisnik e prije uput anja u bilo kakav
internet ski posao u kojemu bi t rebao upotrijebit i svoju kart icu morat i provjerit i sljedee:
Postoje li na web mjest u informacije o mjest u za kont akte?
Nude li se na web mjest u informacije o polit ici isporuke, o jamstvima, o mogunost ima
reklamiranja robe/usluge, t e o mogunost ima povrat a novca?
Odrava li web mjesto neku vrst elektronike oglasne ploe na kojoj se mogu proit at i koment ari i
event ualne prit ube drugih kupaca (klijenat a) i objavit i vlast it i koment ari, sugest ije ili prigovori?
Je li on sam ili net ko koga zna prije barem uo, ako ve ne i poslovao s odabranim web mjestom?
Ako su odgovori na sva navedena pit anja afirmat ivni, kupac moe bit i
prili no uvjeren
da je
odabrao pouzdano web mjesto za plaanje kart icom. Apsolut no uvjeren, naalost , nikada ne moe bit i!
231
4.3.4 Antivirusna zatita
Virusi su popularni naziv za zloudni kod, t j. programe koji napadaju t ua raunala i izazivaju
bilo koju vrst u t et e, male ili velike, korisnicima, njihovim programima i raunalima. Zloudni kod
moe funkcionirat i na vie naina, t ako da se ne mora uvijek radit i samo o virusima, ve to mogu bit i i
t zv. crvi ili Trojanski konji. O indikacijama pojave zloudnog koda ve je poneto napisano ranije u
ovoj knjizi (vidi odjeljak 4.2.5.), a o mehanizmima njihova rada na ovome mjest u neemo podrobnije
raspravljat i; vano je samo t o da oni izazivaju sline posljedice po nedunog i nesretnog korisnika
t et e, probleme i neugode.
Zato emo u nast avku ukrat ko koment irat i kako se korisnik moe pot edjet i t akvih komplikacija, te
i na t aj nain zat it it i svoju privatnost .
TOP 10 VIRUSA
Ljestvica 10 najeih virusa u svijetu 1999. godine po miljenju Sophosa:
Pozicija Ime virusa Prisutnost u %
1. Laroux 16.7
2. Ethan 10.4
3. Marker 9.6
4. Class 8.2
5. Ska-Happpy99 7.8
6. Footer 7.0
7. Melissa 5.7
8. Chernobyl 5.4
9. Form 2.5
10. ExploreZip 1.7
Najnunije mjere koje treba poduzet i u prevenciji raunalnih virusa, odnosno pri ant ivirusnoj zat it i
su sljedee:
Datot eke preuzimat i samo s onih web mjest a t o zajameno poduzimaju mjere ant ivirusne provjere
sadraja koje nude na preuzimanje. U Internet u ima vjerojatno na t isue web mjest a to nude na
preuzimanje, besplat no ili uz naplat u, odreene sadraje (datot eke podat aka, programe, igre it d.), ali
samo malo njih jami da su sadraji koje nude t est irani na viruse. Web mjest a koja to ne ine valja
naprost o izbjegavat i.
Svaku disket u ili CD s podacima koje st e dobili iz neprovjerenog izvora valja podvri t est iranju na
viruse. Prije uit avanja sadraja u raunalo, obvezno je propust it i kroz ant ivirusni program.
232
Svaku datoteku koju dobi vate putem mree, bez obzi ra od koga, odmah po prihvaanju val ja
testirati na vi ruse.
Tijekom prijenosa virus (odnosno, preciznije crv) moe se prilijepit i i na
dat ot eku koja je u t enut ku slanja bila zdrava.
Nikada ne treba otvarati datoteke priml jene elektroni kom potom od nepoznatog
poil jatelja, odnosno iz neznanog izvora.
irenje virusa elekt ronikom pot om najei je oblik
infekcije. Najopasniji i najrazorniji virusi ire se obino ba na t aj nain (posljednji primjer u
t renutku pisanja ove knjige bio je virus
I Love You
u svibnju 2000. godine).
Ako je mogue, dat ot eke t o se zahvaaju iz Int ernet a dobro je preuzet i prvo na disket u i nju
provjerit i ant ivirusnim programom. Ovo je jedan od najsigurnijih naina ant ivirusne zat it e, ali se,
naalost , ne moe uvijek primijenit i, jer je kapacit et disket e razmjerno malen u odnosu prema t ipinoj
veliini preuzimanih datot eka.
Prije preuzimanja dat ot eka iz Interneta dobro je kopirat i (memorirat i) veliinu (dimenzije) vanih
sist emskih datot eka i dat um njihove posljednje promjene. Ako se nakon preuzimanja datot eke t i
podaci primijene, to je ozbiljna indikacija na moguu zarazu virusom.
Obino je dobro dezakt ivirat i makroinst rukcije u Word i Excel dat ot ekama prije njihova korit enja
i t est iranja na viruse. Makroinstrukcije su zapravo miniprogrami kakve virusi vole napadat i, pa su
est izvor zaraze.
Kada ste na Mrei, to ee akti virajte tragae za vi rusima.
Ne t reba t rait i jako siguran
povod ili ekat i da se virus sam javi nast ojt e bit i korak ispred njega. Uinit e da se t ragai za
virusima i ant ivirusni programi akt iviraju sami pri svakom preuzimanju bilo kakvog sadraja s
Int ernet a, to je kod veine t akvih programa mogue izborom opcije
Autodetect
.
Redovi to auri rajte anti virusne programe.
Najvea je nevolja s virusima t a t o se st alno javljaju
novi. Prema nekim evidencijama do sada je, od pojave prvog virusa (crva) 1988. godine, regist rirano
got ovo 47.000 razliit ih virusa i njihovih mut acija. Zat o t reba budno prat it i objave t vrtki koje
proizvode ant ivirusne programe i permanent no dograivat i ant ivirusni soft ver koji korist it e.
Navedeni su savjet i t ipa Peri ruke prije jela! svi znaju koliko je to pot rebno, ali nerijetko ipak
t ako ne post upaju. A st at ist ika ne oprat a to manje ljudi peru ruke, vie je oboljelih. Doslovno isto
vrijedi i za ant ivirusnu zat it u raunala.
4.3.5 Anonimizacija
Jedan od dobrih naina ouvanja i zat it e privat nost i u Int ernet u je
anonimizacija
. Usluge
anonimizacije pruaju za to specijalizirane int ernet ske t vrtke, t zv.
potari -posredni ci
(engl.
Remailer). Korisnik koji, primjerice, eli sudjelovat i u radu neke int ernet ske diskusijske skupine, a
hoe ost at i bezimen (anoniman), svoje e poruke slat i skupini t e iz nje primat i poruke drugih
lanova put em potara-posrednika.
U najveem broju sluajeva usluge su pot ara-posrednika besplatne. Funkcioniraju na razliit e
naine. U jednom sluaju korisnik koji eli ost at i anoniman ispunjava ekranski obrazac to mu ga
dost avlja pot ar-posrednik, a ovaj prosljeuje na adresu primat elja sve one sadraje iz kojih se ne
moe ot krit i ident it et poiljat elja. U drugom sluaju poiljat elj alje normalnu poruku elektronikom
pot om na adresu pot ara-posrednika, ovaj je ist i od t ragova izvornog poiljat elja i alje primat elju.
U treem sluaju poiljat elj alje poruku potaru-posredniku i sam oznauje dijelove poruke koje e
ovaj proslijedit i primat elju. U et vrtom sluaju potari-posrednici su meusobno povezani u t zv. lance,
pa jedan drugome alju anonimiziranu poruku izvornog poiljatelja, da bi se prikrio t rag izvora, a
posljednji u lancu konano je ot prema primat elju.
Nadalje, neki se pot ari-posrednici specijaliziraju za slanje anonimnih poruka samo u/iz korisnikih
skupina, neki u/iz dost avnih list a, a neki za regularnu elekt roniku pot u. Svi oni, meut im, korist e
233
neke male trikove zanat a koji su samo njima poznat i, a svrha im je osigurat i t o vii st upanj
anonimnost i njihovih korisnika.
Anonimizacija, kao t o je vidljivo, predst avlja vrlo dobar nain zat it e privat nost i pojedinaca, ali
ist ovremeno je i izvorom odreenih opasnost i. Usluge pot ara-posrednika nerijet ko, naime, ne korist e
samo oni koji ele u int ernet skoj komunikaciji ost at i anonimni ne zato da bi zat it ili sebe od drugih,
ve i oni to iz sjene anonimnost i ele napadat i druge. Tako je, primjerice, odavna poznato da se
mnogi virusi i crvi (vidi odjeljke 4.2.5. i 4.3.4.) lansiraju u Mreu i dist ribuiraju preko pot ara-
posrednika, pa je njihovim aut orima t eko ui u t rag. No, to ipak nije nemogue i odgovarajui organi
gonjenja t akvih raunalnih prijest upnika dobro znaju kako post upit i. Slino vrijedi i za anonimne
ucjene, prijet nje, klevet e it d.
NA SREU, TEAJ IZ MATEMATIKE JE OTKAZAN!
CHICAGO Budui da mu je bio otkazan teaj iz matematike koji je htio pohaati
za vrijeme kolskih praznika, 15-godinji Amerikanac Rishi Bhat ljeto je proveo
izraujui program koji korisnicima Interneta omoguuje potpuno anonimno
surfanje. Nakon to su mu kolege pomogle oko grafike, stvoren je program
SiegeSoft koji je vrijednog srednjokolca pola godine kasnije uinio bogatijim za
1.6 milijuna dolara, jer je tvrtka Rocca Stock kupila njegov program.
Jutarnji list, 20. 03. 2000.
Mot ivi za asnu ili pot enu anonimizaciju mogu bit i razliit i. Evo samo nekoliko najvanijih i
u int ernet skoj praksi najeih:
Zat it a od spama (vidi odjeljak 4.3.2.).
Upozoravanje na zloporabe, pozit ivna denuncijacija.
Neugoda, obazrivost ili skrupuloznost .
Nedost at ak hrabrost i za javno izraavanje vlast it ih st avova.
elja da se izraze neki st avovi koji mogu kompromit irat i onoga t ko ih zast upa.
elja da se izraze neki st avovi koji mogu izazvat i negat ivne reakcije okoline u kojoj djeluje onaj
t ko ih zast upa.
Bojazan od moguih negat ivnih posljedica odaslanih poruka.
Zdravstveni, ment alni ili imovinski razlozi.
Principijelnost .
elja za zabavom.
Skromnost i samozat ajnost.
Najpoznat ija web mjest a to nude usluge anonimizacije su ona na adresama:
www.replay.com/remailer/anon.ht ml
www.anonymizer.com/
www.cs.berkeley.edu/-raph/remailer-list .ht ml
http://anon.efga.org/Remailers/
234
4.3.6 Zatita djece, obitelji, nemonih i hendikepiranih
Openito je poznat o da djeca vole Int ernet , jer je dobar izvor zabave. Nemoni i hendikepirani u
Int ernet u esto t rae ut jehu, on im pomae da se ne osjeaju krajnje bespomonima i osamljenima,
prua im anse da budu korisni. Int ernet se uvlai u svakodnevni ivot obit elji, got ovo kao novi
ravnopravni i dobrodoao lan. Sve su t o neosporne kvalit et e Mree.
Meut im, djeca, nemoni i hendikepirani, t e obit elj kao t emeljna drutvena zajednica mogu bit i
izloeni i brojnim negat ivnim ut jecajima Int ernet a; upravo to su najranjiviji subjekt i iju privat nost
t reba akt ivno i organizirano t it it i, ako t o ve ne mogu u dovoljnoj mjeri sami.
INTERNET ZA SLIJEPE
WASHINGTON Doktorica Judith Dixon ita na Brailleovu display sustavu ono
to je upravo otipkala na Brailleovu kompjutoru u Kongresnoj knjinici Nacionalnog
knjinikog servisa za slijepe u Washingtonu 5. sijenja 2000. godine.
Display sustav proizvodi Brailleove uzorke koritenjem malih metalnih klinova, koji
omoguuju slijepim Amerikancima da proitaju oko 90 posto materijala koji se
pojavljuju na Internetu.
Jutarnji list, 11. 01. 2000.
O mogunost ima i dobrim nainima zat it e djece i ost alih posebno ugroenih kat egorija korisnika
Int ernet a vode se ustre rasprave meu st runjacima, ali i u najirim drut venim krugovima.
Suprot st avljaju se miljenja i argument i, a neki opi konsenzus jo uvijek ni iz daleka nije post ignut .
Zato e navodi i tvrdnje t o slijede odraavat i subjekt ivni st av autora ovih redaka, koji je, dakako,
podloan krit ici i nema nikakvih pret enzija na pot punu objekt ivnost ni opu primjenjivost .
U sredit u pozornost i bit e djeca, ali mnogo od izreenoga (odnosno, napisanog) primjenjivo je i
na ost ale posebno ranjive i osjet ljive kat egorije int ernet skih korisnika.
Negat ivni ut jecaji Int ernet a na privatnost djece mogu se manifest irat i na t ri glavna naina:
- kao dost upnost odgojno i moralno t etnih sadraja
- kao opasnost od uspost avljanja kont akata s ljudima zlih ili neasnih namjera
- kao izloenost agresivnom, beskrupuloznom market ingu
235
INTERNET KAO DROGA
U jednoj obinoj europskoj zemlji (evo, to znai govoriti politically correct)
srednjokolka P. pokazuje znake koje su lijenici okvalificirali kao overdose
Internetom. Majka reene petnaestogodinjakinje (inae nastavnica!) opisuje sluaj
ovako: Ostavljali smo je esto oi u oi s tim prokletim kompjutorom, uope ne
promiljajui to e joj se dogoditi. Plaali smo, dodue, masne telefonske raune,
ali smo to smatrali dobro uloenim novcem. Umjesto toga, za P. je kompjutor
malo-pomalo postao kao droga. Sluila se kompjutorom bez kraja, provodila je uza
nj cijele dane, postala je introvertna, okruila se potpunom utnjom, srodnike nije
ni primjeivala...
U cijeloj toj prii dobro je jedino to to se P. drogira Internetom, a ne, recimo,
ecstasyjem.
Radovan Stipeti
Jutarnji list, 18. 03. 2000.
U prvom se sluaju prvenst veno radi o mogunost ima da djeca prist upaju pornografskim,
ekstremist ikim, nasilnikim, opsecenim,
horror
i slinim web mjest ima, odgojno i moralno
neprimjerenima njihovu uzrast u. U drugome sluaju radi se o opasnost i da djeca, prvenst veno put em
internet skog servisa avrljanja, st upe u kont akt s osobama koje ih ele na neki nain iskorist it i ili
povrijedit i. U t reem sluaju djeca su u slinom poloaju kao i odrasli, ali su ona naivnija i sklonija
prihvaanju ponekad ak i notorne lai kao ist ine.
Pri osmiljavanju moguih i dobrih naina zat it e privatnost i djece od navedenih opasnost i t rebalo
bi poi od sljedeih pretpost avki:
Postojanje opasnost i ne bi smjelo bit i razlogom da se djeci brani prist up Int ernet u, jer e u
konanici t et e koje e to izazvat i najee ipak nadmait i moebitne korist i od zat it e privatnost i.
DJECA, RODITELJI I INTERNET
Ameriki institut za razvoj kolstva, u skladu s najnovijim istraivanjima, tvrdi kako
djeca, korisnici Mree nad mreama, lake ue. K tomu se bre i intelektualno
razvijaju, ali takoer postaju socijalniji, tj. drueljubiviji i, to osobito iznenauje, imaju
skladnije obiteljske odnose. Dolazei u dodir s brojnim informacijama, ire svoje
obzore, mijenjaju nain gledanja na svijet oko sebe. Konaan je rezultat da mladi
postaju sve zainteresiraniji za stvarnost.
Ankete su pokazale da 95 posto ispitanih roditelja smatra kako mali surferi imaju ili
bolje odnose s ostalim lanovima obitelji nego prije ili je stanje ostalo jednako. Samo
se 5 posto roditelja izjasnilo protiv Interneta.
Zabavnik, Jutarnji list, 28. 05. 2000.
236
Navedene opasnost i nisu hipot et ine, one su, naalost , vrlo stvarne, gotovo opipljive.
Zat it a privat nost i djece u radu s Int ernet om t rebala bi se zasnivat i prvenst veno na edukaciji, a ne
na zabranama i represiji.
Djeci treba sugerirat i i mot ivirat i ih da posjeuju pouna, zabavna i korisna web mjest a, t e ih
poduit i kako ih pronai.
Aut orit et rodit elja i odgajat elja presudan je pri neutralizaciji, odnosno minimalizaciji navedenih
opasnost i po privatnost djece. Nikakve ope drut vene akt ivnost i i nast ojanja ne mogu mu bit i
supst it ut om.
Postoje odreena t ehnoloka i programska rjeenja koja mogu bit i dobro pomono, ali ne i jedino
sredst vo za rjeavanje problema privat nost i djece u radu s Int ernet om.
Pri traenju odgovarajuih rjeenja problema privat nost i djece i ost alih posebno ugroenih
kat egorija int ernet skih korisnika dobro je korist it i iskustva st eena pri rjeavanju slinih problema koje
izazivaju ost ali masovni komunikacijski mediji, poput novina, televizije i radija.
Kada se radi o prist upanju web mjest ima s neprimjerenim sadrajima, najbolji e se rezult at i,
vjerujemo, ostvarit i uvjeravanjem djece da to ne t reba init i, poduavanjem o razlozima
neprimjerenost i t akvih sadraja i, openito, diskusijom o problemima pornografije i moralnih
devijacija, dakako primjerenom uzrast u djet et a. Opeg recept a nema, kao to ga nema ni u bilo kojem
drugom vidu odgoja svakog pojedinog djet et a.
Postoje programski proizvodi t zv.
bl okatori web mjesta
koji e djeci onemoguit i prist up
rizinim web mjest ima. Int ernet ski preglednik kojega dijet e korist i jednostavno e odbit i zaht jeve za
prist up odreenim kategorijama web mjest a. No, ovakav softver ni izdaleka ne rjeava problem.
Naime, uvijek e bit i web mjest a koja e se iz raznih razloga provui (primjerice: sadraji to ih
nude su dvosmisleni, web mjest o je namjerno lano deklarirano, web mjesto nudi vie razliit ih
sadraja, tako da su oni rizini prikriveni it d.). S druge st rane, lokat ori resursa djeluju obino previe
mehanicist iki neint eligentno, neint uit ivno i neheurist iki pa se moe dogodit i da bez pravoga
razloga diskriminiraju i web mjest a koja t o ne zasluuju (primjerice, web mjest a sa sadrajima o
lijeenju spolnih ili spolno prenosivih bolest i, o kontroli raanja, o spolnoj higijeni, o prevenciji raznih
vrsta kriminala, o religijskim uvjerenjima i slobodama, it d.).
SIGURNI KLINCI
Djeca postaju sve veim potroaima Interneta, to je, dakako, pozitivna i
ohrabrujua pojava. No, i ova medalja ima svoju drugu, ne tako blistavu stranu.
Naime, na Internetu se, poznato je, gotovo geometrijskom progresijom mnoe web
mjesta s neprikladnim (pornografskim, nasilnikim, asocijalnim, neetinim,
morbidnim itd.) sadrajima, kojima iz odgojnih razloga pristup djeci nije
preporuljiv. Zato se sve ee postavljaju pitanja prevencije od nekontroliranog
pristupa djece takvim web mjestima i trae odgovori na njih.
Zanimljivu inicijativu predstavlja ponuda kompanije Apple, pod nazivom KidSafe.
Radi se o bazi od oko 50.000 internetskih adresa koje djeci mogu biti zanimljive, a
nema opasnosti da e se na njima susresti sa kakljivim sadrajima. Program
kojega dijete koristi provjerava nalazi li se adresa to je ono trai u bazi
doputenih adresa i, ako je tako, otvara mu slobodan put do nje.
Odabir preporuljivih adresa obavila je skupina kompetentnih nastavnika i
knjiniara, a periodike nadopune (upgrade) programa omoguuju obogaivanje
baze za oko 10.000 adresa mjeseno.
237
Zato se, kad su u pitanju blokatori web mjest a, moe zakljuit i sljedee:
Blokat ore web mjest a dobro je korist it i zato da bi se onemoguio prist up onim web mjest ima koja
sasvim sigurno nude djeci neprimjerene, t e odgojno i moralno neprihvat ljive sadraje. No, t akvi
programski proizvodi nikako ne mogu bit i jedino sredstvo zat it e privatnost i djece pri korit enju
Int ernet a.
Web mjest a na kojima se nude dobri blokatori djeci neprimjerenih web mjest a su ona na adresama:
www.surf wat ch.com/
www.cyberpat rol.com/
www.net nanny.com/
www.cybersitt er.com/
Drugi su problem rizini odnosi u koje djeca mogu st upit i uspost avljajui kontakt s raznim vrstama
prevaranat a, ment alno poremeenih osoba i, openit o, ljudi zlih namjera. U t om smislu opasni su
servisi avrljanja i brbljaonice, kojih je u Int ernet u sve vie. Takve osobe mogu iskorist it i
prost odunost , lakovjernost i naivnost djece, obeavajui im neto privlano, da bi ih namamili,
primjerice, na sast anak i na neki ih nain iskorist ili ili zlouporabili.
Prot iv ovakvih se opasnost i t eko borit i, kao t o je t o, uost alom, sluaj i u realnom ivot u. Ovdje ne
mogu i nee bit i od pomoi nikakvi programi, poput blokat ora web mjest a, jer ih je naprost o
nemogue napisat i, pa zato ni ne postoje. Jedini je pravi nain prevencije roditeljski odgoj i odgoj u
ust anovama koje djeca pohaaju (predkolske ust anove, kole, klubovi, knjinice it d.). Djecu t reba
nauit i da ima ljudi koji se pretvaraju drugaijima no t o zapravo jesu, da ima neiskrenih ljudi, da im
namjere uvijek nisu pot ene, da su ba djeca omiljene rt ve prevaranat a, i slino.
To se moe post ii samo iskrenim, objekt ivnim i dugot rajnim razgovorom s djecom, a kada su ona
ve na Int ernet u, njihovo bavljenje Int ernetom treba diskret no i trajno nadzirat i. Djeca ne bi smjela
st ei dojam da ih se uhodi, ve to t reba uinit i t ako da shvat e kako im se t ime pomae. Treba ih
pot icat i da pit aju odrasle, a prije svih rodit elje, sve t o im nije jasno i t o ih zanima. Treba s njima
ravnopravno i argument irano raspravljat i. Treba ih, ukrat ko, poduavat i o tome to sve mogu doivjet i
komunicirajui s nepoznat ima put em Int ernet a, ba kao i u stvarnom ivot u.
Trea opasnost , koja je, moda, u manjoj mjeri udar na djeju privatnost , a u veoj mjeri moe
predst avljat i udar na rodit eljski dep, jest agresivni market ing beskrupuloznih t rgovaca. Djeci e se
nerijet ko nudit i da kupuju sve i sva, najee besmislice i st vari ija cijena uvelike premauje
njihovu vrijednost . Jeft inim ili sofist iciranijim t rikovima navodit e ih se da izvre prit isak na rodit elje,
kako bi ovi razrijeili kesu. Nudit e im se privlani pokloni, za koje e se kasnije uspost avit i da to
uope nisu, ve ih valja masno plat it i, izravno ili neizravno. Ispipavat e od djece informacije o
njima ili njihovim rodit eljima, kako bi ugroavali njihovu privatnost ...
Od svega t oga nije mogue pobjei. Najvanije je onemoguit i djecu da sama kupuju putem
Int ernet a, a t o e se post ii t ako t o e bit ni podaci pot rebni pri kupovini za njih morat i ost at i tajnom
sve dok ne post anu svjesni opasnost i kojima su izloeni. Ni za ivu glavu ne t reba djeci ot krivat i,
primjerice, brojeve kart ica, PIN-ove, lozinke i ost ale povjerljive podatke koje znaju njihovi rodit elji.
Djeca dobro pamt e, a ako ih znaju i upotrijebe vjerujui, dakako, da ine pravu stvar nema t og
zakona koji e rodit elje spasit i od nepotrebnih neugodnost i i izdat aka.
No, sve t o jo nije dost atno. Evo zato nekoliko savjet a koji e barem ublait i, ako ve ne i pot puno
otklonit i opasnost i po privatnost djece, nemonih i hendikepiranih osoba, a posljedino i njihovih
obit elji, odnosno njihovog najblieg int imnog, ivotnog i socijalnog okruenja:
Treba ih uvjerit i da nikada ne daju osobne podatke, poput kune adrese, t elefonskog broja, adrese
rodit elja na poslu, t e, event ualno, naziva i lokacije kole koju pohaaju.
Treba ih nagovorit i da obavijeste rodit elje ili binje o svakoj informaciji koju su dobili, a koja je
uinila da se osjeaju neugodno.
238
Treba ih upozorit i da se ni u kom sluaju ne sastaju s nekim s kime su se upoznali put em
Int ernet a, a da o tome pret hodno nisu obavijest ili rodit elje.
Treba im ukazat i na t o da ne alju svoje slike ili slike svojih blinjih nekome put em Int ernet a, a da
se o t ome nisu pret hodno dogovorili s rodit eljima.
Treba ih upozorit i da nikada ne odgovaraju na poruke zbog kojih se osjeaju neugodno ili su im
udne.
Treba ih uvjerit i da nema pot rebe da pot ajno alju bilo kakve poruke bilo kome put em Internet a.
Treba ih uvjerit i da o svemu t o su doivjeli bavei se Int ernet om razgovaraju s rodit eljima ili
drugim mjerodavnim odraslim osobama.
Vrijeme bavljenja djece Int ernet om t reba ograniit i i rasporedit i t ijekom dana i t jedna, ne samo iz
financijskih razloga, ve i zat o da bi rodit elji imali t o bolji uvid u to to im djeca rade.
Kao t o je vidljivo, opasnost i po privatnost djece i drugih ogranieno samost alnih osoba kod
bavljenja Int ernet om minimalizirat e se ako se dogovorno uspostavi odgovarajui
kodeks ponaanja
,
zasnovan na meusobnom povjerenju rodit elja i djece, a ne na zabranama pod svaku cijenu, pa makar
one bile i objekt ivno razlone. Ne t reba, naime, nikada zaboravit i st aru poslovicu o zabranjenom vou
kao najslaem vou!
4.4

KORISNA WEB MJESTA SA SADRAJIMA VEZANIMA UZ
PROBLEME SIGURNOSTI I PRIVATNOSTI
Prakt iki je nemogue pobrojat i i koment irat i sva web mjest a t o nude sadraje vane za
razumijevanje i rjeavanje problema sigurnost i i privat nost i u Int ernet u. Tome nije razlogom samo
brojnost t akvih mjest a, ve i injenica da se svakodnevno javljaju nova i nova mjest a s kojih se neto
korisno s t ime u svezi moe saznat i, pokupit i pokoja vana informacija ili pak skinut i neki dobar
program.
Zato na samome kraju navodimo popis subjekt ivno, po vlast itom nahoenju odabranih web mjest a
za koja znamo i za koja smo se uvjerili da mogu bit i od korist i sa st ajalit a poveanja razine sigurnost i
i privat nost i korisnika Internet a, a koja do sada jo nismo spomenuli u ovoj knjizi. Pri tome, dakako,
ne pret endiramo ni na kakvu sveobuhvatnost ili definit ivnost popisa.
Evo t ih web mjest a (abecednim redom):
Comput er Professionals for Social Responsibilit y
Razmatraju se brojne t eme vezane uz ut jecaj t ehnologije na drut vo, a problemi sigurnost i i
privatnost i su meu najbolje obraenima.
Adresa:
www.cpsr.com
Electronic Front ier Foundat ion
Moda najbolje web mjest o u it avom Int ernet u na t emu online privat nost i osoba.
Adresa:
www.eff.org/
239
Electronic Privacy Informat ion Cent er
Int ernet ski portal s brojnim poveznicama prema drugim web mjest ima sa sadrajima vezanima uz
t eme privatnost i
Adresa:
www.epic.org/
ICSA.net
Vodei svjet ski nudit elj sigurnosnih usluga za int ernet ske kompanije. Izdava asopisa
Information Securi ty Magazine.
Adresa:
www.icsa.net
Lumeria i PrivaSeek
Tvrtke koje nude raznovrsne usluge zat ite privatnost i int ernet skih korisnika.
Adrese:
www.lumeria.com
www.privaseek.com
NTSecurity.net
Web mjest o s najsvjeijim vijest ima i informacijama o sigurnosnim problemima pri uporabi
operacijskih sust ava Windows NT i Windows 2000, t e met odama i alat ima za njihovo otklanjanje.
Adresa:
www.nt securit y.net
PGP
Web mjest o na kojemu se nudi jedan od najboljih (i besplat nih!) enkripcijskih programa Pretty
Good Privacy (PGP), koriten u sust avima s javnim kljuem (vidi odjeljak 4.2.2.).
Adresa:
www.pgp.com/
Privacy Right s Clearinghouse
Velika i dobro organizirana kolekcija napisa, st udija i rasprava o privat nost i osoba i njenoj zat it i.
Adresa:
www.privacyright s.org/
Securit yFocus.com
Prema nekim t vrdnjama, najvea int ernet ska baza znanja o sigurnosnim problemima i izvorima.
Adresa:
www.securit yfocus.com
240
Securit yPort al.com
Port al put em kojega se nude poveznice prema drugim web mjest ima sa sigurnosnim
informacijama, programima i alat ima, namijenjen profesionalcima.
Adresa:
www.securit yport al.com
The Cent er for Democracy and Technology
Informacije o meunarodnoj zakonskoj regulat ivi na podruju sigurnost i elekt ronikih sust ava i
zat it e privatnost i pojedinaca.
Adresa:
www.cdt .com
The Privacy Page
Svakodnevno objavljuje mnot vo novost i iz sfere zat it e privat nost i osoba openit o, a posebice u
bavljenju Int ernetom.
Adresa:
www.privacy.org/
TradeSafe i Trade-direct
Tvrtke koje, poput ranije spomenut e tvrtke iEscrow (vidi odjeljak 3.5.4.), posreduju i brinu o
sigurnost i plaanja na elekt ronikim aukcijama.
Adrese:
www.t radesafe.com/
www.t rade-direct .com/
Veri Sign
Tvrtka ovlat ena za izdavanje t zv. digit alnih cert ifikat a, t j. kljueva za enkripciju/dekripciju
elekt ronike pot e.
Adresa:
www.verisign.com/
Zero Knowledge Syst ems
Tvrtka koja nudi izvrstan soft ver za anonimizaciju.
Adresa:
www.zks.net /
241
LITERATURA
Amor
, D.: The E-buusiness (R)evolution, Hewlett-Packard Professional Books/
/Prentice Hall, Inc., Upper Saddle River (NJ), 2000.
Bates,
B.: Hands-on Client-Server Internetworking, McGraw-Hill, New York (NJ),
1998.
Bauer,
Ch.: Internet und WWW fr Banken, Gabler Verlag, Mnchen, 1998.
Bishop
, M.: How to Build a Successful International Web Site, Coriolis Group,
Sacramento (CA), 1997.
Cataudella
, J.;
Sawyer
, B.;
Greely
, D.: Creating Stores On the Web, Peachpit
Press, Berkeley (CA), 1998.
Chatah
, M: Erfolgreiche E-Commerce, Metropolitan Verlag, Regensburg, 1999.
Crumlish
, Ch.: The Internet for Busy People, Osborne/McGraw Hill, Berkeley
(CA), 1999.
Gates
, B.: Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999.
Gerlach
, D.: Online Investing, Que, Indianapolis (IN), 1999.
Gralla
, P.: Cool Ways to Communicate Online, Que, Indianapolis (IN), 2000.
Gralla
, P.: Online Shopping, Que Corporation, Indianapolis (IN), 1999.
Honeycutt
, J.: Using the Internet, Third Edition, Que Corporation,
Indianapolis (IN), 1997.
Icove
, D.;
Seger
, K.;
VonStorch
, W.: Computer Crime, OReilly & Associates,
Inc., Sebastopol (CA), 1995.
Kent
, P.: The Internet, Sixth Edition, Que, Indianapolis (IN), 1999.
Kienan
, B.: Small Business Solutions E-Commerce, Microsoft Press, Redmond,
Washington, 2000.
Lange
, Th. A.: Internet Banking, Gabler Verlag, Mnchen, 1998.
Neibauer
, A. R.: Internet!, SYBEX, Alameda (CA), 2000.
Panian,
.: Elektroniko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000.
Panian
, .: Internet i malo poduzetnitvo, Informator, Zagreb, 2000.
Panian
, .: Poslovna informatika koncepti, metode i tehnologija, Informator,
Zagreb, 1999.
Price
, M.: FrontPage 2000 in Easy Steps, Computer Step, Southam (England),
1999.
Schwartz
, D.: Internet-Boerse, 3. Auflage, Walhalla Fachverlag, Regensburg, 2000.
Shnier
, M.: Computer Dictionary Data Communications, PC Hardware and
Internet Technology, Que Corporation, Indianapolis, 1998.
Strebe
, M.;
Perkins
, Ch.: Firewalls, SYBEX Network Press, Alameda (CA), 2000.
Tadjer
, R.: Smart Business Solutions Financial Management, Microsoft Press,
Redmod (WA), 1999.
Tanenbaum
, A. S.: Computer Networks, Third Ed., Prentice-Hall, Inc.,
Upper Saddle River (NJ), 1996.