''Morate mjeriti ono čega želite više.

''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

PONAVLJANJE O KLIMAMA I PRIRODNIM BOGATSTVIMA

1. Kojeg datuma je na sjevernoj polutci 11. Nad kojom usporednicom su 20. Koliko puta godišnje sunčeve zrake
ljetni suncostaj? sunčeve zrake okomite 23. rujna? upadaju okomito na ekvator?
a) 21. 3. 21.6. c) 23. 9. a) ekvatorom (polutnikom) a) 0 puta b) 1 puta
b) južnom obratnicom c) 2 puta d) 3 puta
2. Kojeg datuma je na sjevernoj polutci
c) sjevernom obratnicom
proljetna ravnodnevica? 21. Sj. polarnica je sjeverna granica:
d) sjevernom polarnicom
a) 21. 3. 21.6. c) 23. 9. a) sjevernog hladnog pojasa
12. Koliko sati traju i dan i noć na b) sjevernog umjerenog pojasa
3. Kojeg datuma je na sjevernoj polutci
jesensku ravnodnevicu na planetu? c) žarkog (tropskog) pojasa
jesenska ravnodnevica?
a) 6 sati dan 18 sati noć d) južnog umjerenog pojasa
a) 21. 3. 21.6. c) 23. 9.
b) 12 sati dan i 12 noć
22. Sjeve. obratnica je sjeverna granica:
4. U Vinkovcima su na ljetni suncostaj c) 18 sati dan i 6 sati noć
a) sjevernog hladnog pojasa
dani: d) 24 sata noć
b) sjevernog umjerenog pojasa
a) najduži b) najkraći c) jednaki
13. Godišnja doba postaje samo u: c) žarkog (tropskog) pojasa
5. U Vinkovcima su na ljetni suncostaj a) hladnim pojasevima d) južnog umjerenog pojasa
noći: b) umjerenim pojasevima
23. Sjeverna obratnica je južna granica
a) najduže b) najkraće c) jednake c) žarkom pojasu
a) sjevernog hladnog pojasa
6. Koliko puta u godini sunčeve zrake 14. Što nije razlog zbog kojeg postoje b) sjevernog umjerenog pojasa
nad Vinkovcima upadaju okomito? godišnja doba? c) žarkog (tropskog) pojasa
a) nikada b) jednom c) dvaput a) nagnutost Zemljine osi d) južnog umjerenog pojasa

7. Jedini toplinski pojas u kojem b) Zemljina revolucija

24. Južna obratnica je južna granica:
sunčeve zrake opadaju okomito je: c) Zemljina rotacija
a) sjevernog hladnog pojasa
a) sjeverni hladni 15. Kada u Vinkovcima započinje b) sjevernog umjerenog pojasa
b) sjeverni umjereni jesen, u Australiji započinje: c) žarkog (tropskog) pojasa
c) žarki (tropski) d) južnog umjerenog pojasa
a) jesen b) ljeto
d) južni umjereni
c) proljeće d) zima 25. Žarki pojas se smjestio između
8. Nad kojom usporednicom su a) obratnica b) polarnica
16. Kada u Vinkovcima započinje ljeto
sunčeve zrake okomite 21. lipnja?
u Sjevernoj Americi započinje: 26. U odnosu na ekvator sjeverna
a) ekvatorom (polutnikom)
a) jesen b) ljeto polarnica je smještena na:
b) južnom obratnicom
c) proljeće d) zima a) 0⁰ b) 66 ½ ⁰ S c) 90⁰ S
c) sjevernom obratnicom
d) sjevernom polarnicom 17. Na koja dva datuma sunčeve zrake 27. U odnosu na ekvator južna
upadaju okomito na ekvator? obratnica je smještena na:
9. Nad kojom usporednicom su
a) 21. 3. b) 21. 6. a) 0⁰ b) 23 ½ ⁰ J c) 90⁰ J
sunčeve zrake okomite 21. 12?
c) 23.9. d) 21.12.
a) ekvatorom (polutnikom) 28. Između čega je smješten sjeverni
b) južnom obratnicom 18. Koliko puta godišnje sunčeve zrake hladni pojas?
c) sjevernom obratnicom upadaju okomito na obratnice? a) južne i sjeverne obratnice
d) sjevernom polarnicom a) 0 puta b) 1 puta b) sjeverne i južne polarnice
c) 2 puta d) 3 puta c) sjeverne polarnice i Sjev. pola
10. Nad kojom usporednicom su
sunčeve zrake okomite 21. 3? 19. Koliko puta godišnje sunčeve zrake 29. Između čega je smješten južni
a) ekvatorom (polutnikom) upadaju okomito na polarnice? hladni pojas?
b) južnom obratnicom a) 0 puta b) 1 puta a) južne obratnice i južne polarnice
c) sjevernom obratnicom c) 2 puta d) 3 puta b) južne polarnice i Južnog pola
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 1

OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
30. Između čega je smješten sjeverni
umjereni pojas?
a) ekvatora i sjeverne obratnice
b) južne i sjeverne obratnice
c) sjev. obratnice i sjev. polarnice
d) sjev. polarnice i Sjevernog pola
31. Između čega je smješten južni
hladni pojas?
a) ekvatora i južne obratnice
b) južne i sjeverne obratnice
c) južne obratnice i južne polarnice
d) južne polarnice i Južnog pola
32. Koja topla morska struja je jako
važna za klimu Europe?
a) Agulhaška b) Golfska
c) Humboldtova d) Kurošio
33. Kada ne bi postojala Golfska struja
more na sjeveru Europe češće bi se:
a) grijalo b) plavilo
c) zaledilo d) zamutilo
34. Koji stalni vjetrovi prenose vlagu i
toplinu s Atlants. oceana u Europu?
a) bura i jugo b) glavni zapadni
c) pasati d) polarni istočni
35. Zbog tople Golfske struje u Europi
su na istoj geog. širini temperature:
a) jednake kao u Sjevernoj Americi
b) niže nego u Sjevernoj Americi
c) više nego u Sjevernoj Americi
36. U kojem gradu na dalekom sjeveru
se more ne ledi zbog Golfske struje?
a) Murmansku b) Pooriu
c) Sankt Petersburgu d) Turkuu
37. Prosječno stanje atmosfere nad
nekim mjestom naziva se:
a) klima b) meteorologija
c) vrijeme d) vrem. prognoza
38. Što se događa s kopnom koje je
daleko od mora preko zime?
a) jako se ohladi
b) jako se zagrije
c) malo se ohladi
d) malo se zagrije
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof.
39. Što nije klimatski čimbenik?
a) biljni pokrov b) čovjek
c) temperatura d) vjetar
40. Što nije klimatski čimbenik?
a) padaline
b) raspodjela kopna i mora
c) reljef
d) udaljenost od ekvatora
41. Morske struje ubrajamo u:
a) klimatske čimbenike
b) klimatske elemente
c) i čimbenike i elemente
42. Klimat. čimbenici na klimu djeluju:
a) svaki za sebe b) zajednički
43. Usporedimo li kopno i more
uočavamo da se:
a) kopno brže zagrijava i brže hladi
b) more brže zagrijava i brže hladi
c) oboje se jednako griju i hlade
44. Kako more djeluje ljeti?
a) osvježava i upija toplinu
b) zagrijava i ispušta toplinu
45. Kako more djeluje zimi?
a) oslobađa pohranjenu toplinu
b) upija toplinu s kopna
46. Uz more su temperaturne razlike
između ljeta i zime relativno:
a) male b) osrednje c) velike
47. Što se događa s kopnom koje je
daleko od mora (npr. u Srijemu)
preko ljeta?
a) jako se ohladi b) jako se zagrije
c) malo se ohladi d) malo se zagrije
48. Da bi se temperatura spustila 1⁰ C
trebamo se popeti:
a) 100 m b) 200 m c) 300 m
49. Čim reljef ne utječe na klimu?
a) ljepotom b) oblikom
c) položajem d) veličinom
50. Zrak se jače isparava iznad:
a) hladnih struja b) toplih struja
''Morate mjeriti ono čega želite više.''
Charles Coonradt
51. Usporedimo li padine uzvišenja:
a) obje se jednako zagrijavaju
b) više se zagrijava osojna
c) više se zagrijava prisojna
52. Usporedimo li padine uzvišenja:
a) manje je naseljena osojna
b) manje je naseljena prisojna
c) obje su jednako naseljene
53. Promatrajući izloženost padina
strujanjima vlažnog zraka
uočavamo da:
a) je vlažnija privjetrinska strana
b) je vlažnija zavjetrinska strana
c) su obje strane jednako vlažne
54. Koji planinski lanac pružanjem
ograničava utjecaj Jadrana na klimu?
a) Alpe b) Dinaridi c) Karpati
55. Vjetar koji puše ljeti preko kopna:
a) se ohladi b) se zagrije
56. Vjetar koji puše zimi preko kopna:
a) se ohladi b) se zagrije
57. Kakve ne mogu biti morske struje?
a) hladne b) mlake c) tople
58. Vjetrovi koji pušu iznad hladnih
morskih struja su:
a) jednaki b) suši c) vlažniji
59. Kada topli vjetar puše iznad hladne
struje na obali nastane:
a) inje b) magla c) mraz
60. Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje
a) Biljni pokrov ne utječe na klimu
b) Biljni pokrov ne ovisi o klimi
c) Biljni pokrov i utječe i ovisi o klimi
61. Na što biljni pokrov utječe?
a) morske mijene
b) nastanak oblaka
c) zagrijavanje površine
62. Može li čovjek promijeniti biljni
pokrov i tako utjecati na klimu?
a) može b) ne može
Stranica 2
 ''Morate mjeriti ono čega želite više.''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

63. Što čovjek čini štetno kad mijenja 74. Čime prikazujemo klimatska 85. Koje klime se označavaju slovom E?
biljni pokrov? obilježja nekog mjesta? a) snježne b) snježno - šumske
a) širi stepe b) širi savane a) klimatskim dijagramom c) suhe d) tropske kišne
c) širi umjetno izgrađene površine b) klimatskim izolinijama
86. Koliko vrsta klime postoji?
c) klimatskim slojnicama
64. Obilježje betoniranih površina je da a) 1 b) 3 c) 5 d) 7
a) ljeti dodatno griju zrak 75. Što na klimatskom dijagramu
87. Drugi naziv za vrste klime je:
b) u jesen stvaraju pljuskove predstavlja crvena crta?
a) klimatska mjesta
c) zime čine ugodnima a) padaline b) temperaturu
b) klimatski razredi
c) tlak d) vjetar
65. Gradovi trebaju što više: c) klimatske škole
a) betonskih površina 76. Kakve temperature pokazuje
88. Kojih klima ima najmanje u Africi?
b) zelenih površina (parkova) crvena crta na klimatskom dijagramu?
a) A b) B c) C d) D
a) prosječne dnevne
66. Kakve plinove čovjek oslobađa?
b) prosječne mjesečne 89. Kojih klima Australija ima najviše?
a) metalne b) staklene
c) prosječne godišnje a) A b) B c) C d) D
c) stakleničke d) željezne
77. Plavi stupci u klim. dijagramu su 90. Kojih klima nema u Europi?
67. Do čega dovode staklenički plinovi?
prosječne mjesečne količine … a) snježnih b) snježno - šumskih
a) hlađenja b) pothlađivanja
a) magle b) naoblake c) umjereno toplih kišnih
c) vrenja d) zagrijavanja
c) padalina d) vjetra d) tropskih kišnih
68. Djevojčica koja se bori protiv
78. Treće slovo S među oznakama za 91. Koja klima je na Grenlandu?
klimatskih promjena je:
mjesece na klimatskom dijagramu je: a) A b) B c) C d) D
a) Anne Franck
a) siječanj b) srpanj 92. Koja klima je na Novom Zelandu?
b) Greta Ernman Thunberg
c) studeni d) svibanj a) A b) B c) C d) D
c) Mary Pickford
79. Koji mjesec ne ubrajamo u
69. Klimu prikazujemo klimatskim: 93. Kojih klima nema u Južnoj Americi?
klimatološko ljeto?
a) dijagramom b) grafikonom a) snježnih
a) kolovoz b) lipanj
c) indeksom d) piramidama b) snježno - šumskih
c) rujan d) srpanj
c) umjereno toplih kišnih
70. Što ne saznajemo iz kl. dijagrama? 80. Klime se najčešće određuju prema:
d) tropskih kišnih
a) broj dana s maglom a) Kepleru b) Köeppenu

b) prosječne mjesečne padaline c) Koperniku d) Mohorovičiću 94. Tropske kišne klime većinom se

c) prosječnu mjesečnu temperaturu podudaraju s …

81. Kako označavamo klimatske
a) južnom umjerenom pojasu
71. S čim je najviše povezan prirodni razrede prema Köeppenu?
b) sjevernim hladnim pojasom
biljni pokrov u nekom prostoru? a) arapskim brojkama
c) sjevernim umjerenim pojasom
a) s amplitudom b) s ergom b) malim slovima
d) žarkim pojasom
c) s hamadom d) s klimom c) rimskim brojkama
d) velikim slovima 95. U žarkom pojasu zagrijavanje je:
72. Koji je drugi naziv za biljni pokrov?
a) malo b) osrednje c) veliko
a) energenti b) rude 82. Koje klime označavamo slovom A?

c) sirovine d) vegetacija a) snježne b) snježno - šumske 96. U žarkom pojasu Sunce je na nebu
c) suhe d) tropske kišne a) uvijek nisko
73. Od ekvatora prema polovima
b) uvijek u sredini
raspored klima pokazuje: 83. Koje klime označavamo slovom B?
c) uvijek visoko
a) određenu pravilnost a) snježne b) snježno - šumske
b) potpunu nepravilnost c) suhe d) tropske kišne 97. Kolika je najniža srednja mjesečna

c) nije moguće utvrditi temperatura u žarkom pojasu?

84. Koje klime označavamo slovom D?
a) 16⁰ C b) 18⁰ C c) 20⁰ C
a) snježne b) snježno - šumske
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 3
 ''Morate mjeriti ono čega želite više.''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

98. Tropske kišne klime se dijele na: c) sj. umjerenom d) žarkom 123. Što zbog suhih ljeta često nastaje
a) prašumske i savanske u sredozemnoj klimi?
110. Prašume se nazivaju:
b) pustinjske i stepske a) magle b) poplave c) suše
a) glavom Zemlje b) ustima Zemlje
c) umje. tople kišne i sredozemne
c) plućima Zemlje d) srcem Zemlje 124. Koji biljni pokrov vežemo uz
d) tundre i vječnog mraza
sredozemnu klimu?
111. Sušno i kišno razdoblje postoje u:
99. Tropskih kišnih klima nema a) makiju b) stepu c) tajgu
a) prašumskoj b) pustinjskoj
a) u Aziji b) u Africi
c) savanskoj d) stepskoj 125. Koja je najčešća padalina zimi u
c) u Europi d) u Južnoj Americi
sredozemnoj klimi?
112. Temperature u savanskoj klimi su
100. Prašumska klima se javlja oko … a) inje b) kiša c) snijeg
a) niske b) promjenjive c) visoke
a) ekvatora b) obratnica
126. Što nije obilježje makije?
c) polarnica d) polova 113. U savanskoj klimi kiše padaju:
a) guštik i grmovi
a) ljeti b) ujesen c) zimi
101. U prašumskoj klimi je uvijek: b) prekrivena niskim drvećem
a) hladno i vjetrovito 114. Savane ćemo pronaći u: c) puno hrasta lužnjaka
b) ugodno za život a) Africi b) Antarktici c) Europi
127. Obilježja sredozemne klime
c) vruće i sparno 115. Tko ne živi u afričkoj savani? pogoduju razvoju:
102. U kojoj klimi najčešće padaju kiše? a) jak b) lav c) slon a) rudarstva b) šumarstva
a) prašumskoj b) pustinjskoj 116. Koliko godišnjih doba ima u c) turizma d) zemljoradnje
c) savanskoj d) stepskoj umjerenim pojasevima? 128. Za umjereno toplu vlažnu klimu
103. Najveća tropska prašuma na a) 1 b) 2 c) 4 biljni pokrov (vegetacija) su:
Zemlji je u nizini uz rijeku: 117. U umjereno toploj vlažnoj klimi a) listopadne šume
a) Amazonu b) Nil c) Jangce ima dovoljno padalina za rast: b) miješane šume

a) drveća b) lišaja c) mahovina c) vazdazelene šume

104. Polutnik ne prolazi kroz:
a) Brazil b) Indiju c) Kongo 118. Prirodni biljni pokrov u umjereno 129. Listopadne šume su vegetacija u:

toploj klimi su: a) Puli b) Splitu c) Vinkovcima

105. Koliko često kiša pljušti u
prašumskoj klimi? a) savane b) stepe c) šume 130. Sredozemna klima zove se i :
a) jednom mjesečno 119. U Hrvatskoj prevladavaju: a) klima bukve b) klima limuna
b) jednom tjedno a) A klime b) B klime c) C klime c) klima masline d) klima smokve
c) svaki dan
120. Godišnja doba koja određujemo 131. Koja biljka ima dubok korijen?
106. Prašumska klima ima: prema mjesecima, a ne prema a) bor b) jela c) maslina
a) obilje padalina datumima su: 132. Što nemaju biljke prilagođene na
b) umjerenu količinu padalina a) klimatološka b) meteorološka ljetnu sušu i žegu?
c) malo padalina c) prijestupna d) vremenska a) dlakavo lišće b) debelu koru
107. Što je biljni pokrov (vegetacija) u 121. Mjeseci klimatološke zime su: c) iglice d) tvrdo lišće
prašumskoj klimi? a) studeni, prosinac i siječanj 133. Koji otok ima sredozemnu klimu?
a) makija b) tajga b) prosinac, siječanj i veljača a) Cres b) Krk c) Hvar
c) tropska kišna šuma d) tundra c) siječanj, veljača i ožujak 134. Koji otok ima umjereno toplu
108. Kolika je visina trave u savanama? 122. Mjeseci klimatološkog ljeta su: klimu s vrućim ljetom?
a) nema trave b) do koljena a) travanj, svibanj i lipanj a) Brač b) Pag c) Vis
c) do 2 metra d) do 10 metara b) svibanj, lipanj i srpanj 135. Snježno – šumsku klimu ima vrh:
c) lipanj, srpanj i kolovoz a) Dinare b) Papuka c) Psunja
109. U kojem top. pojasu rastu savane?
136. Sredozemne klime nema u:
a) j. hladnom b) j. umjerenom
a) Dalmaciji b) Istri c) Konavlima

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 4

 ''Morate mjeriti ono čega želite više.''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

137. Precrtaj netočan dio tvrdnje.

a) Prirodni biljni pokrov ovisi – ne ovisi o klimi.
b) Od ekvatora prema polovima raspored biljnih zona pokazuje – ne pokazuje pravilnost.
c) Na klimu djeluje samo udaljenost od ekvatora – svi klimatski čimbenici zajedno.
d) Većina Hrvatske ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom – vrućim ljetom.
e) S desne strane prikazan je klimatski dijagram – kružni dijagram.
f) Klimatski dijagram prikazuje klimu s malo – puno padalina tijekom godine.
g) Mjeseci s najviše padalina (siječanj i prosinac) prime manje – više od 10 mm padalina.
h) U prikazanoj klimi temperature nisu nikada niže od 10⁰ – 15⁰ C.
i) Ovaj klimatski dijagram prikazuje prašumsku – pustinjsku klimu.
j) Najtoplije mjeseci u ovoj klimi su lipanj, srpanj i kolovoz – prosinac, siječanj i veljača.
k) Nimalo padalina u ovoj klimi nema od svibnja do listopada – od studenog do travnja.
l) Suhe klime uglavnom su smještene oko obratnica – polarnica.

138. Upiši pojam.

a) Glavno obilježje suhih klima nisu visoke temperature nego je nedostatak - ………………………..……………. .
b) Vrsta padalina koja nastaje pri tlu, a često je jedini izvor vlage u pustinjama - ………………….……………… .
c) Mjesto u pustinji gdje podzemna pitka voda izbija na površinu pa ima života - ………….…………..………….. .
d) Godišnja doba koja su u snježno – šumskoj klimi nagla i kratkotrajna - …………………… i …..………..……. .
e) Padalina koja pada zimi u snježno – šumskoj klimi - …………………………………………………………………….….. .
f) Kontinent koji gotovo u cijelosti ima klimu vječnog mraza je - ……………………………………………..………..… .
g) Gusta vazdazelena šuma tankih stabala je - ………………………………………….……………….……………..…..……… .
h) Biljna zajednica koju čine mahovine, lišajevi i kržljavo raslinje - ……………….…………………..….………………. .

139. Da – ne pitalice.
a) Upadaju li sunčeve zrake svugdje na Zemlji pod jednakim kutom? Da Ne
b) Je li 21. ožujka u Vinkovcima najdulji dan i najkraća noć? Da Ne
c) Povećava li se temperatura zraka s porastom nadmorske visine? Da Ne
d) Utječe li položaj reljefa (npr. Dinarida) na klimu? Da Ne
e) Utječe li oblik reljefa na klimu? Da Ne
f) Utječe li veličina reljefa na klimu? Da Ne
g) Padaju li Sunčeve zrake 21. prosinca okomito na polutnik ? Da Ne
h) Upadaju li sunčeve zrake okomito samo u žarkom pojasu? Da Ne
i) Upadaju li Sunčeve zrake u blizini polova pod velikim kutom? Da Ne
j) Utječu li doline na raširenost klime dublje u unutrašnjosti? Da Ne
k) Otežavaju li ravnice slobodno kretanje zraka u Panonskoj nizini? Da Ne
l) Jesu li nizine često vjetrovite? Da Ne
m) Utječu li svojstva vjetra na klimu? Da Ne
n) Ovlaže li se jednako vjetar koji puše iznad kopna i vjetar koji puše iznad mora? Da Ne
o) Postoji li tundra u sredozemnoj klimi? Da Ne
p) Ima li u klimi tundre dovoljno topline da naraste šuma? Da Ne
i) Je li ljeto u snježnim klimama dugo i toplo? Da Ne
j) Prelaze li temperature u klimi vječnog mraza ikada temperaturu od 0⁰ C? Da Ne
k) Jesu li u Gorskoj Hrvatskoj temperature niže nego u Panonskoj i Primorskoj? Da Ne

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 5

 ''Morate mjeriti ono čega želite više.''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

140. Točno – netočno.

a) Godišnja doba postoje u umjerenim i hladnim toplinskim pojasevima, ali ne postoje u žarkom pojasu. T N
b) Što smo bliže polovima zagrijavanje je slabije. T N
c) Polarni dan i polarna noć postoje u sjevernom hladnom pojasu, ali ne postoje u južnom hladnom pojasu. T N
d) Udaljenost od ekvatora ubrajamo u klimatske elemente. T N
e) Sunčeve zrake nad Vinkovcima mogu upadati pod velikim kutom, ali ne mogu biti okomite. T N

f) Oko ekvatora je najjače zagrijavanje jer su sunčeve zrake skoro uvijek okomite. T N
g) Na svakom mjestu u žarkom pojasu sunčeve zrake upadaju okomito 2 puta godišnje. T N
h) Usporednice između kojih je smješten tropski pojas su sjeverna i južna obratnica. T N
i) U žarkom pojasu su razlike u dužini dana i noći jako velike. T N
j) Toplinski pojasevi se izdvajaju prema kutu upada sunčevih zraka i zagrijavanju. T N

k) Hrvatska je smještena u žarkom pojasu. T N

l) Europa je smještena u 2 toplinska pojasa, a to su žarki i sjeverni umjereni. T N
lj) U umjerenim pojasevima se kut upada sunčevih zraka tijekom godine ne mijenja. T N
m) U sjevernom umjerenom pojasu sunčeve zrake ljeti upadaju okomito. T N
š) Geografska širina (udaljenost od ekvatora) na Sjevernom polu iznosi 90⁰ S. T N

141. Prepoznaj koju klimu prikazuje klimatski dijagram i upiši ispod nje odgovarajući pojam…
klima tundre prašumska savanska snježno – šumska sredozemna stepska

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 6

 ''Morate mjeriti ono čega želite više.''
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Charles Coonradt

KARTOGRAFSKA PISMENOST
142. U odgovarajuću županiju upiši njezin broj:
Zagrebačka – I.
Krapinsko – zagorska – II.

Sisačko – moslavačka – III.

Karlovačka – IV. Varaždinska – V.

Koprivničko – križevačka – VI.

Bjelovarsko – bilogorska – VII.

Primorsko – goranska – VIII.

Ličko – senjska – IX. Virovitičko – podravska – X.

143. U kvadratiće na zemljovidu označite s:

A – Međimurje B – Baranju C – Žumberak D – Turopolje E – Moslavinu

F – Srijem G – Banovinu H – Kordun I – Hrvatsko zagorje

144. Očitaj vrijednost količine padalina za grad

a) Delnice ………………… - ……………….

b) Gospić - …………………………………..

c) Krk - …………….…… - ………………….

d) Lastovo – manje od - ………..……….

e) Pula – manje od ………………..…….

f) Šibenik - …….………… - ……………….

g) Velika Gorica ………. - ………………..

h) Vinkovci - …………… - ….……………..

i) Zadar - ……………… - ……….…………

k) Zagreb - ……………..- ………………….

145. Vodoravnim crtama označi prostore s manje od 800 mm padalina godišnje.

146. Okomitim crtama označi prostore s više od 3000 mm padalina godišnje.

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 7