SKRIPTA FIZIKA GEOGRAFIJA (1.

RAZRED) GRAA ZEMLJE I RELJEF

RELJEF I GEOLOKA PROLOST ZEMLJE Reljef skupni naziv za sve ravnine i neravnine na Zemljinoj povrini - reljef se esto povezivao s legendama i mitologijom (Manita pe, Crveno i Modro jezero, Olimp...) - reljef utjee na klimu, sastav tla, biljni i ivotinjski svijet, naseljenost, izgradnju prometnica... - najvia toka na Zemlji - MT EVEREST (Himalaja) 8 848 m - najvea dubina MARIJANSKA BRAZDA (Tihi Ocean) 11 022 m Reljef je rezultat djelovanja endogenih (unutarnjih) i egzogenih (vanjskih) procesa. ENDOGENE SILE oblikuju planetarne reljefne oblike (pomicanje litosfernih ploa, vulkanizam, orogeneze...) EGZOGENE SILE oblikuju i transformiraju reljefne oblike stvorene endogenim silama (rad vjetra, tekuica, sunca, padalina i sl.) GEOMORFOLOGIJA znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem reljefa i njegova razvitka GEOLOGIJA znanost o postanku, sastavu, strukturi i razvoju Zemlje ZONALNA GRAA ZEMLJE -

zonalna graa Zemlje utvrena na temelju razliite brzine irenja potresnih valova tri zone: jezgra, plat i kora jezgra: od dubine od 2900 km do samog sredita (6371 km), vrsta, sastavljena od eljeza i nikla, Gutenbergov diskontinuitet granica plata i jezgre plat: uaren i teku, od dubine od 40 km do 2900 km, sastoji se od magme (na povrini lava), Mohoroviiev diskontinuitet granica plata i kore kora: povrinski sloj, vrsta; tri tipa kore: kontinentska, oceanska i prijelazna geofizika znanost koja se bavi prouavanjem fizikih svojstava Zemlje

ENDODINAMIKA

dvije su teorije o strukturi Zemljine kore i njezinoj grai: Wegenerova teorija o plutanju kontinenata i teorija globalne tektonike ploa Wegenerova teorija: jedinstveno kopno Pangea postojalo je u najstarijom prolosti Zemlje; pucanje Pangee i razmicanje kontinenata dokazi su odgovarajui obrisi kontinenata i slinosti biljnih i ivotinjskih vrsta na fiziki odvojenim kontinentima teorija globalne tektonike ploa: poboljana Wegenerova teorija, listoferne ploe u neprestanom gibanju litosfera gornji dio plata i Zemljina kora litosferne ploe komadi Zemljine kore uronjeni u gornji dio plata, pokree ih meudjelovanje gravitacije i centrifugalne sile 7 velikih ploa (Euroazijska, Afrika, Sjevernoamerika, Junoamerika, Tihooceanska, Australoindijska i Antartika) dvadesetak manjih ploa (Karipska, Cocos, Nazca, Filipinska, Arapska...) sile Zemljine unutranjosti centrifugalna sila i gravitacija konvekcijska strujanja magme

granice litosfernih ploa mogu biti: - konstruktivne (pod utjecajem procesa razmicanja ili spreadinga) - destruktivne (pod utjecajem procesa subdukcije ili podvlaenja) - konzervativne (pod utjecajem procesa smicanja) - njima nastaju oblici planetarnog reljefa

konstruktivne granice: dolazi do pucanja kore i razmicanja ploa, nastaje nova kora lava izbija na povrinu i tamo se hladi, formira novi oblik vulkanska uzvienja u oceanima koja se zovu srednjooceanski hrptovi (dominantni reljefni oblik na konstruktivnim granicama) Srednjoatlantski hrbat, Istonopacifiki i hrbat Indijskog oceana stvaranje nove kore konstruktivne granice vulkanska i potresna aktivnost

destruktivne granice: dolazi do podvlaenje jedne kore pod drugu; jaka potresna (Benioff zona) i vulkanska aktivnost oceanska ploa koja se podvlai propada na podruje vie temperature i tlaka, rastaljuje se i zbog velike energije koja se oslobaa magma odlazi na povrinu i izbija na mjestu novih vulkana i vulkanskog otoja na samom mjestu podvlaenja nastaje dubokomorski jarak, na mjestu gdje magma izbija na povrinu nastaju vulkanski otoci i otoni nizovi, a oni s obalom zatvaraju rubna mora unitavanje kore destruktivne granice najnestabilnija zona na Zemlji Pacifiki vatreni prsten ukljuuje Marijansku brazdu, Marijansko otoje, Kurili, Aleuti, Filipini, Solomonsko otoje podvlaenje oceanske Nazca ploe pod kopnenu Junoameriku

konzervativne granice: dolazi do smicanja jedne ploe uz drugu, u suprotnim smjerovima du rasjeda; jaka potresna aktivnost rasjed San Andreas u Kaliforniji granica Pacifike i Sjevernoamerike ploe, esti potresi u Kaliforniji (San Francisco grad potresa) oceanski hrptovi esto su paralelni s dubokomorskim jarcima razmicanje ploa na jednom djelu uzrokuje podvlaenje na drugom

epirogenetski pokreti okomita izdizanja i sputanja Zemljine kore, povezana s promjenama ravnotee oituje se na obalama kao promjena razine mora (nije plima ili oseka!) transgresija napredovanje razine mora (poveanje koliine vode ili sputanje kopna regresija povlaenje razine mora zaravnjivanje oblika planetarnog reljefa pod utjecajem vanjskih sila endogene sile sile Zemljine unutranjosti egzogene sile vanjske sile, utjecaj vanjskih faktora orogenetski pokreti proces nastanka gorja, izdizanje novog gorja povezano s procesom subdukcije najpoznatije orogeneze: kaledonska i hercinska orogeneza u starijoj Zemljinoj prolosti i alpsko himalajska orogeneza u kenozoiku nastala podvlaenjem Afrike i Indijske ploe pod Euroazijsku

VULKANIZAM I SEIZMIZAM

vulkanizam svi procesi vezani uz izbijanje uarene magme, plinova i pare iz unutranjosti Zemlje na povrinu vulkan mjesto izbijanja magme dijelovi vulkana: vulkanski stoac, otvor (krater), vulkanski kanal ili dimnjak (povezuje krater s ognjitem vulkana) i ognjite parazitski krateri manji kanali i otvori lava izbija na dva naina: izlijevanjem (polagano i ujednaeno, kao u sluaju Havaja) i erupcijom (snano izbijanje, praeno potresima i eksplozijama, kao u sluaju Vezuva i Etne) aktivnost vulkana najavljuje podrhtavanje tla lapili sitnije estice krutog vulkanskog materijala vulkanske bombe vee lopte krutog vulkanskog materijala nastale rotacijom materijala u zraku nakon izbacivanja

vulkanski pepeo ili tuf najsitnije estice lave vulkani se djele na aktivne, pritajene i ugasle najvie vulkana ima na podruju Pacifikog vatrenog prstena, a manje ih je u Atlantskom oceanu, Sredozemlju i istonoj Africi smjeteni na granicama litosfernih ploa podruja izraene vulkanske aktivnosti bogata su mineralima iz lave te su usmjerena na poljoprivredu i esto gusto naseljena uz vulkansku aktivnost vezana je pojava gejzira izvora vrue vode (Island, NP Yellowstone...) i termalnih izvora (toplice u mnogim dravama) lahari su blatni bujini tokovi nastali otapanjem snjenog pokrova prilikom vulkanskih erupcija

etiri osnovna tipa vulkana prema obliku

Vulkan Mt. St. Helens

Lokacija vulkana Mt. St. Helens (SAD)

Lahar nastao erupcijom vulkana Ruapehu (Novi Zeland)

seizmizam svi procesi vezani uz podrhtavanje tla i katastrofe koje oni uzrokuju seizmologija znanost koja se bavi prouavanjem pojave potresa, uzroka njihova pojavljivanja i analizom posljedica hipocentar mjesto u unutranjosti Zemlje gdje potres nastaje; odatle se potres iri potresnim valovima epicentar toka na povrini Zemlje do koje potres stie najbre i najrazorniji je; toka na povrini Zemlje iz koje se iri potres tektonski potresi nastaju tektonskim gibanjima odnosno kretanjem litosfernih ploa, najei potresi vulkanski potresi nastaju povezano s vulkanskom aktivnosti uruni potresi podrhtavanja tla nastala uruavanjem podzemnih upljina i odronjavanjem potresi prema dubini hipocentra plitki, srednjeduboki i duboki seizmograf sprava za mjerenje i biljeenje potresne aktivnosti, proizvodi seizmogram zapis potresne aktivnosti dvije su ljestvice kojima se odreuje jaina potresa: Richterova (mjeri magnitudu koliinu osloboene energije u hipocentru) i Mercallijeva (Mercalli

Cancani Siebergova, mjeri intenzitet, stupanj razaranja potresom na povrini, ruilaku snagu potresa) vrste potresnih valova povrinski, dubinski (transverzalni i longitudinalni)

EGZOGENI PROCESI

vanjski ili egzogeni procesi oznaavaju utjecaj vanjskih imbenika (Sunce, vjetar, led, tekuice, valovi i slino) na izgled Zemljine povrine erozija razaranje postojeih reljefnih oblika i odnoenje stjenovitog materijala akumulacija taloenje materijala nakupljenog erozijom konani rezultat uravnjavanje ili aplanacija krajolika padinski procesi kretanje stjenovitog materijala pod utjecajem gravitacije padine nagnute plohe Zemljine povrine (20), izloene stalnim promjenama vezanim uz atmosferske prilike i gravitaciju puenje tla proces sporog pomicanja gornjeg sloja tla prilikom njegovog vlaenja (ili ukoliko je ispod povrinskog sloja zaleeni sloj) teenje tla (soliflukcija) bri proces, podruja zaleenog tla, nastaje uslijed otapanja povrinskog sloja klienje kretanje materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije, pojava pijane ume uruavanje obruavanje materijala niz padinu povezano s odlomljavanjem veih stjenovitih blokova pod utjecajem atmosferskih prilika osipavanje kretanje rastresitog stjenovitog materijala usitnjenog atmosferskim prilikama (pucanjem stijene pod utjecajem jakog zagrijavanja i brzog hlaenja)

Klizite Po Shan Road Hong Kong

Rijeni (fluvijalni) procesi: procesi nastali radom tekuica tekuice razaraju, prenose i taloe materijal rijeke oblikuju svoje korito dubinskom erozijom (na dnu, produbljivanje korita) i bonom erozijom (sa strane) bonom erozijom pod utjecajem Coriolisove sile (koja nastaje zbog rotacije Zemlje) rijeka vie erodira jednu obalu, a materijal akumulira na drugoj, te zbog toga nastaju meandri zavoji, pa govorimo o meandriranju rijeke rijeka se na nekim dijelovima toka obruava iz vieg u nii dio korita; ako je visinska razlika velika, govorimo o vodopadu, a ako se stepeniasto prelijeva, govorimo o slapu rijeka erodira (razara, troi) stijenu s koje se obruava i udubljuje svoje korito te pomie slapite uzvodno; rijeke taloe materijal nastao erozijom u nizinskom dijelu toka i njima oblikuju naplavnu ravan , na koji se rijeka povremeno izlijeva dubljim usjecanjem rijeke, zbog promjene baznog nivoa rijeke (tektonski ili klimatski razlozi), u svoje korito nekadanja naplavna ravan postaje rijena terasa, na koju se rijeka vie ne izlijeva ve formira novu naplavnu ravan rijeka moe imati vie terasa, a najvia terasa je uvijek najstarija kanjoni uske rijene doline, strmih, gotovo okomitih strana. Nastaju na podrujima tvrdih i propusnih stijena (karbonati). Primjeri Krka, Zrmanja rijene doline V oblika zbog jaeg utjecaja dubinske erozije od bone erozije mogu biti jednostavne i kompozitne (sloene); kompozitne doline sastoje se od proirenja i suenja (klisura) na podrujima otpornijim na troenje poligenetske doline doline koje su oblikovane djelovanjem razliitih procesa (glacijalni, jezerski, tektonski, itd.)

Kanjon Krke kod vodopada Manojlovac

Meandri

Ribnjak Stara Drava primjer mrtvaje

obalni (marinski) reljef nastao djelovanjem valova abrazija snano razorno djelovanje valova valovi prvo stvaraju udubljenje u stijeni potkapinu na njezinom najniem dijelu; zbog gravitacije se gornji dio stijene uruava i nastaje vertikalna stijena obalni strmac ili klif materijal koji se obruava se dalje radom valova usitnjava i taloi te formira abrazijsku ravan na niskim obalama jaa je akumulacija; ovdje nastaju akumulacijski oblici ala, sprud, laguna i prevlaka ingresijske obale nastaju potapanjem kopna, dijelimo ih na tektonske i erozijske. Erozijske se dijele na fluvijalne, krke, eolske i glacijalne ua rijeka u more smatraju se oblicima ingresijskog erozijskog obalnog reljefa: delta razgranato rijeno ue u obliku grkog slova (Nil, Volga, Dunav, Mississippi) estuarij lijevkasto ue (Temza, Amazona) rijas zaljev nastao potapanjem rijenog ua (Krka, Plomin) fjord zaljev nastao radom ledenjaka razvedene obale obale s brojnim otocima, zaljevima, poluotocima koeficijent razvedenosti odnos stvarne duljine obale i zrane udaljenosti njezinih krajnjih toaka norveki tip obale nastao potapanjem ledenjakih dolina, zaljevi kod norvekog tipa obale okomiti su na pruanje reljefa dalmatinski tip obale otoci su usporedni s reljefom na kopnu koraljne obale, koraljni otoci nastali rastom koralja u toplim morima oko vulkanskih otoka koji postupno tonu u more; ostaje prstenasti koraljni otok atol (u blizini Australije i u tropskim morima Tihog i Indijskog oceana) Mangrovske obale nastaju ispreplitanjem korijenja stabala mangrove u ekvatorijalnim podrujima

Krednjaki klifovi (Dover, VB)

Primoten, primjer prevlake

ledenjaki (glacijalni) procesi: oblikovanje reljefa djelovanjem leda ledenjaki reljef nalazimo u podrujima visokih planina i hladnih klima (vie geografske irine) Antarktika, Grenland, Alpe, Himalaje, Kordiljeri, Ande... glavni oblikovatelj reljefa led ledenjaki reljef nastaje preobrazbom snijega (rekristalizacijom) cirk ili ledenjaki kotao udubina nastala radom ledenjaka, prostor nakupljanja snijega i leda iz kojeg ledenjak kree niz padinu u Hrvatskoj cirkova ima kod Sjevernog Velebita ledenjaka dolina nastaje sputanjem niz padinu i ima karakteristian U presjek morena nakupina materijala koju ledenjak nosi i njome dodatno oblikuje reljef drumlin mali breuljak nastao taloenjem podinskih morena eskeri izduena uzvienja nastala taloenjem tila ledenjaka jezera nastaju otapanjem ledenjaka ledeni pokrov velika ledena masa, nije toliko pokretna (za razliku od ledenjaka), najvei na Antarktici ledena doba posljedica precesije i nutacije (Milankovievi ciklusi) ledeno razdoblje se jo naziva i glacijal, a razdoblje izmeu dva ledena razdoblja zove se interglacijal izmjenjivali se za vrijeme posljednjeg ledenog doba u pleistocenu posljednje ledeno doba zavrilo je prije 15 000 godina Jadranska obala oblikovana je izdizanjem mora za 100 metara nakon posljednjeg ledenog doba

Cirk niene Koty, Karknosze, Poljska

Ledenjaka dolina u parku Ecrins, Francuska

krki procesi: procesi koji nastaju na topljivim stijenama djelovanjem vode topljive stijene su vapnenac, gips i sol kinica sadri blagu ugljinu kiselinu kojom rastapa kalcij karbonat u vapnencu i uzrokuje pojavu krkih oblika ovaj proces otapanja vapnenca zove se korozija sedra nastaje taloenjem kalcijevog bikarbonata iz vode na biljkama i mahovinama zbog rasprskavanja vode sedrene barijere na slapitima, najpoznatije u Hrvatskoj su na Plitvikim jezerima i u NP Krka rijeke ponornice karakteristine za krka podruja, rijeka propada kroz pukotine u vapnencu i nastavlja svoj tok ispod zemlje kad ta rijeka izvire na povrinu, nastaje krko vrelo, a ako izvire ispod mora, nastaju izvori slatke vode u moru vrulje kr se moe razviti u tropskim krajevima i umjerenim irinama, pa ga dijelimo na kr tropskih krajeva i kr umjerenih irina dinarski kr na podruju Dinarida (od Slovenije do sjeverne Albanije) krki oblici: krape uska udubljenja, dugaki uski ljebii otrih bridova razvojem, produbljivanjem i spajanjem krapa nastaje krapar ili ljuti kr

kamenice plitka okruglasta udubljenja u vapnencu ponikve vea ljevkasta udubljenja na dnu prekrivena crvenicom Crveno i Modro jezero kod Imotskog ponikve ispunjene vodom uvale nastaju spajanjem ponikvi polja u kru - vea od ponikvi i na dnu prekrivena crvenicom, nastala tektonskim pokretima, esto kroz njih prolazi vodotok koji ponire na kraju hrvatska polja u kru Liko, Gacko, Krbavsko, Kninsko, Kosovo, Petrovo, Sinjsko, Imotsko arita naseljenosti na krkim prostorima su upravo polja u kru rijeke na krkim prostorima esto oblikuju kanjone (vidi rijeni reljef!) podzemni oblici nastaju oblikovanjem reljefa podzemnim tokom vode jame okomite proirene pukotine (udubljenja) u vapnencu, mogu biti razliitog promjera i razliite dubine; u Hrvatskoj je najdublja Lukina jama na Velebitu spilje proireni podzemni kanali horizontalnog pruanja (do 45), esto se sastoje od mree kanala koji povezuju nekoliko dvorana izluivanjem kalcijevog karbonata nastaju sige (spiljski nakit); stalaktiti su sige koje vise sa stropa spilje, stalagmiti rastu od poda prema stropu, a stalagnati ili stupovi nastaju kad se stalaktit i stalagmit spoje najdua spilja u Hrvatskoj je spiljski sustav ulin ponor Medvedica kod Ogulina ponor otvor kroz koji rijeka ponire i odlazi u krko podzemlje

krape, Kanin (Slovenija)

Primjer uslojenosti vapnenca krila, Kornati (rasjedno klizite stijena)

Ponikve na Biokovu

Liko polje

Cerkniko polje (Slo) primjer poplavnog polja u kru