-VULKANIZAM

-magma – rastaljena stjenovita masa

-lava – magma na površini
-vulkani – uzvišenje stožastog oblika nastalo hlađenjem lave
-vulkanizam – pojava izbijanja magme na površinu  lava
-konvekcijsko strujanje u astenosferi  taljenje litosfere
 izbijanje lave na površinu (900 – 1500 °C )
Dijelovi vulkana: vulkanski stožac ili kupa, magmatsko
ognjište, vulkanski kanal i krater
-Izbijanje lave na površinu na dva načina:

-1) erupcija – eksplozivno izbijanje zbog veće količine plinova i

vodene pare npr. Vezuv (kod Napulja) i Etna (na Siciliji)
-materijal koji izbija iz vulkana (piroklastični materijal): blokovi,
vulkanske bombe, lapili i pepeo
- Olujni vjetar, kiša i grmljavina

-2) izljev – mirno i jednolično izbijanje duž pukotina u kori 

male količine plinova i vodene pare npr. Havajski vulkani
Mauna Kea i Mauna Loa (10 000 m visine  4000 m iznad i
6000 m ispod razine mora)

-kod vulkana uglavnom naizmjenična smjena erupcija i izljeva

-aktivni vulkani – aktivni za vrijeme čovjekove povijesti
-neaktivni vulkani – neaktivni za vrijeme čovjekove povijesti
-u Svijetu oko 700 aktivnih vulkana
-uglavnom na granicama litosfernih ploča
-3 najaktivnije zone: pacifički vatreni prsten, alpsko – himalajska
zona (od Sredozemlja do Indonezije) i srednjoatlantska zona
POSLJEDICE VULKANIZMA

-plodno tlo  gusta naseljenost  Japan, Java (Indonezija) i

Meksička visoravan
-brojna lječilišta uz termalne i mineralne izvore

-popratne vulkanske pojave:

a)fumarole – izbija vodena para

b)solfatare – izbija sumporovodik i sumpor dioksid
c)mofete – izbija ugljični dioksid
d)gejziri – izbija vruća voda  Old Faithful u Yellowstone-u (SAD)
ZEMLJINE VRUĆE TOČKE (“hot spots”)

-stalni tokovi magme prema površini

-nezavisni o litosfernim pločama
-“prirodni dimnjaci”; 40 aktivnih  10% Zemljine površine
npr. Havaji gdje su zapadni otoci najstariji a istočni najmlađi
(zašto?)
POTRESI ILI SEIZMIZAM

-potresi – iznenadno i krajkotrajno gibanje i vibracija nekog

dijela Zemljine kore
-elementarne nepogode  ne mogu se predvidjeti
-vezani za granice litosfernih ploča (kao i vulkani)
- godišnje tisuće potresa bez posljedica i 1-2 snažna s tragičnim
posljedicama
-hipocentar – mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres
-epicentar – središte potresa na Zemljinoj površini okomito iznad
hipocentra
-potresni valovi:

a)primarni ili longitudinalni – vibriraju u smjeru širenja

b)sekundarni ili transverzalni – vibriraju okomito na smjer
širenja
-snaga valova se smanjuje s udaljenošću
-seizmograf – sprava se registraciju potresnih valova
-seizmogram – podaci s potresnim vibracijama
Karta sa svim epicentrima potresa od 1963.-1998. godine.
Dvije ljestvice za mjerenje potresa:

1. MCS (Mercalli – Cancani - Seibergova) – od 0 – 12°

-opisuje načinjenu štetu
2. Richterova – od 1-9 magnituda
-logaritamska skala (razlika između dviju magnituda je 10 puta)
-jakost potresa po količini oslobođene energije

-po načinu postanka potrese dijelimo na:

A)tektonski (90 %)
B)vulkanski (7 %)
C)urušni (3 %)
Vulkani i potresi
vulkanizam - pojava izbijanja magme na površinu
- erupcija, mirni izljev
- aktivni i neaktivni vulkani
- posljedice: elementarne nepogode - plodno tlo, rude, geotermalna
energija
- popratne pojave: gejziri, termalni, termomineralni izvori, mofete,
solfatare, fumarole
- vruće pjege - usamljeni vertikalni tokovi magme koji stvaraju vulkane
- potresi - iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje dijela Zemljine kore;
uzrok gibanje litosfernih ploča
- seizmograf - sprava za registraciju potresa; seizmogram – podaci s
potresnim vibracijama
- hipocentar i epicentar; primarni (longitudinalni) i sekundarni
(transverzalni) potresni valovi
- ljestvice za registraciju potresa - MCS (opis učinjene štete) i
Richterova (količina oslobođene energije)
- vrste potresa: tektonski, vulkanski, urušni
- vulkansko-seizmičke zone: Pacifički vatreni prsten, Alpsko-
himalajska i srednjoatlantska