Tema:

KONDICIONIRANJE VODE I SEKUNDARNO KORITENJE VODA U ZEMLJAMA SIROMANIM VODNIM RESURSIMA

SADRAJ:

1. UVOD.................................................................................................................3 2. OPENITO O VODI..............................................................................................4 2.1. Raspoloivi vodni resursi..............................................................................4 2.2. Hidroloki ciklus...........................................................................................7 2.4. Karakteristike vode......................................................................................8 2.4.1. Pokazatelji kakvoe vode.......................................................................8 3. REGIJE SVIJETA SIROMANE VODNIM RESURSIMA.............................................10 3.1. Potronja vode...........................................................................................11 3.2. Podruja s najveim nedostatkom pitke vode u svijetu...............................13 4. UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA....................................................................14 4.1. Sekundarno koritenje vode........................................................................14 4.2. Metode pri kondicioniranju voda.................................................................15 5. ZAKLJUAK........................................................................................................ 17 6. LITERATURA..................................................................................................... 18

1. UVOD
Tema naeg seminarskog rada je Kondicioniranje vode i sekundarno koritenje voda u zemljama siromanim vodnim resursima. Ova tema nam se uinila zanimljiva zbog toga to je potrebno naglaavati da je voda temelj ivota na Zemlji i da nai ivoti ovise o tome na koji nain titimo kvalitetu vode i vodnih resursa. Cilj seminarskog rada je analiza podruja u svijetu siromana vodnim resursima te nain na koji koriste raspoloive vodne resurse. Prvo moramo nai svu potrebnu literaturu da bi zadanu temu to bolje obuhvatili.. Rad e se sastojati teksta, slika,fotografija i tablica. Izradu cjelokupnu teme seminarskog rada je zadatak koji emo podijeliti u nekoliko pojedinih faza: Uvod (tema seminarskog rada); Openito o vodi vodni resursi, hidroloki ciklus, karakteristike vode ... Regije svijeta siromane vodnim resursima potronja vode u svijetu, podruja s najveim nedostatkom vode, zalihe pitke vode ... Upravljanje vodnim resursima sekundarno koritenje voda, metode pri kondicioniranju voda, racionalno koritenje vodnih resursa... Zakljuak ( kratak prikaz svih rezlutata istraivanja obraenih u seminaru).

2. OPENITO O VODI
Oduvijek je voda za ovjeka bila simbol ivota. Voda je dio nas i bez nje ne moe ni jedno ivo bie. ovjek bez vode moe izdrati samo oko 8 dana, dok bez hrane moe izdrati neuporedivo due, smatra se do 40tak dana. [1] Svjea voda je resurs esencijalan i za sve oblike ljudskih aktivnosti. Naime, poevi od primitivnog razvoja ovjeanstva, znaajan dio povijesti civilizacije vezan je uz konstantnu tenju za koritenje vodnih bogatstava, ali i odbranu od negativnog djelovanja vode, posebno poplava. Razvoj civilizacije najue je povezan i sa tenjom da se voda iskoristi za potrebe navodnjavanja. Ovo je vezano uz saznanja da je upravljanje vodnim bogatstvom predstavljalo osnovni faktor u razvoju najstarijih civilizacija u dolinama Eufrata, Tigrisa, Nila, gdje je voda ovih rijeka koritena za potrebe navodnjavanja i proizvodnje hrane.[1] ovjek je, openito gledano, u periodu svog razvoja malo panje poklanjao racionalnom koritenju vodnih bogatstava i njihovom ouvanju. Na injenicu znaaja vode za ivot i razvoj ovjeanstva, upozorio nas je tek nagli porast broja stanovnika na Zemlji tokom dvadesetog stoljea.Jedan od razloga za ovakvo ponaanje ljudi je nepoznavanje ovog resursa i njegovih osobnosti koje ga ine znaajnim za odranje ivota na Zemlji, ali i ranjivim i osjetljivim na razliite ovjekove utjecaje.[1]

2.1. Raspoloivi vodni resursi

Gledajui iz svemira, Zemlja izgleda kao jedna plava planeta. Oko 71% povrine nae planete ini voda, od ega se vei dio nalazi na junoj zemljinoj hemisferi. Od ukupnih koliina vode, oko 1.370 miliona m (tablica I.), odnosno 97,6%, otpada na slanu morsku vodu.[1]
Tablica I.: Koliine vode u biosferi( Wetzel, 1983 )

Komponenta biosfere Oceani Polarni led, gleeri Podzemna voda Slatkovodna jezera Slana jezera Vlaga u tlu Rijeke Atmosferska vlaga poljoprivredi ili za industriju.

Zapremnina (1000 km) 1.370.000 29.000 4.000 125 104 67 1 13

% od ukupne koliine 97,61 2,08 0,29 0,009 0,008 0,005 0,00009 0,0009

Vrijeme zadravanja 3.100 god. 16.000 god. 300 god. 1-100 god. 10-1.000 god. 280 dana 12-20 dana 9 dana

Samo oko 2,4% vode je slatka voda koja se moe koristiti za pie, za navodnjavanje u

Najvei dio slatke vode se pojavljuje kao led na polovima, u gleerima ili u zamrznutom tlu (slika 1.). Sljedei vaan udio ini podzemna voda. Voda iz rijeka i jezera, iz atmosfere, sa povrine zemlje i iz ivih bia je u poreenju sa koliinama vode na polovima beznaajna. Samo mali dio slatke vode, oko 0,3%, stoji na raspolaganju kao voda za pie.[1]

Slika 1.: Raspodjela vode na Zemlji(http://www.avia.croadria.com)

Koliine raspoloive slatke vode su veoma neravnomjerno rasporeene na Zemlji, kako se moe uoiti iz tablice 1.2. Prosjeni obnovljivi vodni resursi u svijetu, koje uglavnom ini proticaj povrinskih vodotoka, iznose oko 42.780 km3/god (Shiklomanov, 2000). Najvee koliine vode nalaze se u Aziji i Junoj Americi, 13.510 i 12.030 km 3/god. respektivno, a najmanje u Australiji sa Oceanijom i Europi (2.400 i 2.900 km3/god. respektivno). [1] Ovi podaci ne pruaju najprecizniju sliku o raspoloivosti vodnih resursa za potrebe stanovnitva, pa je u tablici 1.2 prikazana vrijednost indeksa koji se naziva ukupni stvarni obnovljivi vodni resursi (eng. Total Actual Renewable Water Resources TARWR), a koji predstavlja koliinu raspoloivih obnovljivih vodnih resursa po glavi stanovnika godinje, m3/stan/god.[1]
Tablica II.: Obnovljivi vodni resursi i raspoloiva voda po kontinentima(Shiklomanov, 2000)

Kontinet/Zemlja Europa Sjeverna Amerika Afrika Azija Juna Amerika Australija i Oceanija Ukupno u svijetu

Povrina (10km) 10,46 24,3 30,1 43,5 17,9 8,95 135

Stanovnitvo (miliona) 685 453 708 3,445 315 28,7 5.633

Vodni resursi (km/god) Prosjek Max. Min. 2900 3.410 2.254 7.890 8.197 6.895 4.050 5.082 3.073 13.510 15.008 11.800 12.030 14.350 10.320 2.400 2.880 1.891 42.780 44.750 39780

TAWR (m/stan/god) 4.230 17.400 5.720 3.920 38.200 83.700 7.600

Potrebno je napomenuti da se vrijednosti indeksa TARWR neprestano mijenjaju, jer konstantno raste broj stanovnika na Zemlji. Trendovi rasta izmeu 1970. i 1994. godine doveli su do smanjenja raspoloivih koliina vode u ovom periodu sa 12.900 na 7.600 m/stan/god. , pri emu je najvei pad registriran u Africi (za oko 2,8 puta), Aziji (za 2,0 puta) i Junoj Americi (za 1,7 puta). U Europi je istovremeno raspoloiva koliina obnovljivih vodnih resursa po glavi stanovnika pala za samo 16%. Smatra se da su podruja kod kojih je raspoloiva koliina vode ispod 1.700 m po stanovniku godinje izloena tzv. vodnom stresu, dok su podruja sa manje od 1.000 m/stan/god. pod izuzetnim vodnim stresom. Raspoloivi podaci ukazuju da oko 41% svjetske populacije, ili 2,3 milijarde stanovnika iz 2000. godine, ivi u slivovima izloenim vodnom stresu . Od tog broja 1,7 milijardi ivi u slivovima koji su pod izuzetnim vodnim

stresom. Procjena za 2025. godinu je da e tada oko 48% populacije ili 3,5 milijardi ljudi ivjeti u slivovima pod vodnim stresom.[1]

2.2. Hidroloki ciklus

Voda na Zemlji je uvijek u kretanju iznad, na povrini, te ispod povrine zemlje (slika 2.). Taj stalni proces kruenja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na Zemlji zove se hidroloki ciklus, a poznat je jo i kao ciklus kruenja vode u prirodi. Ovo kretanje vode u prirodi postoji milijardama godina i sav ivot na Zemlji zavisi upravo od njega.[1] Razliiti se oblici vode u hidrosferi u procesu hidrolokog ciklusa u potpunosti dopunjuju. Intenzivna upotreba vodnih resursa uzrokuje smanjivanje zaliha vode i ima nepovoljne ekoloke posljedice. Naruava se i prirodna ravnotea stvarana stoljeima. Obnovljivi vodni resursi ukljuuju vodu koja se u hidrolokom ciklusu na Zemlji obnavlja svake godine.[2]

Slika 2.: Hidroloki ciklus (eri i ostali, 2003)

Osnovne komponente hidrolokog ciklusa, koje definiraju kretanje vode u prirodi su): (1) padaline, (2) zadravanje na vegetaciji, (3) evapotranspiracija, (4) infiltracija, (5) povrinsko oticanje, (6) procjeivanje i (7) podzemno otjecanje i akumuliranje.

Hidroloki

ciklus

kontrolira

vremensku

prostornu

raspodjelu

obnovljive

svjee

vode.Klimatske varijable i klimatske promjene dodatno kompliciraju predvidljivost te raspodjele, pogotovo u gusto naseljenim podrujima svijeta. [2] Mudro iskoritavana, voda prua bogate prinose, zdravlje, napredak i ekoloko bogatstvo za ljude cijeloga svijeta. Loe gospodarenje vodom, ili bez adekvatne kontrole, moe pridonijeti siromatvu, bolestima, poplavama, erozijama tla, unitenju prirodnog okolia i ljudskim sukobima. Posljedice se mogu nepovoljno odraziti na potrebe sadanjih i buduih narataja. [2]

2.4. Karakteristike vode

Voda je veoma neobian mineral, sa fizikim i kemijskim osobinama kakve nema ni jedan drugi poznati element. Tako, na primjer, niti jedan drugi element ne moe se istovremeno nalaziti u sva tri agregatna stanja; plinovitom, tekuem i vrstom. Voda ima veoma visoku toku kljuanja, dok led ima visoku toku topljenja. Najvea gustoa tekue vode javlja se na 3,98C. Voda posjeduje veoma visoku povrinsku napetost, a predstavlja i odlinog rastvaraa za mnogobrojne tvari. Navedene karakteristike vode posljedica su dipolarnog karaktera molekule vode (H2O), koji se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika (Stumm i Morgan, 1996) i ima molekularnu teinu 18. Ovo je najuobiajenija forma vode u prirodi (99,7%), ali se takoer javljaju i druge vrste vode koje su izgraene od izotopa vodika i kisika, pa takve vrste vode imaju molekularne teine 19, 20, 21 i 22. Ove tzv. teke vode imaju znatno drugaije fizike i kemijske karakteristike od obine vode.[1]

2.4.1. Pokazatelji kakvoe vode

Kvaliteta slatkovodnih ekosistema je promjenljiva jer mnogi od produkata ljudske aktivnosti neminovno zavravaju u vodi, dok drugi koji su izbaeni u zrak ili tlo, na kraju uglavnom opet zavravaju u vodenim ekosistemima. Analiza kakvoe voda vri se u cilju utvrivanja statusa vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda, kvaliteta voda koje se koriste za pie, kvaliteta otpadnih voda koje se isputaju u okoli i sl.[3] Osnovna je svrha analiza vode da se utvrde njezine pogodnosti za odreene namjene u ivotu ovjeka, za potrebe industrije, navodnjavanja i drugo, a to ukljuuje osnovne grupe pokazatelja:

I. Fizikalni pokazatelji kakvoe vode; II. Kemijski pokazatelji kakvoe vode; III. Bioloki pokazatelji kakvoe vode.

I. Fizikalni pokazatelji kakvoe vode

SUSPENDIRANE TVARI - organske ili anorganske tvari - taloive ili netaloive - odreuje se pomou Imhoffova stoca (slika 3.) (http://www.gfos.hr/portal/) TEMPERATURA - odreuje koliinu otopljenog kisika, - vaan parametar u procesu obrade vode - mjeri se termometrom (slika 4.)

Slika 3.: Imhoffov stoac

BOJA

Slika 4.: Termometar(http://www.gfos.hr/portal/)

- prema porijeklu razlikuje se prava (posljedica tvari rastvorenih u vodi) i prividna boja (posljedica suspendiranih tvari). Najee joj je porijeklo od huminskih materija, ali indicira i na prisutnost eljeza i mangana u vodi nije poeljna iz estetskih razloga.Mjeri se fotometrijski. MUTNOA - uzrokuju je suspendirane i koloidne estice gline, mulja, usitnjene organske tvari, mikroskopski organizmi Mjeri se pomou turbidimetra. MIRIS I OKUS ista voda je bez mirisa i okusa. Odreuje se senzorski. TRANSPARENTNOST Svojstvo odreeno bojom i koliinom otopljenih tvari. Odreuje se tzv. Secchi metodom. PROVODLJIVOST esto mjereni pokazatelj koji ovisi o prisutnosti ioniziranih i otopljenih tvari u vodi. Mjeri se konduktometrom.

II. Kemijski pokazatelji kakvoe vode

Veliki je broj razliitih neorganskih i organskih tvari i parametara koji odreuju kvalitetu vode. Zbog toga se u praksi vri ispitivanje samo odreenog broja kemijskih parametara koji e dati odgovor na pitanje o kvaliteti vode ili ukazati na neke specifine parametre koje je potrebno dodatno ispitati.[3] Od kemijskih pokazatelja kvaliteta najee se ispituju: 1. ukupno otopljene tvari; 2. koncentracija vodikovih iona; 3. alkalitet; 4. tvrdoa; 5. otopljeni plinovi; 6. organske tvari; 7. hranjive tvari; 8. kovine ili metali.

III. Bioloki pokazatelji kakvoe vode

Od biolokih pokazatelja kvaliteta povrinskih i otpadnih voda, uobiajeno se ispituju slijedei: 1. Stupanj saprobnosti; 2. Stupanj bioloke proizvodnje; 3. Mikrobioloki pokazatelji; 4. Stupanj otrovnosti.

3. REGIJE SVIJETA SIROMANE VODNIM RESURSIMA

Porast broja ljudi na Zemlji, te poveane potrebe za vodom, koje su posljedica porasta ivotnog standarda, promjena ivotnih navika i poveanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje, rezultira poveanjem potronje vode. Utroena voda, u ovisnosti o nainu koritenja, biva oneiena tetnim materijama, pa se, i pored svih raspoloivih tehnologija preiavanja, zalihe iste vode smanjuju.[1]

3.1. Potronja vode

Raspoloivost vode je temelj mnogih prirodnih procesa, posebno biolokih. Bez vode nema ivota, a ona je i preduvijet proizvodnje svih namirnica. Opaeno pomanjkanje zaliha slatke vode u mnogim dijelovima svijeta povezano je s remeenjem okolia, ograniava prozvodnju ivenih namirnica, ugroava ljudsko zdravlje i postaje razlogom sukoba oko raspodjele vode. Kad bi zalihe slatke vode na Zemlji bile rasporeene u skladu s raspodjelom svjetskog stanovnitva, tad bi (pri sadanjem stupnju uporabe vode po stanovniku) vode bilo dovoljno za 20 milijardi stanovnika. Meutim, raspodjela slatke vode na Zemlji izrazito je neravnomjerna, pa u svijetu s neto vie od 6 milijardi stanovnika u mnogim podrujima slatke vode nema ni za najnunije potrebe. Zabrinjavajue je da se danas u svijetu od izravno raspoloive dostupne slatke vode uporabi polovica, a samo na temelju porasta stanovnitva taj bi se udio 2025. godine mogao popeti na 70 %. [4] Najveci potroa vode je poljoprivreda (do 70%), a zatim industrija (do 24%), a tek oko 8% vode troi se za kuanske i komunalne potrebe.

Potronja vode u poljoprivredi

Najvei dio vode, 70% raspoloive vode irom svijeta, troi se u poljoprivredi. Oko 250 miliona hektara obradivih povrina se navodnjava. To je samo 17% od ukupne obradive povrine, ali sa koje se dobiva vie od jedne treine ukupne svjetske etve. Potronja je posebno visoka u sunim podrujima, kao to su Bliski Istok, sjeverna Afrika, jugozapad SAD, gdje se skoro preko cijele godine mora vjetaki navodnjavati. Takoer, drave kao to su Pakistan, Indija, Indonezija i Kina ovise od navodnjavanja, uz pomo kojeg se u tim zemljama ostvari vie od pola ukupne proizvodnje ivotnih namirnica. Da bi se rastui broj stanovnitva mogao prehraniti, mora se sve vie zemlje obraivati i navodnjavati. U mnogim zemljama u razvoju, 90% zahvaene vode se koristi za navodnjavanje. U Engleskoj, koja obiluje padavinama, samo 1% od zahvaene koliine se koristi za navodnjavanje, dok u panjolskoj, Portugalu i Grkoj prelazi 70%. Navodnjavanje je od esencijalnog znaaja za ivot posebno u zemljama u razvoju koje nastoje osigurati dovoljno hrane za sve svoje stanovnike. Karta na slici 5. pokazuje podruja na kojima nema dovoljno vode za zadovoljenje potreba za navodnjavanjem.[1]

Slika 5.: Neodrivo koritenje vode za navodnjavanje (http://www.maweb.org)

U mnogim sistemima za navodnjavanje preko 60% vode se gubi na putu od izvora do biljke. Efikasniji sistemi za navodnjavanje bi doprinijeli znaajnom ouvanju vode.

Potronja vode u industriji

Voda se u industriji troi za razliite namjene. Industrija je nakon poljoprivrede drugi najvei potroa vode. Od ukupnih koliina vode, 22% vode u svijetu otpada na industriju. Koliina varira od zemlje do zemlje, a u ovisnosti od strukture industrijskog sektora, ali i nivoa primjene najboljih tehnika za postizanje resursne efikasnosti i prevenciju zagaivanja.[1]

Potronja vode u naseljima

Potronja vode ovisi o dostupnosti i cijeni vode, klimi, te standardu i individualnim navikama potroaa (pie, kupanje, pranje, zalijevanje vrtova). Potronja vode je vea u gradovima u zemljama koje ostvaruju vei nacionalni dohodak. Potronja vode u domainstvima, te u objektima kao to su restorani i bolnice, ini manji dio u svjetskoj potronji vode. U prosjeku ovaj udio iznosi 8%. U junoj Kaliforniji, ivotni standard je visok, veina stanovnika ivi u kuama sa vrtovima i bazenima, pa dnevna potronja vode iznosi 3.000 litara po osobi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) minimalna dnevna potreba vode za jednog ovjeka iznosi 50 litara.[1]

3.2. Podruja s najveim nedostatkom pitke vode u svijetu

U svijetu se je tijekom 20. st. koliina zahvaene vode (crpljenjem i na druge naine) vie nego uesterostruila, to je dvostruko bre od porasta svjetskog stanovnitva u istom razdoblju. Zahvaanje vode i dalje e rasti ne samo zbog poveanja stanovnitva, ve i zbog stalno rastuih drutveno-gospodarskih potreba. Procjenjuje se da danas 40% svjetskog stanovnitva ivi u uvjetima "vodnog stresa" tj. ivi u podrujima s manje od 1700 m 3 vode po stanovniku godinje. Iako postoje razlike meu dravama glede potrebnih koliina vode po stanovniku, smatra se da u vodom siromane drave ubrajaju se pak sve koje imaju manje od 2000 m3/stan. godinje. Zabrinjavajue je da su vodom siromane upravo nerazvijene zemlje, uobiajeno s velikim porastom stanovnitva. Najvie je vodom siromanih drava u Africi i na Bliskom Istoku. Prema prognozama UN do 2025. godine ivjet e vie od 2/3 svjetskog stanovnitva (oko 5,5, milijardi) u zemljama suoenim s vodnim stresom. U nekim podrujima SAD, Kine i Indije voda se iz podzemlja crpi bre nego to se obnavlja, opada razina temeljnice, dolazi do kompresije vodonosnih slojeva. Neke rijeke kao Colorado ili Chang Jang zbog pretjeranog zahvaanja vode presue prije svoga ua.[4] Manjak raspoloive pitke vode odnosno oneienje slatkovodnih zaliha postao je u novije doba ograniavajui imbenik drutveno-gospodarskog razvoja u mnogim krajevima i zemljama, ne samo u sunom podneblju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2000. godine je 1,1 milijarda ljudi neadekvatno opskrbljena zdravom pitkom vodom(slika 6).

Slika 6.: Postotak stanovnitva po kontinentima koji nemaju siguran pristup pitkoj vodi (www.unesco.org/)

To su ljudi koji ive u uvjetima bez pristupa zdravoj pitkoj vodi. Statistiki se vodi da pristup zdravoj pitkoj vodi znai da ljudi s mjesta prebivanja mogu u udaljenosti od najvie 15 minuta hoda pristupiti zdravoj pitkoj vodi bilo iz slavina ili s ureenih izvora, iste tekuice, zdenca ili ureene buotine. Situacija je najsloenija u Africi u kojoj je najvei udio stanovnitva bez

pristupa pitkoj vodi. Prema UN godinje umire vie od 5 milijuna ljudi, od toga 2 milijuna djece, od bolesti prouzroenih nezadovoljavajuom opskrbom pitkom vodom.[4] Glavni razlog nepostojanja sigurnih pristupa istoj vodi je nemogunost financiranja i odgovarajueg odravanja infrastrukture za vodosnabdijevanje. Velika gustoa naseljenosti stanovnitva i oskudnost vodnih rezervi u dijelovima svijeta, takoer, doprinose takvom stanju.

4. UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA

Konferencija u Mar de la Plati 1977. pokrenula je niz globalnih aktivnosti glede upravljanja vodnim resursima. Od tih istie se Meunarodno desetljee pitke vode i sanitarija (1981.-1990.) u sklopu koje je pokrenut investicijski ciklus koji je poluio zadovoljavajue rezultate glede zadovoljavanja osnovnih potreba. UN konferencija o okoliu i razvoju (UNCED) odrana 1992. prihvatila je Agendu 21 u sklopu koje je voda dobila sredinje mjestu u odrivom razvoju. Tijekom 1990-ih nastavljene su investicije, te je oko 835 milijuna ljudi u zemljama u razvoju dobilo pristup zdravoj pitkoj vodi. O vodi se na svjetskoj razini raspravlja na 2. svjetskom forumu o vodi u Hagu 2000. i na Meunarodnoj konferenciji o slatkoj vodi Bonnu 2001. U 2003. godini, koju je UN proglasio godinom voda, odran je i 3. svjetski forum o vodi u Japanu. Glede ciljeva svakako je najvaniji bio Summit UN-a 2000. na kojem su prihvaeni razvojni ciljevi slijedeeg tisuljea meu kojima se glede pitke vode istie cilj da se do 2015. prepolovi udio ljudi bez pristupa pitkoj vodi. Iako se svi slau da oko tog cilja, pristupi problematici se razlikuju. Neki smatraju da je pristup zdravoj pitkoj vodi ljudsko pravo te temeljem toga svaka vlada mora zajamiti ostvarenje toga prava. Drugi pak naglaavaju da je voda ekonomsko dobro i da je treba osigurati na najpogodniji trokovno-uinkovit nain, ukljuujui i moguu privatizaciju pojedinih sastavnica vodoopskrbe. Mnoge vlade odluuju se za kompromisan pristup. Meu zemljama koje su se posvetile ostvarenju zacrtanog cilja nalazi se JAR koja je jo 1994. imala 14 od ukupno 42 milijuna stanovnika bez pristupa pitkoj vodi. U sedam godina ostvarila je cilj i prepolovila broj stanovnika bez pristupa pitkoj vodi, a nastavi li istim ritmom, do 2008. mogla bi svima osigurati pristup zdravoj pitkoj vodi.[4]

4.1. Sekundarno koritenje vode

Kvalitetna voda nije ravnomjerno rasporeena te postoje podruja u kojima je izraziti manjak pitke vode. Iz navedenog razloga se sve ee ponovno koristi ve jednom upotrebljena i proiena voda to se naziva recikliranjem vode. Recikliranje vode je ponovno koritenje proienih otpadnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih ili zelenih povrina, industrijske procese . [5] Globalno poveanje broja stanovnitva kao i nagli razvoj drutva namee poveanu potranju za sanitarno ispravnom vodom. Koritenjem reciklirane vode se smanjuje potreba za sanitarno ispravnom vodom a smanjuje se i koliina hranjivih tvari koje se unose u vodotoke (recipiente) ime se titi okoli. Previe hranjivih tvar vodi moe tetiti okoliu ali pogoduje navodnjavanju poljoprivrednih povrina. Koritenje reciklirane vode je esto financijski znatno povoljnije od koritenja sanitarno ispravne vode. U mnogim se nerazvijenim ruralnim dijelovima Azije, Afrike i Latinske Amerike, (npr. Pakistan, Gana, Vijetnam, Meksiko...) za navodnjavanje koriste netretirane otpadne vode prikupljene sustavom kanalizacije. Otpadne vode su esto puta jedini izvor vode za navodnjavanje u tim podrujima. ak i u podrujima u kojima postoji javna vodoopskrba, mali poljoprivrednici esto preferiraju koritenje otpadnih voda za navodnjavanje jer time izbjegavaju trokove za kupovinu umjetnih gnojiva.[5]

4.2. Metode pri kondicioniranju voda Desalinizacija - Podruja siromana vodnim resursima nemaju dovoljne koline pitke vode,
to poveava potrebu za desalinizacijom mora i slanih voda. Desalinizacija je je proces uklanjanja (smanjenja) minerala iz vode za dobivanje pitke i tehnoloke vode, te vode za navodnjavanje i soli kao nus-produkta. Desalinizacija oceanske vode esta je: na Bliskom Istoku, Karibima, SADu, Sjevernoj Africi, panjolskoj, Australiji i Kini, Kuvajt koristi desaliniziranu za poljoprivredu.

Slika 7.: Postrojenje za desalinizaciju mora u Izraelu (http://www.water-technology.net)

Svjetska najvee postrojenje Jebel Ali Desalination Plant u Ujedinjenim Arapskim Emiratima proizvodi 300 milijuna kubinih metara vode godinje.

CSDW (Children's Safe Drinking Water) projekt Humanitarni projekt iji je glavni cilj borba protiv nedostatka pitke vode u zemljama u razvoju, pridruila se i Hrvatska. Program je fokusiran na smanjenje oboljenja i smrtnosti, koji su rezultat konzumiranja zagaene vode, pomou posebno razvijene tehnologije za proiavanje vode na jednostavan nain. U zahvaenim podrujima, ljudi koje rade na CSDW projektu, distribuiraju specijalne PUR paketie koji osiguravaju istou vode.

Slika 8.: CSDW projekt (http://www.multivu.com)

Jedan PUR paketi, koji moe proistiti 10 litara vode, stoji 10 centi. Za 1 dolar, jedno dijete moe imati pitku vodu vie od 50 dana. Samo 5,2 dolara to je otprilike 26 kuna, je dovoljno da jedno dijete ima istu vodu tokom cijele godine. Za otprilike 21 dolar ili 107 kuna cijela jedna obitelj bi imala pitku vodu. U svjetlu injenice da ovjek bez vode moe svega dva do tri dana i da nakon toga nastupa ozbiljna dehidracija ili ak smrt, suma potrebna za istu vodu je apsolutno nebitna.[6]

5. ZAKLJUAK

Porast broja stanovnika svijeta i porast prosjene potronje vode su glavni razlozi za sve slabiju raspoloivost pitke vode u svijetu. Potrebe za slatkom vodom se stalno poveavaju, i zato vode treba kontinuirano procjenjivati i paljivim gospodarenjem sauvati. Raspoloiva voda sve vie postaje imbenik ograniavanja gospodarskog i drutvenog razvitka, pa prema tome tome i imbenik politike. Da bi se izbjegla kriza vode u budunosti, uz ograniene i konane vodne resurse, iskoritavanje vode mora biti mnogo racionalnije i uinkovitije nego to je danas. Vodnim resursima treba upravljati integralno i ostvarivati koncept odrivog razvoja. Briga o vodama je zadaa i odgovornost svakog pojedinca. To znai da svaki ovjek na planeti Zemlji, bez obzira gdje mu je mjesto ivljenja, treba dati osobni doprinos kako bi naredne generacije imale uvjete za ivot. Sva saznanja i spoznaje o vodi, ovjeku u bilo kojem trenutku njegovog postojanja na planeti Zemlji, ne daju nikakvo pravo da je neogranieno troi i oneiuje. Vodu treba tretirati kao prirodno bogatstvo, a ne kao bezvrijednu tekuinu.

6. LITERATURA
1. Knjiga: Vuijak, B.; eri, A.; Silajdi, I.; Kurtagi, S.: VODA ZA IVOT: OSNOVE INTEGRALNOG UPRAVLJANJA VODNIM RESURSIMA, Sarajevo ,2011

2. lanak iz asopisa: Gere, D.: Kruenje vode u zemljinom sustavu,GRAEVINAR, lipanj 2004. broj 6. 3. http://www.gfos.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/kondicioniranjevoda/kondicioniranje-voda-1.pdf (23.12.2011) 4. http://www.geografija.hr/clanci/166/ima-li-dovoljno-vode-za-sve(03.01.2012) 5. http://www.hhd.hr/fileovi/publikacije_drustva/zbornici/z_2007_pr_od_nav/07_gjetvaj.pdf (03.01.2012.) 6. http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/ (28.12.2011) 8. lanak iz asopisa: Gere, D.: Upravljanje potranjom vode, GRAEVINAR, lipanj 2003. broj 6. 9. http://www.world.water-forum3.com/

10. http://www.gradimo.hr/clanak/globalna-potrosnja-vode/25050

11. http://www.voda.hr 12. http://www.unwater.org/wwd10/downloads/WWD2010_LOWRES_BROCHURE_CR.pdf