ANTE KOVAČIĆ (14.4.2015.

)
ANTE KOVAČIĆ

- Celine kraj Marije Gorice, 1854. – Zagreb, 1889.

- poput Kičmanovića školovanje nastavlja u Zagrebu zalaganjem mjesnog župnika

- diplomirao pravo i radi kao pravnik

- kao student je aktivni pravaš (kritički pristup stvarnosti)

- piše brojna djela, ima veliku obitelj i teško pronalazi mir za književni rad
- piše romane, pripovijetke, feljtone, članke…

ciklus feljtona Iz Bombaja – kritičnost prema narodnjacima (zamjera im

podložan odnos prema Austriji)

- vrlo satiričan ton i poruga neistomišljenicima (Šenou naziva

literarnim gavanom , a Mažuranića parodira pišući ep
Smrt babe Čengićkinje – travestija

knjiž. djelo kojim se izruguje neko drugo

djelo obična sadržaja, i to tako da ga se
zaodijeva u šaljiv oblik
Baruničina ljubav
Fiškal
Među žabari (nedovršen) – satiričan roman, obustavljen jer su se likovi „prepoznali“
U registraturi (Vijenac, 1888. u nastavcima)

- temeljno djelo hrvatskog realizma (sinteza njegovog stvaralaštva)

- tiskan tek 1911. (Matica hrvatska)
- uz Šenoinu Seljačku bunu najbolji hrvatski roman 19.st.

KOMPOZICIJA: uokvirena početak: razgovor spisa u registraturi; razgovorom moderira

Registar(popis svih ostalih spisa) koji je najstariji i riječ daje
Životopisu Ivice Kičmanovića koji se nalazio u
registratorovom stolu.
Argument: registrator je napisao Svemu bit će kraj.

- ispremiješane epizode, narušena kronologija, brojne pretpovijesti i

analepse, dojam kaotičnosti i improvizacije

najava modernog romana i oponašanje

kaotičnosti svijeta (za razliku od Šenoine
čvrste strukture romana)

- realističke epizode + romantičarske elementi

realistični likovi + romantičarski/bizarni likovi
(baba Huda)
- pripovjedač prvo u 1., a kasnije u 3. licu

- trodijelna struktura: I. dio: Ivičino djetinjstvo i počeci u gradu

II. dio: Povratak na selo i ponovni odlazak u grad na
školovanje
III. Laurino odmetništvo, krvava svadba, Ivičina smrt
 - kompozicija je uostalom i određena stanjem lika-
pripovjedača: riječ je o životopisu psihički
poremećene osobe, osobe koja se nalazi u stanju alkoholnog
ludila pa kompozicijska rascjepkanost zapravo slijedi ritam
pripovjedačeva duševnog stanja

- u svakom slučaju, K. je prvi u hrv. knjiž. raskinuo sa Šenoinim

principom komponiranja koji se temelji na pravilnim
proporcijama, na postupnosti i na ravnoteži iskazanih modusa
(dijaloga, monologa, opisa...)

Kritike romana
- biskup Antun Bauer oštro osuđuje K.-ov roman: smatra da K.-ov roman truje hrv. srca te otvoreno
poziva na bojkot i zabranu romana

- uzevši u cjelini, K.-ovi romani U registarturi i Među žabari najjasnija su i jedina opozicija Šenoinu
homogenom pripovjednom diskurzu u hrv. prozi 19. st.; zato je i njihovo značenje kudikamo veće nego
njihova stvarna estetska vrijednost; oni su literarna diverzija uperena protiv šenoinske tradicije, norme,
kanona

TEMA: razvoj i sudbina nadarenog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića

(tragična sudbina hrv. intelektualca seoskog porijekla)

selo – grad patrijarhalne

vrijednosti - nemoral
- autobiografski elementi: djetinjstvo u Hrv. zagorju
VRSTA ROMANA: socijalni roman,
Bildungsroman (roman o odgoju ili razvitku karaktera),
psihološki roman (propast glavnog lika)

VRIJEME: 30-ak godina

FABULA: realistički i naturalistički elementi + postupci trivijalne knjiž.

tajne iz prošlosti, spletke, trovanja, otmice,

tajanstveni dobročinitelji…

4 sloja romana: REALISTIČNI: kritika društva, problem morala (Ivica Kičmanović)

ROMANTIČARSKI: fatalna žena Laura (tajanstveno porijeklo, trovanje,
Odmetništvo, hajdučka skupina, djetinjstvo kod babe
Hude…)
NATURALISTIČKI: Laura je motivirana biološki (krv oca Mecene);
masovne scene (npr. seoska tučnjava)
_____________________________________________________________

MODERNISTIČKI: nema kronologije, subjektivan odnos prema vremenu,

neobična uokvirena kompozicija

+
SATIRIČNI SLOJ: povremeno žustro izrugivanje pojedinim ljudskim
porocima, groteskni elementi
 LIKOVI: pripadaju 2 sredinama:

seoska gradska

Ivičina obitelj Mecena

obitelj Malog Kanonika Laura
*Perica, Miha, Anica
obitelj gavana Medonića Ferkonja
seoski učitelj židovski trgovac
župnik
„pogospođeni“

kumodinar Žorž (seljak Jurić, sobar)

Rudimir Bombardirovič Šajkovski simbolika imena
kičmanović među
beskičmenjacima
samoubojstvo u plamenu
Ivica Kičmanović (<3 Anica – otmica, mučenje, ubojstvo)
otac: Jožica Zgubidan
Mecena
+ porijeklo: lažno (otac  pijanac i sin Ferkonja  Mecena I Dorica)
Laura
zločin: trovanje (Mecena)
ubojstvo (Miha, Ferkonja) odmetnička družina
otmica (Anica)

iracionalno, mistično, demonsko

ona je glavni aktant!!

Kontrasti – važan element gradnje fabule

1. kontrast selo-grad
- javlja se kao važna tematska komponenta u koju je pisac ugradio snažnu društvenu kritiku
- u jednoj svojoj dimenziji «U registraturi» je i socijalni roman u kome se analiziraju različite
posljedice (psihološke, socijalne, moralne) raspada tradicionalnih društvenih struktura i
raslojavanja na selu
- idila Kičmanovićeva djetinjstva u zagorskom selu izmjenjuje se s grubim, drastičnim slikama
moralnih posrtanja u gradu u kojima dominiraju figure izobličene do karikature: lažni
dobročinitelj, parazit i razvratnik Mecena, kumordinar Žorž, lirski poeta Rudimir Bimbardirović
Šajkovski
2. kontrast među likovima : Laura – Anica

Lik Laure
- roman «U registraturi» sadrži i jake naboje iracionalnog, simboličnog, mističnog i demonskog
- upletanjem lika Laure, demonske žene, u fabulu, roman skreće u područje antirealističke fikcije, a u
motivacijski sklop uvode se kategorije bliske romantičarskom fabuliranju: fatum, misterij, fantastika
- kad god je Laura u središtu zbivanja, a to je prilično često, realističko načelo uvjerljivosti, logike i
kauzalnosti napušta se u korist fabularne atraktivnosti i težnje za postizanjem određenih stilskih efekata
- Laura je:
1. tipičan lik iz «crne romantike», faktor nestabilnosti u K-ovom romanu: njezin kontradiktorni identitet
i tajanstveno podrijetlo kod čitatelja stvaraju plodnu dezorijentaciju, stalnu napetost povezanu s
pitanjima: tko je ona, odakle dolazi, što želi, odakle joj sva ta moć
2. personifikacija destruktivne sile, inkarnacija zla, ali i simbol potisnutih trauma i kompleksa
- u Laurinoj destruktivnoj erotskoj naravi zrcali se zapravo metafizička borba spolova, a njezini
postupci otkrivaju želju za prekoračenjem granice dopuštenog i konvencionalnog te prijelaz u sferu
zabranjenog i tabuiziranog
- likom Laure lik fatalne žene u hrv. romanu 19. st. doživio je kulminaciju
- fenomen «laurizma» ima iznimno značenje u čitavoj hrv. knjiž. 19. st.
- sjena sudbine na kraju pada i na samog Kičmanovića; on je samo jedna od žrtava te opake žene
3. Laura je i glavni aktant; uzročnik zapleta i tvorac raspleta
- ona je stroj za proizvodnju želja
- svojom ambivalentnom, tajanstvenom prirodom ona stvara fabularnu napetost i pobuđuje u
čitatelju osjećaj da se nešto mora dogoditi

TIPOVI ŽENE U HRVATSKOM REALIZMU:

ANĐEO U KUĆI: idealizirana, ali pasivna, lijepa i podložna, tiha, mirna, često žrtva okoline

DEMONSKA ŽENA: razorna sila, fatalna žena koja svojom ljepotom ostvaruje vlastite mračne planove

Sadržaj
Ivica Kičmanović bistro je dijete seoskog "mužikaša" Jožice zvanog Zgubidan. Na susjednom brijegu žive Mali
Kanonik i njegova obitelj, s čijim sinovima, Pericom i Mihom Ivica polazi u školu. Zbog Ivičine bistrine, učitelj i
župnik nagovaraju Jožicu da ga pošalju na daljnje školovanje u grad, što uspijevaju i ostvariti uz pomoć župnika i
Jožičina rođaka Jurića, "Žorža", koji radi kao sluga kod bogatog "Illustrissimusa" koji pak pristaje primiti Ivicu na
stan i hranu za vrijeme školovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prošlosti, izvanbračni sin vlasnika imanja i
supruge upravitelja imanja, a prije preseljenja u grad živio je razvratnimm životom (silovao je Doricu, suprugu
jednog uglednog seljaka).
Kada je Ivici 20 godina, u Mecenin dom stiže njegova lijepa rođakinja i štićenica Laura u koju se Ivica odmah zaljubi,
a koja mu ispriča kako je nakon očeve smrti odrasla u siromašnoj radničkoj obitelji u kojoj je otac pijanac, a sin
jednooki grubijan Ferkonja. Bježeći od Ferkonje, u šumi je naišla na babu Hudu kod koje je provlea nekoliko godina,
a zatim došla u grad k Meceni. Nakon što Mecena otkrije Ivičinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svog doma pa se on,
upravo za Uskrs vraća kući.
Mecena je na samrti, a Laura trovanjem požuruje njegovu smrt. Iste noći Mecenina kuća izgori u požaru, Žorž
postaje krčmar, a Laura s Meceninim novcem dolazi za Ivicom na selo. Među Meceninim novcem Laura pronalazi
dokaze da je zapravo Mecenina kći (plod silovanja seljakinje Dorice!), a Ivica odlučuje nastaviti školovanje Laurinim
novcem. Po povratku u grad saznaje da je Laura u vezi s Kanonikovim sinom Mihom pa raskida s njom.
U Ivicu je zaljubljena kanonikova kći Anica koja za njim dolazi u grad i upada u ruke svodnici od čega je Ivica spašava
u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i Miha posvađaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije
Ferkonju. Ona s Ferkonjom ubije Mihu te kreće u bijeg i stvara odmetničku družinu. Potom ubija i Ferkonju i želi
započeti novi život s Ivicom u inozemstvu, ali Ivica se odlučuje vjenčati s Anicom.
Laura sa hajducima upada na samu svadbenu svečanost; Kanonik i Ivičini roditelji pogibaju u tom sukobu, Ivica je
ranjen, a Anica oteta i ubijena nakon okrutnog mučenja. Ubrzo potom Laura je uhvaćena, osuđena i smaknuta, a
Ivica službuje kao registrator u provinciji. Krajem života odaje se alkoholu, te u trenutku pomračenja uma spaljuje i
sebe i registraturu