Prirucnik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta

te koristenje komposta za sjetvu i sadnju

Korisni kukci i
iivotinje za
poticanje

Malciranje

Trulo lise i
humus

Komposti na bazi
ilovace

Sto kompost
moie i ne moie?

lzrada sjetvenoga
komposta John
lnnes

lzrada glistista

Koristenje
drvenog otpada
Komposteri
domae izrade

Komposti za sadnju
za odredene kune
i vanjske biljke

Odriavanje
kompostera

Komposti za
vanjske posude

David S uire

... 't.

_____

---- _ ...
..., -- ... -.....-....... , __ ......,... ... ...._

NasloY izvomilca: THE COMPOST

s.i

KOMPOST

.,......,. ......... ,,..... ........

1--.:...- .. --.,....., .............. Aat1.-.. ..... ..-11 ...

Copyriht
New HolWld Publ.shen (UK) Ltd 2009.
b HMtlko LEO-COMMERCE d.o.o. Ri(tka 2009

strucnjak za vrt

CIP t<a,,oogalQfl u publ:

knji:tnica fijeka
UOK 631 8711 4 62!1 4 032
Nakb.dnilc: lfO..COMMERCE d o.o.
P. Oobrue Cesanea 32

Te OSI 625-910
z.. n&lcbdnlc2: Leonardo Man.to(
P'npre,,,a u cjglc
I..EO-COMMERCE do.o.

SOUIRE 0.V,d

Kompoal l Oav,d Sq,Jte , <pnjevod

Rir\a MMt8n,.Joy.-.OV,C> Leo
cxmmen:e. 200II

Prirucnik za proizvodnju i koristenje

vrtnoga komposta te koristenje
komposta za sjetvu i sadnju

David Squire

IS3N 978-953-218-21

Tlll<n> u 2009.

Urednici serije: A, & G. Bridgewater

Sadrzaj
Predgovor autora 2

ZA POCETAK

Komposti i
kompostiranje

Postupanje s
trajnim korovom 22
3

Postupan1e
s drvenim
otpadom

Recikhrane
organskog otpada

Smjtanje
kompostne hrpe

Konsna stvorenja

Organsko
vrtlarenje

L.isni kompost

10

IZRADA
KOMPOSTA

Kompostne hrpe
komposter
Kompostn jarc1

24

Mijan1e komposta
44
sa zeml1om

26

Prekopavanje i
izmjena usjeva

46

18

Mal i poviene
gredice

47

i rupe

29

Brzo
kompostiranje

30

Kupovni
komposteri

31

Proces
kompostiranja

12

Sto se moie
kompostirati?

Komposteri
kune izrade

34

14

Kompostiranje
vnnog otpada

Besplatni
komposteri

36

16

Kompostiranje
korova

Stvaranje
kompostne hrpe

38

18

Koritenje
kompostera

40

R1wvanje
problema

42

Postupan1e
s kunim
otpadom

20

ZELENA
GNOJIDBA

KORISTENJE
VRTNOGA
KOMPOSTA

...

Sto je zelena
gno1dba?

54

Biljke za zelenu
gnojidbu

56

KOMPOSTI ZA
SADNJU I
SJETVU

Sto su komposti z.a

sjetvu i sadnju?
58

STVARANJE
GLISTISTA

Sto je glist1e?

48

lzrada glistita

50

Korien1e glistisra 52

Pnpremanje ilovae
za kompost
60
lzrada John lnnes
komposta za
62
sjetvu
lzrada John lnnes
komposta za
64
sadnju
Komposti za
kune biljke

66

Vanjske biljke u
posudama

72

Pojmovnik 78

K.azafo 79

Predgovor autora
Odrtavanje vrtnog Ua u dobrom stanju
presudan je dio vrtlarenja. Ukoliko se
ne odrfava plodnost zemlje, zajedno s
mogunou za poticanje zdravog rasla
korijenja uz prisulnosl korisnih
organizama u tlu. biljke nikad nee
zdravo rasti. Mora biti i dobro
prozrafoo te dobro zadrzavali vodu.
Odriavanje tia u dobrom stanju
ukljufoje redovito dodavanje gnojiva ili
dekomposliranog organskog malerijala
kao to je vrtni komposl. Veina vrtlara
teko moze nabaviti stajski ili konjski
gnoj, no organski otpad iz kuhinje i
vrta lako je dostupan i jeftino se moze
pretvoriti u vrlni komposl za ukopavanje u llo ili se moze koristiti kao malc.
Vei dio ove bogato ilustrirane knjige opisuje kako prelvoriti taj lako doslupan malerijal u vrtni komposl.
Postoje i drugi nacini da se vrt 'zazeleni' bez koritenja kompostnih hrpa ili kompostera, kao lo je
ukopavanje svjezeg organskog materijala direktno u jarke ili rupe: sve te metode detalj:10 su objanjene.
Glistita. gdje gliste imaju zadatak pretvorili organski olpad iz kuhinje i vrta u komposl. takoder su opisana.
Razlicite vrsle komposta u koji se mogu sijali sjemenke, pikirati presadnice te saditi i presadivati biljke.
moie

zbunjivati. Opisane su prednosli i nedostaci svake od tih vrsla komposta - bilo 'na bazi ilovace', 'na bazi

treseta'. 'smanjeni lresel' ili 'bez treseta' - i svi imaju svoje poklonike.
Ovaj detaljni i izuzetno praklican prirufoik vodi
vas kroz najbolje metode recikliranja kuhinjskog i
\'rtnog olpada, kao i u odabiru ili izradi vlastilih

Mjere
U ovo knj1zi m1ere su izrafene u metritkom sustavu s
osnovnom jedlnicom - mecrom.

komposta za sijanje sjemenk.i ili sadnju biljaka.

GODISNJA OOBA
U cijeloj knjizi daju se savjeli o najboljem vrcmenu za
izradu i korulcnje komposta. Zbog globalnih, tak i
lokalnih, klimatskih razlika i temperatura, koriste se tetiri
glavna godiSnja doba, a svako je podijeljcno na potak.
sredinu i 'kraj' naprirnjer. potetak prolj. sredina
proljea i kraj proljea. Takva podjela goc!ine na 12 ciljclo\'a
mote se otprilike primijeniti na kalendarskc mje:.ece u
nekom lokalnom kraju. ako se pokaze da vam Lo pomaze.

Komposti i kompostiranje

zraz 'kompost' cesto se krivo koristi i moie izazvati veliku zabunu. Dolje su
navedene definicije 'vrtnoga komposta' i 'komposta za sadnju i sjetvu'. Osim toga

postoje materijali za zadriavanje vlage koji se dodaju kompostima za sadnju,

narocito kad se biljke uzgajaju u maloj kolicini komposta u posudama. Postoje i
specijalni komposti za pojedine biljke, kao sto su lukovicaste (kad se sade u kunim

Sto je vrtni
ili biljni
kompost?

izloscima), orhideje, kaktuse i paprati.

Vrtni kompost

Komposti za sjetvu i sadnju

Dobiva se stavlfanem organs<:og otpadnog materijala ,z vr13

i kuhine na komposmu hrpu i u komposter te ostavljanem
da se razgradue tako da se mole ukopati u do ili konsoti
kao malt (vidi detale na scranicama 12-43). To je vaian i
ujedno jeftin natin poboljvanja scrukture da kao i vraanja
du hranjivih sastojaka. Glstim (vidi stranice 48-53) os su
edna metoda razgradnje organskog marerlfala. Kompost se
moie raditi i u arkovima I rupama (vidi stramcu 29). Zelena
gnoi1dba (vida stramce 54-57) o fe jedan izvrstan natin za
pobole da. Obifoo je za kuhinjski i vrmi kompost
potrebno oko godinu dana za razgradnju (brzma razgradne
OVlsi o dijelu godine), no postoe merode 'brze razgradnje'

(vtd1 stran,ce 30-31) koe se mogu primijeniti.

Koriste se za sijane sjemenki u lonce i setvene plit1ce kao I

za sadnju bilaka. TI se komposti razlikuu po vrsti i sascavu i
uglavnom se remelje na 'djelomifoo steriliIJranoj humusnoj
ilovati'. 'na bazi rreseca'. 'smanjenog cresera' ali bez cresera'
(za detalje o tome vidi stranice 58-77).

Konsterve otpadnog organskog matenala z kuhmJe , ma za

IJ{OIZ',Odf1Ju vrtnoga komposta vaan e dio organsAog vruarena

Kofenem tistog komposta za sjetw i sadnu ozjurava se

semenJ:ama, presadn,cama dobar pocetak u i,;():u.

MOZE LI SE KORISTITI VRTNA ZEMLJA U KOMPOSTIMA ZA SJETVU I SADNJU?

Komposl u koji se siju sjemenke i u kojcm se uzgajaju biljke
specijalno je pripremljen i fonnuliran kako bi bio ist i bez
tetina i bolesti; ujedno sadrti uravnoteienu ishranu biijne
hrane. Njegova struktura omogufava da zrak prodire u
5mjesu i da olje suvisna voda, ali da i dalje dobro zadrtava
vlagu. U njcmu nema sjcmcnki korova, koje bi moglc i:zazvati

velike probleme ako prokJiju istovremeno kad i posijane

sjemenke.
Da bi se ustedio novac. ponckad se u velikim bavama na
patiu korist vrtna zemlja ili sipka humusna ilova. ali ako u
Llu ima !wtocina, one ubrzo ute korijenje i dovode do
propast1 b1ljaka.

Za potetak

Organsko vrtlarenje
Sto

uldjucuje

organsko
vrtlarenje?

T je vrtlarenje bez pribjegavanja koristenja pesticida i fungicida za suzbijanje

stetocina i bolesti te nekoristenje sintetskih i neorganskih gnojiva za

prihranjivanje biljaka. U njegovoj osnovi je koristenje organskih materijala, kao sto

je vrtni kompost, koji se dobivaju od biljnog i kuhinjskog otpada te ukopavaju u tlo
ili koriste kao maJ. Ujedno ukljuuje dobro 'gospodarenje' tlom (vidi dolje).

(-GO_S_P_ _D_AR_E_N_J_E_TL_O_M-)
O
Dobro g ospodarene dom obuhvaa
tradioonalan nan odrfavanja
zdravog I produkavnog tia, kao za
sadn1e tako i z.a budue generac1je.
Ukl11Kue godiln1e wnsko
prekopavan1e povrtnfaka I sezonskih
cvjetnih gredica (vtdi strarnce 44--45
za tehnike ednostrukog I dvostrukog
prekopavana). Konsa prekopavana
su:

Omoguuje ul<opavanje
razgracienoga l<omposta i gnojiva

,,/

Omogulue da se u do
um11eJa razgraden1 vnn1
kompost i gnorvo (Vld1
stranice '4'4--i S).

lzlaganje licinki
Poboljsanje ocjednosti
Pobolhva oqed1t0St raz:blanem da
do dubine od 25-30 an kod
jednOStrukog prekopavanja. te do
oko 60 cm kod dvostn.ikog
prekopavana.

Ul<opavanje jednogodisnjih l<orova

Ukopavau se ednogocMnJI koroV1 (za opts
i 1lustraoje vtdi stran1ce 18-19). Oruga
moguiOSt Je odlagane na komposmu
hrpu 111 u komposter. Trani koroV1 (za opts
1 1IUStraOe Vld1 stramce 22-23) ne treba 111
ukopavati 111 odlagan na kompostnu hrpu 1h
u komposter, ve spaht1 1h staVlti u
nalonsku vreu da 1strune (vtdl str. 22).

lz/aganje tia zimslc.om vremenu

lzlagane povriine :vmskom vremenu
koe razgradue vehke gn.ide zemle i
stvara prhko do u koie se mofe siao
semenke u prol1ee te saditi biljke.

lzlaiu se mrazu i pticama

lionke poied1n,h netn,ka tz da.
kao !to su hnke hMta.

"

-'I:

Prozracnost tia
Pobolfava se prozratnos: da koja e mdno
potrebna za aktivnoso konenja i konsna
organizm1ma u du.

O TALE TEH IKE DOBROGA

GOSPODARENJA TLOM
M.al1ranje tia (v1d1 slrarucu 47).
[z.mJCna usjeva (vidi stranicu -16 .
Proi:i:vodnja vrtnoga komposla (vidi slranice 12-43).
Omoguuje korismm kukc1ma 1 lvonmJtma u vnu
laldu borbu protiv biljnih !.telma i onih u tlu Md1
st.ranice 8-9).
Pro1zvodnja Lrulog I Cvdi stranice 10-11).
Rcc1kliranje kurunJskog I vnnog organskog otpada
(vidi stranice 6-7 i st.ranicc 14-25 za malerijale koji e
mogu i ne mogu komposlirati).
lzrada glisliui (vida slranice 48-53).
Zclena gnojidba (vidi slrance 54-57).

Za pocetak

JE LI SKUPO ZAPOCETlt
Ako potinjete s komposterorr. napravljenim od stanh i
odbafenih malerijala, cijena Je gotovo zanemarva. Lako se
mogu nabav1u ve gotovi komposten. no stare I odbatene
5tvari. kao to su plaslifne k.ante za smee, mogu se brzo
prenamijeniti za uporabu (vidi stranicc 36-37), dok su \'l'Ste
domac izrade Lako do tupne uradi sam majstorma tvidi
tramce 34-351. Prpremanje tLa ispod kompo,,,tne hrpe ili
kompostera vrlo je vatno I o tome se govori na slranicama 26-

U mal1m c11011tma gd;e nema dnolJRo proscoro za komposmu hrpu

tlt kompos1er, orgcmski ocpad se mote odloiit ujarM ih rupe.

DA LI 'ZELENO VRTLARENJE' SMRDI?

lako ukl1ufo1e
razgradn1u
organskog
maten1ala od
kunth otpadaka
do vrmog otpada
k.ao o su
Jednogodiinji
korovi, starl kupus
ili poko!ena crava.
zeleno vrtlaren1e ne mora
smrdjeti niti iz.azivati probleme sa
sus1edlma. Ako komposmu hrpu
ili komposter staVlte na stranu
{Vldi stranice 26-27), to nee bid problem.
Moiete korisoo pregradnu etku ili iiV1cu I
sakno od pogleda.
Ghst1ta. koja su obimo smjehena bliie kui nego
o 1e to kompostna hrpa ili komposter. ob,l'.no ne
nvarau neugodne m1rise Meduom, ako se oni poave,
lako se utvrdi uzrok i n5i problem {Vldi scran1ce '413-'19).
Zeleno vrtlarenje postaje nal'.1n iivota za mnoge
vn:lare: osigurava da hrana koja raste u em vrtu ne
sadrt1 toks1ble kem1kalie.

27. Ako ne posloJi mogufnost za komposter, narof110 u malim

vrtovima, organski otpad se moie ukoi::ali direktno u Jarke ili
rupe (vidi stramcu 29). Trulo li<:e se Jeflino priprenu 1. os1m
lo se otpalo Lte (grmova I stabla1ca UJCSen) stavlja u iifane
boksove. mote se staviti i u tvrste najlonske vree te osta,riti
da trune u nekom kutu vrta (vidi stranice 1 O-U).

Jedan od notma odlagan;a li4o. Je stauljan;e dlrektno u -ntu

pla!ititltu ureu.

I
(..______s_ T_O_s_u_G_L_I_S_T_ _S_T_A_?___---:)
Gliste koe se hrane otpadom od povra drie se u
spec1alno napravlenim kompostenma koji se l'.esto
na21vau ghstia. Te ghste 1edu otprilike tri svoje te!Jne
hrane qedno i precvarau 1e u kompost za mall'.irane
pomine tia ill za ukopavane u tlo. Za detaljnlje
informac1e o glistift,ma i njihovom odriavanju vidi
stran1ce '48-53.

G m,r.a se lao odruvau , brzo mogu prwc, painu , naklonost

svm tanova ob ret,.

:za potetak

Recikliranje organskog otpada

Kako se moie

dana.snje vrijeme se recikliranje organskog otpada iz kuhinje i vrta smatra

ekolosk.i prihvatljivim. To je ujedno prirodan nacin vrtlarenja koji se dokazao

reciklirati

odriivim i pouzdanim tijekom mnogih generacija vrtlara i najbolji je nacin za

organski

odriavanje zdravlja i plodnosti tia. Bakterijama. gljivicama, kukcima i ostalim

otpad?

stvorenjima sto zemlju odriavaju zdravom i plodnom koristi redovito dodavanje

razgradenog vrtnog komposta, koji je besplatan i lako dostupan.

Odriavanje tia bez toksicnih kemikalija

Sa sve veim brojem stanovnika kojl ova planet mora odrbd, postoji neprestana potreba da se na z.emlp u:zgoji ho 'Afe usfeva. To je
dovelo do toga da se sve vece kollne umjetnoga gnojiva dodaju du da bl rodilo to vi usfeva. To je neabjeino rez.uldralo sve fe.kim
koritenjem pesticida i fungicida da bi se sprijetilo ohecen1e I nejestivost biljaka. 1 na kraju je do postalo prepuno umjemih kemikalija
koe su coksifne z.a biljke, a i sve vie kemkaliJa oqete u vodene cokove te uz.roku1e vellko onkene.
Medutim, prihvacanjem politike recikllranfa kuhin1skog i vrtnog ocpada i njegovo precvaranje u material koi se mofe vradti tlu, bilo
malranjem ill ukopavanjem u z.emlfu tlfekom jesenl I zime, tlo u m vrru moze z.adr!atl svoju pnrodnu celovitost I postati
produktivnije z.a integralne useve.

KOJE SU KORISTI
ORGANSKOG
VRTLARENJA?

Vrrovt .tu idea!na mjesto. gclje re organ.ski otpadni materijal mote reciklirati radt
poboljfallJa tia. za sljedee u.,;ece.

PosloJ1 vi$e konsti. uk!juuju6:

Usteda no\'ca: Kompostiranjem
organskog otpada izbjei e se
potreba kupovanja gnojiva za
ukopavanje u tlo i radi obogaivanJa
njegove hranj1ve vrijednosli za biljke
kao i za poboljSavanje njegO\'C
strukture (bolje prozranosti.
ocjedtosti i sposobnosti zadrtavanja
vlage). Ujedno potie prisutnost
korisnih bakterija. gljivica i stvorenja
u tlu koja pomafo razgradnju
organskih materijala.
Uzgoj boljib usjeva: Aleo poboljavate
kvaliletu tia. biljkc e rasti zdravtJe.
Za raspravu je da ti povre i voe im.a
bolji okus u u koje se redovito
organski obogauje. umjeslo da se
iznova dodaju umjetna gnojiva. no
kad Jednom kuate hranu uzgojenu u
tlu obogatenom vrtnim kompostom ili
gnojivom. \jerojalno ete se
preobratil na organsko vrtlarenje.
Pobotj;anje okolisa: Mijefanje
vrtnoga komposta sa zemljom. ili
njegovo koriStenje kao mal. poli
prisutnost kukaca i to dovodi to
poveane pris.itnosl ptica s1tnih
sisavaca. Osim obogaivanja vrta
tivotom. mnogi od Lih kukaca.

Za potetak
,L>a\'3ca i ptica pomai.u u uzbijanju
\Ttnth Stetocina. Mnogi raz.lioii
korisni kukci i Mvorenja opisani su i
ilustrirani na stranicama 8-9.
Zdra,o Uo: Presudno je za biljke i
iamo >(dje ,e razgradeni organski
matenjal ne mljea u llo nekoliko
,iodina. ono posta.Je djclomitno mrwo.
Prozrafoost tia je prc:;udna rad
omogua,anja ispramog raz,oja
konjcnJa, zadriavanJe ,Jage pomazc
rastu konjenja i aktivnosti
011:amzama u tlu. a dobra ocjeditost
spreava natopljcno l !.to moze
um. uu I konJenJc I organizme u llu.
poro o. lobada1tje brastji, ih
,atojaka: vrtni kompost I gnojivo
poi ko oslobada,u hranjive astojke,
narofo ako je vrijeme hladno i biljke
ne ra.51u naglo. no mnogo brte
Uekom vi!okih temperatura ljeti kad
je rast akti,"an. To je stoga to su
on:anizmi u tlu koji razgrad1..ju te
materijale mnogo akuvniji kad je
,Tijcme 1oplo. To je idealno za
promicanjc dobro uravnotezenog
rasta biljaka lijekom cijele godine.
\'eina kemijskih gnojiva ne mo!e
po,tii tako sporo i poslupno
oslobadane hranjhh sastojaka. Iako
sporootpUStaJua um,etna gr.oJiva
o,lobadaju svoje hranjive sastojke na
,-remen.ki odreden natn. ipak ih
treba primjenji\'ati u pravo \.Tijeme
UJekom godinc, u proljee bolje nego
:ami. kad biljke miruju.

Ct1J(!lntm lijeharno uveLtke korisci ra=groden1 orponski otpod koJi s mijdo so :em{jorn
radi pobol)'oco,Vo rtjezine plodnosn i sposobnom do podr:a110 b1(Jke.
KLANJANJE POTREBE ZA PALJENJEl\1
t.: pro lostt Je palJenc b1lo tradicionalan natm vrtlarenJa. naro<'!110
UJCSCn kad lreba 1tupati" dncnaste biljkc. UJedno koristi jer
os1gurava pepco koji se micla sa z.emljom il dodaje na komposlnu
hrpu. Pex'O od drveta sadrli raz.tite kolitine kahja. od fega lvrdo
dr\-O sadrt1 1-10 poslo k.ahja !tao i 35 posto kalc1ja 1 1.5 pesto fosfata.
foduum, ,.bog patrtjc koja se danas pridaje almoscrskom
on1Senu. paljenje nije populamo i mote i,.a,.vat1 ncpnlike sa
,u,,'<lima. Unatot tome, paljenje je idcalan natm za 1:.korjenjivartjc
koncnja trajnoga korova, iako se on mote stavil1 i u najlonsku vrcu
da trunc tijekom duteg perioda (vidi stranicc 22-23). Umjeslo paljcnja
dr\cn otpada, on ,e moze nasjeckati i kori..,u ili kao mal ili u
ograninim kolitinama i tar.kim slojevima dodatt na kompostne hrpe
I u komposlerc lvidi i;tramce 24-25).

l\tANJIVANJE DEPO

IJA

Dl....eje1ma je svaka razumna osoba mogla

predviqjeti da je odlaganje s,ega smea na
deponije neodrtivo - no ipak se lo nastavilo
rad11i. To je ujedno bilo rasipanic re,ursa ovog
planeta. U dananje vrijeme vcina lok.alnih
,-last1 vod1 osjclljiviju pohtiku i lrati da se otpad
koji . e mozc reciklirali <uklJutujui no\'inski
pap1r. easopise. limenke. taklo i plaslifnc bocel
odlatc u jedan od konteJncra. a olpad "
deponij u drugi. !.to lo ukljUfllJC organski
otpad ldobro z.amotanl i7. kuhinjc. Medutim.jo
je boljc dodati sav organskt kuhinjski otpad na
kompostnu hrpu ili u kompo,ter (vidi stranice
12--131. kao i u ograniemm kolitinama u
glistiSta (vidi stranice 48-531.

Korisna stvorenja
Na koji su
nacin

ojedini kukci djeluju kao grabeiljivci ili nametnici na mnogim vrtnim

'stetocinama' te pomaiu sprijeciti osteenja na biljkama bez potrebe za

kemijskim suzbijanjem. Ostala korisna stvorenja, kao sto su iabe, stonoge, jeievi,

stvorenja

rovke, sljepii i pauci, takoder igraju vainu ulogu u unistavanju biljnih stetocina (vidi

korisna?

suprotnu stranicu). Suzbijanje biljnih stetocina na taj nacin sve je populamije te

siguran i pouzdan nacin zastite biljaka.

KORISNI KUKCI
Biljne stjenice
stre111Ce oa 11.1 ia,a flil
srablo Jilbui.e od Sleint
&e1a do 1esenr Oni se Jegu.
' a n,mfe t odrash nuju
,nfesraclju prelognn1a
Nimfe svakod1110
pcJJedu 540 prelogrlflJa.
a odrasli 60-iO

Pravo znacenje izraza

Korisni kukci: To su kukcl koj1 pomaiu u suzb11anju kuk.aca ko11 ohecu1u biljke.
Biololko (ili prirodno) suzbijanje: Obuhvaca metode za unimvan1e kukaca
koji napadaju biljke bez kemikallfa. Zeleno vrt.larenje: lzraz za uzgoj bilfaka bez
konen1a kemikalija za suzb,anje I spavan1e etoona i bolesti te za
nekoriftenje umjetnih kemikallja za prihrantivanje blljaka ili za uniftavanfe korova.
Organsko vrtlarenje: Popularan lzraz za suzbijanje !tetocina I bolesti bez
pnbfegavanja korien1a kemikalija; meduom, to 1e 'ukraden' izraz zato lto se sve
b1ljke uzgaaju organslo. Nametnlci: Ob1foo se odnosi na mlade faze nametn1ka
koji iive u tijelu ih na tijelu napadnute b1ljke. GrabeiJjivci: To su kukci. kao i
osala stvoren1a i iivoonje, koji se vrzmaju oko vn:a. ubijajui i hranec1 se
!tetocnama ko1e oecuu biljke.
Vretenca
()v, prtvlat.n, kukc,
kljutuu I
s/ialoknlce), kao
odras/1 lebde ,znad
nonaka Ntmfe
iive u nbnaoma.
prokopma.
r.roarama.
ranalima, sponm rekuicarna I u faz, n mfe
, u odrasloj lar, hrane se dvgm ,cukoma

Zeleni usenjkari
Poznat, ao 'zelene
ex,, odahJ
nai:upine zelenkasr,11
Ja,aca na
srap(4ma Kad se
'zi}u. Ri11Ie se hrane ug,avnom SICn.tn ,sn,m
.a SJSaJUC' n{Jlcve relesr.e ce;;uc,ne Svaka
li6nka poede mnogo stot.na fisnih uk .:ao,
ga I livadnh cvrtalra

Boija ovcica
Posroie rr.noge Vf!te
razlil:.n boa , cob,,ca.
t i.t.n(e I oorasle su
ll
grabet,;rvc k0J1 se hrane
goJerrwn brojem lisnih c.!. uo i mc.ma,
Mpsma. gMama, ku:Cc.rra fus<anma
S,ai:a filnka d.-oicxKasre oci;e Mice
poje<Je 1520 lisnih u!
onevno (do 500 u
cro1ed'IOf faz, lilnke..

Trcci
ro su pr,rodn, grabe1/1't'CI s
pokre1{[M1T1. dobro
naorua/lJ/ll lilinkama. I
odrasli, in!<e uniitavau
ve ( oro, s,:llJ) Ku,aca
narol:o ncu edu ve i.e
koi.tne
,a,aa kupusne muhe. Ki!O,
kor,enske afide Lubllasti rrta
,OIJ\a! napada , puieve ba:at.<t

Praskasti usenjkari

LJ

....

Man, od zelenir.
tAeniJ,ara. orektilienr su fin m, b,e,m
prafrom , pccsj!(a1u na sraklen.t,e b,ele
mufice U ac,ma se ,n,e I ooras
hr.l'le gotovo .scmo prelogrmama I ryno.m
a,akma Sva,a R111ka poede dnevnc
1535 prelogr
Kusokrilci
Vel ta pcrod,ca koma$a ko, z,ve u rlu.
ukfUOJjuc, velkog cmog europsKog
kusori!ca I oorasfi , U,nke su grabeiljr,ci ,
proidrt ,o se hrane kocyellS<m ar1C ma
zeie'le Sea:e. /sn,m u!ima ;agooe,
prelogoo,.ama Odrasli .l:OOIJa po,wno
prolo11J
prelogr.n. e. C10Hh
/ine Sl!u

Lisni kompost
S t o ;e t o c n o

lisni kompost?

astoji se od otpalog lisa s listopadnih grmova i stabala koje se skuplja i potice

na truljenje. Lise se moie dodati u ogranicenim kolicinama na kompostne

hrpe i u kompostere, no najbolje ga je staviti u dobro prozracne boksove da trune,

za sto je potrebno do dvije godine. Sagnjito lise se tada koristi kao malc ili se
ukopava u zemlju. Osim koristenja otpalog lisa za lisni kompost, njegovim
grabljanjem i kompostiranjem cisti se vrt.

MOZE LI SE KORISTITI LISE S

V A Z D A Z E L E N I H G R M O V A I DRVEA?
Mnogo Je !ilavij od stopadnih vrsta i tijekom cijele godinc
lreba pograbill kad olpadne s gnnova I drvea le spalili.
Pepeo se mote plilko uko ti u 1.emlju UJe!'cn ili wni. Ne
kori. lite fge etinjaa <bilo vai.dai.elenih ili lislopadnihl i.a
ii.radu l. noga komposta jer mu treba dugo vremena da
islrune.

JE LI LISNI KOMPOST PRIKLADAN ZA

DODAVANJE U SJEMENI I SADNI KOMPOST?
Sjel\'eni i sadni komposli na bari ilo,-al!e napravljcni su od
djelomil!no sterilizirane ilo,ae kako bi se isk.lju(:ila
pnsutnosl lelo<!ina i bolc li koje lete biljkama. Stoga
dodavanje lisnoga komposta lim kompostnim mJe avinama
nije uputno jer e kontam1mrat kom><>sl te biljkc ii.lobli
opasnosli od Stetoina i bolesti.

SKUPLJANJE OTPALOG LISA

t.eane grabye le o se kons:e idea/ne su za

L ,;Janane /1!o s travna a

Vrbova merla (napravfe,la o d rbova prua)

rdea1na Je za korsrenie n a
m :raVlljaCIITla

Na posao skuplan1a h
uqele veh(:ma
vrta.
Ovd1e 1e pnkazano nekoliko
nana n1egova skupl1an1a.
Tradic1onalna vrbova merla
1e 1dealna 1er se n1ome moie
ukloniti hie s travn1aka kao
i iz iljebova duz rubova.
Konstite tilane gra.blje na
cravn1aku za uklanjan1e li!a.
Zupci su naroc1co korisni za
vaden1e lila koje se zaplelo
u povriinu cravnaka.
Da b1sce pokup1h like i
stavili ga u talke, konroce
dva komada drva debl1me
12-18 mm. l1rine 23 cm i
dufine 50 cm. Privume ih
da biste ga pod1gh i uklonili
Mee (vidi scrarncu 5).
Nam1enska kohca za like
olaldavau grabljanje
skupljan1e liUa, narofao na
travn1aku.
Vakuumski ureda1 na
kotallma 111rulnl cakoder su
dostupnl I oblikovani su i za
velike i za male vnove.

Moroma 1- up/J.Kica l3ca e dobar 1zbor u

ti ent /i s veltkih travnakil.

Rocni v a k u u m h ureda; z skuplanie lda vrlo

brzo
sul>o li
s :-aVl!Jaka

ocrst,

Za pocetak

K A N T E Z A LISE
Boks za pograblJeno lise Je mdan
ako ne iehte da ga viet:ar ponovno
otp e u vn. Kana od 21ane mreie,
okrugla ih etvrt:asa i promera
60-75 cm i V1sine 75-90 cm e ,dealna.
Smesttte je na blago senoVltO mesto
kako b1ste sprijeli da se like
prebrzo osuii. Poloiaj :u!t1en od
vetn idealan je kako b,ste b1li s,gum,
da vet:ar nece otpuhati kanru oekom
zimskog nevremena, a li!ce se
ponovno rastresd po vrru. Ljed
redOV1to h!u doda1te vodu I prekrijte
ga komadom starog saga zimi ako e
vliJeme narooco vlaino. RatgradnJa
crae do dV1fe godine. Stoga ce vam
trebat1 dvie takve kante za lise kako
b,ste svake god1ne mogh sveie llse
pretvarati u lisni kompost. Nikad ne
mi te
hke od jedne god,ne s onim
od sJedee sezone Jer ce bm u
razlioom fazama razgradnje.

Plasticne vree

Plast < O m - - l
obJo2ena
li!ana mrefa Je
dugotrana

eiii la

\1etrov1tim mest,ma

zakucate potpome
stupo...e u tlo

HOZE L1 SE UBRZATI RAZGRADNJA LISA U

K A N T A H A Z A LISEt
PostoJi nekoliko natina za ubrzavarlJC tog procesa.
Pom1JclaJte poko enu travu li em. ali ne suivljaJle je u debchm slojevima.
DodaJte vrtne 1.emlje u tankim !l(ojevima - ona . adrl.i bakterije i organizme iz tia
koji potifu i ubrzavaju proces razgradnje.
Zalijevajte li e llJckom ljela - vlagajc nufna za proces razgradnje, no nemojte ga
natopiti da 1zbacile zrak.
Ujesen i prije grabljanja li a travnjalca, kosilicom nasJeckajte li!e da b brie
istrunulo. Motome skuplja6cc li a I sjek.:lfi lakoder su do:,tupm (Vldi nasuprot).

K A K O SE H O Z E KORISTITI LISNI KOHPOST?

u maJ,m vrtOV1ma ,e tvrsta pla.snou
vrea idealan naon u odlagane i
pretvaranJe hka u hsni kompost.
Napumte vreu h em. unuJdate
pok enu travu , mje!aV1nu navlailte
vodom. Zaom probui1te rupe na dnu i
sa mane vre<:e kako bl moao ulaziti
zr.ik i lzlazio SUVIW vlaga. Zaveiite vrt,
I sm esote vreu na so-anu Nakon
ocpn ,ke godinu dana. provente da li se
ke razgradllo. Ako nie. ponovno
zaveiite vrt, 1ostaV1te oJ nekoliko
mesec,. Kad se pocpuno rugradi,
konstite kao mal<! ih ga ukopate u
zemf,u

Mozete ga korislili ili u proljce

ili pocetkom !jeta k.:lo malt
debljire 7.5 cm oko grmo\'a i
zelJast h tra,mca, k.:lo i izmedu
sadnica jagoda i rcdo\a
bobifaslog voa ili ukopati u
zemlju ujesen ili zimi rad1
njezina pobolJ nJa. Kad hsni
kompost konslile k.:lo malt. on
ne smije dodirivali biljke. a
kraJu c se razgradili mote se
ukopati u zemlju.
Konstue h.rni kompos1 za
malirarve i:mtdu sadmca Jagoda,
ali da w dodiru;e biljke.

I2

1:uada komposta

Proces kompostiranja

rganske tvari, od listova kupusa do cajnih vreica i jednogodisnjeg vrtnog

korova. razgraduju se na hrpi ili u komposteru i tako se stvara materijal

Koliko dugo

bogat hranjivlm tvarima koji se m o i e ukopati u zemlju ili koristiti kao malc. N a taj

traje?

proces utjece nekoliko faktora iz okolib, od godisnjeg doba do vremenskih uvjeta.

Metoda koja se koristi za razgradnju tog materijala takoder utjece na brzinu kojom
ce se on pretvoriti u kompost za vrt.

Kad e biti spreman za

uporabu?

Na vn,eme p otrebno da se organski

matenal na kompostnot hrpt 11 u
komposteru razgr.d1 te da bude spreman
za uponbu u 11m1 UteOJ konheni
matenal1 1god !ne dob.a.. Komposma
hrpa kou se poa,e slagaa u prolece 1h
poced<om 1Jet3 bn: e spremna z.a uporabu
kraJem esem (,h slfedeeg proleca ako se
krene knem l,et:a); ona koja se radi
uesen, tmat ce macenal spreman aekom
sledeceg kna leta ill uesen Meduam,
glavn1 nabn za proqen1vane spremnosa
macenJala za uporabu su negova boja ,
mans (Vld1 'K.d e komposoran,e
zavrieno>' nasuprot).
Plastirni komposum 1dealn1 su :a korten

11malim trumma

PROCES RAZGRADNJE
U pnrodt proces pretvararJa organskog matenJala u
razgradeni materijal koji se mole koristiti za oboga1vanjc tia
je neprestani ciklus. On ukijufoje aktivnosti milijuna
baktcrija i mnogih razlil:itih i {:esto mikroskopskih
organizama u tlu. kao i ,idljivijih i prepoznalljivijih stvorenja
kao to su putev1 balavci i pu!e\'1 s kuicom.
Prisutne su mnoge vn.te bakterija 1one uklJu ju
P5ychrophiles, koje zapocinju proces razgradnje kad je
temperatura relali\no niska. oko 13"C. Zatim slijede bakterije
srednje temperature. mezofilne. koje !1ve na temperaturama
od 20-30 C, zalim termofilne koe funkciomraJu na

temperaturama od 40-iO C.
Ostali presudni stanovmc1 ukljucuu gljivice, kao Mo su
Actonomycetes 1 Slreptomacet . kao 1 nematode l:1J1 su plijen
protozoa. spore gljivica i bakterije. Tu su i grinje koje se
hrane k\aSl:evim gljivicama u fermenlirajutim materijalima.
Q5ta(a sl\'orenja pnsutna u razlil:illm fazama procesa
razgradnje ukljul:uju gu,avice (poznale 1 kao gnoevne ili
kompostne gujavice: ,ridi stranice 48-49), pauci, skokunc1.
pule,; bala,ci 1s kuficom. stonoge i trl:ci.

lzrada komposta

UTJECAJ OKOLISA
Na brzinu kojom se organsk:i malerijal razgraduje uljec'.!e
nekoliko faktora, uz vrstu materijala na kompostnoj hrpi.
Hladno vrijeme: Za hladna vremena proces razgradnje na
komposlnoj hr p i gotovo prestaje, naroc'.!ilo ako je tek
st\'orena i bakterije vsoke tcmperature tek moraJu po ell
djelovati. Komposlnim hrpama izloienima sniJegu i hladnoj
ltiS1 naroc'.!ito fe Stellti pad temperature, kao i onima na
hladn1m. vjclrovitim i izlotenim mjestima.

Drttni komposteri (ob1tno sasr.avljem od tri odjeljka) 1dealm su za

vtlike vrtove t povrtn;ake.
Toplo vrijeme: Toplina potice brzu razgradnju. iako vrlo
,isoke tcmpcrature uzrokuju brzo suSenje komposme hrpc.
Stoga je najbolje kompost prekriti i redovito zalijevati
tijekom vrufih ljet.a kako b1 malerijal ostao blago vlatan.
,:jetlo i ijena: Proces razgradnje u komposmoj hrpi
unkc1onira i u mraku. stoga mrak ili svjctlo jedino uljcl:u
na temperaturu sastojaka hrpc.
Zrak: Nuian je za ivot mikroorganizama I akt1vnost u
kompostnoj hrpi. Osigurajte prisutnost zraka te da vlaga ne
tSpuni sve zra ne prostore. To se poslic stvaranjcm slojeva
raui itih vrsla materijala kao i okrctanjcm hrpe Cvdi
stranicc 38-39).
Vlaino vrijcme: Proces razgradnje zahtiJeva vlagu, ali ne
potpunu natopljenost. ?rekrivanjem kompostne hrpe
komadom starog saga sprecava da pljuskovi kiSe uzrokuju
probleme smanjivanjem lempcralure i stvaranjem uvjeta
nepogodnih za bakterije i ostalc organizme u kompostu.
Osim toga. suviSna kolicina vode sprijecit f e ulatenjc zraka
u komposlnu hrpu te uzrokovati da postane anaeroban le
da mikroorganizmi uginu. Obicno se preporucujc da
sastojak vlage bude oko 50 posto, a razine ispod 40 posto i
iznad 60 posto izazivaju problemc. U praksi to mofo biti
teSko procijcniti. no lak nacin da se procijeni je li
postignuta prava razma vlage je malo prokopati hr p u ako
su stvorenja aktivno prisulna i kompost blago vlafan.
razina vlage je ona prava. JoS jedan nacin je iscijediti liaku
komposta ako iscuri nekoliko kapi vlage, ponovno je vlaga
na pravoj razini.
uho vrijeme: To je t.akoder Sletno za baktenje i ostalc
stanovnike kompostne hrpe te uzrokuje njihovo ugibanje ili
ih !jera da se presele na drugo mjesto jer materijal post.aje

Plascibu korrtposleri <DS[upm su u m1Wg1m oblictma 1velitirtama.

no [rebal btSte i2bJega.vati orte koji su prevsoki. da bi se lako
pumli.
presuh. Pokrvanjem poklopcem ih sagom poma:!e c'.:uvanju
\'lage. ali redovito provjera ..-ajle sadrtaj vlage i po potrebi
dodajte vode.
Zemlja na kojoj se radi kompo tna hrpa: Osigurajte da ta
zemlja bude dobro ocjedita i bez trajnoga korova (,id
slranice 26-27).

KAD TREBA POCETl KOMPO

TlRATI?

Kompostnu hrpu motete eli

formirati bilo kada, iako su
lijekom !jeta ih kad c'.:islite cvjetne gredice i povrtnjake
ujesen i poc'.:elkom :dmc najpopulamija vremena.
KAD JE KOMPO

TIRANJE

ZAVR

ENO?

bez neugodnih mirisa i

Kad je komposl smed. m!Vl t.
blago topao ili hladan. Sastojci ranije dodani kompostnoj
hrp ne bi trebali bili prepoznatlj1vi. Pripazite da kompost
ne koristit.e prerano. dok jo! uvijek posloji odredena
m1krobiolo ka aktivnost jer ako se u loj fazi mij a sa
zemljom. koristit te prisutni duSk smanjili njegovu
dostupnosl biljkama.
TESTIRANJE NA SUZBIJANJE
NA TRAVNJAKU

KOROVA

Ako se preselite u drugi vrt, naslijedite kompost.nu hrpu i

mste s1gumi jesu li korutena sredstva za suzbijanje korova
na travnjaku, a u hrpi ima travnih osLritaka, prije
kori tenja LO moratc teslirali. Uzmite uzorak malerijala s
kompostne hrpe. pomij ajte ga s komposlom za sadnju na
bazi treseta i stavile u sjet\'enu pliticu. Test je posijall
SJemenke rotkvica ili potocarke; ako sjemenke proklijaju i
biljc'.:ice zdravo raslu. materijal je dobar za uporabu.

14

lzrada komposta
V

Sto se moie kompostirati?

Je li sva

rganski kuhinjski otpad m o i e se dodati kompostnoj hrpi gdje e se polako

razgradivati i kasnije upotrijebiti kao mafc ili za ukopavanje u zemlju tijekom

otpadna

jeseni i zime. Neke kore i otpad od svjeieg povra mogu biti tvrdi i iilavi, no na

hrana

kraju e se razgraditi. Moiete koristiti i ostatke kuhane hrane, no izbjegavajte

razgradiva?

mesni i riblji materijaf jakog mirisa jer m o i e izazvati problema s privlacenjem

miseva i takora.

KUHINJSKI OTPAD ZA DODAVANJE NA KOMPOSTNU HRPU

lrulo voe e krajem ljeta narcx:ilo privlaiti ose, stoga ne
zaboravlle prekrili hrpu ako netko radi u njezinoj blizini.
Ostale prin\jene u vrtu: Stari i truli krumpir prerezan napola
i ostavljen blizu biljaka primamit e uholaze; kasnije uklonite
i uniStite te Steloine. Osim toga. ostavljcma kora grejpa
primamit e pufeve bala\ce i puteve s kuicom koji se
takoder mogu uklonili i uniStili svakogJutra.

Svake godine se u kuhinJi stvaraju velike koliine otpada od

povra i vei dio se mofe staviti na kompostnu hrpu. Ovdje se
navode glavni malerijali.
Talogkave
Moze se dodali na komposlnu hrpu ili u kompostcr ili
miJe ti s ranije razgradenim kompostom ili malim vilama
umijeSati u zemlju ili upotr.jebiti kao mal. Hranjiva
vrijednost taloga kave varira, no oekujte do 2 posto duSika,
manje od 1 posto fosfata i razliite koliine kalija. Gujavicama
je talog kave naroito privlafan.
Trulo voe i povre
Voe i povre koje je istrunulo tako da je nejestivo takoder se
mofe dodali na komposlnu hrpu ili u komposter. Medutim,

(Juskejajela
One su krhke i tvrde i ne razgraduju se brzo, no mogu se
dodali na kompostnu hrpu; naJprije i'i zdrobite da potaknete
bri.e truljenje.
Ostale prin\jene u vrtu: Zdrobljene ljuske jajeta idealne su za
posipanJe oko biljaka kako bi se pokuSalo sprijciti pui.eve da
stignu do biljaka.
Listovi rabarbare
lako su listovi otrovni za jelo i stoga ih treba ukloniti kad se priprcmaju stapke za kuhanje, mogu se staviti na kompostnu hrpu.
Vreice aja
Dodavanje vrcica aja na kompostnu hrpu pomai.e da se
iskorist1 3000 vrcica (l:esto i viSe) Sto ih elverolana obilelj
mofe upolnjebiti tijekomjedne godir.c. Kad su mokre,
zadri.avaju veliku koliinu vlagc i zato ih je najbolje
ravnomjemo rasporediti po povrSini hr p e , a ne na jednome
mjeslu. Bogale su biljnom hranom i sadrle vise od 4 posto
duSika te do 1 posto fosfata i kalija.
Lislovi aja
Slino vreicarna aja, lislovi aJa ili lalog l:aja lakoder se
mogu koristiti; sadrze otprilike istu koliinu biljne hrane kao i
vreice aja.

lzrada komposta

Je li drveni pepeo
prikladan?

Sto

trebo uciniti s ambataiom od hrane?

Veona pakirane hrane e dobro zamot.na I mnog1 l1ud1 se p,tau o unio s om

marerijalom. Celofan 1h plastile vreoce mor.iu se odloiiti u deponi. dok se pp,mao
1h kartonslo omoa mogu dodao u kanru u rec1kl1rane ,h upotneb1ti u ogranaten,m
kolit1nama. rw<on Sto se nasjeckaju. u ghso!te (vid, stranace 48-53) ih na kompostne
hrpe.

Sto

trebo uciniti s aluminijskom folijom?

Aleo e asta. mote se Cll"StO zgutvaa I stavitl u kantu u rec1kl1ra1e. Ako e prekrivena
ostaama masnoce 1h na OJOf petene hrane, stavite e u kanru u depon,
Ostale uporabe u vrtu: Nare:tire na ttake, !inne 2.5-S cm, , ptitvrmte u sabia 1h
bambusove roipove da plue pace , oqerau 1h od vo<:a koe dozrieva, pos,anih
semenk1, mladih b1loca I b1laka.. Upamate da. rako se pace mogu zastra!ta. ne smae
u poedrnim zemlama).
im se naud,o (poce su vecrnom ene

Peo na drn. svake god,ne stVJrau

mnogo pepela I on se moze dodao
kompostno hrpi. Bogat 1e bilnom
hnnom, sadrii S-10 posto kal1a. 35
posto kalc11a I I .S posto fosfata. Kad se
ohlad1, posp,te svez pepeo (ne
dopl.snvs1 da se smoc,) na kompostnu
lv'pu. u o m ga odmah prekrire sloem
drug,h kompostn1h marenala. Aleo se
dopusti da se pepeo smocl. kah e se
ispran. N e koristite pepeo ugena di
koksa na kompostnoj hrpl 1er sadrie
supstanC1,e koe su eme u bilke.

"' ."

Moie li se dodati vuna?

I ijudska , tivotinska dlaka se mote

dodan na kompostnu hrpu.
Ravnomemo je razastme po pomrnl, a
ne na edno mesro. naroc,to ako se radl
o vecoj kohoni. T emelrto e riavlai.lte
l)OJe dodavana na hrpu da biste ubruh
runidnu. iako ona nikad nie bru..
Ofaka e bogata hranMm cvanma, a oko
3 kg dlake sadrii du!1ka kohko I
45-90 llg gnojiva

Ran11h god,na farmen ko,1 su

tivJel u bhzmr pred1onaca teksnla
dodaval1 su zemli vunene
OStatke. U mnogo manjo merf,
vuna I ostale tkanine od
pnrodmh vlakana mogu se
konsoo u kompostnoj hrp1 1h
komposteru. lzret1te tkanlnu na
male komade kako bi se br:te
razgrachla. 1i materiali sadr:te
3.S-6 posto dui1ka, 2-4 posto
fosfata , 1-3.5 posto kal1a. N e
konstite s,ntea&e tkan1ne er se
nece razgrad1ti

I5

16

lzrada komposta

Kompostiranje vrtnog otpada

v:

ina otpada ostavljenoga od uzgajanja hrane i ukrasnih usjeva u vrtovima,

M o i e li se
kompostirati
sav vrtni
otpad?

taklenicima, zimskim vrtovima i na patiu moie se kompostirati. Kokosji i stajski

gnoj, istroseni kompost od gljiva, slama pa cak i morska trava i piljevina izvrsni su
kandidati za kompostnu hrpu. Kompost na bazi treseta preostao u loncima i bacvama
koji se uklanja nakon ljetne cvatnje biljaka takoder se moie upotrijebiti. Kompost u
starim vreama za uzgoj jos je jedan koristan materijal koji se moie reciklirati.

'Ocpad od povra' ukljucuje sav

marerijal mekog ckiva koji je neko bio
iiv. Ne bi smo bio zahvaen trajnim
biljnim bolestima. kao !to 1e bolesc
zelja; ako se o tome radi, uviJek ga
treba spahti, a ne komposorao.
Marerijali koji se ne mogu
kompostirati detaljnije su navedeni na
scramcama 20-21.

JednogodiJnje, dvogodisnje i
zeljaste biljke Dodajce meke
scabljike i/ili cijele biljke na
kompostnu hrpu i u komposcer
tijekom ci1elog leta i narocico ujesen
kad cist1ce cv1eme gredice i gredice
sa zeljastim biljkama.
Jednogodisnji i dvogodisnji
korovi
Oni se mogu kompost1rati jer se
tupaju cifekom ljeta i ujesen kad se
listi vrt I sprema za z,mu; vidi
stranice 18-19 za opise i ilustracije
prikladnih vrsta.
Ocvalo cvijee TI ekom cijelog
lf eta, kad reiece ocvale cvjetove s
gredica i one koje se uzgajaju u
posudama na patiu. dodajte ih na
komposcnu hrpu.

Ot.palo voe Jabuke i kru ke koe

orpadnu fo nezrele sa scabla,
idealne su za kompostnu hrpu ili
komposcer. Osim toga, doda,te I
one spremljene koe propadaju prife
nego to se mogu eso.
Oc.palo lise Liscopadno drvee
odbacufe svoje lise ujesen. Dodajce
li e u malo[ ko(itini na komposcnu
hrpu ili od njega napravite lisni
komposc (vidi stramce 10-1 1 za
detalje o izradi i uporabi lisnoga
komposca).

O s t r i k i trave Tijekom cijelog ljeta

dodajte u tankim sloevima
komposcnoj hrpi; smijefajte oscriske
s vlaknastim orpadom kako bi
mogao prodirati zrak. Ne
komposcirajte cravu pokosenu s
travnjaka koji je nedavno bio tretiran
selektivnlm herbicidom (za
unistavanje korova); co moze brzo
unimti biljke.

O s t r i k i od iivice Dodace oscnske

od liscopadnih biljaka meke cekscure
za iiv1ce tijekom cijele godine. One
od vazdazelenih grmova je nabol1e
nasjeckatJ jer se ceze razgraduju.

Orez.ivanje Meki ostaci od orez,vanja mogu se dodaci kompostnoj hrpi,

no drvene izdanke e najbol1e
nasjeckao I koristiti kao malc.
Nasjeckana kora drveta Treba joj
dugo vremena za razgradnju na
komposmo hrpi. scoga ju je bolje
koristiti kao malf.
Neubrano .povre Ukljucue
korijenasco povre {mrkvu,
pastrnjak repu), salace (zelena.
radie). proljeml luk i ostalo povre
(kupus, brokole i grah). Da bl se
ubrzalo raspadanje, nareiice iilave
stabljike prije nego seo ih dodate na
kompostnu hrpu ili u komposcer.

Sto se ne moie kompostiroti?

Posco1e mnogi vrtnl i kuni materijafi

koji se ne mogu dodavati komposcn1m
hrpama. Oni su oplsani na scran,cama
20-23. Savet o come o amti s
drvenim otpadom nafazi se na
scranicama 24-25.

...,

luada komposta

..__

-s_T_A L_1_v_R_T_N -_s_E_o s_K_1_o T_P_A_D

--)

Seoski i iivotinjski otpad

Ove vrste otpada ukljufoju rok izhor
materiJala 11zvora. od stelje kunih
IJUbtmaca , one StaJske.
Stajski gnoj Dodate ga u malim
kolit:,nama na komposmu hrpu: bolJe
ga Je ukopati u zemlju ujesen ili ziml.
gdje osigurava hran,ve sastojke za
bilJke i poboljbva zemlju.

Piljevina lzbJegavate debele sloJeve

i proVJente da ne sadrl toks1
kemikal,e. Najbolje ju re
komposnraa prije nego feo se doda
u zemlJu. iako se mole konstiti kao
l.S cm debeo maf koji se kasn,e
ukopa u povrlnu zemlje. Nwlost.
lako e otpu!e vetar ako e vneme
suho i VJetrovito, ili postane
kompaktna tijekom vfalnih perioda.

Slama ldealna za codavane u 1311k,m

slOJeV1ma na komposcne hrpe. Mole
se ukopan u zemlju ujesen I pocetkom
zime (no kasnije ze'Tlli treba dodati
di.d1ka da b, se nadom1estio ona
izgublen nekom r..spadanJa}.
Stari kompost iz posuda
Ne,zbjelno se tijekom svake godlne
bacaju b1ljke koje se uzgajaju u kuci.
Stakieniku i zimskom vrtu, btlo zbog
starosti lli su ocvale. NJihove
korijenove bale. kao i neupotrijebljeni
SJetvenl i sadni kompost. mogu se
rec,kl,rati kako 1e dol1e op1sano.
Vrece za uzgoj Nakon jedne

Stelja i izmet zamorca i kunita

Um1Jebte u tankim sloJevima s
ostalim kompostom. Ovi kucni
IJubtmci su vegetarijand i scoga Je
n,hov 1zmet. kao i nihova stelja
(naroc,co slama) ,dealan za
dodavane kompostn1m hrpama.
Sijeno Dodate u tankim sloJevima
kompostnOJ hrp1. Mof.ete ga konstiti
i kao malt (tamo gdje ga nee
oq,uhati) 111ga ukopajte u :temlju
ujesen i pocetkom zime (no kasnije
ce zemlji trebati dwika da bi se
nadomJestio ona uklonjeni tijekom
razgradnJe}.

Kokolji gnoj Pileci. patj. ji

I
golubl, gnoj mole se dodati u
canlom sloevima komposmof hrpt ill
komposteru gdJe Je zbog obdJa
dulika ,dealan za 'aletiviranje' hrpe.
Moie b1t1 toksin aleo se dodaje
d1rektno u zemlju.

Morska trava lsperite sol i dodajte

ogranirene kolt:ine komposmo hrpl.
Najbolje JU Je ukopati u zemlju
ujesen 111z,mi. Upamote da je
potrebna dozvola za nezino
uklan1ane s obale.
Si!arice hmelja Obtmo se kupuu u
velikim kohnama. Dodate u 13llkim
slorevima kompostnim hrpama. no
nabolje ih Je ukopati u peskov,ru
zemlju er pomaiu u z:adrlavanu vfage.
lstroieni kompost od gljiva
Obit:no e luinate pnrode: konsate
ga u tankim slojevima u kompostno
hrpi. no najbolje ga e ukopao u

sezone kompost na bazi treseta ,z:

vree za uzgo moie se revital,zirati
za slJedecu sezonu aleo se prekri1e
cresetom i dodau se umjecna
gnojva. u tankim slo1evima dodati
kompostmm hrpama, pomijeJati s
povrlinom zemlje na gredicama lli
upotrijeb1ti kao malt:.

zemlju (naroto aleo e tlo kiselo).

Kompost kunih biljaka Kompost

od odumrlih biljaka moie se
razmrvfti I dodati u ogranit:enlm
kolnama na konpostne hrpe ili u
kompoStere.

Stajski gnoj i stelja

Konska , magarea stelJa , gno
mogu se dodati u tankim sloJevima
na kompostnu hrpu; nabolje ih Je
ukopad u zemlju ujesen 1h zimi.
Poboljbvaju strukturu zemle te
dodau hranjive sascojke.

Kompost iz posuda Starl I

upotriJeblJeni kompost 1z babva.
lonaca, visecih k0Qr3 i ostalih
posuda mole se razmrvid I dodati u
mal1m kolianama kompostmm
hrpama. Moie se dodad I na e
gredice.

/7

18

lzrada komposta

Kompostiranje korova
Koji se korovi

mogu
kompostirati?

ostoje mnogi jednogodisnji vrtni korovi koji se mogu dodavati kompostnoj hrpi
ili komposteru tijekom djelog ljeta, kad se okopava ili samo plijevi cvjetne

gredice. Povrtnjake i vrtove sa zacinskim biljem takoder treba redovito plijeviti i

kompostna hrpa je prikladno mjesto za odlaganje tih kratkotrajnih korova meke
teksture. Ujesen i pocetkom zime, kad jednogodisnje biljke prirodno odumiru,
mogu se kompostirati, kao i one dvogodisnje.

(-JE_DN_O_G_o_DIS_N_J_I_KO_R_o_v_-)
Pop1s 1ednogocMn11h korova u vn:0V1ma I
povrtnjacima 1e velik, a nekl su ovde
op,sani (prildadni z.a kompost1ran1e).
Agrortemma githogo {iitni kukolj):
V1Sok, sa SV1erl1m crvenognm,zn1m
cvjetOV1ma.
Anthemis arvensis (iitna kamilica):
Uspravna rasca. s
b1el,m i i.uom
cvjetOV1ma nal1k
ivanc!ici.
Anthemis cotufa
(smrdljiva
kamilica):
Uspravna, s b,ehm
c:vetOVlma.
Atriplex patu/a
(razmaknuta
pepeljuga,
otvorena
pepeljuga): Razgranaoja. trokutastih
l1Scova i neugtednih zelen1h cvetova.
Copse/la bursa-pastoris (n.isomaca
prava): Ponekad dvogodaina; duboko
reinaso hstOVl , bteli cvietOVI.
Chenopodium
album (guscja
noga. bijela
loboda): Visok i
uspravan, s bijel1m
i ruiiastim
c:vecovima.
Chrysonthemum
segetum (iirni
neven): Ponekad
tranica; usp
sa zlamo iuom
cvecovi ma.

Fumaria officinalis (ljekovita

dimnjal.a): Slaba i penaca.
ruisasuh cviecova.
Ga/ium aparine (ljepljiva broika,
hvatavac, lepufa): Ra.strlcana s
prianalkama. zagas1to b11el1h c:vecova.
Hyoscyamus nlger (bunika): Vrlo
otrovan; kremasco tuti c:vecovi s
gnm1znim tJlem.
Lapsana communis (ognjicina,
zalatnlca, slsavac): V1sok i razgranat,
fuoh cvetova.
Matricaria matrlcaroides (kamilica,
matemjak, ljekovita kamilica):
Ponekad poznata kao M. chamom,t/o;
aromaoo,a, b1ehh I tUtJh c:vetova.
Papaver rhoeas (poljski mak): V1Sok
i uspravan.
c:amnogrim1znih
c:vetova, ob1l:no s
c:ammm sred1ftem.
Polygonum
aviculare

{troskot, oputina,
pasja trava):
Niz.ak I raz.astirui,
rutiasoh ,li btjehh
c:vetova.
Polygonum
convolvulus
(viju1ac, slatki
slak, slakpozemljuh): Pen1ucih stabljika i
zvonastih, zelenkasco b11el1h c:vecova.
Polygonum lapathifo/lum (uzlad
dvom ik ): Razgranat i raz.astiruci, sa
st.lbl1karna ko1e se l:esto z.akorjenuu
u ltsn,m spoeV11na, ce b1el,h il
ruisostih c:vetova.

Polygonum persicaria (lisac, veliki

dvomik, ljucal.a): Puz.av, bijelih ili
ruisosoh c:ve:ova.
Senecio vulgaris (staral.ac, oltril,
golutdravka): Duboko rez.nasoh
hscova I tuoh cvjetova u labaV1m
nakup,nama, testo tiekom ciele
god1ne.
Sherardia arvensis (poljski bro):
Vile 11i mane razasc1rui,
SV1Jedogrim1z.rnh cvjetova.
Sinapls arvensis (poljska gorulica,
divlja g o r usica, ognjica): nepravilno
retnasoh l1Stova , iutih cvetova.
Sisymbrium afficinale (oranj, divlja
slacica, strizuu): Visokah i r = r t i h
scabl1ka i sviedoiutih c:vetova.
Solanum nigrum (pomoiica,
paskvica, pasje zelje):
81jelih i !uoh cvjetova;
otrovne bobice.
Spergula arvensis:
l..eplMh i dJakavih
hstova. b1elih c:vetova.
Stellaria media
(miijakinja. crijevac,
pticja trava): l:estO
raz.astrta, b1efih
c:vetova.

lzrada komposta

JEDNOGODISNJI
Urtco urens
(jednogodisnja
kopriva): Koprivasti
listovt , zeleni cvjecovt.
Veronico hederifolio
(briljenasta
castoslavica): Nizak i
puzav, reinjastih
listova nalik bljanu ,

KOROVI (NASTAVAK)

grimizno ljubicastih do bijelih

cvjetova.
Veronico persico (poljska
castoslavica): Razgranat. rnzak ,
puzav, nebeski plavih cvjetova,
ponekad tiekom ci1ele godine.
V/ola orvensis (poljska ljubica):
N,zak, kremastih cvjetova. cesto s
ljubiasom I iuclm nijansama.

Uklanjanje
jednogodisnjih korova
Jednogodlinji korovi se mogu cupau
ili okopavati uz pominu zemlje
motiocorn za povfaenje. O
rub
te modice ofillava da se ostete
jednogod Ji korovi uz pominu
zemlje.

--J_E_D_NO_G_O_DIS_N_J_ET_R_A_VE-----)
Ove crave se mogu dodavati na
kompostnu hrpu i ukljucu1u sl1edee:
Alopecurus myosuroides ( c m a
trava): Rascres,tih lli kompakcnih
ruperaka, zelenih ili gnmiznih liscova
i iukasto-zelenih, Svtjetlozelenih ili
grimizn,h cvjecova.
Aveno fatuo (divlja zob): Visok i
pods1eca na kultivtranu zob, ponekad
s crvenkasto smedim cvecovima.
Aveno ludoviciono (zimska divlja
zob): Krupna jednogodi!nja. slicna
A. (owo.

Bromus mol/is (meki ovsik): Moze

bici i dvogodisnji; uspravan ili puzav,
sivkasto zelenih listova , sivkasto
zelenih ili grimiznih CV)etova.
Bromus sterilis (nerodni ovsik):
Moie b,ti i dvogodisn,,; ponekad
rascrkan i puzav, zelen,h ih grim,znih
cvjetova.
Poo onnuo (jednogodi!nja
livadska trava): Ponekad
kratkotrajna trajnica; siri se,
grim1znih ili zelenih cvjetova.

(---D_v_o_GO_D_I_S_N_J_I_K_OR_o_v_---)
To su biljke koje rasru iz sjemena i
va1u
svoj i.ivocni ciklus za dvje
godine. Tijekom prve godine njihove
sjemenke klijaju i biljke se uscaljuju u
zemlji; u drugoj sezoni stvaraju
cvetove i sjemenke te odt..miru.
Dvogodisnjih korova ima mane nego
Jednogodisnjih vrsca i ukljucuu sljedee
(prikladne za
kompostranje):
Arctium lappo
(cicak): iroki,
srcast hstOVl f
velike esljikaste
glave grimiznih
cvjetova.
Conium
maculatum
(kukuta): Visok,
Otravan,

E. lycops,s; uspravan i pods1eca na

E. vulgare, crvenih cvietova ko11
post:aju grim1zno-plavi.
Echium vulgare (lisicina): Ponekad
rra1nica; ruiiasti cvjetovi koji postaju
jarko plavi.

grim1zno tockastih stabljika, sicno

zarezanih listova i bijelih cvjetova.
Dgito/is purpurea (naprstak):
Ponekad trajnica; visoke stabljike s
gusom nakupinama ruziasto
grimiznih zvonasoh cvjetova.
Echum plantagineum (grimizna
lisicina): Ponekad poznac f kao

/9

10

lzrada komposta

Postupanje s kunim otpadom

Koji komadi

smea nisu
razgradivi?

ojed ini kuni otpad se ne m o i e odlagati na k o m p o s t n u hrpu - ukljucuje

plasticne vreice, limenke, staklene b o c e i staklenke. T a k v e stvari biste trebali

odlagati u specijalne k a n t e z a recikliranje, a prikupljaju ih lokalne vlasti ili ih

odnesite u najbliii c e n t a r z a recikliranje. Pojedini nerazgradivi materijali m o g u se
prilagoditi z a kori tenje k a d se siju s j e m e n k e ili uzgajaju biljke u vrtu; dolje se
navode ideje z a to.

(-V_R_S_T_EK_u_N_OG_OT_P_A_DAI_S_T_OSN_J_IMc__.NIT------)
Raspon kunog otpada je velik I
ukljuuje mnoge razli<'.1te materljale, od
pap1ra i kartona do plastike i stakla.
Ovdje je pop1s tih materijala i naina
n11hova recikhranra ili odlaganra, kao I
na<'.ina njlhova prilagodavanra za
koristenre u vrtu.
Rasprsivaci
Mogu se dodati u kante za reciklirane,
No ne kupufce one koj1 sadrie C F C
(klor-Ouor-ugtjike), koji o euju
ozonsk1 slo u stratosferi.
A J u m i n i j s k a folija
Ako e fta, &rsto 1e zgufvate I
stavite u kantu za recikliranje. Za
korncenje u vrcu Vid1 stranice 14-15.
K u t i j e z a jaja
Mogu se staViti u kante za recikliranre.
Uporabe u vrtu: ldealne su za sijanje
sremenki. Odrefe poklopac (koji se

takoder moie upotrljeb1ti) i napunite 1e

setvenim kompostom. lli u svaki
odjeljak stavite po jednu sremenku, ili
pos11ce po dv1je do tri sjemenke pa
kasn11e razrijedite i ostavite one
najja<'.e.
Staklenke i boce
Bez obz1ra na boju staklenk1 i boca
(kao co su bjela, zelena ili smeda),
one se mogu. nakon !to se operu,
staviti u kancu za recikliranje.
Recikliranje stakla ne ukljuu1e boce za
mlieko, <'.a!e za pie ili prozorsko I
zrcalno staklo. Posude za kuhanre od
'Pyrexa' takoder nisu prikladne.
Uporabe u vrtu: Ako uzgajate povre
kao !to su krastavci 1z sjemenki, posijte
zajedno tri semenke na hrpicu plodne
zemlre na otvorenome i prekrijte
!irokom scaklenkom radi poacanra
briega klijanja. Kasnije ih razrijedice I
oscav1te najja<'.e bilj<'.ice.

Postanske posiljke
i koverte
Odloiite u kantu za recikliranre ( k I
koverte s prozorcicem).
Lijekovi i t a b l e t e
Neupotrirebljene liekove i tablece
trebali b1ste vratJti u lfekamu. Ne
baca1te ih u zahod jer e kemikalie u
nj1rna one<'.ist1ti vodene cokove, neke I
more te zahvat1t1 f1votinski svi1et.
Ponekad 1maju pogubno hormonsko
djelovane na ribe i sisavce.
Limenke
lspente i zdrob1te metalne limenke od
hrane I pla I odlofe u kantu za
rec1kliran1e. Reciklirane alumin11ske
limenke naroco su ekolo!ki

Stare , (1sre hmenke mogu se lako pretvom, u

rai,asvrae s uie1om.

lzrada komposta

VRSTE KUNOG OTPADA (NASTAVAK)

pnhvadJIVe zato to Je za proces
potrebno 95 posto manje energ1Je
nego kad se izraduju od pocetka i
stop Je onet, ene manJe.
Uporabe u vrtu: Moiete naprav,ti
raz.ast1ra s ufetom izbu r , rupu
promJera 6 mm na dnu rste limenke
(preozno uklonjenoga poklopa).
Provucrte kroz rupu kr.1J uzea i rznutra
n utetu naprav1te yor. Os m toga.
ako na gomjem rubu naprav,te dVIJe
rupe i napraV1te rucku od uieta,
moiete Je obes1t1.

Pelene
Zamor:ate ,h u naJlonsku vrec,cu i
odloitte u obinu kantu za smece.
L i m e n k e o d boje
Odnes,te ,h na deponij za recikl1rane.
Nemote 1h samo odlobti u kantu za
recikliranje.
Papir i karton
NOV1ne. asop1se i karton mogu se
odloiiti u kantu za recikhranje; ako su
uprljarn hranom ih drug,m otpadom,

st.1V1te 1h u cmu vrecu za depon,.

Uporabe u vrtu: Male koh1ne
narezanog 111zgnetenog noV1nskog
pap1ra, zaedno s kuh,nJsk1m pap,mattm
runrc,ma. mogu se dodatt na
kompostnu hrpu. Umjerene koliine
novina mogu se staviti u glisttfte (Vldi
stranice '18-53).
Plasticne boce
Treba ,h 1sprat1i, po mogucnostt,
zdrob1t1 te odioim u kantu za
rec1kltran1e.
Uporabe u vrtu: Odrez1te dna vehk1h
boca koe su se prie konst1le za
mlijeko i upotrijebire ,h na 1sti na,n
kao i staklenke za poticane brzoga
kliJana i razvo mlad,h biljfa Motete i
odrezatt dno V1soke, qevaste plast1ne
boce I upocneb1t1 e kao lijevak za
uh1evan1e goriva u kosilicu.
Plasticna ambalaia. omoti,
k a r t o n i i plitice
Najbole ih Je staVID u cmu vrecu za
deponij.
Uporabe u vrw: Cvrste f trane scvan
mogu se upocnebm kao setvene
pJitice.
Stiropor
Kand1dat u eme vrece I depontJ
Uporabe u vrtu: Stvar koJe su krute I
duboke mogu se upotriJebm kao
sjetvene pliace.
T elefonski i m e n i c i
Odfoi1te rh u kantu za recikliranJe
Tetrapaci
(od soka i mlijeka)
lzradenr su od recikhranh macenJala i
na nek,m mesoma se mogu odlotm u
kamu za recik.11ranJe (no proverite Je li
tako u va!em mjestu).

MOZE L1 SE
RECIKLIRATlt

Za Uzgof b,Tjaka mogu se kor,sl'!, S\.'e vrste starrh lonaca , posuda

Buduc, da se vrste materiJala feo ih

pnhvaaJU fokalne vlasti razl1kuu od
podMa do podrua. ovde navedeni
priedlozi samo su primeri i to se
mole m1enat1 kako se poboljiavaju
tehnike reciklirana.

2I

luada komposta

Postupanje s trajnim korovom

IC

rove koji su 'trajni' sto znaci da iive 23 ili vise godina ne bi trebalo

Koji se korovi
ne mogu
kompostirati?

odavati na kompostnu hrpu zato sto temperature koje se postiiu tijekom

procesa kompostiranja nee ubiti njihovo korijenje. Kasnije kad se kompost koristi
u vrtu, ponovno e poceti rasti cak i najmanji dio korijenskog sustava korova.
Najbolje ga je spaliti

ili

staviti u plasticnu vreu da se razgradi (vidi dolje).

Kopanje trajnih korova

Za ruJ,ku od jednogoditn11h korova, koJi se mogu 1paa , 1

prekopati motitcom. trane vrste moraju se pa!IJIVO skopati
kako bise uldon11i svi diJelovi o<orJena. Nekl 1T3m korovi
narito su pogubn, i medu npma Je Aeopod,um podagrar,o
(sedmolist. kozia noga). Agropfron repens (puzava p1nka) i
Equ,secum spp. (presllca). Kad kopate da blste uklonili sve
d1elove koniena. konsote vn:ne vde, bol1e nego lopatu k01a ce
prereuti kon1en te JoJ pogon.ati problem.

Sto trebo uciniti s trajnimkorovima?

Na1bolie bt balo spallti 1h, no paljene u rralom vrtu mote b1ti
nemoguce. Os1m toga. ne sm11e se pal1ti vacra u vrtu u
podruqima gdje je to ubran1eno. Stoga st.1V1te korjenie u
kante za reokliran1e zelenog otpac ko,e posavtia,u po,edane
lokalne vtasa ,li ga odnes,ce na za to prik adno mfesto.

Plasticnevree
Ako nema drugog na ina da se n1dte traJnoga korova. StaV1te
ga u debelu plasamu vreu koju M"Sto zacvome. Zaom 1e
odloiste negdje sa Stnne gdie ce se polako raz.gradrvati.
\.

U vrtoV1ma se mogu nai mnog,

razhl1ti trajni korovi; neki od nj,h
op,san, su dolje.
Achlllea mll/efollum (stolisnik):
Perasti tamnozeleni listovi I bijeli,
rui1ost1 ill kremast1 cvjetovi.
Achi/lea ptarmlca (rebrac): Listovi
pn tem
za stabljiku I kremasti
cv1ecovi.
Aegopodlum podagrarlo
(sedmolist, bazjan, regab): Puuv
I pokriva da, s blf elim cvetovima.

Atropa bella-donna (bunika.

velebilje): Visok, dobro razgranate
stabljike i ugas,to grim1zni ili
zelenkasa cviecovi: ,zuzecno otrovan.
Calystegia seplum: Puuvica ili
penjatica, kopljastih liscova i bi1elih.
ponek.ad ruiitast1h cvjetova.

Cardamine pratensis (livadna

reiuha. vodeni kres, divlji hren)
Snopasc. s ljubi cim ill biJelim
cvetoV1ma.

Centaurea montana (brdski

razJibk, plavitje): PuzaV1ca,
naroc,to na cravnaom podrut,ma. s
velikim. 1ako pri\fa nim plaVlm
cvjetoVlma.
Centaurea nlgro (cmi razlicak).
Debela sablika cmkascosmedi i
crvenkastogrim1zm cvetOVI.
Centaurea scabiosa (veliki
razlibk, gomoljika. kozja brada):
Razgra,me stabl,ke i
crvenkascorimizne cv1ecne glave nalik
te!l1ki.
Cichorium intybus (vodopija.
cikorija): Uspravne sc:abljike,
duboko korijene i jarko plaVI
CVJetOVI.
Cirsium acaule (prilegli osjak).
N1zak , puzav, s crvenognmw,,m
cvjecn1m glavama.
Cirslum arvense (poljski osjak):
Puzav, anak konen i ljub,tasce
cvecne glave.
Cirsium vulgare (osjak) O tri
vretenasti listoVI i glave nallk teJl11ki s
crvenognmiznim cvjetovima.

lzrada komposta

-T_R_A_J_N_l K_O_R_O V_l_(_N_A_S_T_A V_A_K)

------)

fquisetum
orvense (mala
preslica):
Stetan, puzava
kon1enja
uspravnh
stabljika;
mnogo srodnh
vrsta.
Glechoma
hederacea
(dobricica,
koturac, samobojka): Nzak. puz:av
s plavogrimznm cvjetOVlma.
Lamium a/bum (bijela mrtva
kopriva): Puzav, srcastih listova
bijelih cvjetova.
Leucanthemum vulgare (ivancica,
drobnica, volovsko oko): Ponekad
poznat kao Chrysanchemum
leuconchemum, s b11elim i !uom
cvetoV1ma naJik ivancici.
Unoria vulgaris (planak, lanika,
divlji tan): Uspravne stablfike sa
tutim cvjetovima.
Lychnis flos-cucull: Tanak i
razgranat, s 1arko ruiiC!Stim
cvjetovima.

Petasites
hybridus ( crveni
lopuh, lepuh,
repuh): Nizak, s
velikm srcastim
listoV1ma i
ljubicastoru!iC!Stim
cvetoV1ma.
Pimpine/la
hta11U!S
saxifraga (mala
bedrenika):
Uspravan ranak. s bijelim
cv1etoV1ma.
Potentilla anserina (steia): Puzav,
s dugim izdanc1ma i srebmim
nalicjem lista: iuti cvjetovi.
Prunella vulgaris (kriialina,
krifalj, gortanka): Nlzak i puzav, s
ljubiC!Stim cv1etovima, ponekad
ruzicasom ili bijehm.
Ranunculus bulbosus (lukovifasti
iabnjak): N1zak, zadeblane baze,
duboko reinjastih listova i
zlatnoiuoh cvjetova.
Ranunculus (icaria (ledinjak,
ladnjak,
proljetna
zlatica): Niz.ak
iri se,
camnozelenih,
srcastih listova I
!utih cv1ecova.

Postoje mnoge cakve crave . ako su

neke vr1o pnviacne.
ostale su heme i vrlo
se te!ko iskorjenjuju.
Ukljucuju:
Agropyron repens
(pirika): Daleko se
iri, s puzavim
korijenjem koje
cesto tvori gustu
prostirku.

Agrostis stolonifera (rosulja):

Snopasca I razastrua. sa 2.elenm,
sivkastozelenkasom il
plavkastozelenim listovima.
Briza media (velika treslica):
Puz.ava korijenja sa zelenim liscovima
pricvrscenima za stablfiku.
Holcus lanatus (medunika):
Kompaktna I snopasta. sa
sivkascozelenm l zelenim l1scovima.

Ranunculus
repens (puzavi
iabnjak,
zlatica): Puzav,
s korijenastim
izdancima i
!utim
cvjetov1ma.
Rumex
obtusifolius
(konjski
stavelj): Uspravan i razgranat,
srcastih donjih hstova 12.elernh
cvjetova koji ponekad pocrvene.
Silene vulgaris (pusina): Razgranate
i drvenaste baze, s bijelim
cvjetovima.
Solanum dulcamara (paskvica):
Penjacica ili puzavica. s jarko
grimiz.ntm cvetovima u labavim
nakupinama.
Sonchus arvensis (poljski kostris):
Visok. s jarko iutim cvjetovima.
Taraxacum officinole (maslacak):
Ustovi naglaseno reinjasti, s
karakteristicnim !utim cvjetovima.
Tussilago (arfara (podbelj): Niz.ak,
puz.ava korijen1a i srcastih listova te
fotih cvjecova.
Urtica dioica (kopriva): Vellki
listovl maJi zelent cvjecovl.

23

24

lzrada komposta

Postupanje s drvenim otpadom

strik i od mlade iivice i mekih listova, kao to je ona koja se redovito

obrezuje, ideaJni su za kompostiranje kad se orezuju na komade duiine

Sto je drveni

7.5-10 cm. Medutim, tvrdo drvo koje ostaje od orezivanja grmova i stabala treba

otpad?

narezati na manje komade. Mogu se dodati u ogranicenim kolicinama (i u tankim

slojevima) na kompostnu hrpu, no bolje ih je koristiti u proljee i ljeti kao malc na
cvjetnim gredicama i oko grmova.

ODABIR DROBILICE

Elektri
drob1lice , u 1deolne
:o mole 1.'Tlore.

/no11otw11Q elekiritno.
drobihCG l l..'UIIJ(}m :o
,ku p(jo n.,e ispod.

S1gumost je Tl(ljva.fnija kad se lwru11 drobillca (r1di :o detalje

supromu smmicu, do(ie desno)
PostoJe drobilice - razli itih veli ina i pogona - prkladne za
sve vrtne potrebe. S,aka vrs:a ima s11ojih prednosu I
nedostataka:
Elektrifna: Razlicfih velifua i cijena, a mote rezat dno
deblJine do 4 cm. Obi no su potrebni dugi 11anjski kabeli
zaJedno s vodootpomim utika ima i uti nicama ako se
kabeli spajaju.
Benzn ka: Velik izbor velJ ina i cijena, a mote rezati drvo
debljine 7.5 cm. Vrtna sjeruca na zaklju \'anje (!to
udaljenija od kufe) 11ama je za pohranjivanje gori11a u
za epljenim kantama. e korisute stare plasu ne boce.

Ben.."insko. drobilico mo!e rezo11 debele sto.b(ike.

luada komposta

UNAJMITI ILI KUPITI?

bplalivosL kupnje ili unajmljivanja
drob1lice. ih angaiiranje . erv za
rez.anje. ovisi o m e faktora.
Ako je koliina za rezanJe mala I
neredovita. bolje je una1m1u drobilicu,
no rasp1laJle se prije je li mehanika
1li elektrina. Ujedno pro\'jerite je Li
uldJuen lransport.
Kad ga kupujete, odaberite najvei
5troj ko11 s1 mo!ete priUSti jer e biti
uinkoviuj1 od malenoga i manje e se
zapunjavati. Provjerite mai.e li ga
gdje smjestiti tijekom godine u suho i
prozrano spremiSte.
U nekim podrujima su dostupni
5ervisi 1.a rezanje: to Je idea.no ako
niste potpuno aktivni i imate samo
malu koliinu za rezanje.

(-P_R_I_P_R_E_M_EZ_AR_E_Z_AN_J_E)
Pne nego !to pocnete rezati drvo:
Sve drvo staVlte na edno m1esto. s
glavmm scabljikama prema seb,. Tako
foce l i l l e i brie pun1t1 drobilicu.
Prednost e i odlof.ttl drvo s lijeve strane
drob,hce (okrenuce prema vama). ako
ste de!nak: to olillava punene
uredaa materialom.
Namesote posudu ,h calke za skupljane
1zrezan1h komld1.a 1zravno 12 stroa.
Ako mste posve s1gum1 u koMene
drobilice, neka netko bude uz vas
ukoliko nesto krene naopako 1h
treba naglo 1skljufo1 drob11icu.
Poduzm,ce sve sigumosne mere
(Vldi dolje desno).

ii: t:

JESU LI DROBILICE
BUCNE?
Po svojoj prirodi i poslu koji moraju
oba\iti. drobilice su bune. no neke su
bunije od drugih! Mnogo O\'si o
\'eliini drobilice i o tome je li elektrina
ili benznska.
Benzinske vrsle su bunije od
elektrinih modela. pa iako su
pokretl11v1J1, neprestam rad uredaja
mol.e uznemuill susJede.
Elektrine vrsle su tise kad uredaJ ne
radi. no bunije dok retu.
Vehina I snaga drobilice takoder
utJl?e na nJezmu buno l i mali
uredaj. kad re!c debele grane. mofo
b11i buniJi od velikog koji ret.<? drvo
iste debljine.
Neke elektrine drob1lice su oznacne
kao tihe' 1to je svakako prednost u
;rad5kim vrtovima.

gredica s cv1Jeem , grmov1ma.

Napra\-ile sloj debljme oko 5 cm.
Na!alost, plice razgrnu komadie u
potrazi za liink.ama u vlat.nom tlu i
mogu ih razbacati prcko ruba
travnJaka.

Sigurnost pri/ikom
koristenja drobifice
Kao I kod sve vnne opreme, treba bit!
vr1o oprezan kad se konStl drob,hcu:
Kad konStJte e ektriblu drob1hcu.
provience esu li kabeli za vansku
uporabu I da e u strujni susav
ugraden s1gumosn1 osgurat.

KAKO SE MOGU
KORISTITI KOMADll?
Xarezani komadii mogu se koristili na
n c razliilih naina.
DodaJte male koliine na kompostnu
hrpu. Brzina raspadanJa mo!e se
ubrzati tako da se naJpriJe pomijcSaju
poko enom lravom i uilijevanjem
tekuinom s kopri\om. Ona se
pprema od zgnJeene koprivc koJa
e lavija u posudu s vodom: oi.tavite
2-3 tjedna prije uporabe. Osm toga.
razrijedena mokraa ubrzava proces
komposranja.
Upolrijebite odmah (1 bez
komposllranja) kao mal oko

Narezani komadii mogu se stavlli u

eme \Tee ui smcc I zavezall. Na
kraju e se pretvoriti u komposl ako
se dodaje voda, a vrea probuSi na
vise miesta kako bi mogao ula1.ill
zrak. Razgradn.a obino traJe 6-9
miesec1. ovisno o debljini komaclia.

Ne nos1te ilroku odeu i onu fu> V1si.

naroaco kravate i !alove.
Od komc.dia napravu.e mal oko biljaka
na gredicama s i:vij em i grmovima.
MOGU LI
E KOl\lADiI
PREMITI?
lako se narezam komad11 mogu
sprerruti na uho ntje to, najboije ih
je odmah upolrijebiti (za uporabu
vidi lijevo i gore).

Nos,ce
obuu tako da postoi
manja opasnost da se poskhznete ili
padnece preko droblce.
Nos1te z.a!otne naoale i te
rukaV1ce.
P tate
upute prije konftena
drob1hce I ne 1zlaiJte se opasnosoma.

25

26

l:z:.rada komposta

Smjestanje kompostne hrpe

Kamo trebo
smjestiti
kompostnu
hrpu?

ajbolji poloiaj je udaljen od kue, blizu glavnog izvora biljaka koje treba
kompostirati i gdje e se doveni kompost preteino koristiti. Kompostna

hrpa treba biti izvan pogleda s ukrasnih dijelova vrta. i vase kue, iako neki vrtlari
koji pripremaju kompost vole od njega napraviti pravo obiljeije u vrtu. Laka
pristupnost tijekom cijele godine takoder je vaina, narocito za vrtlare koji imaju
tjelesnih nedostataka.

Nag10 za

Kompostna
hrpa ,za re!etke

RaLrio m.,esto olak.for:a pn.ttup lcompo.nnoj hrp, 1li komposiero;

sca.:e ntDraJU b111 naproi:ljene od si:evremensk1h mater\]0/.a.

prevolene \'TU1og
otpada u kar1tu

Komooster u d1elu
s povrem I na
.unla,ome m estu

Za nagnuto ajesro ;e nu.no posra,111 rampu koJa 0111ogutiue lak

pnsrup kompo tnoj hrp, il1 kompostero.

PRONALAZENJE PRAVOG POLOZAJA

Prije nego to odaberete polotaj za komposlnu hrpu.
nmnslile o sljedeem.
E tetika: Veina \'!'tala ne ieli da se na kompo mu hrpu
gleda direktno 1z kufo i stoga to mJesto treba biti diskretno
1 u .f,;ce 1li ukrasne re etke.
Oobro ocjedito tJo: Kompaktno tlo ne upija lako vlagu i
zato t e otjecali SU\ na voda od jakih ki a ili ako je
komposlna hrpa jako naloplJena vodom tiJekom suha
vremena. Stoga prije sl\'anmja komposme hrpe \.'llama
prekopajte zemlju do dubine od 20-30 cm. To je ujedno
prilika da se poravna mje to. to e olalclati slvaranje
kompostne hrpe nego kad se nalazi na nagnutome mjestu.
Zemlja hez korova: PriJe stvaranja kompostne hrpe
pro\jerite ima li u tlu U'3Jnoga korova (vidi stranice 22-23).
Aleo ga ima. postoji opasnoH da pocne l'3Sti u komposl i
on isti ga tetnim koro\'lma koji se l ko iskorjenjuju.

Blizu povrtajaka: Glavni izvor materijala za komposliranje

bit e povrtnjak ili travnjak. Sloga je polotaj u njihovoj
blizin 1dealan. naroc1to ako e se vei dio kompo tiranog
matenJa!a vrat1t1 na to mJesto UJ en i1t z1m1.
Za lita od jakog vjetra: Kako . e malenJal na kompostnoj
hr p i ne bi is io, najbolje mjesto je zaklonjcno tivicom na
strani oLkuda p e vjetar. To e, naravno. pomoi da se
hr p a w t t i . no ostavite prostor od 1.5-2 m i1.medu fvice i
hrpe jer se koriJenje t1vice neobuzdano iri 1 izvlati vlagu iz
tla.
Blizu Z\'Or.l \'Ode: Tijekom suha vremeno koristi izvor
vode. narotito onaj koji se mote spojiti crijevom.

lz.nda komposu
" ' prtblit.u drvenoj ogradi ili ,-rtnom spremi tu: Najbolje
.' kompo lnu hr p u smJcstiu da oko OJe bude 1.2-1.5 m
slobodnog prostora kako bi se lako punila i praznila.
Pripazite dajedna strana ne bude uz drvcnu ogradu ili
\TlnO 5prcmi le jer e kompost uzrokovati lruljenje drva.
Toplina i une\'O ,jetlo: Topao. sunan polotaj pridonosi
,rzom truljenju na kompo,,tnoj h r p 1 Meduum. ujedno e
uzroko,ati sl!Senje: no to e rr.ote spr1Jel:ill pokri\anjem
:ll'l>I: i redo\-illm zalije,anjem ljeti.
" ' i pod \ tlikog tabla: lzbjega,ajte polotaje ispod \'elikog
.i<topadnog stabla Jer kad pome otpadati nJegovo li e
UJl-,.en. mote on 1suu potpuno razgraden komposl koji se
-.ec korist. Li e sadrii \'elike koliine ugljika i ako se
pomijda s djelomino raspadnutim komposlOm. usporit e
OJlO\'U razgradnJu. Ako nije mogue kompostnu hr pu
<mj6titi negclje drugdje. pokrijte Je uJe cn i redo\-ilo
rabljajte otpalo liAe te ;a koristite za hsni kompo,c,t (\'idi
stranice 10-11 ).

ZakJanjanje za lonom i ii\'i.com: U po\'nnJaku motete

napraviu t1\'0p1 an za.slon v1soktm grah:>m koji e penJe uz
red Stapo\a ili uz mrctu od u>.eta. TronoSci od Stapo\a
takoder mogu sakriti kompostnu h r pu. :>ruga mogunostje
na kraju tramjaka ili ukrnsnog mjesta podii samostojee
za. lone od resetki te posiJa jednogodimje penjaice. kao
Sto Je Lot/1ynu odorottU (mirisna grahorical ili trajnije \'rsle
kao ;to su pa\itina ih Lome-ero spp. tkozja krv). Ako je
n. etka 1zloi.ena i postoji Opa!inost da Je sruSe jaki z1mski
vjetrovi. odaberite Hu111ul1U lupullU 'Aureus' (tutolisni
hmcljl. To je 1.el1asta pcnjatica i stoga nee imati li!e
tijekom \'jetrovita vrcmena.
Cvrste. S\'e\remenske taze: Korisne su tijekom cijele
godine. naroito ujesen i zimi kad se vn oisti i materijal s
kompostne hr pe premjest1 u po\Tl njak sprem.in da se
ukop.i u zernlJu.

PODIZANJE RESETKE Z A ZAKLANJANJE KOMPOSTNE HRPE

Samostojee r etke trebaju &rstu konstrukc1ju sa stupovima dobro utvr!cenima u beton. Dubina rupe ovisi o
v,sini zaslona (vidi dol1e). Na vetrovit1m i izJozenim mestima, 1naroito ako 1e reJetka obrasla vazdazelenim
penat,cama, poveate dubinu rupa I visinu stupova.

1 erupudo
pouebne dubine (vidi od,JC)
plus 15 cm. No dno SUT, ce
llStO kan'ICflJC,

3 Dugim w.'klm ul','!l::ite

porpomu letvu za swp
(mogu bia poueooe d.ye
poporne let'ie). Poncvno
P,OVJerlte 1e li stup okomit

4 oetonam ,'TS!lte su,p na

n
,. za:.,m zidatsJ'.om lfteom
nc::osite povrnu becona od
stupa. Sa<1 se r,ogu IKVrltJU
reklh? za Stt.tfXl','t?

DUBINE RUPA I VI
E STUPOVA
tup 1.2 m iznad tia: p o reban Je stup duftne 1.6 m I
rupa dubine 45 cm.
tup 1.5 01 iw.ad tia: potreban je stup dufine 2.1 m
rupa dubine 60 cm.
tup 1.8 m iznad tia: potreban je stup dufine 2.4 m i
rupa dubine 60 cm.

1 , esup u ropo, P,t,1JC11te

..jfJ(CNOfl. l'.onslltC ZJOOtS.1--U
raz..iJU Zakuca1te pocpomu ICtl'IJ

u zem!JU pod llicom od 45 ,

pnvremcno poaupnce stup

Na padini
l<ad podliece zaslon na
padini. srupovt neka budu
okom1a. etkastt panel!
u ravnini i spu!tene visine

27

28

la

komposta

Kompostne hrpe 1 komposteri

Koji je bolji
nacin?

prirodi biljke o d u m i r u i padaju n a tlo ispod. Stabljike, listovi, cvjetovi i plodovi

t r u n u i n a kraju dospijevaju u zemlju aktivnostima c r v a koji poboljsavaju tlo t e

ostalih korisnih stvorenja- U vrtu ili povrtnjaku t r e b a organizirati taj p r o c e s

razgradnje, a k o m p o s t n a h r p a ili k o m p o s t e r predstavljaju cist i uredan nacin d a se
to obavi. K a o aJtemativa kompostnoj hrpi i k o m p o s t e r u kao mogunosti postoje
jaral< i r u p a (vidi stranicu 29).

(-K_O_MP_o_s_TN_AH_RP_AIL_lK_O_HP_o_s_T_E_R_?--)
lako obavtjau iscu ulogu u vrtu. oni se znatno razlikuju.
Tradicionalna kompostra hrpa. obilno 1.2-1.S !1roka 1 1.8 m
,h vi!e duga. radi se od sloeva otpadnog organskog materijala.
N,e z.atvorena stramcama, ve testo poknvena kako se nezm
sadriaj ne bi isu!10 ill ocvet navtazio. Pokrov akoder pomaze
odriavanju topline u hrp,. nanx,co Z1m1.
Komposteri se raz/ikuju od hrpe po tome !to e organslo
materijal testo u potpurosti okru!en sa SV!h strana. ldealni su
u odriavane urednoso vrta , obtno su napravteni od drva ili
plast1ke. Os,m toga. postoJe i hibndne vrste kod koJfh se
konsti mclavina materi1ala. ukljuaiu blokove od croske.
ho.nu mrefu i drvo (vid, stranice 36-37).
Vec gocove vrste. b,lo od drva
,li plast1ke, posvuda su
dostupne savrtene su za
kori!tenje u venl
kucnih vrtova (vidi
stranice 32-33). Postoji
i komposter na
prevrtan1e (vidi stramcu 33)
u kojemu se kompost scvara
malo br!e.

Tra.d1cional110 kompostna hrpa napra (jena od s!ofel)a

organ.skog materijala

Komposieri omogua11<1JU
uredan natin su:aral\ja komposta

Plasnbt komposten idealni

fU :a mole rmove

UTJECAJ VREHENA
Doba godme i vremenske prilike imaju klju n utjecaj na
brnnu kojom se razgradUJe kompost. KomposuraJu1
organiznu I slvorenJa su mnogo aktivniji liJekom wpla
-remena nego tijekom hladnih perioda. Evo nekoliko nal!ina
za prevladavanje problema prevelike hladnoce ili topline.
U bladnim podnebljima
Kompostne hrpe pokrijte debelim sagom ili crnim
politenom <zadrtava viSe topline nego prozime plastike).
Koristite izolacijslo plaSt na komposteru tijekom zime da b1
kompost ostao topao. Dostupm su ve gotovt pla.ste,ri: druga
Je mogufoosl oblofi ga debelm sagom.
Smj t.aj kompostcra ispod stabla (ali ne vehkog i
listopadnog) daje n to zaStite od mraza i nisloh

temperatura kad je zimi malo oblal!no.

SmJeStanje komposLne hrpe il kompcstera u zaklon od fi\ice pomate kako bi se sprijel!ilo da je hlade hladni VJetro,i.
U toplim podnebljima
Redovito pro"jcravajte da se kompostna hr p a ne bi isuSila:
po potreb1 Je temeljito zalijte \'odom. Zatim je pokriJte kako
biste sprij ili da se matcrijal ponovno 1suS1.
Za materijal u komposteru postoji manja opasnost da se
isuSi ncgo u kompostnoj hr p i.
U toplim podnebljima kompostnijarci i rupc (vidi stranicu
29) tmaJu mnogo prednosll. no osigurate da plJuskovi ki e
ne na tope od,e materijal: zrak je iskljul!en I spriJel!eno
aerobno raspadanje.

Kompostni jarci

IC

l u a d a komposta

rupe

o alternativa za hrpe i kante, organski otpad iz kuhinje i vrta m o i e se

ompostirati u jarcima i rupama. T o je narocito popularan nacin za razgradnju

otpadnog materijala krajem ljeta i ujesen kad obicno ima mnogo organskog otpada
iz povrtnjaka kao i iz ostatka vrta koji treba kompostirati. Ujedno stedi prostor za
kompostnu hrpu ili trosak za kupnju kompostera.

Sto su
kompostni
jarci i rupe?

Ako me moguce ,maa kompoStnu hrpu ih komposter, poku!ate nacrpati

organsk, ocpad u jarak (ocpad se tam0 oscavlja da pobolb zemlju). Taj suscav
raz.gradne otpada narofo je prikladan krajem ljeca ,li uesen. Brzma kojom se
organski matenjal raspada ovisl o pnrodi da; ako je lagano, peskovito I dobro
prozralno, raspadane je brie nego u ilovastom du.
Organslo materiJal oscav11en da se raspada u jarku ob1lno djelomifoo
os,rormJi do dufikom. Stoga bud1te pnpravni dodaa umjecno du!itno gnojivo u
zemlju oekom sledeeg pcxetka l1et2 kad se ,znad arl<a sade made b1l1ke. Visolo
grah. mahune i t1kvice ,de.tino su povre za sadn1u na t2kva mesca.

Ir!opa;te Jarak 38-45 cm dubok 1 rol< u povrt!IJCu (O<J,,qite nsi<J

slo zcmlje)

Nesm:;e se u'.:.opau cra1t11 l:Drc. (vtdi strall/Ce 22,23), ostO'vltl u p k u . Umesu, toga

go IZ,'OOtc , spal,ce ili Sta'... C u ZCt\'tlreOU plastilnu vrcu

Kompostne rupe
T o 1e vanaaa kompostnog aria I
idealna je u male vn:ove ili kad uzgaate
samo nekohko povnmca. Uesen
skopajte rupu duboku 3g....5 cm I
foku 15-60 cm te e 1spunfte
organslom materialom do 15 cm od
poviiine zemlje. Nansn1te otpad I
remel1to p zal1te. Ponovno napumte,
z.aJ11te i nat1sn1te. n m vraate zemlru
U prolrece pod,gn,te tronoiac od
,vud tog m_esca i posad1te
visokl grah da se po njima penje.

r < n t c p o k ocpodom od po.'Ta do

_ _ 1 iSpod ne.
Teme/p to zalite
matenol , poro.na1te go. Doda1 jo!,
matenplc porlCMlO do I S cm od
po.-dne, zaum porlCMlO za; te,
pyavnotc

>'rate s-.v zemlu (osCOVMi pc,,dim<J

foJ za kiOJ) Napnie e mesto rznod
jotko blu u otJ ,.u htxr.r..a. ali kra,,em
prolea l e se slcgnuu , to ukazuje da se
moterial razgrod,o , do ie )OfaJ: sprcmat1
za scdnju

Oruga 1e mogunost 1spunavati jarak u malim fauma (kada kako je dostupan

organslo material). Meduom, UV1Jek pokrice ocpadni materijal zeml1om cako da
se ne razbacue po vrtu 11i da pcxne privlaoa glodavce. Povuoce moakom
poi<nvnu zemlu kad ponovno dodaece organslo ocpad. Zaom ponovno
poknte.

29

30

l z n d a komposta

Brzo kompostiranje
Sto zahtijeva

brzo
kompostiranje?

o je dobar nacin za ubrzavanje raspadanja vrtnog otpada uz omoguivanje

poveane kolicine zraka sto prodire u mjesavinu. Obicno e materijal koji se

pocne skupljati na kompostnoj hrpi u proljee ili pocetkom ljeta biti spreman za
koristenje krajem jeseni (ili sljedeeg proljea ako se pocne krajem ljeta), dok e
ona koja se stvara ujesen imati spreman materijal sljedeega kraja ljeta ili jeseni.
Medutim, brzo kompostiranje to ubrzava.

KAKO

SE MOZE

PODUZETI

BRZO

KOMPOSTIRANJE?

Po toJe dva natma ui ubrzano pot1canJe raspadanJa

organskog otpada iz vrta i kuhinje. Obje te metode koriste
tinjenicu da se otpad od povra raspada brfe ako se s nJm
redo\;to rruj a zrak.
Konstite komposter 1a prevrtanje plastifnu kantu koja se
mote okrenuti (vid1 nasuprol) kako bi u mj a\inu u ao
zrak. Upamtite da je treba redovto okretali.
Potpuno i odjednom ispunite relativno nizak komposter,
umJesto da dodaJele materijal tjekom nekoliko tjedana ili
mjeseci. Vilama prevrile materijal nekoliko puta tjedno.

Vrtnt kompost Je
radtie, tim bo{i<!.

fl4!:Qltl)ell)lt'.

pe

l!O

ga or'.e

(--_z_R_AD_AB_R_Z_OG_AK_O_MP_O_S_T_A------)
To 1e nabolje uanm kraem l1eta 1h na samom pocetku 1eseni kad 1e dosrupno mnogo vnnog ocpada u
komposoranje To je maceri1al od biljaka s l1etnih cvjetnih gredica I Starih zelastih trajnica do poko!ene
o-ave. mek,h ostlitaka iJvice do ocpadnog macen1ala 12 povru,ja.ka.

Slwpitc na Jeno mJeSU> vefJw kdtOnu

ocpoda , ncscc"1ie debele
stobl; t! na e.
Smt te
s..e
djek,.e , dodate :J
gnq I otpadni
matef!JOI od kuruh ljubimoca k.ao to su
zomora , kunr6
>TtllOg

2 PrckcpaJtc komad zcmle (bcz uonogo

korcvo), na niego stavrte donp dio
komposteo od dn.mog oii:-,,ro .bodrau,og
d i . ,.o veb6nc orpnlikc I 2 m , nop,O'Aenog
od lelOVO
se po;ed,nolno slalu, \/!Sine
15-Wcm

M scmqc, M u dobro sm .
S(a\l!te unuva OSll<Nnu jedm,cu do dd>inc
od I :,.20 cm te nousn,te nogoma
ZOtJm teme{ to zdi;te. noroltw uz
rubolle gdc se m&vma noprt)f! d

lz.rada komposta

(--_z_RADAB_R_z_o_G_AKO_M_P_OS_T_A(NA_S_T_A_V_AK)-)

dote s/jede6 red le:aw; , rspunrte

I " Jednm SIO;em tazgrodrq
moicrrola Ponovno na!ISnlce slq I
do.lJte vodu Nastav!te re,;o :1ok ne
n,p,m U? 3.4

S K1:vD b, maceryal oscao vla1an ,

bi se
odr1a\/Olo tophno u hrp,. pokriJte e debcl m
l<omodom saga. Druga JC mogulost /r.Dmod
eme plastike Tr pom,vr uedno pomatu do
/ & hloo hrpu.

6 NoJfnone cMl p a o redno s nite

pokrcN 1 \11amo por.puno preokrCtlJ ce r
prom 1 te sastq .c. Al<tJ se motenJOI
rs!Ai, dodc1 ce vode, a:.:.O ;e premOi<.at,
doda1 ce matcriOlo kcji e up,11 v&:J,
vfoge

1 Y.ad matcripl bucle smed, mMlast... te bez neugor:tna murso. spremol'l JC za uporabu u wcu

SOSl'!fC/ flC Strll.JU bltJ ptepoznalljM

Ma1e bill blago !4)00 r h!odon. o

(--K_O_R_I_S_T_E_N_J_E_K_OM_P_o_s_T_E_R_AN_AOK_R_E_T_A_N_J_E----)
Talcve kompostere 1e najbole koristitl letl kad e
temperatura VISOka i provodlJivtJa za brzo komposorane
nego ?Jmi
Skuprte otpadni matenjal i prelom,te debele sta.bljrke na
anke komade.

Napunite komposter (nabolje u jednom punenU) do

dV1je treine otpadom od povra iz klllinje i vrta. Ako je
moguce. dodate konski gnoj ili ,zmet od kutn,h lubrmaca
brl101eda, kao !to su zarnorci ili kun,c,.
Ako 1e materiJal suh, dodate vode, zaum utvrsote
poklopac.
Okrerte komposter svakodnevno kako brste omoguilr da
se zrak m, s otpadnm macenalorr. Neke kompostere
1e telko okrenutl, narolito ako se ne okreu nekoliko
dana I kompost se slegne na dnu. Medutrm, vaino fe
redovito okrecanje.
Svaki tedan prov1ente e li materijal vlafan.
Nakon otpnlrke teori qedna V1dite e I kompost sprernan
za uporabu Va!no e ne vodrti se prema vremenu. ve
prema prirod, kompost:a u komposceru.

M o i e li se koristni kuni otpad kao i

vrtni otpad?

Komposm na ok.retanie ,oeafa ,e za male vrt<M gd nema

no
prosrora za trad,c,ona.nu komposrnu hrpu

Moi.ece korisotl sav otpad od povr:a iz kuhlnje, pnm ence

kore ili ostatke hrane. Medutim, vee koliline preostale
kuhane hrane, narot,ce one s mesom i nbom, nabole e
StaVIU na tradrcronalnu kompostnu hrpu.

3I

32

lz.rada komposta

Kupovni komposteri
Je li kupovni
komposter
nuian?

o i e t e sami napraviti komposter (vidi stranice 34-35) ili ak biti doista

stedljivi i upotrijebiti odbacene materijale {vidi stranice 36-37). Z a one s

manje vremena postoje kupovni komposteri razlicitih velicina i oblika, a neki

podsjeaju na e.abar za vodu. Veina plasticnih vrsta je staticna nakon sto se
namjesti, dok se ostale mogu okretati {vidi dolje i stranicu 31 ). Ostali kupovni
komposteri su napravljeni od drva i moraju se sloiiti od nabavljenih komada.
Plastika 1ma slab1Ja 1zolac1j_ka svoJ lva od drva. To Je
narocilo vaino za male kompostere jcr niskc z1mske
lemperature olcfavaju bn:o raspadanjc. Medulim. za ncke
od nJih dostupni su t2olac1ski pl levi.
Plasti ni kompostcri lalcle se pomiu nego dr\'eni
komposlen kad su prazn1 1nakon dov elka S\,akog ciklusa
komposliranja.
Dostupni su i odgovarajui poklopci kako do komposta ne
bi doprlo prcvi c kSnice 1prc e ga namocila te smzila
lemperalUru komposta.
Poslojc u razlifim \cli inama prikladnima k ako za mate
tako i za \'elikc vnove (vdi nasuprot).
Neki plasum komposten se mogu okretali lo omoguuje
da se zrak mij
s komposlom le smanjuje \'lijeme
komposliranja.
Plastika na k:raju postaje lomJjiva i lako mo!e puknuti
tijekom niskih zimskih temperatura.
J E LI B O J A V A Z N A t

Plastibn komposteri mogu se br..o i laico posta111ti bli..--u lZVOro

organskog 1!141e11J<U4.

KOJA JE VELICINA
POTREBNAt
Kup1le plasll m komoster prikladan obumu matenala koji
nastaje u va em vrtu i kuhinji u periodu od est mesec1.
lmajte na umu da e vam u kona nici trebati tri kompostcra
t.ako da ciklus punjenja, raspadanja i pratnjenja idc
sislemau no. Postoje komposteri ve od 220 1pa S\e do 330
litara 11dealm su za vemu kunih vrtova; 1.a vee po\'l'Sine
dostupru su oni od 750 lit.ara. $to je kompostcr vei, to manje
ulj u niskc lemperaturc z1mi. Oni maleni se bn;o hlade i
najbolje ih e obloiiti zimskim plaStem.
J E LI P L A S T I C N I
BOLJI OD DRVENOGt
Plast.ifoi komposter izgleda uredno i izvana se mote
odrlavati 1st1m dok se p1.ni kuhinjskim i vrtnim organskim
otpadom. Os1m toga. kad se prazm, unulraSnJost se mote
temeljilo isprati \'odom 1z crieva.

Cma e nabola boja zato to pomate da komposl wru ostane

topao. Osim toga, crni kompostcr je mane uocljiv od sivog i
dobro se uklapa u vrt.
DRVENI

KOMPOSTERI

Drvo 1ma pnrodan 1zgled !to poma.te da se slop1 s ostatkom

vrta. Drvo se obil:no tretira titnim
sredstvima koja nisu
tetna za biljkc i kukce, te je, zajedno s izolacijskim
svostvima, 1dealan za drzan.Je komposta. Pomine drvene
daskc s predne slrane omoguavaju tako pun,enje I
prainene. Provjcnte poslOJI li poklopac, lako ne tragil:no
ako ga nema budu6 da umesto nega mofele upotrijebill
komad debelog, slarog saga ili debeli, l:vrsli, cmi najlon.
Neki drvcni komposteri su modularni: da bi se osigurao
konlmuilet kompostirana. posloje tn odvoJcna modula Jedan ko1 se puni. drugi pun vrtnog I k:uhinjskog organskog
materiala koji se raspada i trei s gotovim kompostom
spremnim za uporabu.
ODREDIVANJE

PRAVE VISINE

Uob1aena visma kompostera l2flosi 1.2 m, no za mnoge lude

to mofe biti previsoko za punjenje i pratnjcnje. Ako je lo
sluaj, mozete od nekoliko blokova napraviti povi!enu stubu i
stavti e uz ba1.u kompostera. To f e ola ati punjenje i
prat.nenje. Radi s1gumosll neka plaonna bude iroka i
la.

lzrada komposta

33

(....._
. _ _ e_R_z_1_v_o_o_1__
c__
ZA
P_R_o_c_J_E_N_J_1_v_A_N_J_E_P_L_A_s_T_1_c_N_o_G_A_K_
_o_
_M
__P_o

_)s_T_E_RA
Velilma u skladu s v.1m vnom (vidi
stranicu 32).
Otvorene baze da stoji direkmo na
zemlji. To omoguuje da organizmi
i srvorenja iz zemlje ulaze u
kompostnu hrpu te da zapolnu i
sudeluu u procesu raspadanja.
Velil<i otvor na vrhu koji omoguuje
lako punjenje i praznjene (neke
imau i zaklopac uz dno za lakse
pra!nene).
U&rteni poklopac.
Gdje je to mogue, izraden od
reciklirane plastike. Provence kod
pro1zvodaai prije kupnje.
Budui da je komposter na
okrecanje potpuno izloien
vremensklm uvjetlma. naroc1to mu
pogoduje toplinski pla.

Slgumosn, pol<!opac e va1an dio plasolnc)Ra

komposteta.

Kruble (/Zbocene ih udJblpe) brazde na

komposteru prta1u do:fatnu krucost..

Zaklopac na dnu omogu= lakD

raspadnur:ng mcnetljala.

Pfasua11 komposr.en rokog dna naroow su

pnklodn, za :,eVCMta podruta

Veltka vra a
su Yr1o 'laZTlO na ..el1ktm
kompastenmo

PRENAl\tJENA K A N T E
Z A Sl\1EE
Stara, velika. plaslil!na k:anla za
smee mote se prenamijenili da
postane komposler lako da se
1tb i nekoliko rupa na dnu I
utim se izre!e pilom (malo
unulra od ruba tako da se zadrti
krutost kante). Osim toga,
izb ite sa strane 6-8 rupa, l!irine
IS..25 mm kako bi mogao uJaziti
zrak. Zadrfe poklopac.

Komposter na okretanje
To je varijadja stadbioga kompostera. Plastlbia balva. oblbio
obujma 200 l. postavfja se na metalni okvir kojl omoguue njezno
okretanje. Okretanem plasdlnoga kompostera viJe od 2-3 puta
cjedno, kompost se razdvaja Jzrak koji ulazl mlje!a se s njim. To
omoguue bno postizanje visoke cemperarure ce omoguue da
se pok na trava, koja leste tvori sloj nepropusan za zrak. brzo
raspadne uz vi!e los1ka. Tijekom leca. kad je vrijeme
copio, preces raspadanja moie se dovriid za letri
tjedna; za hladna vremena to e mnogo duie trajati
(vidi srranicu 31 ).

34

lzrada komposta

Komposteri kune izrade

Koje su
stolarske
vjestine
potrebne?

koliko ste u stanju koristiti pilu i z.akucati cavlima ili spojiti vijcima komade
daske, moiete sami napraviti komposter. Oaske moraju biti tocno iz.rez.ane

na odredenu velicinu i ravnih krajeva kako biste ih lako sloiili. Da biste olaksali
sastavljanje, dobro ocjedita z.emlja ispod kompostera mora biti poravnata u svim
smjerovima. Uvijek treba koristiti gaJvanizirane cavle ili nehrdajue vijke z.a spajanje
dasaka.

ODREDIVANJE PRAVE VELICINE

:\Mljenja e razlikuju o pra,oj velit1ni kompostera koja
omogutuje brzo i utmkovito raspadanje vrtnog i kuhinj. kog
otpada. Smatra se da je optimalna velitina kvadratnog oblika
1.8 m 1 1.5 m ,isine. Medutim. za vemu malih ,no,a to je
daleko preveliko: UJedno je i prev1i.ok i mnogim ,rtlarima
tetak za pun1enje. lsto tako u njega mofe stali v1Sc materijala
za komposliranJC ncgo !ito ga mote naslati u maJom vrtu
unutar otprilike Se l mje,,ec1.
Pnhvatlj1va veltma - koja e pokazala utinko\,tom1zno1 1.2 m !irine, dutine i visine; ,il i n a . e moze poveati do
1.5 m ako . e to i.ch. To Je idealno ako rad1te 1rodt1elni sanduk
(vidi de:;nol. Ako radite samo jednodijelni sanduk. veli(:ina se
mote neznatno poveali.

Kompostni sonduc, kune i.:rodejednako 1ufunkcionalnt koo t oni

1..-upotm I mogu se noprot:,t. od reciklironih ma!enJO.lO.

Ekonomican oblik

lzrada trod11elnog sanduka efom1a 1e od tzrade tri razdvoena

kompostna spremmka er se mote uitedetJ na drven<>J gradi
ko1a 1e potrebna z.a dv,1e strane. U,edno e i a e konstrukae
nego ednod,elm.

ZA

TO TRI

OUKA?

Alto se napravi trodijelni sanduk. prvi ,anduk se puni

S\je!im , Tt mm i kuhinjslam otpadom. drugi je ve
napunen i materijal u njcmu se r-..spada, a trei je pun
plodnoga kompo ta spremnoga za uporabu u vnu. Kad se
isprazni, tre6 po taJe prvi i tako daijc.

Odabir pravog drva

Ekolo!ki na1pnhvadtv1e drvo z.a uporabu je recikhrano drvo.
Poedtni dobavljafl nude vec kon!tenJ gradu.
Drvo creorano pod v,sokim dakom wtitnlm sredstVrma
omogucue du:tu moguu tranost. no morate proveno e h
odlJrvo
z.a b1lke i nece one6stlo l<ompost toks1011m
kem1kah1ama.

Voloc1ie meio111e ple ,h ::icono mre!o i metaln, s1upov1 1okoder se

mogu upocrijebiu :o t.mJdufankdo110!11og prostcro za komposurorve.

luada komposu

(- -T_R O D_IJ E_L N_l K_O M P_o s_T N _s A_N D U_K )

To e naju mkovitiji oblik od drva koji
se mo.e odabrati kad se i:uaduje
kompostni spremnik. Postavite ga na
dobro oqedito i ravno do.

Svaki odjelja je 1rok 1 2 m i

dubok 1 2 m

Ost,Mte 5 cm prostora
izmedu dasaka

Svaka daska Je roka

10-15 cm I debela 2.5 cm

lzrada ureza za
prednje daske

Potporni stupovi su
letvrtast1 i dimenz11a
7 5-10 cm

Predn1e daske IJize u

urez1ma s obje strane
sanduka i
omogutavaiu lal.;
pristup kompostu kad
se potpuno razgradi

Konst1te ! e t v r t a s t e - + -
drvene komade vetiline
2. 5 cm za 1zradu ureza
u koJe e se umetnuti
predne daske

( -E_D N_O D _E L_N l K_O M P_o s_T N _s A_N D_U K )

Jednod1jelnl
kompostni sanduci
obi o su neznamo
vei od odjeljaka u
trodelnom
sanduku (vidi gore).

Napravtte ureze koji

omoguavaju ukfan1ane
prednj,h dasaka kad se
sanduk prazni

Sanduk b1 trebao b,u

rok 1.2 m, dubok
1.2-1.Smivisok
12-1.Sm
Ostavite 5 cm prostora
izmedu dasaka

35

36

lzrada komposta

Besplatni komposteri

,1

Je ti l a k o
reciklirati?

mprovizirani' komposter je ekoloski prihvatljiv i izuzetno zadovoljavajui nacin

izrade kompostera. Nekoristenje primarnih materijala stedi novac i pomaie

ouvanju planetarnih resursa. dok e stvaranje necega ni iz ega prosiriti vasu

mastu i ukljuciti vas u terapijsku zabavu koristenja nekih osnovnih uradi sam
vjestina. Mogu se napraviti brojne razliite konstrukcije, modificirane ili
prilagodene, a moiete koristiti mnoge odbacene vrtne materijale.

c-

-P_R_I_M JE_R I_I_M_P R_O_V_I_Z_I_RA _N_I_H K_O M_P_O S_T_E_RA

--)
Automobilske gume

Osvrmte se po svom Vrtl.l ili

povrm1aku i postoje mogunostl da
w n o pronadete odbace1e materale
ko, cekaju da budu upocn1ebleni. 111
preite do centra u reokhran1e i
vid1te h o se tamo nud1. Ovd1e posco1e
mnoge ,deje za 1zradu besplacnoga
komposcnog spremnika. zaiedno s
b1l1eJkarna o njihovim prednosc,ma i
nedostac,ma.

Sto uciniti: Postav1ce gume na do.

napumte kompostom I poscupno
dodace ednu po jednu gumu. do
pee: pocreban poklopac.
Prednosti: Stare gume lako su
dostupne.
Nedostaci: Z-ak ceJko dop,re do
komposta koi se raspada: ne
1zgledaju lijepo i najbolje ih je
konstit1 u povrm1aku: pocreban
poklopac.

Plasticni spremnik za vodu

S t o uciniti: Bu!ilicom i p,lom
,zreilte ocprilike jednu crenu baze:
1zbu!1te vent1laci1ske rupe na bocmm
scranama 1 postavite na do.
Prednosti: Lako se pnprema za
uporabu.
Nedost.aci: Kompost creba redovito
prevrtaa kako bi zrak sazao do
sred,ne spremnika; creba b,a
pokJopljen: na1bolji za koritt:en1e u
povrtJlJakU.

Kosnica izvan uporabe

Sto uciniti: Bac1te dno i ucvrst1te
strane u zeml1u: zadrfae poklopac i.
po mogucnosti. dodate na niega
QJ1(e.
Prednosti: B r u i laka konscrukcija;
1zgleda neformalno u seoskom vrru.
Nedostaci: Drvo na krau ,scrune.
no mofe se crearati sredscvom za
w t i c u ko1e ne !tea biljkama I
kukcima.

Drvena paleta
Sto uciniti: Rastavite paletu pa
cavl1ma 111vi1cima spo11te rubove i
napravite cetverostram kavez.
Prednosti: Jefuno i palece se lako
mogu nabavia; kompost je dobro
prozracan.
Nedostaci: Scran,ce creba dodatno
ua
kako se ne b1 razdvo1ile:
hladno aekom zime (izolirace
slamom): pocreban poklopac.

lzrada kompost:a

PRIMJERI IMPROVIZIRANIH KOMPOSTERA (NASTAVAK)

Kosara od pletera

Okrugli iicani komposter

Sto uciniti: Ucvrstite ogradni pleter

0.9-1.2 m V1sok i obliku1te
cetverokut 1.5-1.8 m. U kutovima
korist1te e
potpome kolce.
Prednosti: Brzo se slaie:
trad,c,onalan rustiQ/11zgled.
omoguava da zrak dop,re do
komposta.
Nedostaci: N11e krut: cesto
kratkotnjan; potreban poklopac.

Betonsl<i blol<ovi

Sto uciniti: Sloi.Jte betonske

blokove do V1s1ne od 0.9-1.2 m i
napraV1ce obhk zacvoren s m strane
te podjednake duilne i Jirine.
Prednosti: Dril kompost vtazn,m I
cophm z1m1; brzo se mote rastavia.
Nedostaci: Potrebna pom,cna
prednja strana i pokrov.

Sto uciniti: Konsoce komad

galvan1Z1rane h plasokom obloi.ene
ZJQ/le mreie deblj1ne 16. oko 90 cm
!1rok za izradu kompostera
prom1era O. 9-1.2 m. Spo11ce i
lKVT'Stlte kraeve mre:t.e. uspraV1te i
upocn1eb,ce 1ake kolce da 1e drie na
mJestu
Prednosti: Jefona i brza izrada; zrak
moze dopriJeti do komposta.
Nedostaci: Hladan oekom zime
(rzohra1ce slamom); komposc se lako
1suiue; potreban pokrov.

Sag

Staro ogradno kolje

Sto uciniti: Savite ogradno kole ,

napraV1te zatvoren obhk oko 90 cm
,rok , 1.2 m dug; ucvrsoce 1ak
potpomi stup u svaki kut.
Prednosti: Jefona i brza 1zrada od
scare ograde; zrak mofe dopn1ea do
komposc:a.
Nedostaci: Hladan tijekom zime
(izolirajte slamom): potreban
pokrov

Sto uciniti: lzreilte komad saga na

trake !1rine 75-90 cm i dovol1no
duge da napraV1te <rug prom1era
90 cm: ucvrst1te na 4-5 cvrsah
kolaca.
Prednosti: Jefona , brza lzrada.
Nedostaci: Kratkotrajno rjelen1e.
kompost osta1e hladan :ztmi;
potreban pokrov.

Cetvrtasti iicani komposter

Sto uciniti: Korisote komad

gaJvan1ZJrane ili plasc,kom obloiene
ZIQlle mreie debline 16. oko 90 cm
1rok za izradu kompostera
promjera 0.9-1.2 m ih cetvrtasti
komposter promjera oko 90 cm i
duiine 1.2 m. U kutowna konstite
ake kolce.
Prednosti: Jeftina i brza 1zrada; zrak
mofe dopn1eti do komposta.
Nedostaci: Hladan tijekom zime
(tzol1ra,ce slamom); kompost se lako
isusu,e; potreban pokrov; n,e tako
cvrn i krut kao okrugh.

Hibridni l<omposteri

Za izradu kompostera cesto se

konste razlifai materijal1; mogu
ukljuc,vati scaru ucanu mreiu. drvene
stupove. daske , slamu.

37

38

lzrada komposta

Stvaranje kompostne hrpe

oticanje raspadanja vrtnog i kuhinjskog otpada u kompostnoj hrpi je

Kako bi
trebalo
poceti?

tradicionalna metoda, dok u novije vrijeme populame postaju zatvoreni

plasticni komposteri (vidi stranice 28 i 41 ), narocito medu vrtlarima s malim

vrtovima. Ako imate veliki vrt s mnogo prostora te mnogo materijala za
kompostiranje, hrpa je najbolje rjeenje. Ovdje je opisan postupak stvaranja i
punjenja kompostne hrpe.

z_A_P O_C_I_N_J_A_N_J_E K_O M_P_O ST N_E H_R_P_E

------)

Odab,ranfe mjesca u v.!Ju kompostnu hrpu opisano je na stranlcama 26-27.

Ovd1e su koralc-po-korak saveti u nvaran1e hrpe.

I Odaberice Jr..omad gdog tlo. no1bole ravnogo. , oznolite

/XM!inu o':o 1.5-1.8 m !.rck.u 1 1.82. 4 m dugu To .,e molo Vire
od po,.rline kojo t e kcsni;e bitl po:rebno zo i<Ompostllll tvpv

l Voma 1stop<1ce zcmfJu c1o dubme ckD 25 cm. Tat<O tete

razrah! :.i nabi.JCflO ua, omogu6ti ulazak o,gan,zama , stvc>renp ,z
zemf;e u 1-.omposL To ucdno omogu-,c O'.JCCOtlJC h'IICe.

4 r.., mog.i61ost StO\llte 1 O- f 5 cm cJebco skJJ slame na do.

?ograJ01te fXMim: , iae:om oznobce {XM!inu ot.c

1 2-f .5 m !!ro/cu 1 ok.o f .8 m dugu: mate b.u nezna:nodula ako
ma..e \-el.ku ':oiil(llU vrtnOg , kJJhuljsoJJg oqx,da z c <.OmpOStJra.

-en co za,ite r.aj slOJ, zaum ravnom.,oemo doaajce vrJ11 I

whtryski o:pod u slapJ deblpne 10-15 cm.

luada komposta

ZAPOCINJANJE KOMPOSTNE HRPE (NASTAVAK)

S Z a dctatC o wtn,m , lwhinJSKlm matenj0/1ma kDji se mogu, r.e

mogu komposurau vid, srrallce 14-25 Tamo gdJe se doda_ie
preostala 11hana hrano (, osobi:o p-ecezno mesna, r,blp). sUMte
prema sredtni hrpe.

6 Prom1Jcla.1tc sas kc ,. kod slo, bu<Je ckMSetl. ccmc/11to za 1te,

ucabaJte. Zaum razascnte 2 5 cm debeo sloj vrtne zemlJe preka
bil1nog ar.poda A o ie zemlja kisela. pospitc e mljcvcn,m
vapnencem (vrd, dolje).

1 Dodatc s/je<fc I0-15 cm debco sloj vrtnog , kuhll]S!:og

o.poda Tcmelj,c.o zahtc, ut.aba1te, fXJOCM10 razascnte 2.5 cm
debco slOJ zemgc po /)(IITTim. Pone.no pospite vapnom, po
potrcbt.

8 Kod hrpo budc V1SO.o oko 1.2 m, emelpzo za. tc flOJg<JITIJt slOJ,
doda1te 2.5 cm debco SIOJ zem e Pokryce kDmpo5uiu hrpu
kamadom na)ona (na1bol1e cmoga) da zadrzc-'O t,pl,nu

re

ODRZAVANJE
Redovilo pro,ojeravajte Je h kompost vlafan (vidi stranice
12-13): mote bili potrebno skinuti pokrov i temeljito zaliti
materijal.
:-.lakon otprilike 6 lJedana Cako Je komposlna hrpa dovrsena
ljeu ). ,.lama prevmite hrpu. Ako je dovrSena zimi. os ta vite
je tako oko 10 tjedana.
:-.lakon prevrtanja hrpe i poravnavanja vrha, dodajte jo
zemlje na povrsinu i zamijenite pokrov.
Vrijeme potrebno da se materijal rai;padne i bude spreman
za uporabu varira od !jeta do zime: u\'ijek provjerite
odgovara li kompost opisu kako bi trebao izgledati kad
bude spreman za uporabu (vidi stranicc 12-13).
Koliko mljevenog vapnenca?
o je zemlja kisela. razastrite 136 g na m' mljevenog
,apnenca preko s,akog sloja zeml;e.
Koliko amonijeva sulfata?
A)co Je potreban amonijev sulfat (zato lo nije dostupan gnoj).
pospite ga po povrsini olpadnog materijala 15-30 g na m'.
lledutim. umjesto da rnjerite tako mate koli ine. samo !agano
pospite po povrsini.

Za to dodati sloj \Tlne zcmlje?

Vrtna zemlja sadrzi bakterije koje se brzo mnoze 1pomatu u
razgradnji materijala. Koristite sipku zcmiju s gornjih
10-15 cm. a ne donji sloj. koji sadrii \'i e bakterija.
Treba ti dodati i gnoja?
A.leo je mogue, umijeSajte staj ki gnoJ 1li izmet i slelju kunih
ljubimaca kao to su kunii i 2amorc1. Ako nije dostupan gnoj.
!agano pospte dlcl1nim gnojivom amonijeva sulfata po
otpadnome materijalu i prije dodavanja sloja zcmlje. N e
mije ajte zajedno amonijev sulfat i mljeveni vapnenac: uvijek
dodajte mljeveni ,apnenac (po potreb1J na povrSinu sloja
zemlje.

Ostali naini kompostiranja otpadnog

materijala
U komposteru (V1di stramce 40-'1 l)
Brzo kompostiranje u komposteru na okreta11je ili
kompostnom sanduku niskog okvira (V1di stranice 30-31)
Komposmi fard i rupe (vidi stramcu 29)

39

40

lzrada komposta

I Koristenje kompostera
Je li lako
puniti
komposter?

udui da mnoga domainstva ne stvaraju velike kolicine materijaJa koji se

m o i e kompostirati, komposter (narocito zatvoreni plastini) mnogo je

praktiniji nego kompostna hrpa (vidi stranice 38-39). Koristenje kompostera je

vrio jednostavno. Ako i kad je dostupan organski otpadni materijaJ iz kuhinje i vrta,
samo ga stavite u komposter. Alternativa za manja kuanstva je imati glististe
(vidi stranice 48-53).
CESTO POSTAVLJANA PITANJA

Vrsl4 kompostera

Posloje dvije glavne vrste.

Prvaje slil:na kompostnoj hrp1 (vidi stranice 38-39). Medutim. umjeslo da se sagradi
mretom. opckama ili
hez oomih ograda, obil:no se ogrndi drvom, ti om
blokovima. lzbor takvih komposlera iluslriran je na stranicama 32-37 i ukljul:uje
kupovne. kutne izrade i one izradene od recikliranih materijala. Takvu vrstu
kompostera najbolje je puniti na isti nal:in koji se preporul:uJe za kompostne hrpc
(vidi stranice 38-39).
Oruga vrsta je polpuno zalvorena, obil:no napravljena od plastil:nog malerijala i s
poklopcem; izbor lakvih kompostera prikazan je na stranicama 32-33. Ova vrsta
kompostera idealna je za kutanstva koja ljedno imaJu \'?"lo ogranil:ene kolil:ine
materijala za komposliranje (punjenje ove vrsle kompostera opisano je na sljedetoj
stranici).

Treba li pok1opac stalno dr..at1. M

k.omposteru?

Da. zato to komposl odtlava ,Latnim i spr ava da materijal privlal:i glodavce.
narol:ito ako se dodaju ostaci kuhanih mesnih i ribljih Jela. Poklopac ujedno sprel:ava
da muhe postanu problem ljeti.

Mote li se upotrijebitt odbaena

konl4 za smee?

Da_ Lokalne vlasli sve v e opskrbljuju slanovnike 'p o kretnim kantama' za skupljan;e
malerijala za recikliranje i deponij pa plastil:ne kante za smee postaju nepotrebne.
Vidi stranicu 33 za njezino pretvaranje.

Mote li se upotrl.jebiti odbaena

metalna kanl4 za smee?

Da, samo izre!ite dno i stavte kan tu na njesto_ Medutim. buduti da je kan ta
napravljena od met.ala, kompost t e se brzo grijati ljeti i mote btti p o lrebno redovilo
zalijevanje. Medutim, zimi t e kompost biti hladniji nego u plastil:noj kanti. Taj
problem se mote rije ili prekrivanjem kame komadom saga.

Kako sprijeiti da vjeIr ne otptde

poklopac?

Jak vjet.ar - kao i znatiteljne vjeverice - mogu pomaknuti poklopac- Ako se to dogodi,
zavetite opeku na jedan kraj kratkoga komada uteta. a drugi zavctile za ru ku
poklopca. Ako nema rul:ke, pailjho izbu ite rupu promjera 6 mm na vrhu poklopca.
provucite kroz nju jedan kraj uteta i zavetite l:vor. Opeka t e visJeli sa strane kante i
osiguravau da poklopac bude poklopljen.

Jesu li tm11aJca na dnu plastibwga

k.ompostera. nu.ma?

To nije nutno. iako ako je sav sadri.aj kante potpuno raspadnut i spreman za
uporabu, to mote biti prednost. Medulim. ako niste sigum.i za sadrfaj - a na to utjel:e
doba godine, velil:ina kompos1era i redovilosl njegova punjenja materijalom - lalcle je
podii cijeli komposter, izvaditi po1puno razgraden kompost i stavili preoslali
materijal ponovno u kantu.

Ova primJera kompostera s vratakima na dnu prikazana su na stranici 33.

lzrada komposta

41

POSTAVLJANJE I PUNJENJE Z A T V O R E N O G A PLASTICNOGA KOMPOSTERA

7
Nakon otpnlt e t mesec1 (du.e
ako e m53vina zapateta z,mi),
paiJ1vo pod,gmte komposter da se
poavi kompost lzvadite material s
dna ko1 e razgraden , spreman za
uporabu (vid1 stran,ce 12-13)
Korak

Korak 6

Matenal se moze ostaV1ti bez prevnana

A o let1 kompost 1zgleda suh, mJ53\lnt
dodate vode I temel1to e natop,te z,m,
oko kompostera moiete stavilJ ,zolac,s
pla t da b1 kompost ostao topao

Koralc 5

Novine I upotnjeblene
kuh,nske pap1rnate rutmle
moete dodati, ali ne prev
Ne prelaz1te jednake d1elove
mt53\tne pap1ra I b1lnog
otpada , papir uvijek naprije
,sparate na komad1e
umesto da slazete debeo i
gust slo.

Koralc 8

Stav,te komposter
ponovno na mesto ,
vraute u nega matertJol
ko, nije raspadnut.
Zatim nastavite dodavau
kuhinskt I vrtni otpad na
ist, nan kao I pne

Korak I

Vilama pre<opate komad

zemlje I razrahl1te
povrSinu ka o b1
orgamzm1 1stvorena ,z
zemlje ulaz11i u komposter
kad ga namest,te. To e
uedno omogutl
otecane obilne ktSnta!.

l! iliil i ;i L_ -Korolc4

Korak 2
Plastilni komposter imat e otvoreno dno.
Postav te ga dire<tno na zemlu, osigurate
da stoi ooto, ravno, uspravno. Ako se
izoblit,, po opac nee lako pnstaatJ.

Matenalt ko1 se ne mogu

dodati u komposter
naveden1 su na stran,cama
14-23. Ne rad1te debele
sloeve edne vrste (kao to e
poko a trava) , uvie
nas1eda1e debele stablrke
i(ako ti se brzo razgradile.

Korak 3

Po mogunost dodate 7 .5 1O cm debeo sloj

slame ili siena na dno ZatJm ubacite u
komposter kuhinjskt I vrtm organs 1 01pad kad
bude dostupan Po1<u te odda\atJ povrSinu
mater,ala poravnatom.

42

lzrada komposta

Rjesavanje problema

IC

o sto ste ve shvatili, na raspadanje organskog otpada u kompostnoj hrpi ili

omposteru utjece vise cimbenika, ukljucujui prirodu stavljenog materijala,

lma li mnogo
problema?

vremenske prilike, doba godine i njihova velicina, a ponekad se moie pojaviti

nekoliko problema. Oni ukljucuju to da kompostna hrpa m o i e esta.ti neaktivna,
ispustati previse neugodnih mirisa i privlaciti glodavce. Svi ti problemi mogu se
rijesiti i ovdje su upute za njihovo ispravljanje.

Obt

se kompostlt(! krpe i konpostm lako odrfocaju, no ponekad se pojave problemi.

S i kustvom le brzo uot1 probleme kad e pojave i biti u

stan,u rije 1ti ih. Proces raspadanja i ut.jecaj timbenika
okolisa razj nJem su na stramcama 12-13. Ovdje Je navedeno
nekoliko problema koji se mogu poJavih, W.Jedno s nat1mma
kako ih ispraviti.

KOMPOSTNA HRPA IZGLEDA

NEAKTIVNA
To mote biti posljedica neko'.iko timbenika, ukljutuju(:i to da
je kompost pre uh ili premokar ili postoji neodgo,araju(:a
ramoteta matenjala (vidi stramce 14-19 za prikladne
sastojke. stranice 38-39 za s1,aranje kompostne hrpe i
slranice 40-41 za odrtavanJe kompostera). Ovdje je navedeno
nekoliko uzroka ruto kompost mote bili nealctivan.

Kompo t je zavrSio ra padattje: U toj fazi (:e bit smed

mrvitasl. s ncprepoznatijivim poJedinatnim stabljikama.
listo, 1ma I o 1ahm malenJalom prethodno dodanim na hrpu
ili u kompo:,ter. Nece b111 neugodnih mirisa I matenJal
mote bili ili hladan ili nematno topao. Takav je spreman za
koriStenje u vrtu.
Nedovoljno dusika: Nedo tatak materiJala bogatog
duSikom u hrp1 smallJll (:e ili k zaustav1ll raspadanJe.
Stoga biste trebali umijclati :faolinjski gnoj i ostatke
poko ene trave loboje u lankim sloje-.'ima). Osim toga.
dodaJte slamu natopljenu mokratom doma6h ljub1maca
kao sto su kuni(:i i zamorci. Peradski gnoj je takoder bogat
dusikom i 1dealan za ak11,1ranJe' hr : e: mora biu dobro
razastrt i u tanki.m slojc";ma.

lzrada komposta

sirenje vode na donje slojeve. Trenumo rjelienje je prevrtanje

hrpe vilama i razbijanje nagomilanih slojcva. Stoga dodajte
samo tanke slojeve lih materijala.

DOBIVENOGA KOMPOSTA JE MANJE

OD OCEKIVANOGA
To Je nonnalno budui da se kompostna hrpa smanjuje za
vise od 60 posto uekom raspadanja.

POSTOJI lAK, NEUGODAN MIRIS

SLICAN AMONIJAKU

PrtmanJe komposcne hrpe 11ilama omoguava ula::ak zraka u

11.1darinu te poticaaje brieg raspadaaja.
edovoljno kisika: Zrak je nw.an za fivol
mikroorganizama u komposlnoj h r p i i bez kisika ona
inje smrdjeli. Prevm1le hrpu vilama da omogucfe
ulazak zraka i stavile materiJal za raspadaaje u tankim
sloje\'ima. narocilo pokosenu lravu koja postaje kompakma
kad se smoci.
Xedo\'oljno vlage: Vlaga Je numa za fivot
mikroorgamzama. Osim vizualnog pregledavanja komposta.
provjeravanje ima li dovoljno vlage ukljufoje malo
prokopati kompostnu hr p u da bi se provjerilo je li vlafoa i
esu li aktivna mnoga
Sl\'Orenja u kompostu. Jos
edna provJera je iscijedit1
komposta; ako se
ISCjedi nekoliko kapi
\iage. sadrlaj vlage je
kako lreba. Po potreb1
Iscijedi! aku komposto. da
leme!Jilo zalijte materijal.
Hladnoa:
provjeri! sadriaj vlage.
!ikroorganizmima Slele
niske lemperature. Niske zimske lemparature su problem,
narocito ako je kompostna hrpa ili komposter pun
materijala koji teka da zapocr.e proces raspadanja.
Prevmite \'lama hrpu i dodaj:e materijal bogat duSikom
\\idi nasuprol). zalijte materijal i pokrijle. Za Jako hladnih
zuna raspadanje ne mora poteu sve do proljefa kad
temperalura naglo raste.

Ob1no nastaJc od prcvelike kolime otpada kuhane hrane

(narofoo mesne i riblje) koja se dodaje u debelim sloje\ima.
Prevrnite vilama hrpu da razaslrete te ostatke i dodajle
isparane komadie novina, slame i sijena.

POSTOJE MIRISI UZEGLOG MASLACA I

POKVARENIH JAJA
Ti se mirisiJa\ljaju zbog nedovoljno kisika u hrpi koji polie
aklivnosti mikroorganizama koji su nufoi za raspadanje.
Zbijenost i premokra kompostna hrpa su glavni uzroc1.
Prevrnile vilama hrpu, dodajte materijale kao Sto su slama 11i
sijeno da up1ju visak vode te pokriJLe kako biste sprijeili da
kisa pogorsa problem.

PRIVLACENJE GLODAVACA
Ove Stetoine uglavnom privlae kuhmjski ostaci i narotilo

nepojedena kuhana hrana koja sadrti velik udio mesa ili ribe.
Ako se to potonje dodaje kompostnoj hrpi. razlomite ga i
stavite u sredinu. Oruga je mogunost koristili komposler
siguran od glodavaca.

PRIVLACENJE MUHA
Muhe narol!ilo privlati nepojedena kuhana hrana. Stoga te
ostatke dodajte u sredinu hrpe i pokrijte ih malerijalom koji
se raspada. :\1oze se koristiti i komposter s poklopcem.

PRIVLACENJE KUKACA I OSTALIH

STVORENJA
Vidi stranice 8-9 za one koj1 su konsni u ,Ttovima.

KOMPOSTNA HRPA OSTAJE SUHA I

NEAKTIVNA
TcmeljilO zalijte kompost i pokriJte.

KOMPOST OSTAJE VLAZAN I TOPAO,

ALI SAMO U SREDINI
Obicrio se to dogada zato sto Je kompostna hrpa premalena;
to se narocito dogada zimi. Napravite kompostnu hrpu
najmanje 90 cm visoku i siroku te je pokrijle kako biste sprijeali da hladna kisa i snijeg dospiju do komposta i ohlade ga.

ZBIJEN MATERIJAL SE NE RASPADA

Debeh sloJevi pojedinatmh \'!'Sta. narocito novina i pokosene
tm-e. polako se raspadaju jer oboje iskljuuje zrak i sp ava

Pok:riva,vem kompostero sprea11a se da sa.su,.]Ci postanu presuhi

ill premok:ri.

43

44

K o m t t n j e vrtnoga komposta

Mijesanje komposta sa zemljom

Da li vrtni
kompostcini

IC

m post je nezamjenjiv u vrtu, dodaje biljkama hranu, poboljfava strukturu

emlje i pomaie stvaranju 'zelenog' okolisa. Z a razliku od stajskoga gnoja. koji

se obicno mora kupiti, organski vrtni i kuhinjski otpad je stalno dostupan i lako se

zemlju

m o i e pretvoriti u materijal koji pobolj ava vrtno tlo. Da bi se to postiglo, ili ga

drukcijom?

moiete ukopati u zemlju (obicno tijekom jesenskog i zimskog prekopavanja) ili

razastrti kao malc.

DA LI SVE POVRE IHA

KORISTI OD VRTNOGA
KOHPOSTA?
Sve bi!Jke 1maJu korisll od raspadnutog
\Ttnog komposta pomije!.anoga sa
zemljom tiJekom prekopavanja zato Sto
pobolj ava njezinu plodnost 1 !\trukturu
(VJdi doljeJ, no pojedinom povr.i konsli
vi e nego drugome, narot110 onome
koje '-l\'ara velike kolitine lislO\"a. Stoga
je po\Ttnjak najboije podijelit na tri
diJela omoguavajui tako trogodi nj
ciklus bi!Jkama. T a 'izmjena usjeva'
opisana j e na stranic1 46.

Krumpir, bilo do se u.::gojo no gredict 1l u posudi no potiu, sn:oro dobor urod kod se
ze1n(jo obogou ln-alttetmm vrtnim kompo tom.

Kako vrtni kompost koristi zemlji

Os,gurava bolnu hranu i k tome ukl ue
uravnotezen i zdrav rast.

mnoge elemente u tr.iOllima potrebne z.a

Poboluva drenaiu, stoga omogutue z.eml11 da se ran,,e zagne u prolj e. To

osob1to konso ilovastom du koe e ob1010 hladno ! slabo oced,to.
Potamnjue zemlu. omoguavajutl IOJ da apsorb1ra vi
prolece rad, pot1cana ranog rast:a bolaka).

cophne od sunca (konsno u

Poboluva p1eskOV1co do omogucavauc, mu da z.adrtava vi e vfae.

Stvara zdrav I aknvan okoh! koi konstt bakterijama i stVOren,ma u z.eml1. ukluaiju:o
j gliste.
T o ,e prirodan ruon pobol a
da , spreava nakuplane toks,mh kemilcaha lcoe
oh oscau u du 111se cede kroz kanale i pocoke.

Koriltenje vrtnoga kompost.a

JEDNOSTRUKO
Podijelice parcelu uzduzno po sredini.
lzvad1te 'brazdu' ili 'dubinu lopace' dub1ne i irine fcihace - iz p-ve
polovice i poloiite zemlju na jednu
scranu. Na dno brazde stav,ce gnoj ili
komposc. Uklonice ednogodi nji
korov iz druge brazde i preokrenite
ga u prvu brazdu. lzvadice zemlu iz
druge brazde do dubine lopace i
scavice e preko korova u prvoj
brazdi. Ponavija1ce cako do <raja
parcele. Prijedite na drugu polovicu i
nastavice. Kad stignece do kraja druge
polovice. stavice sadrzaj prve lopate
koju iskopace u posljednju brazdu.
Z a - Blizak dodr sa zemljom govori
vam o njezinoj kvaltcea.
Protiv - Z a ovu akcivnost pocrebno
e prilicno vremena.

PREKOPAVANJE
Korov

ZemlJa 12 druge
bra2de stav1Ja se
u prvu brazdu

02natae sredinu
/parce.e

Zeml1a 12 prve
bra2de stavlJa se
na stranu

"(,},,

Bra2du spneda ,spumte ____..

,skopanom 2eml1om y

Gno ,Ir kompost doda1e se na dno /

bra2de (ov,sno o usevu)

<", ,,,,..,.
/

. / Z a zem11u
ref,teu
Stihatom da
b1ste izrezali
slJedeu punu
Stihatu

(--v_os_T_R_u_K_OPR_E_K_o_P_AV_A_N_J_E)
Podijelite parcelu uzduzno po sredini.
lzvad1te dvije dubme lopace - kao za
dovrhvanje brazde foke oko 60 cm
- 1odloiite zemlju na stranu. Dodace
gnoj ili kompost na dno brazde i
okrentce ga do cijele dubine vila.
Skinite busen crave s vrha do dubine
od oko S cm sa sljedee dviJe brazde i
preokrenite je u prvu brazdu.
Ponovite poscupak do dna parcele.
Premjestite se na drugu polovicu i
nastavite. Kad stignece do kraja druge
polovice. stavite sadrza prvih dviju
iskopanih dubina lopate u zadnju
brazdu.
Z a - Jako se zemlja razbija do dvije
dubine lopace. zdravac os e
necaknuc.

Protiv - T o je vrlo tei:ak posao.

Preokrenutt busen trave stav,te na dno bra2de __,,....V,lama ra2rahltte 2em11u na dnu bra2de

Presjek

46

Kori1tenje vrtnoga komposta

Prekopavanje i izmjena usjeva

Kad trebo
ukopati
kompost?

a bi vrtni kompost bio h o korisniji, treba ga pomije!ati sa zemljom u pravo

vrijeme. Nekim usjevima narocito koristi kad je njihovo korijenje u vrtnom

kompostu ili se zemlji dodaje dobro razgraden gnoj. Zbog toga se povrtnjaci obic:no
podijele na tri dijela to omoguuje da se povre slicnih potreba uzgaja na istoj
povini. Svake godine se na svaku povinu stavi drugi usjev, aJi prema pravilnoj
rotaciji. Z a 'jednostruko' i 'dvostruko' prekopavanje vidi stranicu 45.

PRAVE SKUPINE
Podijelite parcelu u povrtnjalru na tri dijela tako da S\ake godme
motete izmijenili slrupme po,Ta. Svaka skupma 1ma razlife
pou-ebe 1vnjeme kad se \Ttm kompost ili gnoj ukopa\'a u zemlju.
Napnm1er:
Korijennslo povre: PrekopaJle zemlju t1mi. ali ne dodaJte
\Ttni komposl ili gnoJ. lslo :alto ne dodaJte vapno. Otprilike dva
tjedna prije sjetve ili sadnJe ugrabljajle u zemlju
openam.iensko umjetno gnojivo.
Kupusr\jafe: Prekopajte zemlju zimi, dodajuti vrtm kompost ili
gnoJ. nn 1to ako zemlji nedostaje hu musa. Aleo je zemlja
losela. dodajte \rapna. ali ne istovremeno kad ukopa\'ate gnoj ili
kompo t. Vapno pospite. po potrebi, otprilike dva tedna
kasruJe. Otprlike d\'a lJedna priJe sewe ili sadnje ugrabljajte u
zemlju optenal'l1Jensko umjetno gnojivo.
:\lahunarke i alate: Prek o p ate zemlju umi i dodajte obilnu

kolimu dobro raspadnutog vrtnog komposla ili gnoja. Aleo je

zemlja kisela. doda,te \'3pna. ali ne ISIO\Temeno kad
prekopavate i wniJei-ate kompo t ili gnoJ. Vapno pospte. po
potreb1, otprihke dva tjedna kasnije. Otprilike dva tjedna prije
sjetve ili adnje ugrabljajte u zemlju cptenamjensko umjelno
gnoji\o.

VELIKA KOLICI

A KRUMPIRA

U malim vrtovima krump1r se uv1ek st.avlja u u.tu slrupinu

s konJenasum povrtem. Medultm, kad uzgajate veliku
koli inu krumpira. on se mote u2gajali u etverogodiSnjem
ciklusu i ubac1lt izmedu lrupusnja 1 korijenastog po Ta;
z.emlju mu pripremite k.ao za korijenasto povrte.

PRAVA IZMJENA
Ko.d pocnRU! u..:gctjou povre, 11pol'!etku je te!ko osn:ori pra.w rotociJu, 110 nakon nekoliko god1M uspo$U1v1te tl]edei redoiljed:
KORIJENASTO

MAHUNARKE I SAL.ATE

Malc

Koristenje vrtnoga komposta

povisene gredice

r im ar na uloga malciranja je pokriti zemlju d a bi se smanjilo gubitak vlage kroz

isparavanje s povrsine t i a t e suzbilo rast korova. Malc ujedno p o m a i e u

izoliranju korijenja biljaka od ekstremnih temperatura. Organski malc dodaje tlu

S t o je
malciranje?

hranjive sastojke t e ujedno sprecava da pljuskovi kise nanose blatnjavu zemlju i

zamrljaju biljke prfjavom zemljom. Malciranje ujedno pridonosi sprecavanju erozije
da.

PRIPREME Z A MALCIRANJE BILJAKA

Toje najbolje ul:initi u proljee ili pol:etkom !jeta.
Okopajle ili i tupajte jednogodiSnji korov (vidi stranice 18
19) i odlotite ga na kompostnu hrpu
ili u komposter.
\'ilama iskopajle traJni korov
l\idi stranic<? 22-23) i spalite ga
ili ga stavite u debelu
najlonsku \ <reu (vidi
stranicu 22).
Alto j<? po\rlma zcm!Je tvrda
i korasta. molikom ili vilama
Je razbijle. To e
omoguili da se vlaga
Ra.::astrite ma1t izmedu bi!jako.
cijedi u donji sloj zemlje.
oh do ih ne dodru,Je.

Temeij1to navlatile zemlju. Ako se mal slavlja na vrh suhe

zemlje. tlo e ostalt suho le spnJel:1ti S1renje i rasl korijena.
Razaslrile dobro razgraden kompost po zemlji. ali da ne
dod1ruJe bilJke. Poteljna je debljina 7.5-1 Ocm.

TO

SE D O G A D A

l\fALCEI\O

Tijckom ljcta mall: e u z<?mlju povu6 stvorenja,

ukljul:uJu6 i gliste. Sljoo<?l:eg proljea 1L<Opajte ostatke
mall:a u povrsinu zemlje prije dodavaaja novog sloja.

POVISENE GREDICE
Sto su povisene gredice?
Povi ene gredlce nisu n1m
drugo nego ogradene
pomine ko1e omoguavaju
podizanje zemlje iznad razine
okolnog da. Detalj1 o
dekoracivnim povi enim
gred1cama navedeni su na
straruci 75, dok su ove na
ovoj scran1ci za uzgoj povrca.

METODA I
lspumte plodnom
zemlom

Prednosti povisenih
gredica
Pod1zanje i ogradivanje
zemlje e dobar nalin iz
naman1e pet razloga ne
morate se saginjati, ne
mora.ce gaziti po zemlj, b1ljke
su do odredene mere
ttene od hetol:ina.
zemlja na gredlci moie se
oblikovati kako odgovara
biljkama i stranice gredice
Komadi daske uen
olaldavau nedolaienje u
tavhma 111svomaoma
dod1r s korovom.

obf,,

ValOV1u metal, ukopan

METODA2

l l Za
o-,anie grcd,ce kDnstJte
vol0\11 ru plostJln 1/1 mecalnu oblogu
UkapaJte
u zemlju cako do
volCMu d,o bude cwenut premo
gore Podupnte stupov,mo
ZOblJen,mo u zer1lju. To JC dobor
noon za odbiJOn;c ,nvazivn,h b,yoko
kao to e metvial te puzavoga
CXtor rub volov,te obloge
motete preknCJ c(\en,m ,1,
p!asulnim uowmo.

lspunite plodnom zemiom

" O d deblj1h dmako ncpravrte iak

o!Mr r.op prilijcle uz l.lo. Malete
upoltijebitJ kroci<.e kanocJe
ielJf!Zflllkh progova ,, vc rablcne
drvene ka<node Grod,l, ta su dobar
1zbor o:podaka cd stropo 111podnih
greda.

48

Stvaranje gfistitta
V

Sto je glististe?

11' ad se povrtni otpad kompostira na tradicionalnoj kompostnoj hrpi u vrtu,

Kako gliste
rade
kompost?

e m p e r a t u r a raste u njezinoj sredini do tocke kad je pretoplo da iivi bilo sto

osim bakterija. To je ponekad poznato kao 'vrue' kompostiranje. Medutim,
kompostiranje na niskim temperaturama mogue je u 'glististu'. Ovdje se potice
posebna vrsta glista koja male kolicine povrtnog otpada pretvara u visoko
kvalitetan kompost za koristenje u vrtu.

STO JE VERMIKUL TURA?

GLISTISTE S PRETINCIMA

To je naziv za komumje glista za prelvaranje povrtnog

otpada u kompost. Motete naiti I na izraz vennikompost" - lo
je materijal koJ1 nastaje u ghswtu.

KOJE SU POSEBNE GUJAVICE

POTREBNE Z A GLISTISTE?
Poznate pod nazivima kompostne 1li gnoJevne guJ3\"ICC. ove
gujavice se prirodno nalaze u organskom materiJalu koji se
raspada. hrpama gnoja i gomilama li ta. Pravi naziv im je
Euen1a/oeuda (ponekad Euenia/etido), svijellocrvene su
boje. a strufo1 nazi\' dobile su po na inu na koji se. kad se
grubo uhvate, brane ispuStajuti tekutinu prodoma mlrisa.
Tradicionalna vrtna glista nije prikladna za glistSte.

Goma pi 1,ca
dJelom: !'\()
,spunena 1e:
dodan,m I
razdroblen1m
kuh1ns m ,
vnmm

organs m
otpadom

uldoni.
prazna

pi uc.a se
stavla na
vrh ghsti!ta

Bazna
ed1n,ca s
al.m
nogama

(ep na dnu

Mogu se nabaviti kod vennik:ullUmih Lvrtki (uglavnom kao

poStanska narudtba) ili u prodavaonicama rib1 ke opreme.
Kad za inJete,
trebat e va.m oko 1000 gujavtca, Sto iznos1
oko 500 g, kako bi proces kompostiraaja bio Sto brfi. Ponekad
se prodaJu kao 'starler' oprema i gajavice su ozna ene
te!inom, a ne brojem.

KOJE SU POTREBE GUJAVICA?

Da b1 bite aktvne i zadovoline. potreban im je mra n. vlatan
(ne natopljen) 1 lopao proslo . najbolje 13-24 C. Ne vote
temperature viAe od 2rc I uginut e na 32"C 1h vl!e. Upravo
suprotno, postal e neaktivne na mskim temperaturama.

vla!noslJ

organsl.og
matenala
ko1 se
razgradue
Sredna

p ,oca sadrti

organski

materqal u

Kad se ta1
mater I

GDJE SE MOGU NABAVITI GUJAVICE?

Prost,rk.a za
..tagu za
odriavanie
blage

omoguu1e
s uplan e
1e111e oa
se nakuplJa;

mote se
konslltJ u vnu
il1 dodat1

k o m p ostu na
hrp1 111u kanu

procesu
razgradne
gujaV1Cama

Dona p.'1tica

sadr!1

razgraden
matenal
koj1 e

spreman za
uldanane I
konStenje u
vrtu (vecina
guaVlc.a se
dile prema
gore, rad,
na
matenalu u
gomJOI
pl1t,O)

KuJ)OVlla gli$tiul SC1Stao<,eno od nekoliko pl1t1CQ 01nogufav<1Ju da

se kom p o st l4Jco i.mad1. Pl111ce su iz
ito om.oguuJe
gujaoicomo da se medu aj1ma kreu. V1S1'10: 73 cm, fuina: 50 cm.
GUJavce ne vole jako kisele uvjete i ako se lo dogodi,
moi.da doda\anjem prev e vota c1t a.
kao !lo je lirnunova
kora, posp1le kalciliciranom morskom lravom.

Stvaranje gtistilta
KAKO

SU AKTIVNE

GUJAVICE?

()nc5e brzo razmnoivaju i ako za nete

s 500 g gujavica.
lxt te 1h l kg za otprilike 3-1 mjeseca. Trebaju redo\'it izvor
hrane 1oko tri njihove te!ine hrane za svaki lJedan) te.
= 1 1 0 . prikladan okol (vidi sLprotnu strancu). Zna se da
e nJ1hov fotni ciklus ellri godine. 1ako je to ob1foo rnanje
kad ,e n-dov1to uznem1ra\'aju u J!lisAtu.
KOLIKO DUGO

TRAJE RAZGRADNJA?

Bruna raspadanja ovis1 o broJu guJavica. temperatun (vidi

suprolnu strarncu) i koli ini povrtnog otpada dodanoga
odjednom To bi lrebalo biti 'pomalo i esto', a ne dali
tuJa\1cama veliku kolifinu materijala koji ne mogu brzo
'. diti.
H O E L I S T E T I T I G U J A V I C A M A A K O SE
POVRTNOG
KASNI S DODAVANJEM
OTPADA?
One mogu !iVJeh nekohko tJedana bez ikakvih problema ako

su iscrp1Je materiJal I rnJe dodana dodatna hrana. Ako

odlazte na godi!nji odmor. napnmjer. to e bill u redu.
HOE

LI POETI

SMRDJETI?

Ob1no procc:, kompost1ranJa ne stvara neugodne muise.

ledutim. problemi se mogu pojaviti ako:
Komposler je pretrpan: pre tanite ga puniti i !agano
pronujclajte sadrtaj kako bi moglo prodrijell vi e zraka. ' e
dodajte \Tue materijal za kompostiranje dok neugodan miris
ne nestane.
Drenatna rupa (ili rupe) u kanli su zafepljene pa mjcla\ina
postaje odve vlafoa. Redovito provjeravajte rupe i odfepite
1h po polrebi. no imajte na umJ da mjeSavina ne smije
postal !'Uha.
1aterijal je prekiseo. Ako se to dogod1. prestanite dodavati
otpad od lu:;elog voa (kao !to je greJp I naranfa).
S T O JE P O T R E B N O

ZA

HOE

LI PROCES KOMPOSTIRANJA
PRIVLAlTI STETOlNE?

Kako biste smanjili opasnosl da se

glodavci zaintere 1raJu za materijal
koji se razgraduje, samo u
komposler dodaJte biljnog otpada.
ne preostalog kuhanog mesa (koje
stvara jake neugodne miri. e koJi
privlate glodavce). masnu hranu ili
farice te mlij ne pro1zvode.
KAKO

ESTO TREBA
KOMPOST?

VADITI

Ob1 no Jednom ili dvapul god1 nJe. 1ako u poelku lo o,'lSi o

broju gujavica koje $C dodaju u kantu.
JE L I T E S K O V A D I T I

KOMPOST?

VadcnJc potpuno komposliranog matenJall je lako. iako

tehmka koJa se koru;ti obi no o,'lS1 o tome !elite li potpuno
isprazniti kantu ili izvaditi samo dio komposta (vidi slranice
52-53 za detalje). U o no,'i se radi amo o razd,aJanJu
gujavica z komposta.
S T O SE M O Z E U l N I T I S
MATERIJALOM?
KOMPOSTIRANIM
Postoje mnoge pnmjene plodnog vrtnog komposta nastalog u
ghsll lu. od mal irallJa pominc tia do m1Je!anja sa zemljom
prilikom prekopavanja (v1di strance -14-47 za detalje).

POETAK?

Ceur osnO\'ne stvari su:

Kompo ter. obitno napravijen od plastike 11i drva.
GuJa\ice (\'idi nasuprotnu stranicu za tnu
te!inu i
broJl.
Temeljni sloj (od valovitoga kanona i narezanog no\inskog
papara i li!a ).
Kuhinjski i vrtni otpad od povra.
\'1dJ 5lramce 52-53 za detalje o uspostavljanJu glistiSta.
HOE

LI PRIVLAlTI

MUHE?

Bez.opasne vone muhe ponekad se pojavljuJu ako pretrpate

kantu (u tom slufaJu b i t JO! velika koli ina otpada !toga
tn.>baju prerad1t1 gujavice). stoga nastojte ne doda\'llti mnogo
materjala odjednom. Pokrivanje
po\T!>ine novinama (koje odr!a\'llju
1iaf.n05t komposla) takoder f e
pomoi otJerati vone muhe. Ako se
problem nastavi, poku!ajle
premjeslili kantu na drugo mj to
gde \'ant muhe nee dosad1vali.

Unutro!njost hs1t.f1a Je 1spu1ve,1a pliucama s organsktm mawijo

lom kojt gujo.tJict pn!tvaraju u kompost kro: svoj probo.vm smtat'.

49

50

Stvannje glistina
_______

lzrada glistista
Koji je najbolji

(kupovni ili kune izrade), obicno izraden od plastike ili ( z a vrste kune

nacin za

izrade) o d drva, specijalne gujavice (vidi stranice 4 8 - 4 9 ) te organski kuhinjski i vrtni

izradu

otpad koji e o n e probaviti i pretvoriti u kompost. T a j k o m p o s t se m o i e upotrijebiti

glistista?

lististe se m o i e napraviti b r z o i lako. S v e sto je potrebno je k o m p o s t e r

z a vise namjena. ukljucujui malciranje povrsine tia (vidi stranice 4 6 - 4 7 ) i z a

ukopavanje u z e m l j u (vidi stranice 44-45).

PRIKLADNI SPREMNICI
Os,m zrade vlastitoga ghst1sta (od sare plasticne kante za smece 1h od malo drva). postoe mnoga kupovna ghstiita
dosrupna u vrmim centrima 1h speci1alnim verm1kulrum1m tvrtk.lma za prodaju preko imemeta.
K u p o v n a glistista
Ukl1ufo1u plasticne kance kod kojih se
ghstifce pum I prazn1 odogo. Njihova
unutamja grada shfoa 1e onima kune
1zrade (vtdi nasuproc za
pnlagodavane plasticne lwlce z.a
smece). Te kupovne vt"ste dosrupne
su u vt e velicina, od kapac:1ceta 20
hcara koa je pnkladna z.a ednu osobu
111da b1 se zadovoljio djeci 1nceres za
vrclaren1e. pa do 100 litara idealna
za veliku ob,celj. Vn1edi 1mat1 na umu
da se samo ogran,cena kohona
organskog kuh1nskog I vrmog otpada
mote dodavati odjednom u glisti!te I
stoga n1egova vehcma treba bio u
skladu s kolicinom ocpada koj1 e
redov1co dosrupan.

Glistista s pretincima
Ona su uv1ek kupovna i postoe u dva
glavna oblika: ona ceMUstog oblika s
plmcama i krui.nog oblika Obje vt"Ste
1ma1u svoe poklonike i prednosti, no
z.a mnoge lub1tele gt1st1ita pravokutni
obhk 1e bolji z.ato ito nud, vecu
povriinu na ko101 guavtce mogu
rad1t1. Za decal1e o pun1el'4u gliroca s
preonc1ma vidi stnmce 52-53

Kvodraino. v,esfOJna gfisLJ!u:1 postav(cna na

nogc idcafna su za vrtove kao , za gorck
SY'Ok:l}..o trebo postOJO!J lcp

GLISTISTE KUNE IZRADE OD KANTE ZA SMEE

Uviek temeljito oc1stite karru u smee sapunom i vodom prie premativanja: 1sperite je nekol1ko puta l1scom vodom.

Vsma 73 cm _ _
,nna 50 cm

Slo od nekol ;;o oo.,na ko,

odriava blagu \ia!nost
de-.,muranog organskog
otpada I guav,ca

..,.

Organs , kuhmski li vrtn1

otpad, naseckan rad,
poticana brieg raspadan.ia
Guavice: u pocetku 1h treoa
smest,u na 'matenc a
podlogu', kao to e rastrg...
l'lOVlnsJ pap,r, l1sn1 kompost d1
razgraden1 \-rtll l(on:post

C" oela I kruta razdjelna pla,

,11.ua 12 -18 mm rupama l.oe
o !t>gua,au oqed1Vane v,!.ka
vlage

Prsten s 6 12 mm d r e n a f n , m - - - . .
rupama 1zbu1ma na dnu ol..o
5 cm iznad dna Iante

Mf---

5-7 5 cm slo l,stog unl..a 1h s.tn1h

oblut.aka na dnu kante

:---KO_R_I_S_T_E_N_J_E_DR_V_E_N_EK_U_T_I_J_E)
Prije su g l i s t i bila drvene kuoe i co e jo uviek dobar I jeftin natin u ,zradu gl,stilta. Ovdje su navedene
osnove. Vid scran,ce 52-53 o come kako napumti kut1u podlogom od matenjala , gujavicama.
Trebat e vam kur a
napmfena od akog dr-.a krne premazano ken'll,m
sredsM>m za za!.t,tu dNa
Meduum, premazrvan1e
neken'llskim sredstvom za
za!titu, kao !.to e laneno ule.
produt1t e v,ek trajana drva
Debela Sperpkxa e i:zvrstari
matenal er zadr!ava obM.. lak
1ad e neprestano vla.tna

- :--- -

l z M t e nekol1 o rupa !.ir

3-6 mm na dnu rad1 drena!e
prozrativariJa. Jo!. nekoliko 1h
rzbute sa strane kako b1 u
);U\IJU mogao ulaz,ti zra .. 1
omogut1 guavicama d,sane
Smestite kut1ju u garafu 111.
leu, na zaijonjeoo I s,enovto
m,esto na otvorenome gde
nece biti na d re' tnom suncu

Kut,a vel,l.e PQ\Tne Je idealna 30 cm

duboka, 90 cm duga 160 cm roka.
/

=:::;:::
==='
::=j;1i\
/

Pol opac sa kama 1011a

o, se lao skida e nuzan.
Treoa b1u Stguran i (ako e
ghsu!.te smje!.teno na
otvorenome1 omogu1t1 da
k, ne ulaz1 u kuuu. Uedno
treba gua\,ce dr!atJ na
toplome I drtavau 1h unuta
kut:e Debe poklopac e
spn da se kut1a p r ,
zagn.ie ljeu (v,, stranKe 4849
za temperawre potrebne da
guaVKe ostanu al..tivne I
zovolne).
Phuca za oqed,vane nu!na e
za hvatane vlage koa rzlaz1 rz
kuue, postavite kutiu na
opeke tako da dno bude malo
pod gnuto unad pl1tice za
o,edenJe , nee st.alno staau u
mokrome

52

Scvaranje glistista

Koristenje glistista
S t o je

potrebno za
pocetak?

sim samoga glistista i pravog broja i vrste gujavica (vidi stranice 48-49), za
pocetak e vam trebati neto materijaJa za stvaranje 'podloge'. Prikladni

materijali ukljucuju narezani novinski papir, lisni kompost i razgradeni vrtni

kompost, a sve je to jeftino i lako dostupno. lako se gujavice nee svima odmah
dopasti, na kraju mogu postati vrlo zanimljiva tema za razgovor.

G D J E 81 T R E B A L O SMJESTITI GLISTISTEt
SmJel.taJ ghstt la JC vrlo va!an buduti da Je ghstama potrebna
toplina (vidi stranice 48-49) i u mnogim podnebljima
prikladne lemperature nisu prisutne na otvorenome zimi.
Stoga su moguta mje:.ta za smj tanje glisli ta u kuti il u

garat1, naro ito zirni. iako se liJekom leta mQic premJe:;liti na

otvoreno na toplo, ali zaklonJeno mje to. Jaki ljctni pljusko\
mogu brzo rashladiti ghsll te I usporit1 ak11vnosl gujavica.
stoga je Jako vaino i.aklonili ga od ki e.

(PO_C_E_T_AKS_G_L_I_S_T_I_S_T_E_MUKA_N_T_I----"'.)
Ako 1e ghstifte kucne izrade od pl35tlfoe kante u smee {Vldi stramce 50-5 1). os,gurate da rupe na dnu 11i oko niega
ne budu zalepljene. PostaVlte kantu na pliticu za ci1edenje. Kupovne kante ima1u drenaini l e p na dnu i on creba b1ti
smjeften tako da se 1spod njega mofe StaV1t1 posuda. Kanta se pnprema na ist nat.,n b,lo da e kucne iz.rade ,h
kupovna.

I lspunitc dno 5 7 5 a n debcJ,m sJojem bstog piko ,u siU'llh

oblutd.o ToYJJ ce dno gllS'J!.w biu dobro oejedi:.o
c oroos,J,u
da .-1ogo ,z1azi kroz ctrcnamc rupe 11, tcp

l No 1rm dreno}nog matcri;a!o swvrtc om,pJi r.omod debele.

kruce das.l:c !irine kalce. Na f1JOJ !!ebo zbc.diu nel<d :o rupo !inne
/2 - /8 mm !'4J"D bi se modo a"jcd,:.i vloga lz diicla s guj<MComo
vloga u preCJncu s guav,cama pogutna e za guav,ce.

3 Oodo te 7.5- 10 cm debeo sio, norczanog flO'MSkog papiro

isnogo nmposto1/1 rozgrodencg vrtnog komposto. To predsUMJO

za gU)OVlce

R. ,zos-cncc gup,,ce (vidi stronice -18-49) no podlogu

Stvaranje glistilta

P O C E T A K S GLISTISTEM U KANTI ( N A S T A V A K )

S Docta, te lanak sloj na5Jec1;0nog

1/1 vnnog or.pada Ne
dokJZJte u nopost oopra.iiu vcJ , cebeo sk>j Jf gtJJO\IICe nee u
u sta-yu s npm zo nakraJ , m o k f)etl :!Uf: L , smrdJ(?u pne
ncgo one pocnuno nemu rodiu PrJoer , lesw e ldjtx uspJeha
kod dodojete orgonsl-J kohnjski
otpad
6 Razaw11c sJOJ vla1nog nOV1m;cog papiro po n i
guJQvrComo bio toplo , vla.tno.

lrnka b

7 Sti.., te no m;csto poHopoc , odlot.te kanw no 2-3 (JCdtla da

>I! gi,.,.,,e srr;-esce

ODRZAVANJE GLISTISTA
Gua\ice te trcbati redovno preglcdavali kako b1 bilc akth'lle:
Hranitc ih razlil:itllll naseckanim kuhinjslom 1\Ttnim
otpadom. ah ne dok ne probave prethodno dodan materijal.
lzbj avajle malcrijalc kao to su sjemenke i oboljel
materijal kao i velike kolil:ine kora c1lrusa. lsto tako je
najbolje izbjegavati prcostala mesna i riblja jcla <smrde i
privla e !telol:ine).
Dajte gajavicama razlil:1tu hranu, ne samo jednu vrslu.
Drtite poklopac na glisti lu kako bisle izbjegli pristup
vonim muhama.
Ne dopuslile da material bude ni suh ni odv mokar. Ako
je suh. pailjivo i ravnomjemo dodate vodc. Ako matenal
postane premokar, dodajte narezanog novinskoi papira da
vlage.
upiJe \i

VADENJE KOMPOSTA
Jednom 1h dvaput godi ne. kad god se kanta napuni, 12\acute
gomji sloj gujavica zajedno s kuhinjskim i vnnim otpadom
ko10 nisu razgradile. Sta\'te to na stranu i iz\adite
kompotirani otpad s dna kompo tera. Zatim pono -no
napunite kan tu kako je prepon.il:eno za pokretanje glistiSta
\1di lijevo), dodav l guavice i
nekomposlirani materijal u
prikladnom sloju.

M o i e ti se pohranitiizva<fenikompost?
Al<o se odmah ne upotrieb,. su111te ga u rutenu vreu i
pohraruce na hladno. suho mresco dok ne zacreba za malarane
1ft ukopavan1e u zemlru.

Hoe li stetni gujavicamaako se ode na

godisnjiodmor?
Al<o se gua111ce nahrane nekollko dana pne va!eg odia.si<,, nece
,m se nilta dogod1ti za 2-3 qedna. Al<o re cuie, zamolite
priratela da 1m doda neto otpada ru.hote hrane.

Silno umnoiavanje
GuaV1ce se brzo razmnotav.iu I za nekohko meseo sama
edna guavica mote protzvesti Jo! 1500 drug1h gu1avica. Seo e
111le gujavica u ghsomi, brie e se razgradrvati kuhinjski I vrmi
otpad.

Punjenjei odriavanjeglististas pretincima

Budui da e ghstdt'e sast:rvleno od razli1oh pretmaa sloiemh
jedan tznad drugoga (111di str.1/ltee 50-51 ). pun,en1e i odrtavane
ghstdta s preonoma e netco druko1e od odrbvana i vadena
macenala rz k.lnte (111di hevo).
Pndnena jedtn1a poduptre gltSolte s pretincima. Nakon
uspostavlan1a I nakon vilemjesecne aktivnostl guja111ca, don11
pretinac sadrfl razgradenf m.atenal. Srednji pretlnac lma
organski matenjal i gujavlce koe na nemu rade, a gomi
preonac e defom,010 napun,en tek dodamm i na.seckanim
kuhmskim i vrm,m otpadom ko, eka daga prerade gu1avice.
Guavice se pnrodno kreu prema gore k,d dovrie
razgradrnne organskog otpada u 1edno11 sloju.

Kad pro..-n ite

ka111u s gli.m.ftem,
odro;u ro:gmdeni
r:uJtm)QI od gajavica
I rnatenjala no
lcojmu rode.

Za vadene komposuranog matenjala izvucite i ,sprazrute

don1 preonac i prem1esme ga na vm te u nega sravlj3Jte
rnaterial ko1 ega na preradrnnje.

Odriavanjeglististau drvenoj kutiji

Napurnte I odrfavate kuoju na ISO nam kao f glisttfte u k.lno
(111d1 l,evo)

53

54

Zelena gnojidba
V

Sto je zelena gnojidba?

Koristiti
zelena

re ko pavanje zemlje i mijesanje sa 'zelenim gnojem' - narocito uzgojenih biljaka

- poboljsava i plodnost i strukturu d a . Poveava prozracnost, dodaje zemlji

sposobnost zadriavanja vode (narocito dobro ocjeditom, pjeskovitom du) t e

gnojidba

omoguava d a vifak vode otjece. Pojedine biljke z a zelenu gnojidbu imaju svojstva

zemlji?

ucvrsivanja dusika. Z e l e n a gnojidba je ucinkovit, prirodan nacin poboljsavanja tia

na dijelu z a sljedee biljke ili usjeve.

IMA

LI M N O G O P R I K L A D N I H B I L J A K A
ZA ZELENU GNOJIDBU

Za odabir postoji nekoliko usje,a 11 ih je opisano i

ilustnrano na stranicama 56-Si Xeki od tih usje,-a za zelenu
gnojidbu prikladni su samo za uzgoJ 1branJe u proljee i ljet1,
dok su drugi prikladni za :rezimljaval'\JC, ledutim, neki od
njih mogu se uzgajaLi na oba nal!ina (\'idi stranice 56-57).

(________________

DA

LI Z E L E N A G N O J I D B A P O B O L J S A V A
I ILOVASTO I PJESKOVITO TLO?

Koristi objema ,-rstama tia. Kod pje ko,-ite i.emlje. dodatak

zeleno a gnoja naroc1to povcava svojstva z.adrta,anja vode.
te UJedno povefava hranjive sastojke. Kod ilo,aste 1.emlje
pobolj ava prozrafnoi;t i ocj,..ditost te Je tini plodnijom.
Zelena gnojidba ujedno po1if1. prisutno t korisnih bakterija i
st\'Orenja u zemlji.

K __A_ K __o_ u_ _ K_o_P_A

_ _ T_I_Z_E_L_E_N
_ _ J _ u_ _ z_E_M
__________________
_ _ I_G_N_o
_ _ L_Ju

Ako je usev za zeleni gnoj bujan I v1sok,

naprie ga odreilte kosom ili vrmlm
ik.rama da baste n1me lalde rukovah
Kad ukopavate zefeni gno. ne ukopate ga
duboko, narofo ako ie zemlja uglavnom
sastavljena od ilova e. lote prouafoa i
slabo oc1ed1ta. Jarci bi trebali b1ti duboki
samo 15-20 cm da b, se zadrtao zrak.
Nedostatak zraka u 2e'Tllj1 ne poa e
pnsumost orgamuma koji su nuinl za
razgradnju zelenoga gnoa na spoeve koje
biljke mogu lako apsorbirati.
Razastnte matenal u w,kom sloru I
ravnomjemo u jarke ka.ko bt se brte
razgradio.
Pustite 2-3 tjedna ljett '4-6 qedana 21mi
12medu prekopavana useva za zelenu
gno11dbu I sadnJe ih secve na vrh. To e
zato h o te bakterie u zemlj1 radia na
razgradnjl materijala i konstit ce du!ik koji
b1 inate bio destupan mladim biltkama.
SiJati ili sad1ti prerano znamo smanue
n11hov rast.

Zeleno gnoMl
razastnte
ra\'OOITljl'<'lO

ISCRPLJJVANJE

VLAGE

T,Tch e da prezimlja\'anje usje,a za zclenu gnojidbu, kao Sto je djetelina. spreca"a da zemlja up1je nuinu 7.imsku lci;nicu
koja natapa tlo vlagom. U malom \'rlU 10 nije problem jer se pov ina mote temeljito zalili u proljee ih prije uzgoja drugog
usje,-a na tom komadu tia.

Zelena gnojidba

DA LI POVRSINI ZEMLJE KORISTI

PREKRIVANJE USJEVOM Z A ZELENU
GNOJIDBU?

Biljke za ucvrsivanje dusika

Konhen1e us1eva za obogavane da dikom poznavall su jo!
stari Grci i Rimljani, no tek kraem devemaestog stolea postali
su poznati razlo21 za to. Mahunarke, kao o su g .
mahune
i decelina, u stanJU su konstiti dlrlik 12atmosfere za svoj rast
ukoliko 1e odredena bakterija lz da (Rh1zob,um) u dod1ru s
n1ih0vtm korienom. Ta bakterija koci strukture. poznace kao
cvoroVJ, na korijen1u pojed1nih biljaka i upravo u tim cvorovima
e pohranen du!ik.

Dok raste I priJe nego !.to se ukopa u z.cmlju. usjev za zelcnu

gnoJ1dbu korist1 na vise nacina. Oni ukljucuju:
Sprecava da jake ki e ispcru biljnu hranu. narol!ilo u
laganom i pjeskovilom llu.
Ljeli zemlju odrzava hladnom. spretava,ui pucanjc
!)O\ine i o teenJe korijenja biljaka.
Z1m1 odrl.ava zemlju loplom i narol!ito koristi u hladnim
podrucjima.
Sprecava cro1.iju tia od jakih vjetrova lijekom vrutih I suhih
!jeta te od jakih pljuskova kiSe kako zim1 tako I l,eu.
Pomat.e suzbijanje rasta korova.

Usjevi za zeleni gnoj koji imaju to svostvo uivana

du!ika
su nezamjenIVi er kad se ukopaju u zemlju. onl polako
otpustaju duik koji e konsoti sliede usjev. lz.bor bljaka s com
dlrlika op1san e i ilustrlran na
sposobnoku uivanja
stran1cama 56-57.

Ljekovita carobnost gaveza

Os1m !to 1e idealna biljka za zelenu gnojidbu, smatra se da
gavez (Symphywm spp.) ima iiroku ljekovitu pnm1enu. Ob1foo
poznat i pod naziv1ma cm1 gavez. veliki gavez. kilnjak, op1ca i
volovski jez1k, koristi se za oporavak kostiju. za ublaiavanje
bolova kod nagnetena te za li1etenja rana. Ustovt gaveza
sadrie znatne kollcine vttam1na B 12. kao i silicija i alamoin,
supstanc11e koje ubrzavaju nado111e!t:anje ko tane tvan I
pndonose brzom zaqeljivanJu kosa1u I rana.
lsto tako infuzija od korijena gaveza koristl se u sredstvma
proav ka!lja. za tretiran1e astme i kao za grklia,,1e kod bolesti
grla. Poznato e da se koristJ i za tretiranje proljeva i d1z.encerije.
Lekov11:a svo1scva njegova korijena dobro 1e poznavao u
sedamnaestom stoljeu ascrolog-lljetnik Nlcholas Culpeper koji
e konstio SVJeil konjen gaveza za tretiranje g1hta.
/

R a n o lijecenje vrtoglavice
Trrgonella (oenum-groecum (komor.K; vidi stranicu 57) smatra se
da os1gurava liek za vrtoglavtcu kad se listovf nagn1e<!e i SQve na
glavu bolesnika.

SYMPHYTUilI X UPLANDICUM ( R U S K I G A V E Z )
O,a otpoma. zcl1asta lraJmca za niskc tempcralUre Je hibrid i1.medu Sympltycum osperum
bodljikavi gavcz) i S. officinole (obl:m gavcz). a poznala je i kao S. peregrinum. Za razliku od
S. officinale. rijctko stvara sjemcnkc i stoga se lako kontrolira u malom vrtu.
Ova biljka sadr!i vtsok posto1ak duSika. kalcija i kalija i mofo se dodati na kompostnu
hrpu da slu!i kao aktivator :za policanjc raspadanja u drugim kompostnim
matcrijalima. Kad se korisli na ovaj nal:in, otkinite pojedina(:nc listove i ra:zaslritc ih
ravnomJemo po povr!mi komposta ili ih direktno umij ajlc u ostale materijalc.
Budui da se ruski gavcz lako raspada. motete ga ukopau direklno u zcmlju i
korishti na isti nal!in kao usjev za zelenu gnojidbu. Mozelc ga upomjeb1u i kao
mal<:. kad swara povrSinski pokrov i osigurava hranu biljkama.
J jedan nal:in koriStenja O\'C biljkc je pretvorit1 Je u 1ckuc hranivo bogato
kalijem. Stavile listove u (:\rslu plaslicnu posudu es malom rupom na dnu) i
o:.tavite da se lckuina cijedi u drugu pla.slil!nu posudu. Prijc ncgo je
upotrijcbile kao hranivo, morale je razrijcditi u omjeru l dio tckuinc na 15
dijelova ciste vode. Morate wali da ima vrlo ncugodan miris.

55

56

Zelena gnojidba

Biljke za zelenu gnojidbu

ekoliko zelenolisnih biljaka moie se uzgajati kao usjev za zelenu gnojidbu za

naknadno ukopavanje u zemlju radi poboljanja njezine strukture, kao i za

Je li izbor

osiguravanje hrane biljkama koje e se sljedee uzgajati na tom komadu zemlje.

biljaka sirok?

Neke od tih usjeva najbolje je sijati i uzgajati u proljee i ljeti, dok ostali trebaju
'prezimiti' i ukopati u zemlju sljedee godine. Nekoliko biljaka za zelenu gnojidbu
takoder ucvrsuju dusik (vidi stranicu SS).

(-P_R_I_R_o_D_A--'L_J_A_KAz_AZ_E_L_E_N_UGN_o_J__o_e_u--)
Nekol1ko biljaka za zelenu gno11dbu imaju posebna godifo1a
doba kad ih creba sijaa i, kasnije. ukopati u zeml1u. Osule su
fleks1bilnije i mogu se sijaci i koriscitl nekoliko puta tiJekom
godine. Ovdje op,sane bi 1ke grupirane su prema tome da I
su vile vrste za 'pre21ml1avanje' ili 'proleme i ljetne' vrste.
Biljke uglavnom za prezimljavanje
Medlcago lupulino (gunjic.a,
c m a vija, puiasta vija,
hmeljasta vija, dunjica):
Jednogodi nja ill kratkocra1na
trajnica, obilno puzavica, no mofe
narasti do 30 cm, s nakupinama
kratkotrajnih iutih hsrova.
U&rluje dufik.
Sjetva i berba: Sifte k'"ajem
proljea ili t1Jekom l1eca. pusote da
biljke prezime I zaom ih ukopace
u zemlju nakon otprilike godinu
dana.
Medlcago sat/va (lucerna,
lucerka, vija, meteljika, velika
djetelina): Uspravna ili sterua
trajnica duboke&a korijena.
visoka 30-75 cm; gnmizni
cvietovi nastaju u kratk,m
nakupinama; u&rluje d ik.
Sjetva i berba: Sitte sredlnom
proljea do sredine ljea i pust1te
da preziml za koriften1e tijekom
sl1edee godine. Biljke se mogu
reuti nekollko puta radi
poucanja daljnfeg rasa; dodajte
odreuno na komposmu hrpu.

Phace/ia tanacetifolia (facelija): Ri1edca. uspravna,

bodltik.ava 1ednogodifnja biljk.a slitna p a p rati; nteZJne guste
nakupine jarko plavih 111boje lavande cvjecova. koji traju
cijelo ljeto, priv1afe xele i ostale kukce.
Sjetva i berba: U blag1m podru1una s11re kraem ljeta za
prezimljavan1e I ukopavane u zeml1u pocetkom proljeca.
Oruga mogucnost fe sijan u proljee za ukopavane u
zemlfu krajem !jeta ili p eckom jeseni.
Seca/e cerea/e (rai): To ni1e trava
nego jednogodifna vrsta i.itarice
koja rasce do visine 45-60 cm;
raste brzo u proljee I pocetkom
!jeta. razvijajuci rafen kon1enski
susav ko11 1e dobar za strukturu
z.emlre, no obilno se sama z.as11ava i
ne bi se smjelo nakon nje direktno
si1ati male biljke k.ao h o je mrl<va.
Sjetva i berba: Sifte kraem !jeta i
u1esen u preZJmljavan1e; moz.e se
ukopati u z.emlju krajem sljedece
sezone.

Zelena gnojidba

PRIRODA BILJAKA Z A ZELENU GNOJIDBU (NASTAVAK)

Vicia faba (poljski bob ):
Uspravna jednogocMna b1ljka
bez vioca. naraste do vis1ne
75-90 cm: to je varijac11a
dobro poznatog boba; a.ko se
ostavi da predugo raste,
posane drvenast (ako se to
dogod1, odreiite listove i
stavite 1h na kompostnu hrpu.
oscavtjajuci biljke da se
ponovno razrastu}; u&rluJe
duJtk.
Sjecva i berba: SiJte u1esen,
neka b,lke prez,me pa 1h ukopate u zeml1u OJekom kraa
leca 11i pocetkom eseni sljedece god,ne.
Vicia sativa (grahorica, njivska
grahorica, graorica, g r a i c a ) :
Brzorastuca jednogodm1a b1ljka
s buselUstlm rastom, penac,ca
1 n1etka pu:z.avica. naraste do
V1S1ne od 75-90 cm: crvenkasto
gnmtzni cvetovi; IKV!icue
duJik.
Sjetva i berba: Sijte krajem
l1eca u prezimljavanje i
ukopavane u zemlju oko tri
m1eseca poshe (pocetkom
proleca). Oruga 1e mogucnost
s1ao u prol1ece ili pocetkom
l1eca te ukopati u zemlju kraem
ljeta ,li uesen.

Sinapis alba (bijela goruJica,

bijela slalica, bijela
muJtarda): Vitka, brzorastua
jednogod1!n1a b,lka cankog
JilJastog kori1ena i uspravn1h,
razgranaoh stabl11ka vmne
30-60 cm: zlamoiuti cv1etovi
m,risa van1h1e l1eo.
Sjetva i berba: Si1te od kraja
prolf ea do pocetka ljeta i
ukopaJte u zemlju uesen 11i
pocetkom zime
Trifolium lncarnatum
(grimizna djetelina,
talijanska djetelina):
Olakava 1ednogodi n1a biljka
vislne do SO cm: gnmizni,
ruii!aso ili svijedokremasti
cvetovi 01ekom leta:
U CUJe
duJ1k.
Sjetva i berba: Si1te od
sred1ne prolea do sred,ne
ljeta i ukopate u zemlju
ufesen ih pocetkom z,me.
Oruga mogucnost fe sijaci
kraem leta 1li pocetkom
jesenl te osavio da b1ljke
prez,me u ukopavan1e u
zemlu aekom sl1edece sezone.

Biljke za uzgoj u proljee i ljeti

Fagopyrum esculentum (sin. Polygonum fagopyrum;
heljda, hajdina, golokud) M o razgranaa
ednogodi na bilJka s dubokim konenjem i crvernm
stablflkama: vaina medna biljka. s glavama rui1tast1h 11i
bijelih cvietova.
Sjetva i berba: Sijte kraem
proleca do sredine IJeta I ukopate
u zemlJu uesen ili pocetkom zime.
luplnus angustifolium
Qednogodi!nja lupina): Ma.a.
tankih stabljika, dlakava
ednogocMna bilfka, naraste do
SO cm vis,ne; plavi cvjetovi oekom
IJeta: u cuje
du ik.
Sjecva i berba: Sljte krajem
prolJeca ih pocetkom ljea I
ukopate u zemlju uiesen ili
pocetkom z1me.

Trigonella foenum-graecum (komoral): Vitka.

brzorastua, grmasta jednogod1Jna b1ljka s mallm
bjelkast1m cvietovima tijekom leta i mnoitvom zelenih,
prstaStJh hstova.
Sjetva i berba: Sijte kraem prolea do sedine ljeta I
ukopate u zemlju ttjekom ,esern 11i pocetkom zime.

57

58

Komposti z.a sadnju i sjetvu

V

Sto su komposti za sjetvu i sadnju?

IC

mposti za sjetvu i sadnju posebno su pripremljeni komposti za uzgoj u koje

Po cemu se
razlikuju od
vrtnoga
komposta?

oiete sijati sjemenke i uzgajati presadene biljke. Dobro su prozracni i

zadriavaju vlagu te su ocjediti. Kao i zemlja u vrtu, predstavljaju cvrstu bazu za

korijenje koje podri:ava mlade biljcice i biljke. Osiguravaju dovoljno hranjivih
sastojaka za pocetni rast mladih biljcica kao i za razvoj i nastavak uzgoja biljaka u
posudama u kui i na otvorenome.

ZASTO JE POTREBAN POSEBAN

KOMPOST?

POSTOJI LI MNOGO
VRSTA KOMPOSTA?

Do 1930-ih godina svaki rasadmk i gotovo S\'aki vrtlar imali

!-U svoje vlaslitc recepte za 11.radu komposla u koJi bi . e s1jalc
emenke I u koJima bi se uzgajale biljke. Ob1no su bili
razht:111. b1lo zbog trad1c1je ili prirodc ilovae. omjcra
astojaka t umjctnih gnojiva koja su sadrJ.avali. llovata je
ujedno bita puna sjemcnki koro\'a. bolcsti i Stctocina. S
po\canim 1.animanjcm pot:elkom 20. stoljea za podizanje i
uzgoj biljaka u loncima u kui i na olvorcnome. poja\1la e
potreba 1.a standardiz1ramm kornposuma sigurne halitcte I
prikladnih u razliitc biljke

Postoji nekoliko vrsta komposta i S\aki ima svojih prednosti i

necio tataka.

STO KOMPOST PRUZA BILJKAMA?

PostOJI nckohko teme!Jmh zahtJeva za kompost za SJewu I
. adnJu:
Da slvori sigumu osnovu u kojoj sjcmenkc mogu klijall i
presadenc biljke u loncima i posudama rasti.
Da bude dobro prozraan :adi poticanja rasla koriJenJa i
aktiviranja korisnih organizama u kompostu.
Da zadria\'3 vlagu. ali da r.e budc natopljen.
Da os1gurava hranu mlad,m biljicama I biljkama. U
pot:etku mladim bilj1cama treba vrlo malo hranjivih
!>astojaka, no onc brzo rastu i onda im trcba uravnote!ena
i!.hrana. Biljkama se. kad ;e posadc ili presade. mora dati
odgo\arajua hrana ukoliko . e !elida nastave ra ti.

Kompolt bez koroi;a , tetocmc nu."111 su kad u.zgajaU! b1ljke u

posudama ,h podeu ml4de biljtice.

Kompo ti na bazi ilovacc: Tradicionalan kompost,

prete'-no sastavljen od ilovac s dodatkom grubog piJC!'ka 1h
kamen1a te maha tresctara. DodaJu se i hraniva.
Kompo u na baz1 1lovae opt am su na stramcama 60-61
zaJedno s deta!Jima za nJihovu izradu. Medulim. stalno
kori tcnje ilovac <koja je promjenji\e naravi) dovodi se u
pitanje i danas e sve vi c koristc kompo ti u kojima nema
ni ilo\-ae ni t cta.

Kompo li na bazi tre ela: Ranije su bili vrlo popularni (i

Jo!. uv1Jek imaJu svoJe poklomkel i \0rlo cslo se koriste, no
kori tenje trescta u vclikim koliinana za posljcdicu ima
razaranje trescli ta u koJima e nastanjuju mnoge zivotinje,
pticc i kukc1. Zbog toga po toJi vcliki zaokret prcma
kompostima bez trcscta.

Komposti z.a sadnju i setvu

Prednosti komposta za sadnju na bazi

ifovae
Kad uzgaate btlJke u kul 11i u lonc1ma I drugim posudama na
orvorenome, komposo na bazJ ilovate 1ma,u :>rone prednoso
Tet1 su od vrsta na bazl treseta i stoga prutau veu stab1lnost
velik1m b1lkama.
Ne 1su!u1u se brzo ili potpuno kao kompostj na bazi treseca.
Sadrte vee rezerve elemenata u tragOV1ma nego komposo
na bazi treseta.

G<>nic " ' komposti: T i komposti su novijcg poslanka i

formuJiram su zaJcdno sa ,1ctski p o m a t o m Fondac1jom
John lnne:. za sl\'aranJe kompo:.t.a u koJima nema ilo, 11e i
1 c t a : prodaju se samo pod oznakom Gcme " ' . Mogu . e
korititi za sjewu sjemenki. za uzimanje reznica. sadnju u
lonc, uzgoj biljaka u posudama. Glavni sastojci su
kompo,1iram biljm ostaci i !.umski pro1zvodi. kao to j e kora
d n 11. ProizvodnJa 1oga kompostajc odr-)iva zato s10 ne
adrti ilovatu. treset ni sintetike kernikahJe.

JE LI JEDAN KOMPOST PRIKLADAN Z A

SVE BILJKEt
Vttina komposta. bilo na bazi ilcvate. bc1. tre:.eta. sa
sman;en,m udjelom 1 e t a . na bai.i trc,cta 1li Genie n: . mogu
,-e koriuti za biljke ko;e !'e uzgajaju u kue, ,h u p o udama na
patiu. Medut1m. biljke kao to su orh,deJe. lukov1taste k oJ e :,,e
uzgajaju za cvJelanje u kui. bromeliJe i biljke kukcojcdi
trcbaju x.'Cijalne kompo:,;tc <vidi !\tramce 66-71 za k u f o e
bljke 1 <tramce i2-77 za ,anjske biljkc u posudamal.

Mogu li sam(a) napraviti kompost?

Mote se napravio vlasod kompost na bazJ ilovafe. no vec1nu
drug1h vrsa nabolje 1e kup10 u zacvoremm vreama u vrt111m
centnma I rasadn,oma (Za 1zradu komposta na bazi 1lovafe V1d1
stranoce 60-65.)

Obitnoje i m komposl :o rodllJU prikladon

:a mnoge vrste kutmh b,ljoka.

ldealm su za vecinu kuCn1h btljaka. no 1lovao mora b1ti

d1efom1no srenl1zirana kako ne b1 b1le pnsume botest I
tetone.
Napomena: Komposte u sadnju na bazi 1lovae nabol,e 1e
konsoo uedno s gl1nen1m lonc1ma.

Prednosti komposta za sadnju na bazi

treseta
Kad uzga1ate bllJke u kul 111u lonc1ma I drug1m posudama na
orvorenome, komposti na baz1 treseta 1ma1u nekohko
prednoso
Relaovno su lagan1 1sroga se lako prenose kuci 1z
prodavaon1ce. vrtnog centra 1h rasadn1ka.
Uednaen111 su od komposta na bazi zemle (kvahteta ifovae
1e testo prom1enjiva).
Pnkladni su u vemu bdaka.. no potrebno 1e pnhraniivane u
ran111m fazama nego kad se konste komposo na bazi 1lovafe.
Brte se 1suu1u nego komposo za sadn1u ru baz1 ilovate 1tefe
1h 1e ponovno navlaiid ako se zaneman zai1evan1e I kompost
se jako 1s1.
Napomena: Komposte u sadnu na bazi treseta nabol1e ,e
konsou uedno s plasufnim lonc1ma.

Orhidejama su ob1tno po1rebn1

specijalni komposll (1adi stmnicu iO).

B1l1kama na pa11u. u stakle111ku I nm.,kom r r t u

potreban je ti.t komposl : a :drar msL

59

60

Komposti za sadnju i sjetw

Pripremanje ilovace za kompost

Je li nuina
sterilizirana
ilovaca?

a izradu komposta po formuli John lnnes za komposte za sjetvu i sadnju (vidi

stranice 62-65), ilovaca mora biti djelomicno sterilizirana. Komposti na bazi

ilovace domae izrade cesto se rade od ilovace izvadene s gomjeg sloja vrtne
zemlje, no on vjerojatno sadrii sjemenke korova, licinke klisnjaka, gljivice i ostale
mikroorganizme, kao i licinke stetocina koje se hrane korijenjem biljaka. Vrto brzo
mogu ubiti mlade biljcice i biljke.

DJELOMICNO ILI POTPUNO STERILIZIRANA ILOVACA?

Ako je ilovaa potpuno stenlizirana, postaje befotna i
beskonsna za biljke. Svi konsni organizmu u nJOJ bil e
ubijeni. k.ao i oni tem. Naprimjer, gliste ugibaju na oko 54 C.
nilrific1rajua bakterija na oko 100 C i sav tivot u ilova i na
l 26"C. Stoga ilova u treba samo djelomino sterilizirati za
konStenJe u komposlima za sjetvu i sadnJu.
Tradicionalan na m djelomi nog steriliz1ranja ilo,a e Je
parenjem. to prema leoriJ zna i podizanje temperature na
lOO'C, no u stvamosti se ona dite na a2.1ooc

(\'eina nitrificirajuih bakterija pref') . .Mogua je kemijsk.a

djelom1 na slenli:r.acija ilova<:e. no lO niJe prikladno za ,einu
vnlara.
Mogue Je male kohme ilo\'ae sta,'U u penicu
tednjak.a ili mikrovalnu (vidi dolJe) za djelom1nu
slerilizaciju. no pazile da para ih vrui metal ne dode u dodir
s vasim rukama.
U\'IJek malu dJecu I kune ljubimce drfe podalje od
posuda dok se ne ohlade.

cK_U_N_AS_T_E_R_I_L_IZA_C_I_JAI_L_O_V_A_C_._E----:)
Konften1e pare za sterihziran1e zeml1e kod kue mogue je kupnjom specijaliZJrane opreme, " za male
kune vrtove to obicno nlje prakticno Oruga mogunosc je elektricna oprema za steriliz,ranje zemlje koja
je takoder dostupna; termoscatski e koncrolirana za temperarure od 60"C do 93 C . Meduc,m. za 1oi
manje kohl!ine posto1e druge mecode, ukl1ucuu sledee.
Koristenje kuhinjske penice

Razdrob1te ,lovacu da bude mrvicasta i razastme je na

metal ne (ne plastil!ne) plitice duboke oko I O cm. Cvnco je
pokriJte alumm1skom foli1om i u srednu phtice kroz foliju
Utakn,ce cermometar za meso. Podes,te pencu na 82-93 C
i ostavite 30 minuta.
ProVerite tennomecar nekoliko puta kako b1ste bili
s1gumi da se temperatura nije d,gla iznad 93 C . lzvadite iz
pen1ce i pustite da se ohladi; ostavite alumin11sku foliju na
mestu dok se ilovata pocpuno ne ohladi ne bude pocrebna
za pnpremu komposta. Nemo1te da se koncamin1ra
scavfjanjem blizu prljavoga komposta.

Koristenje mikrovalne penice

Kol,tina 1loval!e koa se stavfa u mikrovalnu penicu utjel!e

na vn1eme potrebno za dfelomil!nu stenhz.aciju. Ne konstite
metalne phace ili alum,nsku foliu. StaVlte vfainu zeml1u u
scaru, vatrostalnu, scaklenu kuhinsku z.d,elu i prekrite
prozimom foliom (provence e li pnkladna za mikrovalnu
pecnicu). U sredin prozime folije probufe rup,cu kako bi
mogla 1z.laz1t1 para. Uklul!1te pecnicu na naal!e: za
stenlizaciju I kg loval!e creba oko 2 /, minute; za S kg
ilovate to crae oko 7 mmuc:a.
Kad se zagrijavanje zavr!i. izvadite iz mikrovalne, ali
oscavice foli1u na mestu dok ilovaca ne zacreba.

Komposti za sadnju i sjetvu

MOZE LI SE KORISTITI LISNI KOMPOST

UMJESTO TRESETA?

K A D SE PRESADUJE BILJKA U VEl

LONAC, T RE BA LI DRUKCIJI KOMPOST?

Teoretski. dobro razgraden lisni komposl lrebao b1 bm

prikladan 1.a kori!llenje umjesto trc,.eta. Medutim, njegova
priroda e promjenjiva i buduti da obifoo nije potpuno
razgraden (za to treba do dvije godine), cesto sadrli stetocinc
I bolesu. Isto lako se ne mote koristiti kao dio John Innes
komposta za sjetvu i sadnju. (Za stvaranjc vrlnoga komposta
od listopadnog li fa skupljenoga ujesen i za kasnije koristcnje
i:ao malea vidi stranice 10-11.J

John Inncs komposli su stupnjcvani od No. l do No. 3 {vidi

stranice 64-65). lako temeljni sastojci Cdjelomicno stenlizirana
ilova . mah tresetar i grubi pijesak ili kamencii) ostaju isti,
kolicna umjetnoga gnojiva se povetava sa svakom fazom radi
osiguravanja hranjivih sastojaka za buduci rasl i razvoj biljke.
Ako se biljkama ne da komposl s vge hranjivih saslojaka
kad se one presaduju, rasl zaostaje I zbog toga biljkc ne
izgledaju lijepo.

MOZE LI SE KORISTITI V R T N A ZEMLJA

UMJESTO STERILIZIRANE ILOVACE?
rrtna zemlja je odve promjenjiva za kori!!Lcnjc u
kompostima na bazi ilovace za sjewu i sadnju a da nijc
djelomifoo sterilizirana. Cesto adrti sjemcnke korova. koje
mogu proklija mcdu mlac!un biljcicama i ob1cno e
os1romasena i promjenjive strukture.

MOZE LI SE STERILIZIRATI VE
POMIJESANI KOMPOST Z A SJETVU I
SADNJU?
Xe, \azno j e sterilizirati lovacu priJe nego se pom1JeSa s
mahom tresetarom i grubim pijeskom ili kamencitima
kao i hranivima.

im kuna b1ljka ispuni Ion.oc

lrmijen;em, koristi joj
,resadiranje u rei lonoc I
dodocanje svjdega komposta.

Biljke koje vole kiselu zemlju

Kiselost zemle li komposta m1en se pH
l1estv1com (vid, suanicu 71 ). Dodavanje
komposcu mljevenog vapnenca poveava
pH na oko 6.5, tto odgovara veini blljaka.
Meduttm, poscoje biljke koe vale malo
kisel11u zeml1u zato to ne vale vapno i
potreban im 1e specijalan kompcst (vidl
stranicu 65).
Takve bilke uk.l1uai1u grmove. penaace.
lukOVtC!Ste i vrtne trajnice. Evo nekollko
napoznadj1h takvih biljaka:
Arctostophylos(gnn)
Ca/luna(gnn)
Came/110(gnn)
Doboecia (grm)

Erica (grm)
E.ucryph,a (grm)
Focherg,llo(grm)
Goulchena(gnn)
Genuono(trajnica)
Ka/mio (grm)
Lapogerro (penat,ca)
thospermum (trajnica)
Magnolia (grm)
Nomochar,s (lukovfca)
Pemettyo (gnn)
Rhododendron (grm)
Voccmium (grm)

62

Komposti za sadnju i sjetvu

lzrada John lnnes komposta za sjetvu

Je li lako
napraviti ovaj
kompost?

ijesanje sastojaka (ilovaca, mah tresetar, grubi pijesak ili kamencii, kreda i
biljna hrana) koji cine John lnnes kompost z a sjetvu je jednostavno. Medutim,

da bi bilo uspjesno, ilovaca se m o r a prethodno djelomicno sterilizirati kako ne bi

sadriavala sjemenke korova, bolesti i stetocine (vidi stranice 60-61 ). Z a njegovo
pripremanje e v a m trebati cista povrsina i suhe vree z a spremanje.

KAKO SASTOJCI
KORISTE KOMPOSTU?
Djelomicno steriLizirana
ilovaca: Ona lvori glavni dio
komposla I predslavlja
vrstu osnovu za mlade
biljcice. Ilova<:a sadrti
najvainiju biljnu hranu koju
polako otpuSla. Dragocjcn je
izvor manje vaine biljne
hranc dostupnc mladim
biljicama. Kad pripremate
ilovacu za koriStenje u
kompostu. najpnje Je
prosijle kroz 9 mm
hortikullumo sito.
l\1ah tre etar: Ovaj
mat.erijal cini komposl
prohodnijim za zrak i vodu
le pobolJ!la\a i nJegovu
prozracnost i sposobnost
zadriavanja vode.
Grubi pijcsak ili kamenii:
Polil!u bolju prozral\nost u
komposlu te brzo ciJedenje
vi!lka vlage. Budui da je lo
lei.ak materijal, ujedno dajc
slabilnosl biljkama u
loncima. naroilo kad su
velike i s vehkim udJelom
li a.
Superfosfat: Sadrii oko 18
posto fosfome kiseline i
polreban je za poticanje
rasla korijena mladih
biljl!ica i dok se ne
premjeste u John lnnes
kompost za sadnju No. l
Cvidi straruce 64-65).
Mljeveni vapnenac:
Korigira kiselost ilovae le
igra vainu ulogu u rastu
biljke.

_v_
_A)
__e
_ _K_o_H_P_o_s_T_N_A_B_A_z_1_1_L_o_
(.._
Evo kako pnprem1ti I mie!latJ secvem kompost na bazi
ilova e.

I Razmtnte dciomilno
steril,ziranu tlovalu na bsw ,
uMtu nu.
Ne bi smJelo bilJ
rnol<ra p se tcsuce sllJCPC po e
ce.o por, alJ sastakc
NabolJe da ,1,uata bude malo
svna spka

l N,1 ,/cvatu rcvascme mah

o.1cseor. Obitno ga uebo na,,pne
razdrobrt, narata ako e
prethodno b,o SODIJetl u vre, no
l<O
. JOJ su se na/azfe druge vree
,;;.o JC UCSCl ako sul!,
ravnc,mjeno ga namate dan
pnJC mij&ma To jC zato !to se
ako suh :reset l<asn,e td-1:o
navfal, 1mazc uprO iagu IZ
-de.
3 Preko uesew ravnamemo
raza ente grubi p,esak ,li
l<On1Ct1(C.
4 Teme1,r.o pom1JclaJte w u,
SQ;;Wj.:O I razascnie melavulu
ravnompne debljine
5 Pcvr!.inu fC111TlOITIJetTIO posptte
m/cYclum vapncnccm. zap..'dno sa
supetfosfatom I tcmel,to
promyclace (vidr gore desno za
dodavorye kofrtine mtevenog
vopnenca , supcrfosfaw w:ipna)

Komposti z.a sadnju i sjetvu

DODAVANJE PRAVE KOLICINE

HRANIVA
Na 1-aki kubifni melar mj a\'ne doclaJte:
0.6 k mlJevenog vapnenca
1.2 kg !>uperfol>fata vapna.

MOZE LI SE POHRANITI KOMPOST N A

BAZI ILOVACE?
Da. Sta\'ile ga u jaku najlonsku vreu u hladno i suho
spremt Le gdje nema letotina. Medutim. najbolje ga Je
upotrijebit1 unutar mjesec dana: ako stoji dute od dva
mJeseca. kompost e postati prelu:eo za neke biljke.

SIJANJE SJEMENKI U PLITICE U STAKLENIKU

Staklenic, pruiau s,gumu toplmu na kooj semenke mogu prokhati te rasa mlade bilj ce. Nakon klif.illJa, i kad
bil 1ce budu dovolno velike za rukovane, premestlce ,h u pht1ce s John lnnes kompostom z.a sadnJ.J No. 1
(vid, stramce 64-65 z.a detalje o com komposcu i pikiranju blljt1ca). To e nuino kako bise spr ilo da budu
preguste. bliede i sklone bolestima

I Napunite plllJCU SVJdm karr.postDm pa

ga llC1tlS1llte prseima, (l(J(OCO 0>:o 'U!lcM:l
Z.G(ltn dodaJte p. komposto

)(WJJ!UJmlm snom rovnog 010 p:cm11e

nke hJmpos:om do rn t.e n puw
debljmc Malete upamJeb,u ,
S,[O "-131({) e OvdJe pr kczono

l Po vrhu pt,oce pri_editc rOV'lOm

Zaum
dcrl6com da ulxlnire mogu d(rl6com za :ompast LTSClte po.rlinu
do 12 mm od nioo

5 Za!'te J-mipost odto1M pl,ucu u

zdjelu ravnog dno pl,tkD napc; ICf1U
vodom /rwxite kod kampost bude
vla!.on Za11m poviJte pl,11cu

Najprije sigurnost za djecu

ld deca ulaze u saklen,k 11 umski vrt da bi prc,vienla tek pos,ane semenke,

p!iucu e bole pokno plastioiam poklopcem nego st.klom.

3 Sta.,ce neJ,.!J! ,:e S)el'l'Cfli<i no komad

lcrutog presa.,.,eiog pof)ra. prorresne vrh,
ra.oomJCf110 razastnte SjCmCnke pa
x:Nrlifll '1lmpasta, a
blizu rubo

6 Prt.ko pl uce SUM:e ,miad SIDkla (ili

pror,m, plasulri pd:JopocJ Medut1m
zt>og ondetlzooie lDJO se f)O/OVI s
scrane. morat te e SVQ(fJf1 JUtfa brrsa:;
staklo zaCJm ga ol<renuu ta da suha
StrQflQ bude ok.rCl!Uta prema kampasW
Da btste stvorili teman okd (pottebon
VOOl'lf SJCr.lCM
zo ).
na stDi<Jo
S(Ollite nc-.inski paptr

63

64

Komposti za sadnju i sjetvu

Pripremanje John lnnes komposta za sadnju

Postoje li
razlicite
vrste?

ostoje tri razlicite vrste komposta za sadnju u posudama, oznacene brojkama

1-3, a svaka je sastavljena prema razlicitim zahtjevima biljaka dok se razvijaju i

postupno se premjestaju u vee lonce. Osnovni omjer djelomicno sterilizirane

ilovace, maha tresetara i grubog pijeska ili kamencia ostaje isti u svakoj mjesavini
komposta. Kolicina hraniva se postupno poveava, no omjer mljevenog vapnenca
ostaje isti u svakoj mjesavini.

KOJI S U O S N O V N I S A S T O J C I U P O T R I J E B L J E N I Z A J O H N I N N E S K O M P O S T E Z A
SADNJU U LONCIMAt
Isli su kao i oni lo se koriste za John
Innes sJelvene komposte (vidi sLranice
62-63). iako su omjeri drukaji:
7 dijelova djelomicno sterilizirane
ilovace.
3 dijela maha Lresetara.
2 dijela grubog pijeska i icamencia.
Kolicina hraniva poswpno se poveava
od jednog do drugog komposLa (vidi
dolje). lmajle na umu da se tri glavna
diJela svih komposla na ovim
strarucama i na stranici 63 mjere
obl.tjmom, ne lezinom.

7 drelO\'a djelorru{no stenl,z1rane ilovate

3 d11ela maha tresetara

2 dela grubog
prjesl;a 1h
kamen{ia

POHRANJIVANJE
SASTOJAKA
Prijc mijesanja, ovi malerijali uvijek
moraju biti pohranjeni odvojeno u
cvrstim. plasticnim vreama na suhom.
hladnom mjestu bez pristupa Stelocina.

John lnnes kompost za sadnju No. I

ldealan za pikirane mlad1h bijtica (vidi desno) ili za presacfivanje
z:akorienfenih reznica. Hranj V I sastojci osiguravau
uravnotefenu ishranu vednl mladih bilfaka.
Na svaki kublbil metar mfebV1ne za sadnju dodate:
0.6 kg mljevenog vapnenca.
1.2 kg bruna od papaka i rogova.
1.2 kg superlosfata vapna.
0.6 kalieva fosfata.

\.

John lnnes kompost za sadnju No. 2

Konsti se za presadivanje kue:nih biljaka. kao I za druge b1lke
kad su relativno malene, no treba 1m vei lonac.
Na svaki kub1bii rnecar m ne

za sadnju dodate:

0.6 kg mlevenog vapnene:a.

2.4 kg bruna od papaka i rogova.
2.4 kg superfosfata vapna.
1. 2 kg kalijeva fosfata.

Komposti z.a sadnju I sjetvu

John lnnes kompost za sadnju

No.

John lnnes kise/i kompost

Mnogo bogat1Ji b1l1nom hranom i konsti se u konamo

presacfivane vehkih I odrashh hsnaoh b1l1. kao I u vel,ke
biljke u plantenma kako u kuci tako i na otvorenome Ideal.in 1e
z:a pnhranJtvanje povr:a koe r-sce u posudama.

Ideal.in te u bdJke ko1e ne vole vapno i vi vote kompost ko,

je blago kiseo (vidi stran1cu 61 ). Sast.rvten 1e od:

Na svaki kub,tnl metar me!avine u sadnju dodace:

1 d11ela maha treSetar..

2 d11ela d1elom,blo stenliZ1rane ilovale.

0.6 kg mlevenog vapnenca.

1 d11ela grubog p11eska ill kamenoa.

3 6 kg brana od papaka i rogova.

Na svaki kubibl1 metar ovoga komposta dodafte:

3 6 kg superfosfata vapna.

0.6 kg sumpomog CV!Jeta.

1.8 kg kahjeva fosfata.

1.2 kg superfosfata vapna.

\.

PIKIRANJE MLADIH BILJCICA

C,m mlade biljce budu dovolno
vel,ke u rukovan1e. morau se
premesoti ('piklrati') tako da svaka
1ma Vl e prostora za razvian1e te w e
svieda i zraka. Mlade biljce koe se
0St3ve z.bijene. postaju slabe i bliede
te sklonie bolesoma od onih s
dobrim kru!en1em z.raka oko njih.
Bole e mlade bllt,ce premjest1t1 dok
su malene. a ne ih ostaviti dok budu
vehke. !ilave i z.b1ene.

3 Nopun,te , noosme lr.anpost u ciugv

plilJCU /v1alonl sodilicom nopra11te tlJf)ICe.
o voryN red ncka bude 12 mm od rubo
pli!JCe

ver

I Nokon AAon;o SKJnite poklopoc Kod god

lr.ompost pokazuje
SWVOt1jo zo/ijte
mlode t,,lpce sto\lMi pl11JCU u zdjeJu pli:J:D
nopuiyenu \\'.Xbn (vodi strOlllCU 63) .

l Kad su mlade biljl1ce doYolJflO ke

zo ru o,ye. zoliJ !C ,n odozdo. Zotim
,can podignte ncld,J.o biljco ,
slO';!te ih na vlazan rovw,;, poptr.

S Kad ,spt,nite pliOOJ, logono potopkoj:e

rub(M! pli!Ke do se bnpost patMIO I
olabovi. Paz;;, o Zalijl!! odazgo da se
lr.ompost slegne
beno

d i t e t,,lj6cu ZO Jeda1 od lljCZJflih

u rup,cu (no ,sw
1J ., , uttw11te
dublnu Jcoo I fOtllJe). Lagano llOIJStl/te
kompost <*D biljl,co

lcarJel16

macm\

"'

65

66

Komposti za sadnju i sjetvu

Komposti za kune biljke

lmaju li kune
biljke posebne
potrebe?

zbor biljaka za uzgoj u kui, stakleniku ili zimskom vrtu je vrlo velik i raznovrstan
- od kaktusa do orhideja i bromelija - i one stiiu iz vrlo razlicitih podneblja i tala

diljem svijeta. Neke od tih biljaka su teresticne, iive u razini tia, dok su druge epifiti
i rastu na granama drvea gdje dobivaju potporanj, ali nisu parazit.ske. Stoga su
potrebni razliciti specijalizirani komposti.

(K_OM_Po_s_T_1_z_AS_VE_Ku__N_EB_I_L_J_K_E---:)

Celas1a
Ch/orophycum
Chrysanthemum
Clerodendrum
(l,via

Cod,aeum (Croton)
Coleus (sin. Solenoscemon)
Crassandra
Cyclamen
D1effenbachia
Dracaena
Ep,sc,a
E.uphorb,a pulchemma
Exacum
x Fatshedera

Fats,a
Mnoge populame kune b1ljke dobro
rastu u John lnnes kompostima za
sadnju u lonc1ma (vid1 stramce 64-65),
kao i u kompostima na bazi treseta, sa
smanjenim udjelom treseta i Genie " '
kompostima (vid stranice 58-59). Te
b1ljke uklucuu:

Acalypha
Ach,menes
Aglaonema
Al/amando
Anthunum
Aphe/andra
Ard1sia
Aspidistra

Bouganvi/lea
Bouvord1a
Browallia
Co/adium
Ca/athea
Ca/ceo/aria
Caps,cum

Begonia

Ficus

Plumbogo
Prtmulo
Somtpaulio
Sonsev1er,o
Sox1(roga
Schefflero
Sch,zanthus

Senec,o (s,n.

Cuierarto)
Solonum
Solerro/ia (sin. Helxme)
Spach,phyllum
Strepcocorpus

Tolmieo

Torenio
TradescanCJo
Yucco

F,uama

Fuchs10
G/or,osa
Grev,llea
Hedera
Hoyo
Hydrongea
lxoro
]acorando
Jusucia (sin. Beloperone)
Ka/anchoe
Leeo
l,um
Maromo
Monstero
Oph1opogon
Opl,smenus
Pochystochys
Pondonus
Pe/orgonium
Peperom1a
Ph1/odendron
Pi/ea

Utjecaj na ucestalost
zalijevanja

Buduci da su kompostl razhit,. od

onih na bazi ilovace do onih bez
treseta. nihova sposobnost
zadrzavan1a vtage ll otpu{tan1a vt!ka
vtage takoder su razlite. Sroga vodrte
racuna kad mijenjace jedan kompost
drugim.

Komposti za sadnju i sjetvu

Ove minijacume biljke, koje rastu u

relativno malo koliini komposta u
phckim posudama, napravtjene su od
tropskih i supcropskih drvenastih
bilJaka. Ve.ina se u:zgaja rad, njihovog
acraktivnog lia, a neke, kao o su
bugenvilere, zbog njihovih cvecova.
Ove biljke pocjeu s razJ,tth mesta I
scoga, ovisno o njihovom izvomom
podneblju, crebaju specijalne
komposte. Openico poscore tri vrsce
komposcnih mjebvma , svaka e
sastavl1ena od razli,tih kombinacija
djelomicno sceriliz,rane ilovate, maha
cresecara i granicnih kamenf:a.

Kratak pregled komposta

za bonsai
Mjesavina I
Osnovna mjesavina prikladra za veinu
bons.ua.
1 dio djelomicno scerihzirane ilovae.
2 di1ela maha cresetara.
2 dijela granitnih kamenu:a.
Mjesavina 2
Narofao ocjedita mesavina , idealna
za bonsai porijeklom iz !urrovttih
podruja.
1 dio djelomifoo steriliz,rane ilovae.
1 dio maha cresecara.
3 diJela grancnih kamenia.
Mje!avina 3
B,cna za bonsai koji ne voli vapno u
kompostu.
1 dio d1elom1cno steriliz1rane 1Jovae.
3 d1ela maha cresecara.
1 dio granicnih kamenia.
Napomena: Razliti dijelovi ovih
komposca m11ebju se prema obujmu.
ne prema teiini. Za meren1e uvijek
koristite istu posudu.

Mijesanje komposta za bonsai

Vafno je da pomina za n11e!anje
bude fca.
Svi sasco1ci bi crebali b1ti suhi kad se
m11esaju i pros,ani kroz s,co da
cesoce budu veli1ne do S mm.
Meduc1m, previfo s1cnih estlca
moie zaguici komposc ce spri1eiti
prozracnost i oqedicost.

Olea e1Jropea(obilnama9na

Kupovne mjesavine za bonsai

Osim ovdje navedenih komposca za

bonsa,, doscupne su i ve gocove
m1esavine. Prodafu se u malim
koliinama I mogu se odmah

upotri1ebitt ili unucar nekoliko mjeseci.

Driite ih na hladnom, suhom mjesru
bez pnscupa eto1na.

67

68

Komposti za sadnju i sjet'IU

Bromelie obuhvaaju vrlo sirok izbor

biljaka, od kojih su neke ep1fiti (:!ive na
drvu kao pocpomu. ali ne pa.raz.icski) i
neke su cerestine (:!tve u razini tia).
esco pocjocu z vlainih cropskih
podruja. no mogu se nac i u
pusonji.
S izuzetkom 'acmosferskih' vrsta
T,llands,a (zrame biljke: vidi dol1e).
velna bromelija mote se uzgajati u
loncima. Medutim. T1/lands1a koje se
mogu uzgajati u loncima ukljufoju
T. cyanea. T. grand,s. T. lmden11 i
T. puncw/ata.

Mnoge bromelje imaju hstove

koje tvore nepropusne ume u svojim
sredStima u kojima se zadriava kisnica
z.a,edno s trulim biljmm I iivotinjskim
ostac,ma koji bll1ci os,guravaiu hranu.
Budui da ove biljke veinu svoje
pocrebne vlage i hrane dob1va1u preko
ume'. obfoo ima1u malo kori1enje
(n11hova glavna namiena Je us1dnti
biljku).
Bromelije dobro rascu u mahm
loncima i scoga nije potrebna velika
koliina komposca. Kad sadice.
provence da biljke nisu preduboko
posadene il da baze listova budu malo
iznad komposca kako biste sprijocl da
1scrunu budu li stalno mokri.
K o m p o s t z a bromelije
Kompost za bromelije koje se uzgajaju
u loncima creba bici dobro prozraan,
dobro zadriavaci vtagu i bici dobro
ocjedit. Preporuuje se nekoliko
kompostnih mjehvina. uk.Jjuujui:

1 dio oscrog pijeska , 1 dio osmunda

vfakna.
1 dio oscrog pijeska i I dio creseta s
dodatkom perlita ih sumske kore
drva.
2 dijela creseca i I dio owog p,eska
ili kamenla.
Kupovni komposc za bromelie.
Bez obzira na vrscu komposca. pH
creba b1ti neucralan ili blago k1seo (vidi
scramcu 71 ). Da b1 se osigurala dobra
ocjed,cosc, dno lonca ,spunite
razbijenim komadiima ghne.
Tilfandsia s p p . ( z r a c n e biljke)
T o su 'acmosferske' biljke koje
,zgledaju kao da rascu samo od zralka.

Moida napoznatja vrsta e

T. usneo,des (spanjolska mahovina;
stareva brada). ko1a u svom
pnrodnom okruzenju na jugolstoku
SAD-a plete vijenac oko drvea ili
telegrafskih stupova. Ta vrsta, kao i

T. ba1ley,. T. arc,rnata, T. geminrfloro i

T. ,onantha, mogu se uzgajatl ako se

biljke zalifepe za ljuscure skoljkasa i

dekoracivne komade drva. Lako se
odrfavau I to ukijuuje esco
orosavanje, os,guravane visokih
temperatura. postavfjanje na dobro,
indirekcno svedo ce prskane opim
hranrvom u omjeru 1:"\ svaka 3-4
tjedna od proljea do kraja !jeta. N11e
,h potrebno sadit.

(--K_u_N_I_UZ_G_O_JL_U_K_o_vc_A)
Kad se lukoviaste biljke uzgajaju u
loncima i zdjelama za cvjetane u kui,
postoje dva glavna komposca:
John lnnes kompost za sadnju u
lonce No. 2 (vid! scranicu 64).
Vlakno za lukovice. vlaknasta, dobro
ocjedita mjehvina creseta. ljuscura
kamemca i hortikultumog ugljena.
ldealan je za lonce s drenainim
rupama ill bez njih.

N a k o n c v j e t a n j a u kui
Ako nakon cvjetanja u kui
namjeravace posadici lukovice na vrcnu
gredlcu 1h ih nacuralizirati na cravnjaku,
najbolje je koristt John lnnes kompost
za sadnu u lonce No. 2 ili neki drugi
kompost na bazi ilovae tijekom kune
faze. T o je zato seo e lukovice koje se
uzgajaju u kompostu na bazi ilovae
cvjetati tijekom sljedee godine kad se
posade u vrc. a ako se napri1e uzgaaju

u vtaknu za lukovice. trebat e im

godina lli vi e da stvore cvjetove nakon
sadnje na otvorenome.
Naturaliziranje sunovrata
Kad lukovice sunovrata sadite na
neformalnr travnjak, koristite sadilicu
za lukovice. Njome se izvadi ezgra
zemlje lli busen i ispod se sadi
lukovica. Prekrijte lukovicu jezgrom
zeml1e ili busenom.

Komposti u sadnju i sjetvu

(-

-KA_K_T_us_1_1_os_T_A_L_1_s_uK_U_L_E_NT-

Nu:tan zahtjev za kompost za kaktuse

1e da bude dobro oqed1t !to spreava
da kon1ene i dno biljke o!te:i suv,ina
vlaga. narocito tJekom zime.
S nekoliko komposta post,tu se dobri
rezultao, ukl1ulujui:
4 d,ela komposta na bazi iovate za
sadnu u lonc,ma i 3 diela crog

p1eska ih kamen a.
2 d11ela komposta na bazi ilovale i
l dio o!mh kamenlia.
Kupovn, kompost za kaktuse i
sukulente kojl se prodaje u vrmim
cenmma I specijali21ran1m
rasadnic,ma za kaktuse i sukuleme.

R.izhite su pnrode, no vecina paprao

Sto se uzg3ja u kui treba dobro
oqed1t kompost ko11 zadruva vlagu.
Nekoliko recepata za kompost
pokazalo se da dae dobre rezultace, a
oni ukljuluju:
Kupovn, komposd za paprati: ako,
nakon iskustva s njima. pokazu1u da

zadriaV3Ju preveliku kolilinu vlage,

dod31ce oko 1ednu treinu ekstra
oJtrog p11eska ili kamentica kad
budece ponovno presadivah paprao.
(Uviek z.ab1lebce kou ste m vinu
upotrieb11i i kako paprac, u no
rastu.)
1 d,o John lnnes komposta za sadnju

CYCADATAE

-:

u lonc1ma No. 1. 1 dio o trog p1eska

111kament,ca 12 di1ela treseta.
1 d,o John lnnes komposta za sadnu
u lonoma No. 1 i I dio maha
tresecara. Budui da OV3J kompost
narofo dobro zadrtava vlagu.
doda1te uiena da ostane 'blag'.

:-:-----;;:;::: :==;===:=:=:=;;:::::;;;;;;::;;;;;;:;;;;::===;;;:;::;-
Poviesno pnpada,u n3jStanf m b1lkama

ko1e su 1male semenke I ble su leJe

u pretpov,esno vrijeme nego danas.
lako 1zgledaju sltlno, one rnsu srodne
palmama Cycadatae uglavnom pocjelu
1z cropskih i supcropskih krajeva, a
samo nekoliko ih rasce u umjerenim
podnebl11ma kao kune I staklenilke
b1lke.
N31populamia vrsta za kuu i
staklemk e Cycos revoluto (sago
palma), no postoe i mnoge druge.
One ukl1uluu oscale Cycos spp .. D,oon
coputo1, D edule, Encepholortos
lehmonm, i E. senticosus. Cycadacae
koe pnrodno i1ve u slab,m svetlosn1m
uveoma narocito su priklacne za uzgo
u kui I u scaklemku u umerenlm
podnebl1ma.
Veina Cycadatae voh kamen,to,
dobro ocjedlto tlo i ono se mora
oponafati kad se uzgajaju u posud1.
Jednaki d1eloV1 komposa na bazi
1Jovate i o!trog p1eska 1dealni su, a na
dnu posude da budu razbiern komadil
glinenog lonca. Ove b1ljke mogu !ivjeo
mnogo godma u 1sto posudi ako
kori1ene ni1e zb1eno.

70

Komposti u sadnju i sjetvu

BILJKE KUKCOJEDI
Ponekad poznate kao b1ljke mesojedi,
pnroda 1h e prilagodila da iJve na
mestima gde nj1hovo korene ne
moie dobiti dovolno hrarj1v1h
sastoaka 1z tia. Umesco toga
pnlagodbe im omogucavau da zarobe
i probave kukce. Poqeu iz mnog1h
suroV1h , ekstremnih podnebla.
ukJutuu suhe , vodene uvete.
Meduom. ve,na iJVI u v\atnom,
k,selom i motvamom okoMu i
prikladne su sledee mje!avtne
komposc:a:

1 dio riefoog p1eska (temelj1to

opranoga). 1 dio neobogaenog
cresec:a i I dio slmog perlita (sterilan,
neorganski materijal koi poc e od
staklene st1ene i os1gurava
prozrafoost komposc:a) Osc:aV1te
kompost da odstoji nekoliko qedana
prije uporabe.
1 dio n1 nog peska (temelj1to
opranoga) 1 1 dio neobogacenog
cresec:a, cemelj1to pomie!an1 i
ostavljeni da odscoe dva qedna prie
uporabe.

Odabir lonca
Kad presadujete biljke kukcoede,
uvijek odabente lonac kojl je samo
malo ve od postoee posude. a ne
onaj ko1 e mnogo vet. lsto tako
imace na umu, 1ako su ghneni lonc1
porozn11 od plastiblih, na kraju ce
unuc:ame sojenke akumuhrati naslage
soh koe postupno !tete b1lkama
kukcoed1ma.

ORHIDEJE
Postoe dvie osnovne vrste orh1dea ,
to u q K e na kompost ko1 1m
odgovara. Terestil'.ne orh1dee rascu u
razmi tia i zakorijen1ene su u zeml,.
Ep1ficske vrste rascu na drvecu i
grmovtma kao potpom1ma. ali rnsu
paraz.icske. Drvee i grmove konste
samo kao pocporan i s1dri!te, a rastu
na ostac1ma ugmulih bljaka koe u
ugloVlma grana skuplaju vlagu te tako
os1guravau vtagu I hran1ve sastoke.
lzbor orh1dea e velik, no kucni
vrtlari obifoo se ograrul'.avaju na one
koe se relativno lako uzgaaju i
prikladne su za uzgo u kuci (iako fe
uspievad , u staklenic1ma i zimsktm
vnovima). Orhidee prikladne za uzgoj
u kuci, zaedno s odgova3juom
komposcom, ukljutuu:
Cymbidium: Dobro oc,ed1t
kompost sastavlen od 2 d1ela
vtaknascog treseta (s pH 6.2) i
I diela o!trog perlita. Prednosc je i
m1e!avmi dodati zdroblenu koru
drva.
Miltonia: Dobro ocedit kompost
sast3vlen od 2 d1ela vtaknastog
treseta (s pH 6.2) i I d1ela o w o g
perlita Mje!avm1 se mofe dodati
zdrobljenu koru drva.
Odontoglossum: Konsc1te komposc
sastavljen od 2 dijela vlaknascog
tresec:a (s pH 6.2) i I dijela o!crog
perlita. Mole se me!awu dodati i
zdroblenu koru drva. AltematJVa e ,
me!avina od ednakth delova maha
tresetara i perlita.
Paphiopedilum: Konsoce dobro

prozraCl!l i dobro ocjed1t kompost,

kao !to e onaj sast3vlen od 2 diela
vtaknastog treseta (s pH 6.2) ,
I d1ela o!trog perlita. Ponekad se
mje!aVlni dodaje zdroblJena kora
drva. Altemativno konsoce kompost
sastav\jen od 3 dljela maha cresetara
i I diela o!trog perlita.
Phalaenopsis: KoristJte dobro
prozraQO i dobro oc1ed1t kompost.
kao o e ona1 sastavlen od 2 d1ela
vtaknastog creseta (s pH 6.2),
I diela o trog perlita 1 1 diela nbane
kore drva. Dodajte i malo

hort1kultumog uglena. Altemativno

konsuce kompost sasc:avten od
zdroblene kore drva I naseckanog
maha tresecara.
Zygopetalum: Presudan e dobro
oced1t i dobro prozral'.an komposc.
Konsme me!avtnu od 2 dijela
vtaknascog crese::a (s pH 6.2) i
I di1ela orog perlita. Jo! edan
dobar kompost e onaj od 3 d1ela
maha cresetara. 1 d1ela o trog
perlita 1 1 diela zdroblene kore
drva.

Komposti z.a sadnju i sjetvu

ORHIDEJE (NASTAVAK)
Ostali komposti
z a orhideje
Posto, mnogo komposca za orh,dee i
orn mogu delovao zbun1u1uce n a
pcxem,ke uzga,val!e orh,dea. no to ne
br trebao bit! problem. Brtno e da. kad
kupujece orhideju, prtace I za kompost
u koemu se uz.gaja. Zaom prtate
mozete Ir kup,ti malu kohanu toga
komposta tako da vam bude pn ruc,
kad orh1de1u bude trebalo presadro.
Os,m kupovnoga komposta za
orh,dee, mogu se upotrijeb1a slede
komposti:
kompost na bazi kore drva.
3 drela maha tresetara. 1 dio
oro-og perlita i I dro zdrobl1ene
kore drva.
1 dro mrneralne vune (apsorb1ra1ua
vrsta) 1 1 d,o pohuretanske pene.
mah tresecar i o tri perlit.
nas1eckana kokosova luska.

Ove ruaiaJne b1lke se sve vile

uzgaau u kui i u staklenrcima.
Ukluuu lepezaste vrste sa
segmenoma koji se Jire i to su od
Trochycarpus (ortune, (palma
vetrenao) 1Chamoerops hum,s
(europska lepezasta palma) do
uv1stonach,nens,s (kineska lepezasta
palma).
Palme riblega repa su vrlo
rz.raiane i ukl1ul!uu Caryoca m,11s
(burmanska palma riblI rep) i C urens
(vrnska palma rlblji rep).
Postoji mnogo perjastih palmi sa
sredifaom hsnom stapkom iz koe
rastu nakup,ne hsoca. Pnmen su
Chamaedorea elegans (srn. Neonthe
bella; sobna palma). Phoenix canar,ens,s
(patuljasca daculfna palma).
Trllne vrste, sa stabljikarna
shl!nrma crsc,, ukljuuju Chamcedarea
se,(riw (trl
palma) 1
Chrysal,docarpus lucescens (areka 1h
leporova palma).
Preporul!uju se mnoge kompostne
mjelavine I neke su toliko slo:tene da
e te!ko kup10 sastoke. Stoga
odabente edan od sledeih:

Nakon nekoliko godina mo.ete

pozeletl ekspenmentiratt s drug,m
kompostnrm m vinama, no rmate
na umu da na utescalost z.alrjevana
utele pnroda komposta.. lsto tako
uvijek morare os1gur ati da kompost
bude ft i daga ne kontaminlraju
tetnici dok stoji pohranjen.

sastoje od sonde koja se ucakne u

kompost; idealno je z.a vnlare sli1epe
na bo1e.
Orh,deama e potreban malo
k1seli1 kompost. s pH od 6 do 6.5. no
obifoo 6.2 Mo.e se uqecatl na pH
komposta dodavanjem mljevenog
vapnenca.

S t o je pH?
T o je l1estv1ca koa pokazu1e stupan1
lufnacosti 1h k1selosti komposca rli
zeml1e. Ta lestvtca ide od I do l '1.
pH 7 1e neutralan, a brojke ,spod
ukazu1u na povecanu k,selost dok
bro1ke iznad oznaovau vecu
luinacost. Procena pH u kompostU (rh
vnno1 zeml1i) rnoie se provesc,
koristenem pnbora za kem11sko
testiran1e. Za tu mecodu je potrebna
boja koa ukazu1e na pH. Oruga
mogunost su testen za pH ko11 se

Stvaranje vlainosti
Vec,na orh1de1a navi e voh rast1 u
vlainoj acmosferi i ona se moze
pot,catl orolavanem h ca (ne
cvjetova) svakog utra. Nabolje bi bilo
da sva vlaga 1spari do VKen. Oruga je
mogucnost staviti lonac na oblutke u
phtko phoci napuneno vodom. Ono
lonca ne sm1e bm u ved,.

John lnnes kompost za lononrce

No. 2 1h No. 3 s ekstra o!tnm
p1jeskom 1h kamenl!1ima. To e
predscavtati osnovu za testo vehke
l1stove ce osrgurati kompost bogat
hranom. Posuda na dnu mora 1mati

nekoliko sloeva komadia

razbijenog glinenog lonca lto
omoguuje slobodno otecanje vlage.
Kupovna komposma melavina
specijalno napravlera za palme.

7I

72

Komposti u sadnju I sjetw

Vanjske biljke u posudama

Trebo li

ajvainije za sve komposte koji se koriste za uzgoj biljaka u posudama je da

budu bez bolesti i stetocina. Trebali bi ujedno biti ujednacene kvalitete i

doista

sadriaja, kako u vrei (ako je kupovni, bolje nego d a g a sami mijesate) i od sezone

specijalni

do sezone. Dobri rezultati odredenoga komposta jedne godine potaknut e vas da

kompost?

ga upotrijebite i sljedee, ali ako nije ujednaen, rezultati e biti razoaravajui.

STO lNE KOHPOSTI Z A VANJSKE BILJKE U POSUDAMA?

u kui,
Slicno kao i kod biljaka koje se uzgaiaju kao lon ice
komposti za vartjske biljke u posudama imaju , e uloga.
O iguravar\je igurne baze: JednogodiSnjim biljkama, kao
to su mnoge ljetne CVJetn:ce za gredice u prozorskim
sanduc1ima, koritima I viseim go arama. nije potreban
dugolrajan fizicki potporanj koji je nutan grmo\-ima,
stabl icama I drvenastim penjacicama u bacvama i velikim
loncima. Stoga je priroda njima polrebnoga komposta
drukc1Ja.
O igura\'artje prozracno ti i zadrlavartja \'lage kao i
dobre orjedito ti: Da bi pravilno funkc1omralo, koriJenJe
treba disati, no islO\Temeno zahtije\a i vlagu (ali ne
natopljenosl). Postii ravnotefu izmedu tih potreba nije
lako. Vodene biljke, naravno, imaju drukcije polrebe.

T o su umjereno dugoveaie biljke,

iako im konsti d1Jel1ene svake 3-'f
god,ne - treba biljke lzvadm ,z posude,
podijeliti na dijelove od kojih svakJ lma
do bar korlf enskJ sustav pa ce dlfelove
presaditi.
Kad diehce zeljasce tnjnlce,
presadrte samo mlade dielove s
van1ske strane busena. Bacite stare i
drvenaste di/elove u sred,ni busena.
Posadite ih u kompost na bazi
llova e. kao k o je John lnnes No. 2 111
No. 3. To te predstavljatl slgurnu
bazu, nar rto kad su u relativno
mat,m posudama I imau puno liscova.
Uvijek na dno posude stavite debeo
slo razb,enih komadla glinenog lonca
kako zimske ki!e ne bl nacople
komposc.

O igura,artje brane za pocetni ra t i ka niji razvoj:

Potreba za hranom ovisi o dugo,jebo ti biljke. kao i o
njezinoj prirodi. Lukovicaste biljke. napnmJer, su 5kladi ta
pohranJene energ1je i neke od njih. kao Moje zumbul. mogu
cak rasu I cvJetati bez kompo!,ta. Meduum, veina bilJaka
lreba uravnote!enu prehranu tijekom svog zivota i redovito
se prihranjuju tijekom perioda rasta.
O iguravartje da korijer\je una okoli' hez bole ti i
tetocina: Ako su pnsutne bole!ttl 1 tetocme. brzo e
oSteuu biljke.

Kompostl za sadnju i sjetvu

KOMPOSTI Z A VISEE KOSARE

Postoji nekoliko komposta, ukljulujui
i ova tri:
Kupovni kompost za visee kofare;
nek1 ukljuluju dodatke za
zadrfavanje vlage koji pomafo
odrfavanje vlafnosti komposca
tijekom vrua vremena.

Komposti na bazi creseta; bolji su

od komposta na bazi ilovate za
konkene u V1seim kofarama zato
o su l i l l i i zadrbvau v1e vlage.
Meduc1m, ako komposc poscane
suh, t k o ga je ponovno navlailti.
1 dio komposca na bazi ilovale i
I dio komposta na bazi creseca;

to je dobar kompromis - treset

zadrfava vlagu, a ilova osigurava
hranu tijekom dugog perioda.
Dodaci za zadrzavane vlage mogu
se takoder konstit ako je problem
redovito zalijevanje.

KOMPOSTI Z A PROZORSKE S A N D U C l E
Vrsta komposta koji se koristi ovisi o
prirodi biljaka i sezoni njihova izloska.
Proljetni cvjetni izlosci: Koristite
dobro ocjedit kompost na bazi
ilovale. On pruia t u bazu ko1a
odgovara proljemim luko111tastim
cvem1cama. dvogodin11m biljkama i,
ponekad, nekim malim teunjatama i
puzav,m. simolsnim. varijegamim
bljan1ma.
Ljetni cvjetni izJoki: Ov,m
biljkama odgovara fok izbor vrsta
komposta, ukljuujui komposc na
bazi ilovate. na baz, creseca. bez
creseta I vrsta s reduciranim
cresecom, kao I Genie . Vrste na
bazi creseca bole sadrfavau vlagu
nego one na bazi ilovate.
Zimski izlosci: Koristite dobro
ocjedit kompost na bazi ilovate za
ove dugocrajne iz.foske, koji su
preteino sastavljeni od minijatumih.
spororastuih letinjata, puzavih
varijegatnih blana I malih.
vazdazelenih grmova. Pomaze da
zimski vjetrovi I kifa ne uznemiruju
biljke.

VISEE KOSARE U PREDVORJU I N A TRIJEMU

Kompost kojl e varn trebat u ovoj
s,ruaciji varira. ov1sno o tome kako e
se bilke sraviti u visee kosare.
Tamo gdje se lonci uklanjau, tako da
se biljke sade dlrekmo u kompost,
koristite kompost na bazi creseca,
bez cresera. s reduclranim tresecom
ili Genie komposc. Da bise pridoni1elo zadrfavanju vtage. dodajte
kompostu malo glinenih granula.

Ako se biljke ostavljaju u njihoV1m

loncima, koji se potom stavljaju u
kune v!see kosare, stavite oko njih
vtazan cresec koji e odrzavaci kompost vlainlm I hladnim, naroc1to kad
su na coplom i sunlanom polozaju.

Podlosci za vodu
Provjerice e li na dno vlsee kofare
narnjten podlozak kako voda ne b1
kapala na pod.

74

Kompost za sadnju i sjetvu

lzbor komposta ovis o s,cuaciji:

Konstite komposc na baz1 treseca,
bez creseca. s reduc1ranim tresetom
ili Genie kompost u zidnim
kobrama zasadenima samo ljecnim
cviecnicama. Medutm, za prol1ecne
izlo ke (lukoviruce b1ljke i
dvogodi!nje prol1eme cv1ecnice)
konsc,te dobro ocjed1t kompost na
bazi ilovace.
U velikim jaslama dobar rezultat se
postiie mjehvinom 1ednakh dijelova
komposta na bazi ilovace i komposta
na bazi treseta, naroto ako se kompost oscavta u posudl nekoliko godlna.
Kad sadite u malu zidnu kobru,
doda1ce kompostu materijala za
zadriavanje vtage.

Kamem, glazlran1 ili sudoperi od

hipertufe (p inca) mogu se koristici za
uzgoj dugovjelnih alpina ili biljki
kamenjarki, kao i minijarumih
lukovicastih biljaka i maJih ceanjafa
Stoga im e potreban dobro ocjedit
kompost na bazi ilovace u kombinaciji s
ekstra o rim pijeskom (za osiguravanfe
dobre ocjedicost) i tresecom (za
zadriavanje vtage). Ta me!avina
prikladna je za veinu biljaka u kamenim
sudoperima; medutim, ako sadice biljke
koe ne vole vapno, kupite specijalnu
m1ebvinu za biljke ko1e vole kiselo.
Sudoper biste crebaJi smjesati na
cetiri opeke (po edna u svakom kuru)
kako se drenaine rupe na dnu ne bi
zatepile. To ujedno spreava da puievi
stgnu do biljaka.

Konta podsjeaju na prozorske

sanducie, no obicno se smje!taju ili u
razrni da ill se lzlaiu u nosacirna
ucvrienima za zid. Ujedno su 1dealna
za sm1e!tanje blizu ruba balkona tako
da biljke mogu slobodno puzati kroz
ogradne re!ecke.

Ljetni cvjetni izlosci: Treba im

kompost koji zadriava vlagu. cak i
kad su na jakom i d1rekcnom suncu.
Koristice kompost na bazi treseta.
bez treseca, s reduciranim cresetom
ili Genie komposc. Pnprem,ce se
na redovito prihranjivan1e i
zalijevanje biljaka tijekom svih ljetnih
meseci.

Proljetni cvjetni izlosci: Uglavnom

sadrie prol 1eme lukovcaste
cvjecnice i dvogodi nje cv1ecnice ko1e
se najbol1e uigaja1u u kompostu na
bazl ilovate. Mo-a bici dobro OCJedit.
Trajnice: Koristtte dobro ocjed1t
kompost na bazl ilovate za
dugovjetne biljke. Mje!avini doda1ce
ekstra o trog pijeska za dobru
drenaiu.

Komposti :z.a sadnju i sjetvu

T o su crana obil1e:tja podignu::a s

povrlinom 23-30 cm ,h v e 1znad
okolnog tia. ldealna su mesta za uzgoj
kad e okolna zeml1a ekstremno kisela
,h luinata ili e problem drenaza.
Ob,mo su te povrline prevelike za
konlcene komposta na baz, ilovale.
Dobro oqed,ca zemlfa 1e nuina. a
pnkladan je povriinski slof bez. korova
, tetocma; doda1te ob,lnu kolifmu
ottrog pieska. Os1gurate da oq e
vdak vode tako da napravice debeo
sloj t,scoga kria na dnu te da ostavite
"rupe za oqecane' sa scrane kroz koe
ce izlazm voda.

(-G_R_M-v-_s_T_AB_L_As_c_EUB_A_v_AM_A--)
Nu:tna je &rsta I dugocrana baza za
n11hovo korijen1e ako e debla.
scablj1ke , liJce raso viie godina. Stoga
odabente kompost na bazJ ilovale kao
leo 1e John lnnes kompost za lonamce
No. 2 ili No. 3.
Neke dugotrajne biljke ne vole
vapno I scoga im fe potreban blago

k1seli kompost (vidl stramcu 65 za

det:.llje o izrad1 k1selih komposta).
Ako e posuda u ko1u ce se
posad1ti dugotrajna b1l1ka vehka. uvi1ek
postoji iskuien1e da se upotneb1 vrma
zemlja. Ako, zbog cijene. to poscane
nufno, trebali b1ste najpriJe barem
pros11ao zemlju i uklonlti velike i

V1dl11ve ftetone. Balvu scavite na jake

opeke. Tako cece sprijel!io da do
b1ljaka sognu pu:tevi ce da b,ste 1spod
posude mogli stavio ruke ako je treba
podi I premest10 negde drugde.

(--L_U_K_ov_1_c_E_UB-A_v_AM_A)
Kacl sad1te veliki crubasti Nomssus spp.
(sunovrat) u balve. mogu se smjesc,ci u
edan ili dva reda. Konsoce kompost za
sadnu na bazJ iloval!e. Svaku baoo
staV1te na opeke da pobol1 te drenaiu
te da 1e lako moiete premeruti.

Luko111ce st.Mte
na razma od
oko 35 mm

a sloja

tci:3!; j----Debel,

slo krupnog
drenainog
matenala

(--_uP_o_v_1_zA_ZA__1_N_S_K_EB_I_LJ_K_E-- )
Zabnske biljke ostaju u cupovima
nekoliko godina dok ne prerastu
posudu.
Postavire l!,st up na tri opeke (za
poboljwije drenaie) na odabrani
poloiaj.
N a dnu napravite slo1 od oblutaka.
SaV1te komad i l a n e mreie I
oblikute 7.5 cm !iroku aev. 5tavte

1e u sredinu cupa. a baza neka JOJ

poava na oblucima.
Dno tupa ,spumte kompostom za
lollClrnce na bazi iloval!e tako da
povriina komposca bude u razini s
najniiom rupom. Gumlte u nu
konen b1lke. u&rsote i dodate 1of
komposta do raz,ne sledee rupe za
sadnru. Nascavite sad10 na 1sti nafin

dok ne ,spurnte sve rupe.

Kacl dovri1te sad10 sa strane.
nekoliko bilJaka moie se posaditi u
kompost na vrhu upa.
1 na kraju temelj1to zaliJte kompost
da se slegne oko korijen1a.

75

76

Komposti za sadnju i sjetvu

(-K_OM_P_OSTZ_AVO_D_E_NE_BIL_J_K_E____..)
Vodene bljke bi uvijek crebafo saditi u
zasebne posude od plasafoe mreie;
nikad 1h ne sravlja,te direkmo u z.emlju
na dno ribnjaka jer korienje mofe
oeoti konscrukc1ju ribnjaka ili
vodonepropusnu oblogu. a u1edno e

ih b1ti vrlo t k o uklonia ako to bude

pocrebno.
Najbolji kompost 1e tka ilovaca
obogaena k o i m branom koje
pot1le raz.vo1 korijenja. llovaca mora
biti bez. crulih otpadaka, kao seo je

sraro kori1enje. Nakon sadnje doda1te

slo foh sitnih o::iluraka na vrh ilovale
to e sprijefi da je poremece nbe i
da se voda z.amuti.

(-R_A_J_C_I_C_EU_VR_E__1_z_AUZ_G_O_J)
Vree za uzgoj sadrie kompost na baz1
cresera z.ajedno s hraniv1ma. Posadice
tri vrste kordon (pojedirufoo,
uspravnih stabljika) u srandardnu vreu
za uz.go1, Nuini su potpo'Tiji - dostupni

su kupovni metafni. no oni kucne

iz.rade od bambusovih !tapova I fice
takoder su dobri. U stakleniku se
bambusov m p mofe gumuti kroz dno
vrece da bl bio bolje u e n . Tako

KRUMPIR
Krumpir se moie uz.gaao u vreama s
kompostom na bazi creseta.
Poletkom sredme proljea
pnprem1te vreu za uOJ rako da je
cemeljito protresete i raz.rahlite
kompost. Stavite vrecu na patio ili na
pafetu i iz.reiite osam 1ednako
raz.maknutih ureza dui ne 7.5 cm.
Nemojte iz.rez.ati komade plastitne
vree. Ako e kompost suh,
temeljito ga zalijte kroz urez.e.

VREl

ZA

uedno Vlbk vode moie izai iz. vree.

UZGOJ

U svaki urez. gum1ce z.drav gomolj

rane sorce krump,ra tako da bude
bli:zu dna vree za uzgo te ga
prekrijte kompostom.
Presavi1te urez.e kako ne bi ulazila
svjetlost.
Redovito prov1eravajte je li kompost
vtaian. no pripazite da ne dodate
preV1e vode.
Kroz. ureze e izai iz.danc1; ako
postoji opasnost od mraza. prekrijte
ih nou noV1nskim papirom.

Kad bude spreman rani urod

krump1ra. poV1.cite jedan od urez.a I
ubence gomolje.
N1je potrebno ubrati sav krump1r
1stovremeno; presavijte plastiku,
naroc1to ako e predviden mraz;
ujedno je vaino da gomolji ne dodu
u k o n t akt sa sv,edom.

(-P_R_I_P_R_E_M_AN_J_E_B_AC_V_EZ_A_J_AG_O_D_E-----:)
Budui da su ukrasne bae dugocrajna
obil1eija. konsote dobro ocjedit kompost na
bazi ilovate kojemu ste dodafi ekstra otrog
pijeska ili kamenoa. Ne koristire mek
pijesak. Komposti na bazi rresera nisu
prikladni jer se naosnu i na kraju iskljute
zrak i smanje drenaiu.

Korak 5
l . t i r Je l:rllf)(lt(l1 oblucrmo. zaum
doda1 :<: kompost <*l razme na.1Me rupe
Srstemac,aio scc;ire sa<lnice Jagoda u s-roku
rupu , doda_ ;e .ro?. l:tlmpasta. Nei<cX <
'O
Jogoda scav.te oo ,rh. Zalrce kampo5t

Korak 2
lzmedu mecalroh <>brlxa ZDUSice n,z
rupa vcJ,6ne 12-18 mm. Zaum ,h
p,fom pro3inte na 5 cm Zagtadrce
n;oo.,e rupa.
Korak I
Prcokrenite bot.,; , u dnu rZbute
drcnotne flJPe veUme 18-25 mm.
Prov;er,te e li drvo dovolJOO ooro do
pod.J()lre kompasr.

Korak 4
Sa,. ce 2 5 cm .:btanu mretu u aev
prom;era 10-13 cm I dovoiJna dugu oo
sume na dno oblucako , dopsre <Jo e,,
,spod flJba bot.-e.

Korak 3
Uspra. C
l tJo,u , postavite e na <:ec,n
vrste opcr.c:. Pra.;er,te e /1vrh t:xxve
ravr:w ,spt;nite dno obluoma ve/,line
10-15 cm.

Komposti za sadnju i sjetvu

Moguce 1e uzgaao bambus u vrmo1

zeml1 u posudama, no to izlate
konen1e opasnostl od !cecocina
Um1esto toga konsote m1wV1nJ od
ednak,h d1elova komposu na bazt
1lovae za sadn1u I komposta na baz1
treseta ,Ji bez u-e.seta. Kompost na baz1
treseta povecava sposobnost
komposta da zadriava vfagu, dok
kompost na baz1 ilovae povecava
Stab1lnost za V1soke bambuse ce
dugocrano os1gurava b1l1nu hraru.

Niski bambusi za posude

Ple,oblostus pygmoeus (paruljaso

bambus paprataStth liscova)
Ple,oblostus vonegotus (parulasti
bambus s b1elim prugama)
Ple,ob/oscus vmd,stnotus (zlacro
dlakaVI bambus)

Tamo gde se penaice u au

u
mahm lonc,ma. nabolje ih e staVltl u
kompost koji zadriava vfagu. kao ito
1e kompost na baz1 treseta, bez
cresec-, s reduciramm tresecom ili
Genie ..,.. vrsca. Meduttm, kad se
dugovefue penace (zelaste one s
drvenast1m okVlrom) uzga1au u
b a M m a I velik1m loncima. bolje e
konstm mjefavinu od jednakih dijelova
komposca na bazi creseca I onoga na
bazt ilovae. To e os1guraa d1,.gocranu
stabilnosc kao I hran11ve sascoke.

Zeljasta penjacica za bacvu

Humulus lupulus 'Aureus' (fuolisnl

hmelj): podupnte cronokem od
dug,h itapova utaknUtJh u kompost u
bavl.

UZGOJ J A B U K A U B A V A M A I VELIKIM LONCIMA

Jabuke su populame voke stablake
ili grmovi za uzgo u posudama na
paau. no postoI nekoliko stvari o ih
treba 1matJ na umu. Presudno 1e
konmt1 drvene bare ili vehke lonce

od terakote, dubine i nne oko

38 cm. Na dno staVlte razb1ene
komade glinenog lonca I konsttte
kompost na bazi ilovae. U malim
vrtOVlma ili na m1nipatiu gde ima

mesta samo za 1edno stablo, odabente

ono poznaro kao 'ob1telsko Stablo',
koje kombinlra nekoliko razll1tlh vrsta
u jednom stablu.

77

78

Pojmovnik
Blljka uzgojena u posudi Biljka
ko1a se prodaje ustalena u posud i
spremna za presadlvane.
B//jkeza ucvriivanjedufika

Neke btlke (obicno mahunarl<e r 112

pomo odreden1h baktena u
zemlj u scan1u su precvonti dus1k
iz uaka u dusik pohranen u
vorovlma na njihovom korienu
("1d1 stranlCU 5-4-SS).
B n o kompostiranjeMetoda

Kisela zemlja Zemlja bji e pH

manji od 7.0
Kompostbez treseta Komposc na

bazl necresem1h materijala s

dodatkom umemrh gno1va.
Kompostna bazi ilovae Komposc

prveostVeno temelen na
dtelom,no Sterilr21ran01 110\r.KI (vidl
wan1ce 60-61 ).
Kompostna bazi treseta

Kompasc na bazi cresec:a s

dodackom hraniva.

komposorana koJom se ponte

b n e raspadanje organskih
marenala nego na komposcnoJ hrpi
di u komposceru (vidi wanice
30-31).

Kamposts reduciranimtresetom

Drobifica Elektncm ili benzmski

uredaj za seckane drvenog ocpada

KomposterSpremmk za komposc
(vidi stranku 28).

IZ \/!\Olla.

Genie" ' kompost Relaovno nova

vrsca menamenskoga komposca
ko11 se temelji na komposoran1m
bdmm = m a
I sumskim
proavodima. kao
e kora drva.
Niegova proovodna e odrtiva I ne
tteo okolrfu.

seo

GlstifteOgraden proscor z.a

precvarane kuhinskog 1\/ll71og

ocpada u verm1kompost pomocu
speci1alnih guaV1ca ("1di scramce
48-53).
Humus Tamnosmed1 il1 crm dio

zemle ko sadriJ dragoqenu bilru

hranu k01a poqece od razgraderulg
organskog matenala k0j1 tol e
dodan.
Humusno ilovastazemlja Prirodna
mesMna ptodne zeml1e, piesl<a.
gime. mulja i crulog organskog
rnaceriala.
Jednogodlfnjikorovi Korov, koj1

zaV!iavau svo oklus rasca, od

kliana semenki do scvarana
cvecova, u samo jednof sezon1.
Mogu se dodati na komposcnu
hrpu 111u komposter gde ce se
razgrad,o.
John lnnes kompostlRazlioo

komposti za semenke i btljke ko,e

e razvio Hortikultumi insowc za
lSCTaisvane John lnnes (vid, scran1ce
62-65).

Kompost koi sadrii mane treseta

od komposca na b w creseta.

OrganskomallranjeScvarane
7.5-10 a n debelog sl01a
raspadnutog organskog ocpada
preko p o m m e zemlje (vidr str.111rai

-47).
Perlit Srme granule rastezlj1vog
vulkanskog macenala koi se dodae
komposoma radi pobolsana
n1hove prozranoso.
p H Logancamska lestVica koa

komposrenma zato o ce
Cl3Mt!-OJam1e ponovno araso.
Treset D 1eJom icno raspadnut biljm
materijal, obttno ktseo, kOJi se
cesto konso u komposoma :za
setvu I sadnu. Meduom,
pono"!,eno re:zane cog macen1ala
na cresemom scan11tu utav.1
okoli! mnog1m pacama, bvoonama
ikukama.

pokazuje swpan lufnacosu 1h

kiseloso u komposw l1 zemJr ("1d1
stralllOJ 71).

VermlkompostRaspadnuc /
probavijen marenal ko11 nasc:ae
ako
guavica u g l t .

PikiranjePocecno prem1e.sc:ane

VermFkuUtlagani macenal sl1C31l

cm,cu koi se dodae komposw radi
pabal san 1a i zadrzavana vode I
prozranosti.

mlad1h btlca 12 secvene plitice ili

tonca na veo razmak u druge
phoce ih lonce.

posuda nahk bubnu koa se m o i e

okrecad i t o pooce b n o raspadane
vr.nog I kuhmskog otpada.

Povrilnski sloj Gomfi slo zemle u

koemu rasce ve6na bliaka.
Djelomrcno sceriliZlran pommsl<J
slo konro se u kompasttma na bazi
ilovate.

Verm:kulturaKonscene gu...,ca
za precvarane organskog
kuhmskog i vrmog ocpada u
komp!>st.

Kompostnahrpa Tradlcionalan

Prekopavanje,dvostruko

dobro oced1ta. ali I dobro zadriava

nan za komposoran1e organskog

vr.nog i kuhmskog ocpada
scvaranem hrpe ("1di wanicu 28)
umesco da se konso kanta.

Prekopavane zemle do dubtne

d\'IJU Jopara. 50-60 cm. Dvoscruko
prekopavane o b i n o se 1zvodi kad
se zeml1a precvara 1z cravnace
ledine u vr.nu parcelu III gdje 1e
zemija kompaktna I drena.ta I

vlagu. ma111na creseca. luswra

kamemca i hortikultumog ugtjena.
koa se konsu za kucn, uzgOj
luko\'ltasoh btlaka. kao o e
zumbul.

Komposterna okretanjePlasona

Kompostnarupa Udubma z.a

komposarane (vid, scran1ai 29).

Kompostnijarak Ja.rak ko11 se
konsti za komposoran1e {Vldi
scramcu 29).
Korisnikukci Kuko koi de!uu kao
grabeil1vo I namemio na vr.n1m
hecoinama.

Prekopavanje,jednostruko

Prekopavan 1e zemie do dubme

edne lopate. 25-30 cm. T o e
uobtcaen. nabn koji se pnmenue
kod prekopavan1a i ukopavana
razgradenog pavrmog ocpada I
izvodi se kraem esen1 ili ZJm1.

koe 1e pocpuno raspadnuto (za ro

je potrebno do dviJe godme).

Spok OdnOSl se na zemlju koa e

mrYKaSca i dealna za siane
SJemenki 1h sadnu bdaka.

Luinoto zem/jaZemla 1 e pH
,znad 7.0

Sp./spp. Knaca za 'speoes'

Qedmna i mnotJna).

Mah tresetarVrsta mahovme koa

Sin. Kraoca za 'smorum', konsa se

kad se prom1en1 bocan1ko lme za
neku btljku. a prethodno me e u
S1rok0j uporabi.

Usni kompost ustopadno lise

se ranfe posvuda konstila za

oblagane ican1h vtse0h kosara
radi zadriavana vlage re
spreavana ras1pana komposca iz
pasude.
Organskiotpad Svaki otpad ko,

patj&e od bcljne ili iJvoonske tvari

i m o i e se raspadao.

Trajnl korovl Kol'OVI koj1 iive 2-3

godme ih v i !esto s korijen1em

k01e prod1re duboko u zemlu.
Takv1 koro\'I, kad se iskopau I
uklone. ne mogu se konsou na
komposcnun hrpama ili u

Vlakno za lukovce Vlaknasca,

Vreo za uzgoj Prvobcmo se

POJavi a za U'ZgOJ raca na zemlj1
:zahvacenoi bolesoma, no danas se
posvu:!a konsti kod kuce za uzgoj
mnogii c:viecn1ca. kao I zaonskih
biljaka I povra. Vrece za u.r:go
koe se konsce za Jednu sezonu
mogu se sledece sezone prekrm
cresecom i hramvom re ponovno
upocneb,u.
Vrt/arenjeu posudamo Uzgo
bdaka u posudama. kao h o su
\'lsece kosare, 21dne ko!are.
prozo"Ski sanduoJ, lono i b a M .
Zdrcn,ac Slo z.emle ispod

normalne dubme na koo se do

kul0\'1-a. O!sto cehk I slican ilovab.
Zelena gnojidba Uzgo useva I
kasnre ukopavane u zemJ1u rad1
pobolvan,a njeZJne strukture I
poveanJa plodnosti.

79

Kazalo
Ah. leo m,lle(ol,um 11
kfopod,um podorono 12
Aerosob 20
Agave amerrcooo 'Vaneia' 69
Agropyron repc,,s 23
18
)Jopurus myosuros 19
.-Jumin[Slca olija I S. 10
MCMmJS ot>enSIS 18
A cowlo 18
Arctium loppo 19
Atrrplex paw1o 18
Auopo bdlo-dot!M 22
Automobrlske aume, k.to
komponen 36
Avena (otua 19
A ludo,,,c,OIIO 19

-,,thoio

8xvaupple76
Bxve75. n
Bambusl 77
Betonslo blol,.o,,,, be> komposten
37
8,1ke ko,e vol lselo do 61
8,lke lwl<coed1 70
B.i1ke u r,i...nn1e dui,IQ 55
B,l1ke. kucne 66-71
v:in1ske lonan,ce 71-7
e,,,ne sqen,ce 8
B,olos konll"Ob 8
Sonsa, 67
8'"3konide 9
8r,za mea 23
Btomeli,e 68
8romus mall,s 19
8 ue,,1,s 19
ero kompost 30-1
Bu1>mare 8
Bu
palma nbtl rep 71
Ca1ytce,,o um
21
Capseno burso-xmom I B
C,,,d<Jm,M P,OlfflSIS 22
Cotyoto m,lls 71
Centaurea montana 22
C. n"'G 22
e scaboosa l l
oll>um I B
Ovysanlhemum sqc,wm t8
chorrum ,nl)'bus 22
Grs.um ocaule 22
e GMenJe 22
e ..,,,.,,. 22
Con,um moculotum t9
Cmav,,a 56
Cv,,ece
16
Cyacwae69
C,cas re.o/uta 69
Cymb,drum 70
c:9

D e p o n,11
Drtrto/,s purpureo t9
Derelina 57
D l w IS
Dnuiac:9
DrenaU 1
Drobc rce 21-5
Drobl,ente 11-5
Drvena
k.to komposter 36
"'8N komposten t3. 32 31-5. S t
Drvenl o
21-5
Orvo masl,ne k.to bonW 67
Dun,a 56
Du ,k 12. SS
Dvogod1sn11 korov, 19
E.c111um plon1011neum 19
E. ""'""' t9
Equ,secum on,ense 23
Face1ria 56
,goprrum esculencurn 57
F:JJS spp. as bonAI 67
Fumono oflicrna/,s 18
Got,um opar,ne 18
Gavez SS
Gen,e'" kompostl 59. 66. 73. 71 77
G!echoma hedcroceo 23
Ghsti ta S. 18-53
plasc,a,o S t 52-3
kupoyno so
tien!d 18. so. 53
d , - , o S I . 53
Glodavd 13 19
Gnot. soskJ 1, t7 39. 16
Goruiia, b,et.1 57
Grabeil11VC1 8
Grah 57
Grahona57
Gra,a57
Gnnovr 61, 75
Grubt p1esak 62
Guavice 5. 18-9
He1,c1a57
H,bndno komposten 37
Hmelasa v,,a 56
Hokus lonacus 23
Hnn1ive cvan 7
H)'OSC)'ot11US nrtet t8
l10Yab 60-1. 62
sienhzrn.na 60
lmprov,zrran, kompostert 36-7
ku:ne b,lke 66-71
ulrevan,e 66
lskoniteni kottipcm od , rv2 17

Jabuke 77

Jaro 29
Jule 71
Jednogodr!.nte ll'"ave 19

JednoiocBn11 korovi 1. t8-19

Jednostrulu komposter 35
Jeievl 9
John lnnes fonnule 60. 61, 66
lusell kompost 65
kompost u Adnu No. t 63. 61,
69
kompost u Adnru No 2 61. 68,
71 75
kompost u Adnu No 3 65, 71.
75
kompost u ser,u 62 3
ws,69
Kance u smece 33, 10. 51
Kan:on 21
Kem,lcali,e 6
Kis,k -t3
KOll'lOl"X 57
Komposcen 28. 32-7 10-t
Kompomin na okreanfe 3 t. 33
Komposten u Li<:e t I
Komposn na t,u; e
58, 59, 62.
63
Komposu na b w treSeta 58, 59
l<ompostJ u udnu l 17 58-61
61-77
Kompost1 l l SJ9MI 3, 58-63
Kompostne hrpe 267, 28. 38-9
Kompostne rupe 19
Kompomv arci 29
Kop3I\Je 11-5. 16
Kon drvea. ,s,eckana t6
l<or\$t'II kuko 8-9
KonstJ od vnnosa komposta 11
Konca 71
Kom1a1i 8
Korovi 1 16, 18-19, 22-3
K w r a od p1e1en. kao komposter
37
Kos,llce u cravu 16
l<ov<,rte 20
Kovnarice 9
l<r.istxe 9
Knscova kM\ 77
Krumpir +4, 16. 76
l<rupl1I pjesak 62
Kucne bol e 59, 66-71
zalr,evanie 66
Kucni 20.I
Kuhinslcl ocpad 11. 31
Kuko, konsn, 8-9
Kupusnxe 16
Kutie za aa 20

Ln,um

olbum 13
Lopsana commun,s 18
l..eucanthernum w 1 , - 23
l.iou,s sprcato 72
,ekov, 20
Umenke20
L.inar,o vulf(ltrS 23
u k e to. 16

l.Jsne uit 9
usnt kompost S. 10-t t, 61
l.Jstov1 od bja 11
l.Jscov, nb.Ybare 11
Lomate 7
Lontanoce 72. 7
lucema56
Lucerna 56
Luk9
Luk vtasx 9
Lukow:e 6 68. 75
L.up,nus onrm,(ol,us 57
L)'Chn,s (los<ucu/1 23

Liu!ture 11

Mah

u-eseur 62
Mahunarke 16
Malt 17
Mou,car,o mou,car,Oldes t8
Medlca,o lc.pulrna 56
M satrto 56
Metv,a. paprena 9
M ,ton.a 70
M,ns 5, 13, 19
Morska craa 17
Muhe 9.13
Naemrce 9
Ne,,en 9

N irvsu rahona 57
0 d o n c o i ossum 70
Odr.bvanfe 39
()grade 27
bte, uo komposter 37
Oleo europoea 67
Omoo 15
Orezrv:ine 16
Organsko vrttaren,e 6. 8
Ostnkt 11,ce 16
6
od kunlh lubotNa t7
Otpome b lke 9

Pa1me

u. 11
Popaver mceos tB
Paph,oped Jum 70
Pap,r 21
Papr.1t1 69
Parazit1 8
Pass,floro c:ieruleo 77
Paculasn bielopruastl bambus 77
P.wd 9
Ptel,na kcxruca. k.to komposter 36
Pe!ene 21
Pen,a&e 17
Pepeo. d"en IS
Petos,ces lrJ'b<rdus 23
Petunrte 73
pH liestVia 6 t71
l'tiocebo to'IOCer.,(a/10 56

80

l'tlolaenops,s 70
P 'Altee Gtrl' 70
P1ku-an1e btl1bca 65
Ptl1evina 17
Pimp,nella saxr(raga U
Poslavlca 57
Pbncerf za :zxlnske b,lke 75
P1astibu ambalafa 21
Plastiaie boce 2 1
Plasame vrece 22
Plastlbli k n
12. 13. 28,
32-3
PfeJOblosws var,egacus n
Poo O M U < l 19
Pol,saren l I
Pol1ski bob 57
Polr,onum ovreulore 18
P convolvulus 18
P fagopyrum 57
P lopoch1fo/1um 18
P pers,car,a 18
Ponluk 9
PosavtanJ<! 26-7, 41, 52
Pocenc,//o onsenna 23
Povene gredoce 47, 75
Povrce 11, 16, H . 46
PO\lft1lJac1 6
Presa41van1e 61
Presadruce 65
Problemo '12-3
Prozorskt sadnu d 73
P11oce9
Prunella vulgor,s 23
bce76
Ronunculu, bulbosus 23
R. ficor,a 23
R. repens 23

R.ai 56
Razgradna 12. 43
Reciklu'311J<! 20-1
kao zasloo, 27
e
Rotacija useva 9. 46
Rovlc.e 9
Rumex obtus,fol,us 23

$ .

ag kako komposter 37
Sago palma 69
Sala.ta. usiev, 16
Secole cerea/e 56
Senecto vulgans 18
Sherord,o or"<!nsis 18
s,,ane semenlo 63
s,1eoo 17
Solene vulgor,s 23
S,nopts alba 57
5 orvctlSIS 18
S,symbt,um o(fianate 18
Slamal7
Sl1epi1 9
Smiemn,e 26-7. 11. 52
Smokva. kao bonsa; 67
Sokinum dulcamara 23
S nlfflNl1 18
Sonchus orvens,s 23
Spergulo orvens,s 18
Spremn,c, za vodu, kao komposterl
36
Sredstva proav korova 13
Scabla!,ce 75
Staklo 20
Sene 27
Scellona media 18
Stenlo21rana ,lovab 60, 61
Stonoge 9
Sukulend 69

Superfosfac 62
Symphytum osperum 55
S o(ficmale SS
S peregnnum 55
S x upland,cum SS

s,bnce

hmel' , 1

!tetnod, u du 1

Tablete 20

Ta,eces patula 9
TaJog !Qve 14'
Toraxacum o(ficmote 23
TelefonskJ 1mernc1 21
Tetrap3CI l l
Tillands,o spp. 68
Tlo 3, 1, 7, 13, 1-4-5, 61
loselost 61
pofJOdfelmo 1
prozram-ane 1
Cl!tnlO 1
Tran korov, 22-3
T ranoce, zel1aste 61, 72
T rave tnjn,ce 23
Trave, ednogod1ffl1e 19
Treset 61
Tnfol,um ,ncamacum 57
Tnonel/o foenum-graecum 57
Trod,jelno komposter 3'4, 35
Tussilago fOl(ara 23

miecna gnoiova 7. 63
Uroca d,Olco 13
U. urens 19
lan8,9

Vadene komposra 11 glistma 49,

53

Van1ske b1l1ke 72-7

Vaprenac. drobljeni 62
Verm,ku!wra 48
Veronrca heder,fol,a 19
V persreo 19
V!a(abo 57
V S<llJVO 57
Viola arvens,s 19
V,sece ko!are 66, 73
podlclc, 73
Vlag. 43
Voe 1'4, 16
Vof,ao 59, 70-1
Vodene b,IJke 76
Vrece za uzgoj 17. 76
Vre ce od taa 11
Vrereoca 8
Vne-ne, aunosf<!t"Sko 4, 13, 28, 43
Vrt u sudoperu 71
Vrtnt or:pad 16-1 7
Vu ka 57
Vuna IS
L1on121
ZdnAena sadna 9
Zelena gno,dba 5'4-57
Zelene salace 44
Zeleno Yrtlarenje 5, 8
Ze11.sre cramc:e 61, 72
Zidne koare 74
Zrxne btlke 68
Zygopetalum 70
L b e 9

i.0111 komposten 37
Zuta lucerna 56