Sveuilite Sjever

SEMINARSKI RAD
Predmet: Pouzdanost i odravanje tehnikih
sustava
Odravanje sustava za navodnjavanje

Izradila:

Mentor:

Lucija Jeovita

dr.sc.ivko Kondi

SADRAJ

1.UVOD......................................................................................................................................3
2.PRIMJENA NAVODNJAVANJA............................................................................................4
3.ODRAVANJE POTREBNE KOLIINE VODE PRI NAVODNJAVANJU.........................5
3.1. Trenutak poetka navodnjavanja..........................................................................................5
3.2. Obrok navodnjavanja...........................................................................................................6
4.METODE, NAINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA...........................................................7
5. ODRAVANJE SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE KOD NAVODNJAVANJA
VINOGRADA............................................................................................................................9
6.ODRAVANJE SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE KOD NAVODNJAVANJA VOAKA
...................................................................................................................................................12
7. NAJVANIJA PITANJA KOD ODRAVANJA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE........16
8. TRAJANJE NAVODNJAVANJA.........................................................................................17
9. ZAKLJUAK.......................................................................................................................18
10.LITERATURA.....................................................................................................................19

1.UVOD
Poljoprivrednim zemljitima koja nemaju dovoljno vode za uzgoj poljoprivrednih kultura
tijekom cijele vegetacije ili samo u odreenom razdoblju rasta irazvitka, vodu dodajemo na
umjetni nain. Sve mjere i radovi kojima se svjesno i na umjetni nain poveava sadraj vode
u tlu s ciljem uzgoja poljoprivrednih kultura nazivamo navodnjavanje.
Navodnjavanje jesloena i opirna znanstvena disciplina, to je najvaniji agroteheniki
postupak kojim se na poljoprivredno zemljite umjetnim putem dovodi voda kako bi se
postigla dovoljna koliina vlage za normalnu prehranu biljaka i time poveao urod.
S obzirom na potrebe i mogunosti, u Hrvatskoj su navodnjavanjem obuhvaene male
povrine.Meutim, uzgoj povra je, posebno u priobalnom dijelu, gotovo neostvariv
beznavodnjavanja. Naroito je to izraeno u ljetnim rokovima sjetve odnosno sadnje pri
uzgoju povra.
Najbolje rezultate navodnjavanjem, zbog najmanjih razlika temperature vode i
temperaturezraka, postiu se rano ujutro. Najloije rezultate postiemo ako navodnjavamo
kada su visoke dnevne temperature anavodnjavamo hladnom vodom, to izaziva ok kod
biljke a i biljke su sklonije obolijevanju.
Kvaliteta vode ima vanu ulogu za dobar razvoj biljke i dobre prirode. Najkvalitetnija voda
jekinica te slatka rijena i jezerska voda. Loa voda za navodnjavanje je zaslanjena
(boata)voda to je specifino za dolinu Neretve, posebno u ljetnom periodu.
U naim uvjetima proizvodnje i kod veine poljoprivrednih kultura sadraj vode u tlu jeesto
suprotan od potreba biljaka, tako da je u doba najveih zahtjeva za vodom njen priljev u tlo
najmanji.
Kulturna biljka usvaja vodu za svoje ivotne potrebe uglavnom iz tla pomou
korjenovogsustava (a manjim dijelom i preko lista). Zajedno s vodom ona iz tla prima i
otopljena biljna hranjiva to znai da biljka istovremeno pije i jede. Najveu koliinu
usvojene vode biljka troi na procese transpiracije i izgradnju organske tvari putem
fotosinteze.

2.PRIMJENA NAVODNJAVANJA
Voda ima nezamjenjivu ulogu u uzgoju biljaka tako da je za njihov rast i razvoj nuno
osigurati dovoljne koliine vode tijekom veegtacijskog razdoblja. Potrebe biljaka za vodom
razlikuju se pri uzgoju biljaka na otvorenom prostoru kao to su poljoprivredne povrine,
parkovi i druge zelene povrine, i u zatvorenom prostoru koji moe biti staklenik, plastenik i
sl. Ako se biljke uzgajaju u zatvorenom prostoru, poterbno ih je tijekom vegetacije stalno
navodnjavati, dok je biljke uzgajane na otvorenom prostoru potrebno navodnjavati ovisno o
koliini i raporedu oborina. Koliina dodane vode i uestalost navodnjavanja ovisi o
klimatskim znaajkama podruja i vrsti uzgajanih biljaka.
U procjeni potrebe za navodnjavanjem i koliinom vode potrebne za uzgoj bilja, primjenjuju
se razliiti kriteriji. Priblina ocjena o potrebi navodnjavanja za odreeno podruje moe se
utvrditi na temelju potrebne vode evapotranspiracije (PET ili ET 0) koje se izraunavaju na
temelju niza klimatskih podataka jednom od metoda za izraunavanje evapotranspiracije i
podataka o raspoloivoj vodi. Na ovaj nain moe se utvrditi dekadni, mjeseni, vegetacijski i
godinji nedostatak vode, ali ako se proraunom obuhvate i biljke koje e se uzgajati, onda e
se saznati nedostatak vode za uzgajane biljke, odnosno dobit e se nedostatak vode na relaciji
biljka atmosfera. Za tonu ocjenu o nedostatku vode i potrebi primjene navodnjavanja,
proraunom se mora obuhvatiti i tlo, odnosno potreba za vodom sagledava se na relaciji
tlo biljka atmosfera. Na temelju bilance vode u tlu utvruje se ukupni nedostatak vode za
svaku biljnu vrstu tijekom vegetacijskog razdoblja. U izraunavanju bilance vode koriste se
dva podatka o oborinama. Najee se koriste prosjene vrijednosti oborina ili 50 %
vjerojatnost pojave oborina u dugogodinjem razmatranom nizu godina i 75 % vjerojatnost
pojave oborina u dugogodinjem razmatranom nizu godina. U postupku izraunavanja bilance
vode u tlu najee se koriste efektivne ili korisne oborine, a to su ukupne oborine umanjene
zbog razliitih gubitaka.
Nedostatak vode ili ukupna koliina vode koju je potrebno dodati biljkama navodnjavanjem
tijekom vegetacije moe se izraziti kao norma navodnjavanja (Nn) i odnosi se zapravo na neto
normu navodnjavanja (Nnn), jer se pri navodnjavanju manji dio vode gubi, bilo zadravanjem
na listu biljke, bilo povrinskim otjecanjem, pogotovo na nagnutijim povrinama, zatim
isparavanjem s povrine tla i sl. Stoga je potrebno neto Nn poveati za odreenu vrijednost, tj.
za koeficijent iskoritenja vode (Y), kojim se najee izraunata norma navodnjavanja
poveava za 15 % do 20 % ili kako je prikazano pomou formule:

Nnb = Nn/Y
Nnb bruto norma navodnjaanja (mm)
Nn neto norma navodnjavanja (mm)
Y koeficijent iskoritenja vode pri navodnjavanju (0,80-0,85)

3.ODRAVANJE POTREBNE
NAVODNJAVANJU

KOLIINE

VODE

PRI

Za visoku uinkovitost navodnjavanja potrebno je odrediti koliinu, nain i dinamiku

raspodjele vode potrebne biljkama te pravodobno zapoeti s dodavanjem vode. Prema Tomiu
(1988.), u doziranju vode temeljna su dva elementa navodnjavanja:
Trenutak poetka navodnjavanja
Obrok navodnjavanja

3.1.Trenutak poetka navodnjavanja

Trenutak poetka navodnjavanja je jedan od najvanijih elemenata u praksi primjene
navodnjavanja koji se temelji na stvarnom stanju koliine vode u tlu, odnosno manjku i
deficitu vode u tlu. U protivnom, ako se poetak navodnjavanja odreuje stihijski, neizbjeno
dolazi do neracionalnog dodavanja vode, bilo da se odnosi na viak ili manjak dodane vode,
to u koanici moe prouzroiti viestruke tetne posljedice. Ako se dodaje vie vode ili ee
nego to je potrebno, mogu nastati neeljene posljedice kao to su ispiranja hraniva, pogotovo
nitrata, pesticida iz tla, a time se jo i dodatno moe oneistiti okoli, odnosno vodotoci i
podzemne vode. Zatim se moe prouzroiti pogoranje fizikalnih znaajki tla, zamovarivanje
tla i sl. Ako se dodaje manje vode nego to je predvieno obrokom, nee se postii visinom i
kvalitetom oekivani prinosi.
Poetak navodnjavanja moe se odrediti na nekoliko naina poevi od najstarijih i
nepouzdanih, kao to je uzimanje i stiskanje grumena zemlje u aci i nakon otvaranja ake
promatra se njegova ljepljivost, odnosno vlanost i donosi odluka o potrebi navodnjavanja, pa
do najsuvremenijih naina kod kojih se koriste odgovarajui raunalni programi, kao to su
Cropwat, Cropflex i Wise.

3.2. Obrok navodnjavanja

Obrok navodnjavanja podrazumijeva koliinu vode koja se dodaje u jednom navratu, u
trenutku kad je biljkama potrebna za optimalan rast, a izraava se u mm ili mm 3/ha. Najee
je obrok navodnjavanja dio ukupnog nedostatka vode ili norme navodnjavanja u
vegetacijskom razdoblju koji se dodaje u odreenim vremenskim razmacima. Koliina vode
koja se dodaje kroz obrok ovisi o dubini korijenja biljke, razvojnom stadiju biljke, zalihi
koliine vlage u tlu prije navodnjavanja i fizikalnim znaajkama tla. Za dubinu vlaenja tla
odreuje se dubina smjetaja glavne mase korijenja, a ne dubina pojedinanog korijenja. Od
fizikalnih znaajki tla vaan je podatak o teksturi tla. Tako se na lakim (pjeskovitim) i teim
(glinovitim) tlima preporua obrok navodnjavanja razdijeliti u dva manja obroka ili vie njih,
najee u razmacima dva do tri dana.
Naime, ako bi se na laganijim tlima u jednom navratu dodala sva koliinavode, dio vode bi se
zbog malog kapaciteta tla za vodu procijedio u dublje slojeve i biljci ne bi bila na
raspolaganju, dok kod teih tla zbog manje infiltracijske sposobnosti tla dio vode na ravnim
povrinama bi se zadrao na povrini i gubila bi se isparavanjem, a na terenima i s manjim
padom pojavilo bi se povrinsko otjecanje vode. U konanici, bez obzira na znaajke tla i
podjelu obroka navodnjavanja biljkama uvijek treba dodati potrebnu koliinu vode.
Obrokom navodnjavanja vlai se tlo do poljskog kapaciteta tla za vodu, dok donja toka
vlanosti tla koja je znaajna za poetak navodnjavanja moe biti toka venua ili
lentokapilarna vlanost, ve prema odluci korisnika navodnjavanja u kojem rasponu eli
drati vlanost tla. U homogenom tlu do dubine vlaenja, vodne konstante i volumna gustoa
su nepromijenjene vrijednosti, dok se u heterogenom tlu do dubine vlaenja moraju izraunati
prosjene vrijednosti za vodne konstante tla i volumnu gustou.
Obrok navodnjavanja moe se izraunati pomou dvije formule, ovisno o tome jesu li vodne
konstante tla izraene u mas. % ili vol. %.
Ako su PKv i Tv izraeni u mas. %, onda se obrok izraunava pomou formule:

O = 10 * v *h (PKv Tv)

O obrok navodnjavanja (mm)

v volumna gustoa tla (g/cm3)
h dubina vlaenja tla (m)

4.METODE, NAINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA

Navodnjavanje poljoprivrednih kultura je vrlo stara melioracijska mjera i praksa koju
suizvodile mnoge civilizacije u prolosti. Prapoeci navodnjavanja su vjerojatno bili u Kini
iIndiji, a poznati su sustavi u dolinama rijeka Eufrata i Tigrisa (dananji Irak). Tu su jo
upredbiblijska vremena ivjeli Asirci, Babilonci i drugi narodi koji su ve 4 000 6 000
godinaprije Krista poznavali razne naine i tehnike navodnjavanja te ih koristili na svojim
poljima.Visoka civilizacija drevnoga Egipta je koristila vode rijeke Nila za
navodnjavanjepoljoprivrednih povrina.Od proteklih civilizacija navodnjavanje su koristili
stari Grci i Rimljani. U srednjem vijekuizgraivali su se takoer sustavi za navodnjavanje u
Europi i Aziji.Procvat i znaajni napredak navodnjavanja nastaje iza Drugog svjetskog rata
razvitkomsuvremenih tehnologija, sustava i opreme za navodnjavanje (crpke, novi materijali i
sl.).
Danas se u svijetu trenutano navodnjava 250 miliona hektara ili oko 17% obradivih
povrina,a na njima se proizvodi oko 40% svjetske hrane i poljoprivrednih sirovina.U
Europskoj uniji (EU) danas se najvie navodnjava u zemljama june Europe, pa tako uItaliji
oko 23,0%, Portugalu 21,0%, Grkoj 38%, panjolskoj 18% od ukupnih
obradivihpovrina.Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine u Hrvatskoj se
navodnjavalo 9 264 hato ini 0,86% naih obradivih povrina i to je vrlo malo u odnosu na
nae prirodnemogunosti i potrebe.Danas se na poljoprivrednim kuanstvima u Hrvatskoj
najvie povrina navodnjava uSplitsko-dalmatinskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji.
Kada je rije o poslovnimsubjektima, tada je najvie navodnjavanih povrina u Osjekobaranjskoj upaniji.
Svrha navodnjavanja kao melioracijske mjere je nadoknaditi nedostatak vode koji se javlja
priuzgoju poljoprivrednih kultura kako bi se osigurao njihov to vei bioloki
potencijal.irom svijeta navodnjavaju se poljoprivredne povrine u svim klimatima i
podrujima. Danasnavodnjavanje nije ogranieno samo na sune predjele, ve je proireno na
sve povrine gdjeje razvijena poljoprivreda. Ono je postalo univerzalna melioracijska mjera i
simbolrazvijenoga drutva.Navodnjavanje se kao uzgojna mjera razlikuje, odnosno izvodi
kao:
osnovno ili redovito;
dopunsko ili povremeno.

Osnovno ili redovito navodnjavanje se izvodi kao temeljna melioracijska i agrotehnika

mjerau tehnolokom procesu biljne proizvodnje u sunim (aridnim) predjelima gdje je
primarnipreduvjet za bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju. To su predjeli svijeta sa manje
od 300mm ukupnih godinjih oborina, koje ne osiguravaju ivotne uvjete za kulturne biljke i
gdjebez navodnjavanja nema biljne proizvodnje (Juna Amerika, Afrika, Azija, dijelovi
Bliskogistoka).

Dopunsko ili povremeno navodnjavanje se prakticira u umjerenim klimatskim podrujimagdje

nije osnovna nego samo korekcijska, melioracijska i agrotehnika mjera. Koristi seuglavnom
u sunim i toplim periodima godine (ljeto), kada nema dovoljno oborina. Obavljase
povremeno u zavisnosti od potreba, a ini dopunu prirodnim oborinama. Upravo uHrvatskoj
dopunsko navodnjavanje nalazi svoju pravu vrijednost u suvremenoj i
trinojpoljoprivredi.Navodnjavanje poljoprivrednih kultura se moe obavljati na vie naina
te raznim tehnikama iopremom. Izbor naina navodnjavanja zavisi od kulture, klimatskih i
zemljinih prilika,opreme, iskustva i znanja poljoprivrednika - korisnika sustava.
Danas se svi naini i sustavi navodnjavanja mogu svrstati u sljedee metode:
povrinsko navodnjavanje;
podzemno navodnjavanje;
navodnjavanje iz zraka (pod tlakom).

5. ODRAVANJE SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE KOD

NAVODNJAVANJA VINOGRADA
Nekoliko je principa navodnjavanja vinograda koji se svi baziraju na odravanju biljke u
odreenom vodnom stresu, od kojih se najee koriste RDI metoda (ogranien deficit
navodnjavanja), te PRD metoda (djelomino zasuivanje zone korijena).
Odravajui biljku u vodnom stresu postiu se slijedei efekti: - smanjuje se rast vegetativnih
izboja koji konkuriraju bobama u ishrani - bobe su manje to u konanici znai da je vie
koice u ukupnom prinosu koja vinu daje boju, tanine i ostale aromatine tvari.
Ogranien deficit navodnjavanja (RDI)
Kontrolirane aplikacije navodnjavanja znae da se biljci daje manje vode od optimalnih
zahtjeva kako bi se loza odravala na kontroliranom vodnom stresu koji dokazano poboljava
kvalitet samog ploda. Ta praksa je poznata pod terminom ogranien deficit navodnjavanja,
ime se kontrolira slijedee parametre:
Veliina ploda
Vegetacijski i svijetlosni reim
Dostupnost asimilata, fotosinteza
Turgor, koncentracija soli
Kod navedenog pristupa uzgajivai loze moraju uzeti u obzir brojne parametre kao to su
veliina trsa, tip tla i klimatski uvjeti ove i prethodne sezone. Takoer, potrebno je analizirati
koliine i termine oborina, evapotranspiraciju te kapacitet tla za vodu.
Vinogradar bi trebao testirati vodni stres u nekoliko faza uz napomenu da premala koliina
vode e u konanici dati vino groe slabije kvalitete i smanjene koliine eera. Vodni
deficit-stres testirati u slijedeim fazama:
1. Prije pojave are- pozitivno djeluje na izloenost grozda svijetlu te smanjenu veliinu
bobe
2. ara- kraj akumulacije eera
3. Pred berbu- smeuranje plodova, odnosno smanjen volumen

ploda

Djelomino zasuivanje zone korijena (PRD)

Metoda u navodnjavanju vinograda kojom se dio korijena dri suhim dok se drugi
dionavodnjava. Ova metoda se zasniva na fiziolokom principu biljke da hormon iz dijela
korijena koji je zasuen daje signal biljci koja zatvara pui, ime se smanjuje transpiracija. U
konanici ovom metodom ostvaruju se rezultati: smanjen vegetativni rast, smanjena veliina
lista, smanjena veliina bobe, ali uz zadravanje prinosa, te bolje karakteristike groa u
smislu akumulacije eera, tanina i ostalih aromatinih tvari.

Da bi se sustav za navodnjavanje vinograda pravilno odravao, mora biti sastavljen od

osnovnih komponenti:

1. Glava sustava- Nalazi se na poetku sustava gdje se sustav spaja na dovod vode. Svrha
joj je da odri istou vode (filtracija), stalan tlak s kontrolom i zatitu sustava. Na
sebi moe sadravati ventil za doziranje i tlani tank pomou kojih se doziraju
vodotopiva gnojiva kroz sustav navodnjavanja.
2. Glavna mrea cjevovoda- distribuira vodu do svakog polja cijevima.
3. Regulacija sustava u polju- omoguava automatsko, hidraulino i manualno otvaranje
sekcija navodnjavanja. Podloga je za automatiziranje sustava. Sadri regulator tlaka
(prilagoavanje tlaka parceli), vakum ventil (titi kapaljke od vakum efekta koji
dovodi do povlaenja prvljatine unutar kapaljke), te moe sadravati pomoni ulaz za
vodu za izvanredne situacije).
4. Razvodna mrea- dovodi vodu do laterala s kapaljkama ili rasprskivaima na svakoj
parceli.

10

5. Lateralna mrea koja na sebi ima kapaljke ili rasprkivae. Kapaljke mogu biti ve
tvorniki ugraene u cijev ili se ugrauju naknadno nakon rastezanja laterala u polju.
U sluaju spajanja rasprkivaa, oni se montiraju na lateralnu mreu direktno u
nasadu.Za sve trajne nasade, kao to je i vinograd, koriste se crijeva sa debljim
stijenkama koje trajno ostaju u nasadu. U praksi se uvijek koriste kapaljke sa
samkompenzirajuim efektom to znai da pri radnom tlaku sve kapaljke isputaju
jednaku koliinu vode bez obzira na nagib terena. Kapaljke se na tritu razvijaju ve
nekoliko desetaka godina te su danas usavrene do te mjere da u sebi sadre nekoliko
mehanizama koji omoguavaju pravilan rad i dugotrajnost. Suvremena kapaljka u sebi
pored samokompenzirajueg efekta ima ugraene i mehanizme kao to su filtracijska
povrina, mehanizam protiv zaepljivanja, turbonet mehanizam koji maksimalno
ubrzava protok vode unutar same kapaljke te anti sifon mehanizam koji sprijeava
ulazak prvljatine u sustav.
6. Automatika - Postoji vie vrsta programatora s kojima se omoguuje djelomian ili
potpuno automatiziran rad sustava. Obino programatori kontroliraju slijedee
parametre:
Navodnjavanje na bazi vremena i koliine vode
Kontrola pumpi i ventila
Kontrola i alarmi protoka

Pravilno dizajniran i redovito odravan sustav u kojem su sve gore navedene

komponente meusobno usklaene, omoguit e dugotrajan i siguran rad te postizanje
maksimalne kvalitete nasada. Takoer, bitna je i injenica koja se esto zaboravlja da je
sustav za navodnjavanje alat kojeg je potrebno pravilno odravati prema uputama
proizvoaa. Kod redovitog odravanja sustav e jamiti uspjean rad kroz dugi niz
godina.

11

6. ODRAVANJE SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE KOD

NAVODNJAVANJA VOAKA
U naoj zemlji navodnjavanje voaka trebalo bi biti obavezno, jer je sua redovita pojava u
ljetnom periodu, traje due ili krae vrijeme i esto ostavlja ozbiljne posljedice na smanjenje
prinosa i pogorava kvalitetu plodova.
Deficit vlage u poetku perioda vegetacije negativno se odraava na opi porast biljaka, lo
porast lia, cvjetanje je slabije jer opadaju cvjetni zameci. Deficit vode u drugom dijelu
vegetacije utjee na prijevremeno (prisilno) sazrijevanje i opadanje plodova, loe formiranje
cvjetnih zametaka, starenje i opadanje lia, to remeti fotosintezu i slabije nakupljanje
hranjivih tvari pa voke loe prezimljavaju i stradavaju u veem obimu.
U sunom periodu lie voaka moe oduzimati vodu iz plodova zbog razlike u osmotskom
tlaku. Tako plodovi ostaju sitniji, loije su kvalitete. Mijenjaju se fizioloki i biokemijski
procesi u biljkama, formiraju se spojevi koji pogoravaju kvalitetu plodova.

U praksi se reim navodnjavanja najee koristi prema kritinim periodima u odnosu na

vodu. Voke najvie troe vodu od zavretka cvjetanja do kraja intenzivnog porasta plodova.
Kritine faze razvoja u odnosu na vodu su cvjetanje, porast lia i mladica formiranje
zametaka i porast plodova.

Prvo navodnjavanje trebalo bi obaviti deset dana poslije cvjetanja, ukoliko je proljee suno, a
zima je bila oskudna sa padalinama.
Drugo navodnjavanje se obavlja poetkom sedmog mjeseca, u periodu najveeg porasta
vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu godinu i rastu plodovi.
Tada su i najvei evapotranspiracijski zahtjevi vanjske sredine, te stabla voaka najvie troe
vodu, a period je relativno oskudan padalinama.
Tree navodnjavanje se obavlja poetkom 8. mjeseca, za porast plodova, koji stiu za berbu
krajem 8. mjeseca i tokom 9. mjeseca. etvrto navodnjavanje primjenjuje se samo kod sorata
jabuka i kruaka za zimsku potronju, ali se obavlja 25-30 dana prije berbe.

12

Navodnjavanje minirasprskivaima
Ovim nainom navodnjavanja voda na povrinu tla pada u obliku malog mlaza ili maglice.
Sustav radi pod manjim tlakom (od 1 do 2,5 bara) i navodnjava se samo dio vonjaka gdje se
razvija glavna masa korijena.
Ovaj nain navodnjavanja primjenjuje se pri uzgoju kultura koje se sade na vei razmak, kao
to su vonjaci ili vinogradi. Navodnjavanje minirasprskivaima je osjetljivo na vjetrovitim
podrujima i u podrujima visoke evaporacije.
Trite danas nudi vie tipova minirasprskivaa razliitih konstrukcija, kao to su kontinuirani
ili pulsirajui, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, razliitog dometa i intenziteta
navodnjavanja.
Zbog veliine sadnice minirasprskivaa manja je potreba filtriranja vode u odnosu na
navodnjavanje kapanjem.

Slika 1: Navodnjavanje minirasprskivaima

13

Navodnjavanje kap po kap

Koristi se na plantanoj voarskoj proizvodnji. Podrazumijeva najracionalniji utroak vode u

odnosu na druge naine navodnjavanja. Nema okiranja voke niti zbijanja tla.
Sastavni dijelovi metode navodnjavanja kapanjem su: usisni vod, predfiltar, pumpa, ventil,
injektor za kemijska sredstva, filter, glavni cjevovod, razvodna mrea, lateralni cjevovod, a
zavrava emiterima-kapaljkama.
Temeljni princip metode kapanjem jest da voda iz sustava postavljenih plastinih cijevi izlazi
kroz posebne kapaljke, koje su postavljene uzdu cijevi i kap po kap vlai tlo uz svaku
uzgojenu sadnicu ili ve odraslu voku. Tom metodom moe se najpreciznije dodavati voda
potrebna u tlu.
Navedeni nain navodnjavanja ima dva sustava: povrinsko i podpovrinsko navodnjavanje.
Pri povrinskom navodnjavanju cijevi i kapaljke su postavljene iznad tla ili na povrini tla, a
pri podpovrinskom navodnjavanju one su ukopane u tlo.
Jedan od najznaajnijih problema navodnjavanja kapanjem je zaepljenje kapaljki, bilo
mehaniko ili kemijsko. Zaepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoom vode za
navodnjavanje te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolokim imbenicima. Filterima
se moe sprijeiti mehaniko zaepljenje kapaljki.
Kemijsko zaepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili
unutar kapaljke.
Jedna od najznaajnijih prednosti navodnjavanja kap po kap jest mogunost primjene tekuih
gnojiva ( fertirigacija) istovremeno s navodnjavanjem.
Kod viegodinjih nasada treba odabrati trajnija rjeenja za navodnjavanje-najbolje su
polietilenske cijevi s integriranim kapaljkama. Pri tome treba obratiti pozornost i na nagib tla,
14

jer ukoliko on prelazi 5%, nuno je koristiti kapaljke kompenzirajueg pritiska, kako bi se
osigurala ujednaena distribucija vode kroz svaku kapaljku, kako na poetku, tako i na kraju
reda u vonjaku.

Slika 2: Navodnjavanje kap po kap

Navodnjavanje kienjem
Metodom navodnjavanja kienjem voda se raspodjeljuje po povrini tla u obliku prirodne
kie. Metoda kienja ima mnoge prednosti: mogunost upotrebe u razliitim topografskim
uvjetima, pripremni radovi na zemljitu su nepotrebni ili minimalni, ne zauzima obradivu
povrinu, ne smanjuje koritenje mehanizacije, mogunost ekonominog koritenja
raspoloive vode zbog tonog doziranja.
Pri navodnjavanju kienjem ureaj sustava zahvaa vodu iz izvora, tlai je kroz cijevi i na
kraju preko rasprskivaa, u obliku prirodne kie, rasporeuje po povrini koju navodnjava.
Sustav navodnjavanja kienjem moe biti prenosiv, polustabilan i stabilan. U prenosivom
sustavu svi dijelovi su prenosivi, a cijevi se spajaju brzoprikljunim spojkama.
Stabilni sustav ima sve dijelove stabilne. Rasprskivai se prikljuuju na cijevnu mreu koja je
najee postavljena u tlu.
Svaki se sustav navodnjavanja kienjem sastoji od vodozahvata, mree cijevi, rasprskivaa i
armature. Cijevna mrea slui provoenju vode od iz ora do rasprskivaa. Ta se mrea sastoji
od usisne cijevi, glavnog cjevovoda i kinih krila.

15

Rasprskivai imaju zavrnu ulogu u sustavu kienja. Mogu se razlikovati po vodnom tlaku,
domeni bacanja vode, koliini izbacivanja vode, povrini kienja, intenzitetu kienja vrsti i
broju mlaznica, nainu pogona i nainu kienja.
Za navodnjavanje voarskih kultura najpovoljnije je lagano kienje, pa e najbolji biti
rasprskivai malog intenzizeta i malog dometa.
Jedna od najvanijih osobina rasprskivaa jest ravnomjernost kienja, zato rasprskivai
moraju biti ravnomjerno rasporeeni po povrini koja se navodnjava.
Pri navodnjavanju kienjem vrlo je vano poznavati trajanje kienja s jednog poloaja
rasprskivaa. Obrok navodnjavanja e zavisiti od osobina tla, kulture i trenutanog stanja
vlanosti tla.

Slika 3: Navodnjavanje kienjem

7. NAJVANIJA PITANJA KOD ODRAVANJA SUSTAVA ZA

NAVODNJAVANJE
Kod primjene navodnjavanja mnogo je pitanja na koja krajnji korisnik trai odgovore.
Koliku ukupnu koliinu vode treba dodati? (NORMA NAVODNJAVANJA)
Koliku koliinu vode dodati prilikom svakog navodnjavanja? (OBROK NAVODJAVANJA)
Koliko puta treba navodnjavati? (BROJ NAVODNJAVANJA)
U kojem trenutku ukljuiti sustav navodnjavanja? (TRENUTAK NAVODNJAVANJA)
16

Koliko dugo treba trajati navodnjavanje? (TRAJANJE NAVODNJAVANJA)

Hoe li izvor vode biti izdaan za potrebne navodnjavanja? (POTREBNE KOLIINE VODE
ZA NAVODNJAVANJE)

Slika 4: Mnogo je pitanja prije navodnjavanja

8. TRAJANJE NAVODNJAVANJA
Koliko dugo e trajati jedno navodnjavanje ovisi o koliini vode koju trebamo dodati
navodnjavanjem (obrok navodnjavanja) i intenzitetu navodnjavanja.
Ako trajanje navodnjavanje elimo odrediti kod primjene sustava navodnjavanja kienjem,
tada obrok navodnjavanja podijelimo sa intenzitetom navodnjavanja, odnosno koliinom vode
(mm) koja u jedinici vremena (minuti) padne na navodnjavanu povrinu. U tehnikim
podacima za odreeni sustav navodnjavanja mogu se nai i vrijednosti za intenzitet, ali
najbolje ga je odrediti egzaktno na terenu za svaki sustav.
Intenzitet navodnjavanja se rauna prema slijedeoj formuli:
17

I=q:P
gdje je
I = intenzitet navodnjavanja (kienja) u mm/min
q = protoka rasprskivaa (l/min)
P = povrina kienja jednog rasprskivaa (m2)
Poznavanje intenziteta navodnjavanja je vano za usklaivanje intenziteta navodnjavanja sa
intenzitetom upijanja vode u tlo (vrijednosti infiltracije). Ukoliko je intenzitet kienja vei od
sposobnosti upijanja vode u tlo (infitracije), moe doi do zadravanja vode na povrini tla
tijekom i nakon navodnjavanja.

9. ZAKLJUAK
Navodnjavanje, odnosno planiranje navodnjavanja je zahtjevna zadaa, koja ukljuuje
multidisciplinarnost struka za utvrivanje i izraunavanje svih relevantnih imbenika i
parametara. Svaki klimatski element ima veeg ili manjeg udjela u biljnoj proizvodnji.
Meutim, stanje voda i temperatura su dominantni, pri emu stanje voda u tlu znaajno
odreuju oborine i isparavanje, te povrinske i podzemne vode. Za navodnjavanje
poljoprivrednih povrina (kultura) osim ekonomskih mogunosti, blizine vodotoka, dovoljne
koliine vode, vrlo je vana i kakvoa te vode. Kakvou vode za navodnjavanje odreuju
fizikalna, kemijska i bioloka svojstva.

18

Savladavanje potekoa u navodnjavanju znaajno je lake kada se podigne razina znanja iz

toga podruja. Stoga je edukacija iz toga podruja neophodna. Nakon stabiliziranja
proizvodnje u smislu uroda, slijedei je korak koncentrirati se na podizanje razine kakvoe
proizvoda. To se moe u initi samo multidisciplinarnim pristupom gdje se osim agromoma
treba ukljuiti i laboratorij kako bi se i brojkama utvrdila kakvoa.

Sve navedeno u seminarskom radu ukazuje da je kontinuirano prisutstvo u polju, uz kulturu,

odnosno sustav navodnjavanja , presudno za uspjeh svake proizvodnje.

10.LITERATURA
1. Ivan imuni: Ureenje voda, HRVATSKA SVEUILINA NAKLADA, Zagreb,
2013.
2. Tomi Frane (1988.): Navodnjavanje; Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb 1988.
3. Tomi Frane, Romi Davor, Madjar Stjepan (1995.): oprema za natapanje
kienjem.Prirunik za hidrotehnike melioracije. Knjiga 4. Sustavi, graevine i
oprema za natapanje. Graevinski fakultet Rijeka 1995.
4. Maar Stjepan (1987.): Odvodnja i navodnjavanje u poljoprivredi; Zadrugar;
Sarajevo,
a. 1987.
5. https://www.scribd.com/doc/96399132/Sistemi-Za-Navodnjavanje
6. https://www.scribd.com/doc/241053137/Navodnjavanje-SKRIPTA
7. http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/poljoprivreda/Plan_navodnjavanja_i_gospodar
enja_poljoprivrednim_zemljistem_Grada_Zagreba.pdf
19

8. https://www.scribd.com/doc/239169316/Navodnjavanje
9. http://srijem.info/upload/paragraf/2013_11_18_3867505_prirucnik_o_navodnjavanju.
pdf
10. http://www.bioplan.hr/uploads/2/2/0/6/22069576/navodnjavanje_vinograda.pdf
11. http://www.savjetodavna.hr/savjeti/15/212/navodnjavanje-vocnjaka/

20