IGRA: SILENT HILL 4 - THE ROOM

PREGLED INFORMATIKOGA LJETA

Tajanstveni Walter
i tajna stana 302

Ipak stvoreno prosjeno

hrvatsko raunalo

Serijal Silent Hill sinonim je za dobre horror igrice, a njegov etvrti nastavak samo
potvruje tu tezu. Iskusite klaustrofobiju, paniku, uas i sve ostale osjeaje od kojih
vam se jei koa
BERNARD IVEZI
ilent Hill 4 (www.konami.com/silenthill4) prvi je
naslov iz serije igara o Silent Hillu koji se u potpunosti
dogaa izvan istoimenog tajanstvenog grada. Nesretni heroj Silent Hilla 4 je Henry Townshend,
ovjek koji je
ivio mirnim
ivotom u gradu South Ashfield.
Jedne noi Henry poinje imati none more koje se ponavljaju
iz noi u no, a ponu ga i muiti
u
asne glavobolje. Izgleda da je
njegov stan postao uklet. Telefon
mu ne radi, susjedi ga ne uju
kad ih zove, prozore mu je zatvorila neka tajanstvena sila. Henry
ne mo
e otvoriti ni vrata, jer je
ak i njima zagospodarila neka
tajanstvena sila. Na jedinom izlazu gusto su postavljeni debeli
lanci. Na unutarnjoj strani vrata

crvenom bojom narkana je poruka: Ne izlazi! Walter.

Dok istra
uje granice svog
dvosobnog stana, pokuavajui
pronai izlaz, Henry postaje sve
zbunjeniji i pada u oaj. Tada otkriva nepravilnu rupu veliine
ovjeka u zidu kupaonice. Suoen s manjkom izbora, skupi
hrabrost i otpu
e kroz udni portal, nadajui se da e pronai
izlaz. Umjesto toga kree na zakuast put koji e mu otkriti prljavu prolost njegova stana broja 302 - kao i identitet Waltera, ovjeka koji ga je zakovao u
tom stanu.

Tra
enje izlaza
Silent Hill je grad u kojem isto zlo pro
ima zrak i tlo, a koje
na kraju pro
dire ljude. To je
mjesto u kojem se mogu relaksirati samo sotonisti, sljedbenici

mranih kultova i obo
avatelje

demona. Svi dosadanji naslovi u
horror seriji igara Silent Hill dogaaju se upravo u tom malom
gradiu po kojem je nazvana
igra, ili se pak nekom udnom
inercijom zavravaju u tom gradiu. Silent Hill 4 - The Room mijenja tu tradiciju, jer se dogaa u
susjednom gradiu South Ashfieldu i vrti se oko zgrade u kojoj
se dogaaju nesree, ukletog
stana, te ovjeka koji u njemu
ivi. I to nije jedina tradicija koju
ova igra prekida. Silent Hill 4 povezuje igranje u treem i prvom
licu s naglaskom na borbu i mudro skupljanje potrebnih predmeta. Konano rjeenje ima svojih mana, ali The Room pro
ima
ona tamna strana koja ini samu
sr
cijelog serijala.
Postoje dva naina igranja:
igranje u prvom licu, koje ete

SILENT HILL 4: Jednom kad u uete u stan 302, neete ga nikad napustiti. Atmosfera potpunog horrora
jedna je od najboljih karakteristika ove igre koja je zadr
ala tamnu stranu i uznemirujuu sr
cijeloga
serijala

koristiti kad budete vodili Henrija po stanu, i igranje u treem licu koje ete koristiti kad budete
istra
ivali alternativne svjetove
koje e Henry posjetiti prolaskom kroz portal. Grafiki i po
igrivosti, igra je sjajna.

Sve zloslutnije
U prvom licu u stanu 302 mo
ete razgledati sve to
elite. Kada dovedete Henrija u polo
aj u
kojem on gleda neki predmet s
kojim mo
e neto uiniti, u uglu
ekrana pojavit e se mala ikona
u obliku one jabuice. Mo
ete
pritisnuti gumb da istra
ite detaljnije.
Ponekad morate biti pa
ljivi
koji dio gledate, jer odreeni dijelovi sobe imaju vie fokalnih
toaka. Na primjer, mo
ete pokuati otvoriti neki prozor ili
proviriti kroz prozor na ulicu i
stanove preko puta. Na vratima,
mo
ete isprobati kvaku, prostor
za koju su vrata poviena, ili pak
pogledati kroz pijunku da vidite
to se dogaa vani. No, morate
biti pa
ljivi i temeljiti, jer su vam
za rjeenje problema i izlazak iz
stana potrebne sve informacije
koje mo
ete skupiti.
Stoga morate eksperimentirati na razliitim razinama da bi
bili sigurni da ste sve vidjeli. To
mo
e postati naporno kada pokuavate koristiti pijunku, a
umjesto toga itate poruku na
vratima.
Sam stan se s vremenom mijenja, tako da je pametno ponovo
pregledati neka mjesta ili predmete. Smisao igre je da raspad
sistema u stanu 302 slijedi igru
kroz nove informacije koje polako dolaze na vidjelo dok situacija postoje sve zloslutnija.

BERNARD IVEZI
akon ovog ljeta vie ne
morate razbijati glavu
kakvo raunalo kupiti i
po kojoj cijeni. Po prvi je put
stvoreno prosjeno hrvatsko
raunalo, odreena mu je cijena, definirani su njegovi kupci
i dano mu je ime. Raunalo za
odlikae, kako se taj magini
stroj naziva, ima procesor na
2,4 GHz, 256 MB memorije,
grafiku karticu od 64 MB, tvrdi disk od 40 GB, 17'' monitor,
zvunike, mia i tipkovnicu.
Uz raunalo morate dobiti i
antivirusni softver, besplatan
pristup internetu na tri mjeseca, operativni sistem i uredski
alat, te jamstvo na barem godinu dana. Za sve to ne bi smjeli
platiti puno vie od 3000 kuna,
a trgovac bi vam morao omoguiti da taj iznos platite u vie
rata. No, na ovu praktinu ideju nisu doli sami trgovci raunalnom opremom, ve Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta. To je ministarstvo na
vlastitu inicijativu stvorilo trenutno najbolje raunalno trgovako ime na domaem tr
itu.

Pravi smisao akcije

Ministarstvo je tijekom proljea uputilo javni poziv domaim trgovcima da sami predlo
e model akcije, raunalo i softver, te popust koji su spremni
ponuditi. Javilo se 16 tvrtki, pet
ih je ponudilo gotov prijedlog,
a samo je jedna dobila podrku
ministarstva. Tvrtka King ICT
pokrenula je portal Odlikasi.hr, ponudila raunala i tiskala broure koje su upuene
najboljim hrvatskim uenicima. Ministarstvo je pak osiguralo popis uenika i dalo svoj
logo na sve promotivne materijale. Rezultat je bio - skandal.

Tri su teme obiljeile ovo ljeto: akcija

Nagradimo odlikae, konkurencija u DSL
pristupu internetu i zaostajanje Hrvatske
u e-Govermentu
Naime, javni poziv nije javni
natjeaj, odnosno ne postoje
jasna pravila kako bi se trebao
provesti javni poziv. Zbog toga
su domai trgovci posumnjali
da Vlada u tr
inoj utakmici
daje podrku jednoj privatnoj
tvrtci. No, Dragan Schwarz,
koordinator akcije pri Ministarstvu to je brzo opovrgao.
On je u ekskluzivnom intervjuu za Vjesnik izjavio da se i
druge tvrtke mogu ukljuiti u
tu akciju, te da ve ima nekih
najava kako e se najesen pojaviti jo ponuaa raunala za
odlikae. Schwarz je takoer
istaknuo da smisao akcije nije
bio iskljuivo prodati jeftina
raunala, ve odlikaima pokazati da se njihov trud cijeni i
prepoznaje. To je ilustrirao injenicom da je tvrtka King ICT
pokrenula web portal Odlikasi.hr na kojem bi se u rujnu
trebali pojaviti razni sadr
aji
za uenike. Pokrenut je tek dio
sadr
aja, eLearning akademija, forum i chat, dok je na
alost, svih 14 rubrika navedenih
na lijevoj strani portala jo uvijek, krajem rujna, prazno.

Pojavila se
konkurencija
Druga vrua tema ovog ljeta
bio je DSL. Od 1,4 milijuna Hrvata koji koriste internet, svega nekoliko tisua koristi DSL.
Ovog ljeta vodila se tiha borba
da se napokon pojavi konkurencija u pru
anju usluga pristupa internetu preko te tehnologije.
To je va
no, jer je DSL tehnologija irokopojasnog pristupa internetu koji je temelj za

gospodarski, ali i Vladin program e-Hrvatska. Mo
da je

upravo stoga dr
avni tajnik za
e-Hrvatsku poetkom ljeta postao lan nadzornog odbora
Hrvatskog telekoma. HT je potom izjavio da podupire razvoj
DSL-a u Hrvatskoj, a prije
manje od mjesec dana IskonInternet ponudio je svoju DSL
uslugu pristupa internetu. No,
vrlo je brzo postalo jasno da
HT nije presretan to ima konkurenciju na tom podruju. Jedan od najboljih marketinkih
poteza u tom smjeru je MaxADSL.
Da biste dobili uslugu pristupa internetu preko DSL-a morate imati telefonski prikljuak, DSL uslugu te uslugu pristupa internetu preko davatelja
internetskih usluga. Telefonski
prikljuak nudi jedino HT,
pristup internetu preko DSL-a
nude HTnet i IskonInternet, a
za DSL uslugu ostaje opet samo HT. Meutim, ini se kao
da takva usluga ne postoji.
Ono to trebate znati je da je
HT pod imenom MaxADSL slo
io dvije usluge - HT DSL-a i
HTnet pristupa internetu.
Osim toga, cijene pristupa internetu preko DSL-a su dosta
visoke. Iznos koji morate izdvojiti za mjesenu pretplatu
kree se od 230 kuna na vie.
Upravo e stoga biti zanimljivo
vidjeti hoe li HT uspjeti poveati broj svojih DSL korisnika
sa 5000 na 20.000 kako u toj tvrtci planiraju. No, nije samo u
privatnom sektoru bilo zanimljivih pomaka.
Ovog je ljeta poeo i projekt
informatizacije hrvatskih su-

dova, kao jedan od najslo
enijih i najva
nijih projekata programa e-Hrvatska. Ministarstvo pravosua je najavilo da
planira za poetak izvesti pilot
projekt na dva trgovaka i dva
opinska suda, a onda e, ovisno o rezultatima projekta, primijeniti i na ostale sudove u
Hrvatskoj. Osim ovog, jedan od
zanimljivijih pomaka je i mogunost pregleda mirovina na
internetu. Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje pozvao
je graane da zatra
e svoje korisniko ime i lozinku, te pomou tih podataka putem interneta pregledaju svoje podatke u bazi podataka HZMO.

Sa 36. na 70. mjesto

Ipak, usprkos svim tim pomacima, etvrto globalno istra
ivanje e-vlada pokazalo je da
je Hrvatska nazadovala u odnosu na prolu godinu. U globalnom istra
ivanju e-vlada
Sveuilita Brown iz SAD-a,
Hrvatska je rangirana na 70.
mjesto od 198 zemalja. Taj rezultat nije osobito dobar kada
se uzme u obzir da je naa zemlja prole godine bila na 36.
mjestu, te da je ispred nas ak
i Srbija i Crna Gora. Razloga
za takvo stanje ima vie.
Jedan od njih je injenica da
se u ovom istra
ivanju uzimaju
u obzir samo rezultati koji su
uoljivi na webu, a ne i projekti
koji se trenutno razvijaju. Isto
tako, na rang utjee lakoa
snala
enja u ponuenim uslugama, a upravo je to esto veliki problem na domaim web
stranicama.
Rezultat ovog istra
ivanja
treba uzeti sa zadrkom, jer iako se ove godine broj zemalja
ukljuenih u istra
ivanje jako
poveao, metodologija provoenja istra
ivanja se nije znaajnije unaprijedila.

VELIKO RAUNALO ILI MALO RAUNALO: RAUNALO ZA MULTIMEDIJU

MOBITELI: NOKIA 6670

Od zabave do ozbiljnoga posla

Izra
ena
sigurnosna
komponenta

DARKO HORVATI
renutni je trend prenosivih raunala trojaki: sasvim mala i lagana, gdje je
snaga dovoljna za pisanje te
malo surfanja po internetu, zatim srednja kojima se nastoji
zamijeniti stolna, a sadr
e sve
to bismo i inae oekivali od
stolnih raunala. Trea grupa
prijenosnika su raunala opremljena ekranima od 17 ina,
vrlo jakim procesorima i s
mnogo multimedijske opreme.
Takva emo raunala rijetko
prenositi, ali nam mogu dobro
doi na putu ili terenu. Jedno
takvo je i Konarova Nika 17.
Iako nam sami tehniki podaci i karakteristike mo
da izmamljuju uzdahe, pokuali
smo razmisliti to zaista mo
emo uiniti s ovim monstru-

29

RAUNALA, INTERNET, VIDEO

Nedjelja, 26. rujna 2004.

Iako moemo pomou Nike 17 samo gledati televizijski program i surfati po interesnim
skupinama na internetu, ovo je jaki stroj kojim se mogu raditi vrlo korisni (i unosni)
poslovi. Treba li nam, moramo prosuditi sami, jer ako je namjeravamo esto prenositi,
moramo nabaviti vrstu torbu...
mom. Naa je glavna ideja
multimedija, dakle obrada videa, audia i fotografija. S obzirom da je stroj opremljen televizijskim tjunerom i analognim
prijamom slike te velikim diskom, kao prva nam se pojavila
pomisao da je mogue snimati
televizijski program, procesuirati ga i slati van kao MPEG2.

Kompletan posao
zavren za dva sata
Kada nam to nije bilo dovoljno, instalirali smo uobiajeni
Adobeov videopaket koji sadr
i nekoliko osnovnih programa
za obradu videa i izradu DVD-

a. Kako Premiere mo
e prihvaati osim digitalnoga videa i

analogni, pokuali smo kombinirati analognu snimku zapisanu na VHS kaseti sa zapisom
DV kamere. Kasnije smo svemu dodali, opet analognu,
snimku koja je snimljena pomou Betacam kamere. Zvuni
smo zapis kombinirali kupovni CD, zapis s minidiska, ali i
snimku koju je snimio mikrofon ugraen na kuitu. Iako je
samo slaganje kadrova trajalo
relativno kratko, pripazili smo
samo da dijelovi meusobno
odgovaraju i da ih je mogue
kasnije prebaciti u MPEG2 ili
DVD oblik, kompletan posao je
bio zavren u pribli
no dva sata.
Vrlo velika prednost je sna
an procesor koji sada omoguava krae vrijeme kodiranja.
Kako smo koristili program
Encore iz Adobeovoga paketa

(informacije www.hsm.hr), a
Nika 17 nije opremljena DVD
snimaem, DVD smo izradili
tako da smo na USB2 konektor
jednostavno spojili kuite s
vanjskom pr
ilicom. S desne
strane prijenosnika nalaze se
konektori kojima je mogue u
raunalo uvesti analogni video.
Samo koritenje TV tjunera
nam kod ovoga ureaja i nije
bilo toliko interesantno. Najva
nija nam je bila praksa
obrade videa na terenu.
Iako je uvrije
eno da je svaki
prijenosnik pogodan za sve poslove, za pisanja i razmjenu informacija s pomou interneta
dovoljno je nabaviti daleko slabiji, laki i jeftiniji stroj. Nika je
odlina kao osnovno raunalo
u uredu i to spojena s vanjskim
monitorom, tipkovnicom i miem. Onoga trenutka kada se
selimo ili odlazimo na put sve
nosimo sa sobom. Zbog karak-

teristika prijenosnika dobro je

nabaviti vanjski disk koji se povezuje s raunalom USB2 ili firewire vezom. Tako emo sauvati veu koliinu podataka.

Za rad na terenu
Vrlo sna
an procesor omoguava nam i zahtjevne poslove od kojih smo odabrali obradu videa i glazbe (mi smo osim
odlinih zvunika koristili studijske slualice). U praksi to
znai da je mogue kompletno
obraditi i manji videospot, ali i
televizijske vijesti do dvije minute trajanja. Ako radimo taj
posao onda nam nedostatak

DVD pr
ilice ne predstavlja

problem budui da montirani
video prebacujemo natrag na
videovrpcu firewire konektorom.
ita memorijskih kartica 6in-one i PCMCIA slot omoguuju nam pristup velikom broju dodatnih ureaja kao to su
digitalni fotoaparati, dlanovnici, MP3 reproduktori i slino.
Iako mo
emo s pomou Nike
17 samo gledati televizijski
program i surfati po interesnim skupinama na internetu,
ovo je jaki stroj kojim se mogu
raditi vrlo korisni (i unosni) poslovi. Treba li nam, moramo
prosuditi sami, jer ako je namjeravamo esto prenositi, moramo nabaviti vrstu torbu...
Ovo je, iako prijenosnik, raunalo stvoreno za miran i ozbiljan rad negdje na terenu.

U pripremi je Konar Nela

onar svojoj gami prijenosnih raunala dodaje jo jedno,
za manje zahtjevne korisnike, ija cijena ne prelazi 8000
K
kuna. Bazirano je na Celeron procesoru, a opskrbljeno kombiniranim optikim pogonom i 14-innim monitorom. Ciljna
skupina su studenti i srednjokolci.

NIKA 17: Utori za memorijske kartice i PCMCIA

TELEVIZIJSKI TJUNER: Ovdje se nalazi televizijski tjuner, ali i nain kako uvesti analogni video u raunalo

Nova Nokia 6670 je produktivan i moan

proizvod s megapixelnim fotoaparatom
namijenjen poslovnim korisnicima
redinom
prolog tjeS
dna Nokia je
predstavila najnoviji
smartphone ureaj s
megapikselnim
fotoaparatom i
tako ojaala vodeu funkciju
na tr
itu slinih ureaja. Uz
poslovne performanse i fotoaparat od 1
megapiksela,
ovaj smartphone idealan je za
zahtjevnije korisnike koji u
svojem
radu
prvenstveno
tra
e
siguran
alat za organizaciju poslovnog (i drutvenog)
ivota.
Nova tri-band
Nokia 6670 osigurava efektivnu i sigurnu
komunikaciju, temelji se
na Seriji 60, vodeoj smartphone platformi u industriji i nudi prikazivae dokumenata za itanje email
priloga, izvrsne funkcije za
organizaciju osobnih podataka (PIM), web pretra
iva s podrkom za PDF datoteke te br
i unos podataka preko Nokia be
ine
tipkovnice.
Korisnici mogu printati
elektronsku potu ili fotografije direktno iz telefona
preko bluetooth tehnologije.
Kao dodatak visoko razluivom zaslonu u 65.536
boja i etverostrukom digitalnom zoomu za fotografije ili video snimke, smartphone Nokia 6670 omoguuje jednostavno slikanje,
printanje, pohranjivanje i
slanje fotografija od 1 megapiksela te snimanje video isjeaka.
Ovom smartphone ureaju sigurnost osobnih podataka predstavlja va
nu
komponentu, tako govorimo o prvom proizvodu Serije 60 koji podr
ava antivirusni program koji je razvila tvrtka F-Secure.
Sigurnost se mo
e dodat-

no pojaati pomou Nokia

Mobile VPN (Virtual Private Network) klijenta i drugim sigurnosnim funkcijama, kao to su Secure Socket Layer (SSL) enkripcija
za aplikacije bazirane na
webu.
Takoer, podr
ana je i
dodatna oprema, poput
preklopne be
ine tipkovnice koja ubrzava pisanje
poruka i(li) e-pote.
Smartphone Nokia 6670
je kompatibilan s novim
Nokia be
inim GPS modulom, a zahvaljujui bluetooth tehnologiji, kompaktan prenosivi GPS prijamnik omoguuje koritenje
niza aplikacija i usluga koje se temelje na utvrivanju lokacije. Imaging
smartphone Nokia 6670 s
masom od 118 grama i dimenzijama 109 x 53 x 21
milimetara temelji se na
Symbian OS.
Prema najavama, cijena
ovog ureaja bit e oko
3600 kuna, a na tr
itu se
oekuje poetkom listopada u dvije varijante: GSM
900/1800/1900 za Europu,
Aziju i Afriku te GSM
850/1800/1900 za Ameriku.
CLAUDIO KRAMARI