Professional Documents
Culture Documents
PREDMET:
DIGITALNA EKONOMIJA
TEMA:
UČENJE NA DALJINU
-seminarski rad-
Profesor: Student:
Prof.Dr Branko Latinović Radišić Vladimir
Br.indeksa:0037/07 RNI
Banja Luka, 2009. god.
SADRŽAJ
1. UVOD .............................................................................................................................2
2. VREMEPLOV OBRAZOVANJA……………………….……………………………..3
3.UČENJE NA DALJINU I E-UČENJE …………………....………………………........6
3.1 Karakteristike sistema za učenje na daljinu …………….……….....……………..7
4. UČENJE PREKO INTERNETA ……………………………………………………....8
5.LINK DISTANCE LEARNING SYSTEM .....................................................................9
5.1.Korisnici sistema …………………………………………………………………9
5.2.Mogućnost isporuke gotovih sadržaja ……………………………………………9
6. PREDNOSTI UČENJA NA DALJINU …………………………...……………….….10
7.PET RAZLIČITIH TIPOVA OBRAZOVANJA CONTENT MANAGEMENT
SYSTEM-A (CMS)..............................................................................................................11
7.1. “Čist” CMS…..……………………………………………………………...…....11
7.2. Weblog Content Management Server ……………………………….….….……11
7.3. CMS orijentisan ka saradjivanju (C-CMS ili Groupware) ……………….. …....11
7.4. Content-Community-Collaboration Management Sistemi (C3MS) ………..… ...12
7.5.Wiki Sistemi ...........................................................................................................12
8. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………....……..……13
9.LITERATURA .................................................................................................................14
1
1. UVOD
2
2. VREMEPLOV OBRAZOVANJA
3
je najveće rezidencijalno mesto za učenje uz privremeni smještaj u istoriji toga vremena.
Predmeti su obuhvatali I religiozna učenja kao i filozofiju, gramatiku, medicinu.
999 poslije Hrista/A.D.
Avicenna, Iranski vodeći mislilac u oblasti medicine, piše Zbornik medicine/The Canon of
Medicine/. Ovaj rad kao i ostali koje su napisali arapski, severno afrički i španski mislioci,
imao je veliki uticaj na Evropske obrazovne ideje.
1000 poslije Hrista/ A.D.
Arapska škola i učenje. Evropljani uče Arapski sistem brojeva, koji se još uvijek koristi na
današnjem zapadu.
Sveštenici podučavaju religiju, pisanje i nauke.
1150-1250
Osnovani tzv. "Moderni" univerzitieti: 1150 god., Paris/Sorbonne. 1209 god, Cambridge.
1249 god., Oxford. Sveti Toma Akvinski, katolički teolog, aktivno radi na konceptu
skolastike u Parizu. Univerzitieti počinju da nude mogućnost sticanja diplome iz različitih
oblasti i predmeta.
1450
Patentirana je prva mašina za štampanje. Ovo otkriće utiče na razvoj i poboljšanje pismenosti
time što knjige postaju dostupnije i to širim društvenim slojevima.
1499
Desiderius Erasmus, Holandski nastavnik, počinje sa pročavanjima starih dokumenata. On
savjetuje nastavnike u Evropi da razmišljaju o literaturi a ne da je samo čitaju ili, prema
potrebi, pamte određene delove.
1500
Period renesanse koji zahvata i čitav 17-ti vijek, označava početak obnovljenog interesovanja
za učenje. Italija se ističe kao posebno aktivna tokom dotičnog perioda. Sve više žena počinje
da se obrazuje, iako je to i dalje nedostupno većini populacije, bez obzira na pol. Mnogo
važnih matematičkih tekstova je prevedeno na korisne jezike, što je predstavljalo izuzetan
podstrek daljem učenju i razvoju cjelokupne nauke.
1592
Počinje se sa izvođenjem Šekspirovih dijela u Engleskoj. Pozorište je mjesto gde filozofske
ideje mogu biti naučene sa pozornice, pomažući nepismenoj publici da se razvija i razmišlja.
1620-te
Izumili su prvo računalo/ručno/ što je znatno pojednostavilo bavljenje matematikom..
1690-te
Mozak predstavlja prazan, neobradjeni komad škriljca. Engleski pesnik i filozof John Locke
raspravlja o činjenici da smo rodjeni sa praznim umovima, a da obrazovanje treba postepeno
da dovede do njihovog razvoja – i da, prema tome, obrazovanje treba započeti još u ranom
detinjstvu.
1799
Prva "moderna" osnovna škola. Johann Pestalozzi, Švajcarski predavač, počinje da osniva
škole širom Švajcarske i Nemačke koje koriste tzv. “ciljne lekcije”, sva čula i izražajnost
kako bi pomogle deci pri učenju.
1837
Otvoreno prvo obdanište od strane Friedrich-a Francuskog, kao mesto gde mala djeca mogu
da uče i napreduju u razvoju pre polaska u osnovnu školu.
1926
Program pod imenom Semestar na Moru predstavljao je prvo organizovano studijsko
putovanje sa 504 američka studenta. Prva stanica na tom putu je bila: Yokohama, Japan.
1951
Televizija kao učitelj. Jack LaLanne edukuje amerikance o važnosti obaveznog svakodnevnog
vežbanja . To je nastavio da radi pune 34 godine.
4
1960-te
Uređaji na bazi multi-medija osvajaju učionice. Projektori sa slajdovima i filmskom trakom,
kao i kasetofoni su uobičajena stvar.
1970-te
Pojava elektronskih matematičkih kalkulatora tzv. digitrona izazvala je strah među
predavačima da će studenti i učenici zaboraviti da rade osnovne matematičke operacije.
Istorija je dokazala da su bili potpuno u pravu..
Rane 1980-te
Televizija u učionici. Činjenica da su jeftini VCR uređaji postali lako dostupni za rezultat je
imala da učenje putem videa bude standardna pojava.
1980-te
Popularizacija društvenih koledža i tzv. tehničkih škola. Ovo je perfektno rešenje za one ljude
koji žele dodatno obrazovanje bez upisa na univerzitete.
Kasne 1980-te
Kompjuteri dolaze u škole. U školama se mogu primetiti modeli proizvedeni od strane
Apple-a and IBM-a, ali će proći još neko vrijeme pre nego postanu korisni za većinu
studenata
1991
Charter škole. U.S. država Minnesota, koju su slijedile i ostale države članice, donosi zakon
koji dozvoljava rad školama koje ne poštuju standardna pravila./curriculum.
Kasne 1990-te
Internet mijenja sve. Razvoj interneta omogućava komunikaciju kao i trenutan pristup
informacija, bilo kojoj osobi širom sveta, putem konekcije. Sadržaj se dopunjava i evoluira
nevjerovatnom brzinom tako da je moguće baviti se istraživanjima na bilo koju temu pa čak i
virtuelno. Razvijaju se kursevi za E-learning/elektronsko učenje putem kojih je polaznicima
omogućeno da uče on-line.
5
3.UČENJE NA DALJINU I E-UČENJE
Iako je tek od skoro ušao u širu upotrebu, sistem učenja na daljinu svoje početke
bilježi još pre više od 100 godina. 1892. godine Penn State University, USA (www.psu.edu)
je sa još dva univerziteta razvio sistem za dostavljanje materijala za učenje u ruralnim
predelima Sjedinjenih Američkih Država kao način pristupa širem krugu studenata koji nisu
mogli da pohađaju univerzitet. Kamionetima je distribuirana pošta sa materijalima za učenje
studentima koji su živjeli daleko od obrazovnih centara, ali su željeli da se obrazuju.
Sa tehnološkim razvojem, pojavile su se nove mogućnosti za učenje na daljinu:
obrazovne emisije na radiju (1920), nastavna televizija (1950), korišćenje satelita (1970) i
kablovske televizije (1980) za brz prenos obrazovnih multimedijalnih materijala na daljinu.
Zajednička karakteristika svih ovih sistema jeste da su bili jednosmjerni i asinhroni. Učenici
su slušali ili gledali obrazovne kurseve, ali ni na koji način nisu mogli da postave pitanje
predavaču ili razmjene mišljenja sa učenicima na drugom kraju sveta koja su u isto vrijeme
pratili ista predavanja. Ova situacija se izmjenila uvođenjem sistema video konferencija
(sredinom 1980), ali je u to vrijeme ovaj sistem bio veoma skup i dostupan uskom krugu ljudi.
Pojavom jeftinih ličnih računara pojavljuju se materijali za učenje koji koriste
mogućnosti računara – da se naprave lekcije koje osim teksta nose i zvuk, sliku ili filmske
zapise, ali i mogućnost da se naprave interaktivni obrazovni materijali i testovi znanja i
vještina. Ovi obrazovni materijali se u početku distribuiraju na disketama, kasnije na kompakt
diskovima i putem Interneta. Učenje uz pomoć računara dobija naziv elektronsko učenje
(skraćeno e-učenje, eng. e-learning). Nove mogućnosti za jeftino snimanje i montiranje
filmova ili obradu zvuka i slike, ranije dostupne samo profesionalnim producenatskim
kućama sada su postale pristupačne školama i nastavnicima, svima kojima je dostupan lični
računar. Otvorene su mogućnosti da multimedijalne obrazovne sadržaje prave široki krugovi
nastavnika, a pojavom Interneta i mogućnost da se ovi sadržaji razmjenjuju širom svijeta.
Mnoštvo ideja i mogućnost njihove brze razmjene i distribucije posredstvom Interneta
značajno je poboljšalo kvalitet obrazovnog materijala, a pojavilo se i interesovanje za
korišćenje novih za individualizaciju procesa učenja.
Uočena je mogućnost da se prikaz i dizajn obrazovnog materijala prilagodi učenicima
sa posebnim potrebama (npr. korišćenje ispisa vrlo velikim slovima na ekranu za slabovide
učenike ili emitovanje zvuka posredstvom računara i zvučnika koji nosi pročitani tekst
umjesto ispisa teksta). Talentovani učenici zainteresovani za oblasti u kojima postoji veoma
mali broj stručnih nastavnika mogu posredstvom Interneta da uče od nastavnika koji se nalaze
na drugom kraju svijeta. Mogućnosti da se učenje prilagodi potrebama i predispozicijama
pojedinca djelovale su neograničeno. Stvarnost je pokazala da su mnoga očekivanja od e
-učenja bila pretjerana. Iako je uvođenje e-učenja, naročito u fakultetsko obrazovanje, za
mnoge obrazovne institucije postala dobra ekonomska prilika za neke i zakonska obaveza, za
sada su mogućnosti koje ovaj vid učenja pruža slabo iskorišćene. Najveću ulogu u brzom
razvoju e-učenja ima Internet i njegov razvoj. Učeniku je potreban računar i Internet veza da
bi mogao da pristupa resursima za učenje koje takođe preuzima sa Interneta. Na Internetu
postoji veliki broj besplatnih Web strana za učenje na daljinu, sa izuzetno korisnim i
raznovrsnim sadržajima. Čuveni MIT (Massachusetts Institute of Technology) je postavio
otvoreni sistem za pristup svojim nastavnim sadržajima na adresi http://ocw.mit.edu. Za svaku
izabranu temu mogu se preuzeti materijali za učenje, ispiti, a opisana su potrebna predznanja i
sadržaj kursa. Neki od ovih kurseva imaju i multimedijalne sadržaje koji se nalaze na adresi
http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Global/OCWHelp/avocw.htm.
Prije pregleda ovih materijala student može da preuzme propratnu dokumentaciju
kako bi imao detaljniji uvid u materiju. Drugi primjer Web lokacije koja daje pristup
obrazovnim sadržajima jeste Web lokacija obrazovne institucije tehničkih nauka „ParisTech“
http://graduateschool.paristech.org, koja takođe nudi preuzimanje različitih materijala za
učenje na francuskom jeziku. Ovi primjeri predstavljaju jednosmjerne i jednostavne primjere
6
е-učenja gde ne postoji interakcija između nastavnika i učenika, niti između učenika.
Stimulativno okruženje za učenje, bilo u učionici ili na mreži, mora da omogući transfer
znanja od nastavnika ka učeniku, ali i
mogućnost komunikacije između nastavnika i učenika radi razjašnjavanja i nadogradnje
znanja. Učenje u grupi vršnjaka i saradnja učenika pri učenju deo je stimulativnog okruženja
za učenje. Da bi se na mreži napravilo ovakvo virtuelno okruženje za učenje, osmišljen je
softver koji omogućava pravljenje i čuvanje multimedijalnih obrazovnih materijala u
elektronskom obliku, pojedinačno dostavljanje ovih materijala i zadataka učenicima i
testiranje znanja učenika. Svi rezultati učenja moraju se za svakog učenika bilježiti u bazu
podataka radi praćenja i
analize procesa učenja. Komunikacija između učenika i nastavnika obavlja se elektronskom
poštom ili putem foruma na kojima učestvuju, razmjenjuju mišljenja i sarađuju svi učenici iz
grupe.
Ovakav zatvoren i kontrolisan sistem eučenja, koji dobro modelira stimulativno
okruženje za učenje, naziva se Learning Management System (LMS). Dobar LMS sistem
treba da bude standardizovan, odnosno treba da podržava SCORM (Sharable Content Object
Reference Model) koji predstavlja skup standarda i pravila za učenje zasnovano na Webu.
7
4. UČENJE PREKO INTERNETA
Učenje putem Interneta može se definisati kao oblik edukacije u kojem se nastavni
sadržaji prezentiraju polaznicima putem Interneta. Pri tome je osnovni zahtjev koji se
postavlja pred učesnike obrazovnog procesa posedovanje računara s priključkom na Internet.
Kada je reč o programskoj podršci koja se koristi prilikom edukacije putem Interneta,
najčešće se koriste tzv. Courseware alati, koji omogućuju skladištenje obrazovnih sadržaja na
Web Serveru i njihovo povezivanje, komunikaciju medju učesnicima obrazovnog procesa,
upravljanje učenjem te provjeru znanja putem raznih testova za samoprovjeru.
OBUKA ZASNOVANA NA WEBU, WBT–WEB BASED TRAINING se vrši
objavljivanjem sadržaja za učenje na WEB sajtu (Internet prezentaciji) obrazovne ustanove.
Prednosti ovakvog metoda distribucije materijala za učenje su: brza distribucija, učenici preko
WWW pristupaju ponudjenom materijalu, moguće je uključiti hipermedijske materijale,
servis mogu koristiti pojedinci ili grupe istovremeno, mogućnost povezivanja „linkovanja”,
multimedijalnost sadržaja, jednostavnost obnavljanja i publikacije sadržaja, mogućnost
administriranja pristupa, interaktivnost sadržaja itd.
E-mail je najjednostavniji oblik asinhrone interakcije i najčešće se koristi samo kao
dodatak uz druge oblike komunikacije. Prednosti korišćenja e-maila: jednostavnost pri
korišćenju, komunikacija je privatna, omogućava dovoljno vremena za razmišljanje i
odgovor.
Mailing liste su servis sa sličnim oblikom interakcije, prednosti i nedostaci kao e-
mail, prednosti poštanskih listi i obezbedjuje jednostavnost u korišćenju, prilagodjenost radu s
grupom, omogućava dijeljenje studenata i organizaciju u nekoliko manjih grupa čiji učesnici
imaju odredjene srodne karakteristike.
On-line forumi kao i liste omogućuju javne rasprave, šalju se pitanja, odgovori,
razmjenjuju mišljenja, moguće je otvoriti vlastitu diskusijsku grupu po odredjenoj temi. Ovaj
način komunikacije omogućava da velike datoteke ne zauzimaju prostor na našim diskovima,
omogućavaju obučavanje prepiskom, upotrebom prenosa fajlova, za prenos materijala kursa, i
formiranje oglasnih tabli za komunikaciju sa nastavnikom.
Internet relay chat (IRC) je Sinhrona komunikacija bazirana na tekstualnim
porukama preko Interneta ili Intraneta u stvarnom vremenu i omogućava povezivanje učenika
s približno jednakim znanjem, ravnopravnost učenika, objektivnost ocene i mogućnost
nadoknadjivanja propuštenog sadržaja.
Videokonferencije. Dijeljene aplikacije (Whiteboards) je način sinhrone interakcije u
kojem učenici učestvuju u zajedničkom radu na softverskoj aplikaciji. Postoje dva načina
korišćenja podjeljene aplikacije: kao sredstvo učenja kako se koristiti aplikacija i za učenje
koncepata i veština. Prednosti ovakvog načina interakcije su simuliranje stvarnosti i
podsticanje zajedničkog učenja.
8
5.LINK DISTANCE LEARNING SYSTEM
5.1.Korisnici sistema
Sistem pokriva potrebe sledećih glavnih grupa korisnika:
Autori, predavači, instruktori, voditelji kurseva, nastavnici
Administrativno osoblje, organizatori nastave, adminstratori sistema, menadžeri obuke
Studenti, polaznici kurseva, učenici, zaposleni u kompanijama.
9
Kvalitet itd.
10
7.PET RAZLIČITIH TIPOVA OBRAZOVANJA CONTENT MANAGEMENT
SYSTEM-A (CMS)
7.1. “Čist” CMS
Ovaj tip je tradicionalan tip CMS-a, koji se istorijski takodje pojavio na tržištu.
Prototipski mi diskrimišemo glavnog urednika, (koji su sveobuhvatno odgovorni), koeditora
(koji su odgovorni za odredjene domene npr. urednik poslovanja) i autora (koji samo pišu
članke ali nemaju nikakvo pravo da ih objave na websajtu bez provjere urednika). Sa
administratorske tačke gledišta mi možemo razlikovati menadžera urednika (koji je
odgovoran za kategorije i funkcije skriptovanja CMS-a) i grafičkog urednika (koji dizajnira
templejte)
Sa naše edukativne strane gledišta ova autorska prava mogu biti mapirana na
edukativnim funkcijama kao što su predavač, pomoćnik predavač, gost- predavač za sadržaj i
glavni učitelj i administrator za organizaciona pitanja. Osoba kome je namjenjen sadržaj
(čitalac), je u našem slučaju učenik odnosno polaznik. Tipični primjeri ovog tipa CMS-a su:
1. Mamboserver http://www.mamboserver.com/
2. Otvoreni CMS http://www.opencms.org/
3. Plone http://plone.org/
4. Typo3 http://typo3.org/
5. ZMS http://www.zms-publishing.com/.
12
8. ZAKLJUČAK
13
9.LITERATURA
[1.] www.link-elearning.com/linkdl/elearning/eLearning.php
[2.] www.sk.co.yu/2005/04/skin04.html
[3.] www.teol.net/cms/view.php/3242.html
[4.] www.clio.co.yu/b-plus/Edukacija.pdf
[5.] www.elitesecurity.org/t167770-Ucenje-Na-Daljinu
[6.] www.it-akademija.com
[7.] www.mingl.org
[8.] www.clio.co.yu
[9.] www.e-learning.com
[10.] www.uticnetba.ba
14