HIDROLOGIJA

Prof dr sc Josip Petra

Prof.dr.sc.
Asistenti: dr.sc. Duka Kuntek & Kristina Potoki, dipl.in.gra.

Literatura:
[1] IVKO VUKOVI: OSNOVE HIDROTEHNIKE
PRVI DIO, Prva knjiga, poglavlje 2 : HIDROLOGIJA
Udb ik Sveuilita
Udbenik
S ili u Zagrebu,
Z
b Zagreb,
Z
b 1994
[2] DIONIS SREBRENOVI: PRIMJENJENA HIDROLOGIJA
Tehnika knjiga,
j g , Zagreb,
g , 1986.
[3] RANKO UGAJ: HIDROLOGIJA
Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2000.
[4] HUSNO HRELJA: INENJERSKA HIDROLOGIJA
Univerzitet u Sarajevu Graevinski fakultet, Sarajevo 2007.g.
[5] EUGEN AVLEK:
AVLEK OSNOVE HIDROLOGIJE
Geodetski fakultet Zagreb, 1992.
[6] DARKO MAJER: VODA od nastanka do upotrebe
Prosvjeta d.o.o., Zagreb 2004.

[7] LINSLEY, KOHLER, PAULHUS: APPLIED HYDROLOGY

Mc Graw-Hill Book Company, INC New York, Toronto, London
[8] VEN TE CHOW: BOOK OF APPLIED HYDROLOGY
Mc Graw-Hill Book Company, INC New York, Toronto, London
[9] HUSNO HRELJA: VJEROVATNOA
I STATISTIKA U HIDROLOGIJI
Graevinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2000.
[10] OGNJEN BONACCI: OBORINE - GLAVNA ULAZNA VELIINA U
HIDROLOKI CIKLUS
GEING - pouzee za geoloka istraivanja, SPLIT, 1994.
[11] STANISLAV TEDESCHI
TEDESCHI: ZATITA VODA
Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1997.

HIDROLOGIJA
Hidor ( ) - voda
Logos ( ) - rije
Rije je o vodi
DEFINICIJE:
Hidrologija
g j je
j znanost koja
j prouava
p
vremensku i prostornu
p
pojavu vode na Zemlji i zakone njenog stalnog kruenja.
Hidrologija je znanost o vodnom omotau zemljine kore.
kore
HIDROLOGIJA je znanost koja se bavi pojavama, cirkulacijom,
raspodjelom i svojstvima voda Zemlje i njezine atmosfere
(Webster 1989)

GEOFIZIKA
METEOROLOGIJA:
fizika atmosfere
znanost o atmosferskim
procesima
Klimatologija:
gj
dio meteorologije
znanost o klimi
Sinoptika:
Znanost o vremenu i
prognozi vremena
Vrijeme (klimatoloki):
srednje stanje
meteorolokih elemenata
u kraem razdoblju

HIDROLOGIJA:
znanost koja se bavi
ppojavama,
j
, cirkulacijom,
j ,
raspodjelom i svojstvima
voda Zemlje i njezine
atmosfere.
Djeli se na:
- OCEANOLOGIJU
- HIDROLOGIJU KOPNA

GEOLOGIJA:
znanost koja prouava:
- sastav i grau Zemlje,
Zemlje
- prirodne procese na
povrini i u dubini
Zemljine kore koji
mjenjaju oblik i grau
kore
- promjene fizikogeografskih
f kih tvorevina
t
i i
organskog svijeta
tijekom Zemljine
povijesti

PODJELA HIDROLOGIJE
OCEANOLOGIJA:
- Fizika mora
- Kemija mora
- Geologija mora
- Biologija mora
- Pomorska meteorologija
- Geofizika mora
- Primjenjena oceanologija
- Pomorske prognoze
- Kozmofotooceanologija
- Oceangrafija

HIDROLOGIJA KOPNA:
- Hidrogeologija
- Potamologija
- Glaceologija
- Limnologija
- Talmatologija
INENJERSKA HIDROLOGIJA:
- Hidrometrija
Hid
t ij
- Hidroloke analize i opisi
- Hidroloki prorauni
- Hidroloka
d o o ppredvianja
edv j i prognoze
p og o e
REGIONALNA HIDROLOGIJA
AEROFOTO HIDROLOGIJA
KOZMOFOTOHIDROLOGIJA

OPA
HIDROLOGIJA

(hidrografija)

ZADACI HIDROLOGIJE

Prikupljanje hidrolokih podataka i podloga

(mjerenje, motrenje, monitoring)
Primarna obrada hidrolokih podataka i podloga
Provedba hidrolokih analiza koritenjem suvremenih teorijskih spoznaja
Oblikovanje rezultata provedenih istraivanja i analiza primjereno potrebama
inenjerske prakse.

Dravna institucija za provedbu temeljnih hidrolokih zadataka:

DHMZ Dravni hidrometeoroloki zavod:

hidroloka i meteoroloka mjerenja,

primarne obrade mjerenih podataka,
meteoroloke i hidroloke prognoze

ZADACI DHMZ_a
- osnivanje, razvoj i odravanje osnovne mree hidrolokih stanica;
- osmatranje, mjerenje, prikupljanje, obrada i publiciranje
osnovnih
ih hidrolokih
hid l kih podataka;
d k
- izrada izvjetaja o stanju nacionalnih vodnih resursa;
- izrada i objavljivanje operativnih hidrolokih prognoza;
- izrada hidrolokih osnova i studija za potrebe projektiranja
u hidrogradnji;
- unaprijeenje cjelokupne hidroloke djelatnosti u funkciji efikasnijeg
i kvalitetnijeg izvravanja osnovnih zadataka;
- razvoj informacijskog sustava;
j kadrova;;
- obuka i usavravanje
- meunarodni kontakti s hidrolokim slubama i udrugama

G O S P O D A R E NJ E V O D A M A
osvrt s aspekta uloge hidrologije

ZAKON O VODAMA: NN BR. 153/2009

HRVATSKE VODE dravna tvrtka za gospodarenje vodama

VODNOGOSPODARSKE GRANE
KORITENJE VODA I VODOTOKA
- Opskrba naselja vodom
- Opskrba
p
industrije
j tehnolokom vodom
- Navodnjavanje
- Koritenje vodnih snaga (hidroenergetika)
- Plovni putovi i plovidbena infrastruktura
- Ribogojstvo u ureenim ribnjacima
- Eksploatacija graevinskog materijala iz vodotoka
- Rekreacija, turizam i sportovi na vodama
- Specijalni korisnici (vojne potrebe, i drugo)

UREENJE I ZATITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA

-

Ureenje
U
j slivova,
li
konzervacija
k
ij zemljita
ljit i voda
d (antieroziona
( ti
i
zatita
tit i ureenje
j bujica)
b ji )
Regulacije rijeka i ureenje obala
Obrana od poplava
Ureenje
j i kanalizacija
j oborinskih voda u urbanim sredinama
Odvodnjavanje poljoprivrednih povrina

ZATITA VODA U OKVIRU ZATITE IVOTNE SREDINE

- Odvodnja
Od d j otpadrilh
d ilh voda
d (kanalizacija
(k l
otpadnih
d h voda
d naselja
l i industrije)
d
)
- Proiavanje otpadnih voda
- Popravljanje reima malih voda
- Ouvanje
j ekosistema u svim prirodnim
p
i umjetnim
j
akvatorijama
j
i njihovom
j
okoliu

UPRAVLJANJE I GOSPODARENJE VODAMA

-

Planiranja dugoronog razvoja vodoprivrede

Voenje dugorone vodne politike zemlje (vodoprivredna osnova)
Upravljanje potronjom - mjere planske tednje vode
Pravna zatita voda i prostora (zakon o vodama)
Vodno pravo i njegovo unapreenje
Meunarodna vodna politika i suradnja

PORIJEKLO I SVOJSTVA VODE

Prvi dan vladala je tama - tama i tiina. Bog je stvorio nebo i
zemlju. Njegov se duh kretae nad tamom i preko voda, i Bog ree:
Neka bude svjetlo... Drugi dan Bog je stvorio nebeski svod. U njega
je smjestio oblake da zadravaju vlagu. I taj svod Bog prozva
nebom. Trei dan Bog je skupio sve vode pod nebom. Nazvao ih je
morima a suhu zemlju kopnom...
morima,
kopnom Peti dan Bog pogleda na kopno i
na mora, te ree: "Neka u vodi nastane ivot".
(Knjiga postanka, 1: 1-2, 9-10)
Znanstveni pokuaji tumaenja porijekla vode neminovno dovode do
teorija o nastanku svemira
svemira.
Veliki prasak - prije nekih 10 do 18 milijardi godina

Svojstva vode
Voda je prirodni spoj vodika i kisika
kisika. Postoje tri izotopa vodika 1H (protij,
(protij H),
H) 2H (deuterij,
(deuterij
D) i 3H (tricij, T), kao i tri izotopa kisika 16O, 17O, 18O, pa bi teoretski moglo postojati 18
tipova molekula vode. U prirodi postoji iznimno malo izotopa , 3H, 17O i 18O , pa je
najea molekula vode 1H216O. Znatno manje ima 2H216O (D2O) te 1H2H16O (HD16O).
Za praktine svrhe voda se oznaava sa H2O.
Voda je najrairenija kapljevina na Zemlji.
Struktura vode ovisi o faznom (agregatnom) stanju (vrstom, kapljevitom ili plinovitom)
U plinovitom stanju molekule su slobodno pokretne, to ovisi o kinetikoj energiji molekule
Ta energija zavisi od tlaka i temperature vode. Polarne osobine molekule vode odnosno
kohezijske sile nisu izraene.
U tekuem stanju molekule vode manje su pokretne zbog manje kinetike energije. Zbog
manjih razmaka molekula dolaze do izraaja elektrostatike privlane sile i vodikove veze,
tako
k da
d se stvaraju nakupine
k
vie povezanihh molekula.
l k l
U vrstom stanju (led) kinetika energija molekula je vrlo mala. Molekule su meusobno
povezane vodikovim vezama u prostornom obliku po tetraedarskom rasporedu. Srednji
razmakk izmeu
i
molekula
l k l u kristalnoj
k i l j reetki
ki leda
l d veije
ij nego onajj u kapljevitu
k lj i stanju
j vode,
d
pa je obujam iste mase leda vei za 9% od obujma kapljevine.

Fizikalna svojstva vode

Fizikalna svojstva vode najee se izraavaju gustoom, viskoznosti,
povrinskom napetosti, te toplinskim, elektrinim i optikim svojstvima.
Gustoa vode ovisi o faznom stanju (vrsto,
(vrsto kapljevito
kapljevito, plinovito) te o tlaku i
temperaturi. U kapljevitom stanju pri tlaku 101,3 x 103 Pa (1 bar) najvea je
gustoa vode na temperaturi 3,98C i iznosi 1,0 kg/dm3
P i j tlaka
Povienjem
l k na 10 bbara istu
i gustou
voda
d postie
i prii temperaturii 3,4C.
3 4C
Povienjem temperature vode smanjuje se gustoa, pa na toki vrelita, odnosno
pri temperaturi 100C i tlaku 1 bar, gustoa vode je 0,958 kg/ dm3.
Gustoa vode smanjuje se i hlaenjem. Na toki ledita, pri tlaku od 1 bara i
temperaturi 0C, gustoa vode kao kapljevine je 0,9998 kg/dm3, a prelaskom u
vrstu fazu (led) dolazi do naglog pada gustoe te iznosi 0,917 kg/dm3.
Objanjenje za ovu pojavu je promjena molekularne strukture, odnosno pojava
kristalizacije leda. Prelaskom vode iz kapljevite u plinovitu fazu, gustoa se
smanj je po
smanjuje
povienjem
ienjem temperature,
temperat re a poveava
po ea a povienjem
po ienjem tlaka na istoj
temperaturi.

Viskoznost vode (unutranje trenje) ovisi o temperaturi i tlaku. Viskoznost vode poveava se
snienjem temperature, ali ne ravnomjerno. Znatno se vie poveava pribliavanjem toki
ledita.To je posljedica stvaranja nakupina veeg broja molekula vre povezanih. Prelaskom u
led gubi se fenomen viskoznosti vode.
Viskoznost vode pod promjenom tlaka mijenja se ovisno o temperaturi vode. Pri niim
temperaturama (nie od 30C) viskoznost se vode smanjuje s porastom tlaka. Pri viim
temperaturama (vie
( i od
d 30C)
30C), porastom tlaka
l k poveava

se i viskoznost
ik
vode.
d
Viskoznost vodene pare poveava se s porastom temperature, a slino kao i kod drugih plinova
viskoznost je gotovo neovisna o tlaku.
Povrinska napetost vode razmjerno je velika zbog jakih kohezijskih sila izmeu molekula.
Povrinska napetost raste sa snienjem temperature
Povrinska napetost vode ovisi o osobinama materije s kojom voda granii. Tako pri temperaturi
25C napetost
t t povrine
i vode
d u dodiru
d di sa zrakom
k
iznosi
i
i 71,8
71 8 x 10-33 N/m,
N/ sa staklom
t kl
95,9
95 9 x 10-33
N/m, a s pijeskom 76,7 x 10-3 N/m.
Na povrinsku napetost vode utjeu otopljene tvari u vodi. Neke tvari u vodi poveavaju
povrinsku napetost,
napetost neke znatno snizuju povrinsku napetost vode i pri malim koncentracijama
koncentracijama.
(npr. deterenti).
Povrinska napetost kapljevine znaajna je za pojavu dizanja ili sputanja kapljevine u kapilarama.
Velika ppovrinska napetost
p
vode omoguava
g
dizanje
j vode u tlu i u drugim
g poroznim
p
materijalima
j
(beton, drvo, cigla ...). Ovisno o strukturi tla, odnosno veliini promjera kapilara, mogue je
dizanje i zadravanje vode iznad razine podzemne vode na visini 1,7 do 2,5 m, to je znaajno za
ivot i rast biljki.

Specifini toplinski kapacitet (masena koliina topline) vode je

4.180 J/(kg K) pri 25C. Povienjem temperature do 35C specifini toplinski
kapacitet se smanjuje, a iznad te temperature jednakomjerno raste.
Specifini toplinski kapacitet leda je 2.090 J/(kg K).
Relativno visoka temperatura kljuanja vode i toplinski kapacitet ine ju povoljnom
za prijenos i izmjenu topline u industriji, kao i za nakupljanje (apsorpciju) suneve
topline
p
na Zemlji
j (mora,
(
, oceani).
)

Elektrina svojstva vode su posljedica strukture vode. Elektrina

provodljivost iste vode je mala, a poveava se kad voda sadri otopljene soli.

Optika svojstva vode izraavaju se proputanjem svjetlosti. Prozirnost vode

ovisi o duljini svjetlosnog vala. Voda dobro proputa vidljivi dio spektra, pa je voda
bez boje
j i prozirna.
p
Voda dobro apsorbira naranaste i crvene svjetlosne valove, pa je voda u dubljim
slojevima plavo-zelenkaste boje.
Uslijed
lij d apsorpcije
ij iinfracrvenog
f
dij
dijela
l svjetlosnih
j l ih valova,
l
voda
d skuplja
k lj toplinsku
li k
energiju Suneva zraenja, to je bitno za ivot na Zemlji.

Kemijska svojstva vode

i
izraena
su otapanjem
t
j i ionizacijom.
i i ij

Otapanje u vodi mnogih krutih i plinovitih tvari ovisi o svojstvima tih tvari.
Zbog velike postojanosti i elektrinih osobina te ustrojstva molekula, voda je vrlo
prikladna kao otapalo.

Otopivost neke tvari u vodi ovisi o osobinama te tvari i o mogunosti stvaranja

vodikovih veza izmeu molekula. Tvari kod kojih su izraene adhezijske sile
izmeu molekula vode i tih tvari nazivaju se hidrofilnim, a one kod kojih adhezija
prema vodi nije izraena nazivaju se hidrofobne.
Hidrofobne tvari u vodi naelno se ne otapaju.
Otopivost hidrofilnih tvari ovisi o jaini adhezijskih sila.
Kod tvari koje se rastavljaju na ione djeluju Coulombove privlane sile izmeu
iona soluta i molekula vode. Pojava vezivanja iona soluta i molekula vode naziva
se hidratacija.

Otapanje plinova u vodi ovisi o tlaku plina u dodiru s vodom te o

temperaturi
p
vode. Kad otopljeni
p j plinovi
p
i kemijski
j reagiraju
g j s vodom,,
otopivost plinova znatno se poveava.
Povienjem temperature vode smanjuje se otopivost plinova u vodi.
Poveanjem tlaka plina u dodiru s vodom poveava se otopivost plinova.
Za tehnoloke potrebe esto se otopivost plinova izraava koeficijentom
apsorpcije
ij plina.
li
T je
To
j obujam
b j plina
li otopljen
lj u jedinici
j di i i obujma
b j vode
d prii
odreenoj temperaturi i tlaku .
Na otopivost plina u vodi utjee i koliina otopljenih soli u vodi
vodi.
Otopivost plina vea je u istoj vodi nego u vodi koja sadri otopljenih soli.
Kapljevine koje sadre molekule s hidroksilnim skupinama (OH ) zatim
merkapto-skupinama (SH ) i amino-skupinama (NH2 ) dobro se otapaju.
Kapljevine s nepolarnim molekulama (ugljikovodici, ulja i masti) slabo se
otapaju
p j u vodi.
Neke kapljevine djelomino se mjeaju s vodom, ali iznad ili ispod neke
kritine temperature.

Elektrolitika disocijacija ili ionizacija molekule vode je povratna.

H2O H+ + OH
Istodobno u vodi postoje molekule vode H2O zatim vodikovi ioni H+, hidroksid-ioni OH, a uslijed
hidratacije iona jo i hidronij-ioni H3O .
Voda je slab elektrolit. Konstanta disocijacije moe se izraziti odnosom:
K = [H+ ] [OH ] [H2O]
S obzirom na to to je disocijacija molekule vode slaba, realno je pretpostaviti da je koncentracija
molekula vode stalna,, pa
p slijedi
j da jje stalan i
Kw = [H+ ] [OH ]
Izraz Kw naziva se ionski produkt vode. Ionski produkt je stalna vrijednost bez obzira na
koncentraciju vodikovih iona i hidroksid-iona
hidroksid iona. Mijenja se s promjenom temperature vode.
vode
U istoj vodi [H+] = [OH ] = 10
25C.

mol/1, a ionski produkt vode je 10

14

mol/1 pri temperaturi

Uobiajeno je da se negativnim logaritmom koncentracije vodikova iona H+ oznaava osobina

reakcije vodene otopine:
pH = - log [H+]
Tako pri vrijednosti pH = 7 vodena otopina naziva se neutralnom. Kad je vrijednost pH vea od 7
vodena otopina je lunata, a ako je pH manji od 7, vodena je otopina kisela. Te vrijednosti vrijede
za temperaturu vode od 25C, a za druge temperature vrijednosti su dane u literaturi [11] (Tedeschi)

POKAZATELJI KAKVOE VODE

KEMIJSKI POKAZATELJI
Ukupno otopljene tvari
Koncentracija H iona
Alkalinitet
Tvrdoa vode
Otopljeni plinovi
Organske tvari
Hranjive tvari
Kovine
Ostali kemijski pokazatelji

FIZIKALNI POKAZATELJI
Rasprene tvari
Mutnoa
Boja
Miris i okus
Temperatura
BIOLOKI
POKAZATELJI
Stupanj saprobnosti
Stupanj bioloke proizvodnje
Mikrobioloki pokazatelji
Stupanj otrovnosti
Indeks razlike