VODA - IZVOR ŽIVOTA

22. ožujka – SVJETSKI DAN VODA

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Prof.dr.sc. Nevenka Ožanić, dipl.inž.građ.

 ZEMLJA – PLAVI PLANET

„ Možda je naš Planet nepravedno

dobio ime Zemlja.

„ Trebao je možda dobiti ime Voda

ili More, jer, gledajući Zemlju iz
svemira, vidi se da je većim
dijelom pokrivena vodom.

„ Od ukupne površine naše Planete

oko 2/3 je pokrivaju mora i oceani,
a 1/3 kopno.

„ Sve kopnene površine na Zemlji

pokrivaju 149 milijuna površinskih
kilometara, a mora i oceani 361
milijun površinskih kilometara.
„ Od ukupne količine vode na Zemlji, oceani - slana voda -
zauzimaju 97,6% vodene mase, a na kopnu je preostalih 2,4% ali
slatke vode.

RASPORED SLATKE VODE NA ZEMLJI

77,23
80 Ledenjaci

70 Podzemna
voda
60
Vlaga tla
50
Jezera
40
22,21 Atmosfera
30
Rijeke
20
0,77 0,35 0,04 0,003
10

0
„ Voda je sastavni dio svega života na Planeti. Nema ni jednog
živog bića, biljke ili životinje u tijelu kojeg nema vode.
„ U tijelima nekih živih bića ona čini i više od 90%, što svjedoči o
vodi kao uzroku, uvjetu postanka i opstanka života na Zemlji.
„ Možemo dakle reći da je voda izvor života, ona stvara i razara,
ona znači i život i smrt.

KRUŽENJE VODE
U PRIRODI
 GOSPODARENJE VODAMA
„ Gospodarenje vodama obuhvaća:
– osiguravanje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za različite
namjene: piće, kupanje, rekreaciju, poljoprivredu, industriju, energetiku
i dr.
– brigu o zaštiti voda i mora od onečišćenja
– zaštitu od štetnog djelovanja voda: poplava, erozije i dr.
„ To se provodi pripremom hidroloških, hidrogeoloških i dr. podloga, te
planiranjem, građenjem i održavanjem hidrotehničkih objekata i stalnom
kontrolom stanja kvalitete voda i mora, kao i smišljenim i povezanim
korištenjem voda i sudjelovanjem u definiranju uvjeta korištenja i zaštite
voda.
„ Za gospodarenje i upravljanje vodama u Hrvatskoj zadužene su Hrvatske
vode i to provode kroz 3 službe:

- korištenje voda
- zaštita od štetnog djelovanja voda
- zaštita voda i mora od onečišćenja
KORIŠTENJE VODA
VODA ZA PIĆE
„ Raspoložive količine pitke vode vrlo su
male u odnosu na ukupne količine vode na
Zemlji i nejednoliko raspoređene.
„ Rijeke i jezera najvećim dijelom nisu
upotrebljive kao pitka voda jer su
onečišćene ogromnim količinama otpadnih
voda iz industrije i gradova.
„ Drugi je dio pitke vode “zarobljen” u
antarktičkom ledu i nedostupan je, barem
za sada, kao zdrava pitka voda.
„ Stoga, kao najznačajniji izvor pitke vode
ostaju podzemne vode, pretežno
akumulirane u nanosima riječnih aluvijalnih
slojeva ili, kao na našem području, u
kraškom podzemlju.
„ Spoznaja da je za život
neophodna voda, prisutna
je kod ljudi već od davnina.
Prve ljudske zajednice
nastanjuju se na područjima
koja obiluju pitkom vodom,
jer se jedino na taj način
osiguravao njihov opstanak
i njihov daljni razvitak.
IZVOR RJEČINE
„ Raspoložive su količine
pitke vode u Hrvatskoj
statistički vrlo velike i veće
nego u mnogim europskim
zemljama. Međutim,
neistražene i neutvrđene
količine i kvalitete vode, te
značajno onečišćenje izvora
vode, uzrokom su
nedovoljne opskrbljenosti
pitkom vodom mnogih
dijelova Hrvatske. IZVOR ZVIR
Prvi počeci suvremenih vodovoda u Hrvatskoj,
temeljenih na principu cijevnih mreža pod
tlakom, pojavljuju se drugom polovicom 19.
stoljeća. U to se doba izgrađuju vodovodi za:
Pulu (1858.), Zagreb (1878.), Senj (1882.),
Opatiju (1884.) i dr. Pojedini se dijelovi tih
vodovoda još i danas koriste. Poslije II.
svjetskog rata intenzivnije se razvija
vodoopskrba i grade mnogobrojni manji
vodovodi.
Predviđa se obvezno isključivanje manjih
neadekvatnih lokalnih izvorišta iz sustava
vodoopskrbe, a sve uz povezivanje korisnika na VODOZAHVAT IZ
javne vodovode. Jedino se na taj način može
stanovništvu osigurati zdrava pitka voda. AKUMULACIJE
BUTONIGA

UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE IZ AKUMULACIJE BUTONIGA

 KORIŠTENJE VODE ZA:

„ Industriju
„ Navodnjavanje
„ Korištenje vodnih snaga
„ Ribnjake
„ Plovne puteve
„ Turizam
„ Itd… BRANA VALIĆI

SOLANA U NINU LOKVARSKO JEZERO

ZAŠTITA OD ŠTETNOG
DJELOVANJA VODA
Oblici i pojave štetnog djelovanja
voda koji razvojem civilizacije
postaju sve izraženije su:

„ poplave ili povodnji u dolinama

velikih rijeka
„ poplave bujičnih vodotoka
„ erozija zemljišta
„ visoke razine podzemnih voda

Najčešće se govori i piše o

poplavama i njihovim posljedicama.
Često se pitamo odakle ta ogromna
rušilačka snaga vode i da li čovjek,
u eri svemirskih istraživanja, može
stati na put ovim razaranjima, da li
ih je sposoban i spreman obuzdati.
„ Poplave, kao dio prirodne ravnoteže, čovjek doživljava vrlo
neugodno, često i tragično, pa se od davnina nadmeće sa
snagama vode.

„ One međutim, nisu ništa nepredviđeno i uglavnom ne dolaze

iznenada. Kao što se redovito smjenjuju godišnja doba i dan sa
noći, tako redovito dolaze i poplave. Svaki potok, bujica, rječica ili
rijeka redovito plave.

„ Ljudi koji su navikli na rijeku i generacijama tu žive, poznaju dobro

njene ćudi i znaju se od nje braniti. Pa ipak, ponekad se opuste i
ne shvate je ozbiljno i tada dolazi do teških posljedica. Kada rijeka
naraste, njene nabujale vode moraju negdje potražiti izlaz i tada se
njena ljepota pretvara u prijetnju.

„ U svjetskim su razmjerima poplave na trećem mjestu u redosljedu

najpogibeljnijih katastrofa, iza tropskih ciklona i potresa.

„ U razdoblju od 1947.-1980. godine, odnjele su diljem svijeta

194000 života. Sjetimo se samo nekih većih poplava u Hrvatskoj.
„ Godine 1964. bila je katastrofalna
poplava u Zagrebu. U hladnoj i
mutnoj vodi Save život je izgubilo 17
ljudi, materijalna šteta bila je
ogromna a deseci tisuća građana
morali su napustiti svoje domove.

„ Godine 1965. poplavila je Baranja.

Poplavio je Vukovar i Osijek. U
dunavskim je vodama život izgubilo
dvoje učenika, a materijalne štete
bile su ogromne.

„ Godine 1975. poplavio je Drniš i

Buzet. U Drnišu je voda rijeke
Čikole potpuno prekrila 14 naselja,
dok je u Buzetu rijeka Mirna
poplavila velike poljoprivredne
površine, prouzročila veliku
materijalnu štetu i nesreću u kojoj je
izgubljen jedan ljudski život.
„Godine 1993. dogodila se
katastrofalna poplava na području
Istre. Izlile su se sve istarske rijeke i
vodotoci, a materijalne štete su
nemjerljive. Pravo je čudo da nije bilo
gubitka ljudskih života.
„Zabilježeno je i više poplava oko
Karlovca, Siska i Slavonskog Broda.

Pouka od brojnih poplava je i previše.

Poplave i dalje dolaze u pohode na
područja koja nisu zaštićena, koja još
nisu stigla na red za podizanje nasipa,
kanala ili brana.

Zbog toga ostaje uvjerenje da se mora

brže i energičnije raditi na uređenju
vodotoka kako bi se omogućio
nesmetan razvoj pojedinih regija. Do
sada je učinjeno mnogo, ali valja činiti
više. Nadjačavanje razornog
djelovanja voda nikad ne prestaje.
EROZIJA KORITA RIJEKA

BUJIČNA EROZIJA
UREĐENJE KORITA RIJEKA
UREĐENJE BUJIČNIH VODOTOKA
I nešto o čemu bi se trebalo više
razmišljati –suša!
ZAŠTITA VODA I MORA OD
ONEČIŠĆENJA
Voda je bogatstvo. U morima i rijekama svake se godine “uzoru”
tisuće tona hrane za stanovništvo naše Planete. Iskorištavanje
rijeka i mora sve je veće, od njih se pretjerano uzima, a sve
manje im se pruža mogućnosti za oporavak.
Vode i mora postali su smetlišta i
spremišta velikih količina kemijskih i
radioaktivnih tvari i otpadnih voda.

U početku je voda u prirodi svojom moći

“samopročišćavanja” odoljevala sve
većem onečišćenju. Onečišćenje širokih
razmjera, koje koje proizlazi iz svih
oblika djelatnosti ljudskog društva,
očituje se i na vodne zalihe, smanjujući
raspoložive potencijale zdrave pitke
vode, uz zrak najvažnijeg čimbenika za
opstanak.

Neodgovorni odnos čovjeka prema

prirodi ukazuje na mogućnost pojave još
kritičnijih stanja.

Potrebe za vodom svakodnevno rastu

kao posljedica naglog porasta populacije
i pratećeg razvitka gospodarskih
djelatnosti.
ONEČIŠĆENJE JADRA MAZUTOM 2000. God.
„ Republika Hrvatska je još prije II svjetskog rata imala mrežu
laboratorija po domovima narodnog zdravlja, odnosno higijenskim
zavodima gdje se redovito kontrolirala kvaliteta vode. Već je tada
postojala svijest o potrebi čuvanja kvalitete voda, ali i pojave
onečišćenja voda. Odnosilo se to prvenstveno na vodu za piće.

„ Masovna onečišćenja vodotoka, podzemnih voda, jezera i mora,

tekovina su kasnijeg razdoblja (iza II. svj. rata). Stručnjaci su stalno
upozoravali da ne treba ponavljati greške koje su činile razvijenije
države. Ekonomičnije je i daleko svrhovitije ispravnim planiranjem
spriječiti nekontroliranu izgradnju i uzroke onečišćenja u
vodozaštitnim područjima, nego graditi skupe uređaje za
pročišćvanje otpadnih voda.

„ I mi smo, kao i drugi unatrag tridesetak godina, počeli provoditi

zaštitu voda tako da smo je ozakonili, a da je istovremeno nismo
postavili na ekonomske osnove, pa su rezultati bili jedva vrijedni
spomena.

„ Kao olakšavajuću okolnost možemo spomenuti da su se

financijska sredstva, koje je zajednica odvajala za vodoprivredu,
koristila uglavnom za obranu od voda i opskrbu vodom, a najmanje
za zaštitu voda. Ta se situacija poslijednjih godina postupno
mijenja u korist zaštite voda što pridonosi zaustavljanju trenda
porasta onečišćenja voda.
UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
„ U Hrvatskoj se danas pročišćava
približno 20% ukupnih otpadnih
voda. Nadamo se da će se taj
postotak povećati, ali i da ćemo
svi zajedno pridonjeti smanjenju
onečišćenja voda.

„ Za provođenje svih mjera zaštite voda zaduženi su najprije sami

zagađivači, zatim komunalna poduzeća i po prirodi posla Hrvatske vode.
VRANSKO JEZERO
NA OTOKU CRESU

PLITVIČKA JEZERA

KOTLI - ISTRA
ČISTO MORE, RIJEKE, JEZERA.....
SLAP

Teče i teče, teče jedan slap;

Što u njemu znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,

I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,

Imoja kaplja pomaže ga tkati.

Dobriša Cesarić