VRIJEME – trenutačno stanje atmosfere iznad nekog područja

METEOROLOGIJA- znanost koja se bavi proučavanjem vremena

SINOPTIČKA METEOROLOGIJA- bavi se predviđanjem vremena

KLIMA: prosječno stanje atmosfere iznad nekog područja

Faktori koji utječu na klimu:

SUNČEVO ZRAČENJE- što je kut upada veći to je toplije

TEMPERATURA – ovisi i revolucija, tijekom 365 dana Zemlja nije jednako udaljena od Sunca

TLAK – cirkulacija zraka VLAGA – ublažuje temperaturu

NAOBLAKA- sprečava prodor Sunčevih zraka PADALINE – smanjuju temperature

INSOLACIJA- trajanje sijanja Sunca, mjeri se u satima tijekom 1 godine

Čimbenici klime:

ATMOSFERA: dio Sunčevog zračenja apsorbira,a dio propupšta

GEOGRAFSKA ŠIRINA: utječe na kut upada Sunčevih zraka

RASPORED KOPNA I MORA: s udaljenošću od mora smanjuje se količina padalina

RELJEF: utječe na klimatske elemente visinom i pružanjem

MORSKE STRUJE: tople povećavaju,a hladne smanjuju temperaturu i vlažnost zraka

NADMORSKA VISINA: s porastom se smanjuje temperatura i tlak,a povećava količina padalina

MARITIMOST: utjecaj mora na kopno; izloženost kopna klimatskom utjecanju mora

KONTINENTALNOST: izloženost utjecajima mora

ATMOSFERA: Zemljin plinoviti omotač

Djelovi:

TROPOSFERA: debljina se povećava od polova prema ekvatoru,vremenski promjenjiva

TROPOPAUZA

STRATOSFERA:upija ultraljubičasto zračenje

STRATOPAUZA

MEZOSFERA: najhladniji dio atmosfere

MEZOPAUZA

TERMOSFERA: povećanje temperature i visoki stupanj ionizacije

AEROPOULTANTI: onečišćivači atmosfere

KISELE KIŠE: plinovi iz tvornica idu u atmosferu, a oborinama se vraćaju na Zemlju, prvenstveno uništavaju biljno
pokrov

TEMPERATURA ZRAKA: toplinsko stanje atmosfere izmjereno TERMOMETROM

RADIJACIJA ili SUNČEVO ZRAČENJE: ukupna količina energije koju zrači Sunce

TERESTIČKA RADIJACIJA: dugovalna radijacija koja zagrijava atmosferu

SREDNJA DNEVNA TEMPERATURA: zbrajanje temperatura dobivenih mjerenjem i djeljenjem s brojem mjerenja

DNEVNI HOD TEMPERATURE: promjena temperature tijekom dana

DNEVNA AMPLITUDA TEMPERATURE: razlika između najviše i najniže temperature dana

SREDNJA MJESEČNA TEMPERATURA: zbrajanje srednjih dnevnih temperatura i dijeljenjem s brojem dana u
mjesecu

GODIŠNJI HOD TEMPERATURE:srednja mjesečna temperatura svih mjeseci u godini zajedno s padalinama –
KLIMADIJAGRAM

GODIŠNJA AMPLITUDA TEMPERATURE: razlika između srednje mjesečne temperature najtoplijeg i najhladnijeg
mjeseca u godini

VERTIKALNI GRADIJANT TEMPERATURE: sa svakih 100m visine temperature zraka opada za 0,5-0,6 °C

TEMPERATURNI OBRAT ili INVERZIJA: kada je je temperatura na određenoj visini viša nego pri zemlji

IZOTERMA: linija koja na karti spaja sva mjesta iste temperature

TERMIČKI EKVATOR: crta koja povezuje mjesta s najvišim temperaturama na Zemlji

TLAK: pritisak stupca atmosfere ,ovisi o temperaturi,vlažnosti zraka i nadmorskoj visini. Mjeri se BAROMETROM, a
stalni iznos je 1013 hPa

BAROMETRIJSKA STOPA: vrijednost za koju se tlak smanjuje s porastom visine

IZOBARE: linije koje na karti spajaju mjesta s istim tlakom

BAROMETRIJSKI MAKSIMUM ili ANTICIKLONA: polje viskog tlaka (V-bar)

-smanjivanje tlaka zraka od središta prema rubovima, strujanje zraka od središta prema rubovima

BAROMETRIJSKI MINIMUN ili CIKLONA: polje niskog tlaka (N-bar)

-tlak raste od središta prema rubovima

-zrak struji od rubova prema središtu

Arktika i Antarktika: polje visokog tlaka Polarnice: polje niskog tlaka

Obratnice: polje visokog tlaka Ekvator: polje niskog tlaka

VJETAR:-horizontalno gibanje zraka od područja višeg tlaka prema podučju nižeg tlaka zraka

- glavna obilježja: smjer,jačina,brzina

-mjeri se pomoću ANEMOMETRA

ZRAČNE MASE: - prostrana područja troposferskog zraka ujednačenih svojstava

-nastale dužim zadržavanjem zraka inad homogene podloge čija su određena svojstva poprimile

Prema fizičkim obilježjima: hladne i tople, kontinentalne(suhe) i maritimne(vlažne)

Prema geografskom razmještaju: ekvatorske,tropske, polarne i antarktičke

FRONTALNE PLOHE: zone dodira dviju zračnih mase gdje se mješaju njihova svojstva

FRONTA: presjek frontalne plohe i Zemljine površine,duž nje se razvija cikola

CIRKULACIJA: izjednačavanje razlike u temperaturi i tlaku zraka

PRIMARNA CIRKULACIJA:
STALNI (PLANETARNI) VJETROVI: pušu iznad cijele Zemlje,nastaje pod utjecajem stalnih polja tlaka zraka

POLARNI ISTOČNI VJETROVI: hladni vjetrovi koji pušu iz polarnih podučja višeg tlaka zraka prema polarnicama
oko kojih je prostor nižeg tlaka zraka

GLAVNI ZAPADNI VJETROVI: pušu iz područja suptropskih maksimuma prema području niskog tlak zraka oko
polarnica

PASATI: pušu od obratnica prema ekvatoru. Zbog Coriolisove sile na sjevernoj hemisferi skreću udesno,a na južnoj
ulijevo. Oko ekvatora se nalazi pojas ekvatorskig tišina ( KALME)

MONSUNI: nastaju zbog nejednakog zagrijavanja kontinenta i oceana

ZIMSKI MONSUN: nastaje zimi,ne donosi padaline,dolazi s kopna,inad azijskog kontinenta se formira područje
visokog tlaka,a iznad toplih oceana (Tihi i Indijski) formira se područje niskog tlaka

LJETNI MONSUN: nastaje ljeti,donosi padaline,puše s relativno hladnijih oceana prema toplijem azijskom kopnu

SEKUNDARNA CIRKULACIJA:
CIKLONE: nastaju na dodiru dviju zračnih masa,različitih temperaturnih karakteristika. Unutar nje se razvija topla i
hladna fronta
u HLADNOJ FRONTI hladan zrak naglo potiskuje topli zrak i ide ispod njega i tako se topli zrak se počinje izdizati i
hladiti

u TOPLOJ FRONTI topli zrak potiskuje hladni i diže se iznad njega

FRONTA OKLUZIJE: nastaje kad hladna fronta sustigne toplu, oznaačava kraj ciklone - sav topli zrak se izdignuo, a pri
tlu je hladan

ANTICIKLONA: nastaje unutar same zračne mase,homogena i nema fronti, nema velikih razlika u tlaku te donosi mirno
i uglavnom sunčano vrijeme

anticiklone i ciklone međusobno su povezane jer zrak koji pritječe u središte ciklone dolazi iz središta anticiklone

u Indiji tropski ciklon, u Japanu tajfun, u Amaerici hurrican, u Australiji willy-willies : spiralni vrtlog u atmosferi,
izrazito niski tlak u središtu, donosi velike količine kiše,stvara valove, nastaje kad naiđe na kopno stvara jake
vjetrove

južni: ciklonski sjeveri: anticiklonski

NEPOGODE: kratkotrajne i izrazito snažan promjene vremena, nastaje zbog velikih razlika u zagrijavanju podloge,
karakterizira ih grmljavina,sijevanje i obilne padaline

KUMULONIMBUS: olujni oblak koji je građen od sive vodene baze i bijelih vrhova u kojima prevladavaju kristali
leda,ljeti donosi kišu i tuču,a zimi velike pahulje snijega

TORNADO: katkad se razvije iz baze kumulonimbusa te ga spaja s površinom Zemlje, u središtu vrtloga je tlak niži od
okoline te vjetrovi pušu prema središtu

TERCIJARNA CIRKULACIJA
ZMORAC: puše od mora prema kopnu, danju se kopno brže zagrijava od mora pa topliji zrak nad kopnom ima niži tlak
od zraka nad morem

KOPNENJAK: puše noću s kopna na more,kopno se brže hladi pa zrak iznad njega ima viši tlak od zraka nad morem

DANIK: dolinski vjetar- puše danju iz doline prema planini i zrak se uz prisojne padine te se zbog toga diže

NOĆNIK: gorski vjetar - noću se padaline najbrže ohlade kao i zrak iznad njih,pa hladan zrak struji prema dolini

VLAGA ZRAKA: vodena para u atmosferi,utječe na pojavu padalina i upija dugovalnu radijaciju Zemlje i tako povisuje
temperaturu troposfere

APSOLUTNA VLAGA: broj grama vodene pare u kubičnom metru zraka

RELATIVNA VLAGA: postotak zasićenosti zraka vodenom parom,najveću imaju polarni i ekvatorski prostori (80% i
veše),a najmanju suptropska podučja (30-50%)
ZASIĆENI TLAK: kad se u zraku nalazi maksimalna količina vodene pare koju zrak može primiti pri određenoj
temperaturi

ROSIŠTE: temperatura pri kojoj zrak potaje zasićen vodenom parom

kada je iznad nule dolazi do kondenzacije (plinovito u tekuće) , a kada je ispod nule dolazi do sublimacije (vodena para
se pretvara u kristaliće leda)

MAGLA: nastaje kondenzacijom i sublimacijom vodene pare pri tlu, sastoji se od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku

NAOBLAKA: prekrivenost neba oblacima,izražava se u postotcima ili desetinama

OBLACI: nastaju kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare u atmosferi, građeni od sitnih kapljica vode i čestica leda

razlikujemo ih prema visini:

-CIRUSI: vlaknasti i pahuljasti ledeni oblaci koji nastaju na visinama 6-10 km

-STRATUSI: slojeviti,sivi oblaci na visini iznad 2km

-KUMULUSI: grudasti,gomilasti oblaci,nastaju strujanjem od 500m visine

-NIMBUSI: sivi,niski,slojeviti,kišni oblaci

PADALINE(oborine): oblici kondenzirane ili sublimirane vodene pare u zraku koje padaju na Zemljinu površinu

-padaju iz oblaka: snijeg,tuča,kiša -nastaju pri tlu: rosa,inje,mraz,poledica

ROSA: nastaje zbog brzog hlađenja tla i zraka pri tlu, pa kondenzacijom nastaju sitne vode pri tome temperatura rosišta
mora biti inad 0°C jer ako je ispod tada sublimacijom vodene pare nastaje MRAZ

INJE: nastaje za vrijeme hladnih i vjetrovitih dana kada se pothlađene kapljice vode,nošene vjetrom, hvataju po
predmetima i odmah zaleđuju

POLEDICA: javlja se kada pothlađene kapljice kiše padnu na Zemljinu podlogu čija je temperatura niža od 0°C i odmah
se zalede te nastane tanak sloj leda

KIŠA: nastaje u oblacima spajanjem sitnih kapljica vode u krupnije kapi koje otežaju te padaju

SNIJEG: nastaje sporom sublimacijom vodene pare čija je temperatura niža od ledišta i stvaraju se ledeni kristali koji se
sljepljuju u pahulje

TUČA: nastaje u oblacima velikih vertikalnih dimenzija. Pothlađene kapi vodene pare u oblacima izdižu se i u dodiru sa
zrncima leda brzo zalede. Zrna tuče nastaju nakupljanjem slojeva leda oko početne jezgre koje se stvaraju
uzastopnim spuštanjem i izdizanjem unutar oblaka

KIŠOMJEROM se mjeri količina padalina u milimetrima ( 1mm= količina vode od 1l na površini od 1m2)

GODIŠNJI HOD PADALINA: raspored padalina tijekom godine i njihova jačina

IZOHIJETE : linije koje spajaju sva mjesta s jednakom količinom padalina

Podjela padalina prema načinu postanka:

FRONTALNE: nastaju izdizanjem zraka duž fronti u ciklonama. Toplijizrak se izdiže iznad hladnijeg te se hladi i
kondenzira
GEOGRAFSKE: uzrokovane reljefom. Nastaju kada zračna masa naiđe na reljefenu zapreku i prisiljena je izdizati se uz
nju. Dizanjem se hladi i kondenzira te nastaju padaline na privjetrinskoj strani

KONVEKCIJESKE: nastaju iznad jako zagrijane podloge od koje se zagrijava i zrak koji postane lakši i diže se - hladi
se za 1°C svakih 100m . Kad se ohladi do točke rosišta, počinje kondenzacija te nastaju padaline

KLIME
TROPSKE KIŠNE KLIME (A)
-PRAŠUMSKA (Af): tijekom cijele godine ima visoke temperature i obilje padalina, dnevne amplitude su veće od
godišnjih, na području Južne Amerike (Amazona,Kongo), Afrike (Madagaskar),Azija

-SAVANSKA (Aw): tijekom cijele godine visoke temperature,ali manje padalina, ima izrazito vlažno i izrazito suho
razdoblje. Savana: biljna zajednica visokih trava s niskim drvećem visokih krošanja. 5°-20°g.š. u Africi,srednjoj i
južnoj Americi, južnoj i južnoistočnoj Aziji te sjevernoj Australiji

-MONSUNSKA(Am): prijelazan tip prašumske i savanske klime,sušno razdoblje traje veći dio godine,pojavljuje se u
južnoj i južnoistočnoj Aziji, srednjoj i južnoj Americi

SUHE KLIME (B)

-velika razlika između zimskih i ljetnih temperatura

-nedostatak vode - količina vode koja ispari veća je od količine padalina

-PUSTINJSKA(Bw): dnevne temperaturne amplitude su veće od 20°C, ima do 200mm padalina godišnje, postojanje
oaza

-STEPSKA(Bs): prijelaz između suhih i vlažnih klima. Stepa: niska trava. crnica: bogata humusom

UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME (C)

-UMJERENO TOPLE VLAŽNE KLIME (Cf):jednolik raspored padalina tijekom cijele godine ( 500-1500mm)

-SREDOZEMNA KLIMA (Cs) : blage i kišovite zime te suha ljeta. Makija: zimzelena šikara ( lovor, ružmarin, mirta,
planka, hrast crnika, čempres, crni bor). Na području Kalifornije,Čilea, južne Afrike i južne Australije

-SINIJSKA KLIMA(Cw): suhe zime i vlažna ljeta, područje istočne i jugoistočne Azije,Afrike,Sjeverne i Južne Amerike

SNJEŽNO-ŠUMSKE ili BOREALNE KLIME (D)

-temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 3°C, a najtoplijeg viša od 10°C
-zime su duge i hladne, a ljeta mogu biti i vruća

-na sjevernoj polutci i višim planinskim područjima

-VLAŽNA BOREALNA (Df): Kanada,sjever SAD-a,Skandinavija,sjever Sibira. Količina padalina se smanjuje s
udaljavanjem od obale,a najčešći je snijeg. Tajga: crnogorične šume (bor,jela,smreka). Tundra: biljna zajednica
mahovina,lišajeva i niskog grmlja

-SUHA BOREALNA (Dw): hladne zime, neravnomjerno raspoređene padaline,najčešće su tijekom toplog dijela godine,
na području istočne i sjevernoistočne Azije

SNJEŽNE KLIME(E)
-nema ljeta

-polarni prostori i najviši planinski vrhovi

-KLIMA TUNDRE (ET): zime su vrlo hladne,ljeta su maglovita, godišnja količina padalina je mala,oko 250 mm

-KLIMA VJEČNOG MRAZA (EF): najtopliji mjesec ne prelazi 0°C,malo padalina,oko 150mm,jedino snijega, na
području Antarktika i Arktika

VODA
- 71% Zemljine površine je voda

- 2,5% vode je pitko,a 97,5% slana

-trajni snijeg i led su zlatna rezerva pitke vode

-HIDROLOŠKI CIKLUS: niz pojava i mnogo procesa premještanja,preobrazbe i onove vode na površini Zemlje, u
njezinoj unutrašnjosti i atmosferi. Voda isprava iz mora (glavno izvorište slatke vode koja dospjeva u
atmosferu),poslije u obliku padailna dospijeva na površinu Zemlje,pri čemu prihranjuje sve pojave koje sadrže vodu.
Važan zbog traje opskrbe Zemlje slatkom vodom,primarne biološke produkcije, više temp. donjeg dijela atmosfere i
prijenosa topline u više geografske širine

-MALI HIDROLOŠKI CIKLUS: ako voda odmah dospije u more (ocean)

-VELIKI HIDROLOŠKI CIKLUS: kada zračne struje prenose vlažni zrak nad kopno gdje nastaju padaline koje
natapjau Zemljinu površinu vodom koja prihranjuje tekućice,a one otječu prema moru

VODA U PODZEMLJU
Voda koja dospije na zemlju u padalinama se INFILTRIRA sustavom šupljina u podzemlju i pod utjecajem gravitacije
ide u dublje dijelove kroz PROZRAČNU ili ZONU AREACIJE. U dubljim djelovima Zemlje kore se spaja s
VODOM TEMELJNICOM ili FREATSKOM VODOM koja ispunjava šupljine u podzemlju,a njezin površinski
dio čini VODNO LICE. Voda u podzemlju ispunjava šupljine u VODOPROPUSNIM STIJENAMA
(pijesak,šljunak,vapnenac), a naslage na stijenama su ujedino i SPREMNICI VODE - VODONOSNICI. Daljnje
poniranje vode sprečavaju VODONEPROPUSNE STIJENE.

IZVOR: mjesto lje na površini Zemlje gdje izbija voda temeljnica

UKLIJEŠTENA VODA: nastaje kada je vodonosnik ukliješten između 2 nepropusna sloja,nalazi se pod hidrauličkim
tlakom. Kad izbije na površinu nazivamo je ARTEŠKA, a izvore ARTEŠKI IZVORI
VRELA: izvori na krškom području

VRULJE: voda je dijelom zaslanjena,nastaje kao posljedica gušće morske vode koja kao barijera sprečava kretanje
slatke vode

MINERALNE VODE: količina otopljnih tvari je veča od 1g/L

TERMALNA VODA: u područjima dubokih rasjeda i u blizini vulkana,temp. je viša od 20°C, ima ljekovita svojstva

TEKUĆICE
-tokovi kojima voda otječe pod utjecajem sile teže te usjeca svoje KORITO na površini kopna

RIJEKA: veća tekućica koja ima oblikovano korito,a vodu dobiva iz površinskog i podzemonog djelovanja vode iz
porječja, u nju se ulijevaju manji pritoci

POTOK: manja tekućica

podjela po količini vode koje tijekom godine dobivaju:

-STALNE: voda kroz korito protječe od izvora do ušća tijeokm cijele godine

-SEZONSKE: voda protječe tijekom humindnog razdoblja,karakteristične za stepska i krška područja

-POVREMENE: voda protječe iznimno rijetko,samo za kraćih padalina,karakteristična za suha pustinjska podrujčja
(vadi)

PAD: nagnutost kopna koja uvjetuje brzinu otjecanja vode i njezinu erozijsku snagu

DUŽINA TEKUĆICE: udaljenost od izvora do ušća

VODOSTAJ TEKUĆICE: izražava se u cm iznad 0 točke u riječnom koritu,prikazuje vremenske promjene vodostaja

PROTOK: količina vode koja otječe kroz korito u jedinici vremena ( m 3/s),na osnovi njega se određuje REŽIM -
pokazuje na koji se način tekućica opskrbljuje vodom i kakva je raspodjela vodostaja

UŠĆE: mjesto gdje tekužica prestaje

PORJEČJE: područje s kojeg tekućice otječu prema glavnoj rijeci obavljajući i odvodnju na površini

SLIJEV: više porječja koja otječu prema istom jezeru,moru ili oceanu

POVRŠINSKA RAZVODNICA: linija koja omeđuje topografsko područje,tipične za vodonepropusne stijene

PODZEMNA RAZVODNICA: tipična za vodopropusne stijene

podjela tekućica prema naučinu dobivanja vode:

-KIŠNI (fluvijalni) - od kiše -SNJEŽNI (nivalni) - od snijega -LEDENJAČKI(glacijalni)-od leda

podjela režima:

-JEDNOSTAVAN: potojanje jednog maksimuma i jednog minimuma otjecanja tijekom godine i jedinstven način
opskrbe vode

-SLOŽEN: tekućice koje se vodom opskrbljuju na 2 ili više načina

U TROPSKIM I MARITIMNIM područjima prisutno je ravnomjerno otjecanje vode tijekom godine,a razlika između
najvećeg i najmanjeg protoka je mala

U MONSUNSKIM i KONTINENTALNIM područjima povećava se razlika između ekstremnih protoka kao posljedica
sezonske raspodjele padalina

SUPTROPSKA PODRUČJA imaju brojne periodiče tekućice

PLANINSKA PODRUČJA: karakteristična po utjecaju snijega i leda

JEZERA
-prirodno ili umjetno udubljenje na površini kopna ispunjeno vodom

-razlikuju se po postanki,vrsti,slanoći,stalnosti,količini hranjivih tvari

PREMA POSTANKU SE DJELE NA:

TEKTONSKA:
-KOTLINSKA: nastala u rasjednim udubljenjima u Zemljnoj kori

-RELIKTNA: predstavljaju ostatke nekadašnjih mora,najčešće nastaju kao posljedica izdizanja kopna koje ih je odvojilo
od mora

EROZIJSKA i AKUMULACIJSKA:
-GLACIJALNA (LEDENJAČKA): većinom nastala tijekom zadnje glacijacije,mogu nastati u nižim,udubljenim
dijelovima cirkova,ledenjačkih dolina ili u području iza završne morene

-RIJEČNA: mogu biti potočna,nastala u većim riječnim proširenjima,najčešće su to već mrtvice (odsječeni dijelovi starih
riječnih korita)

-KRŠKA: nastala u ponikvama,uvalama i krškim poljima

UMJETNA
-grade se zbog potrebe društva radi opskrbe vodom,izravnjavanja riječnog režima i zaštite od poplava,za rekreaciju i
ribolov

-razlikujemo: - spremnici nastali izgradnjom nasipa u riječnoj dolini

- spreminici za vodu na slobodnom prostoru

DEPRESIJE: jezera kojima je površina ispod razine mora (Kaspijsko jezero)

KRIPTODEPRESIJE: jezera kojima je površina iznad,a dno ispod razine mora (Bajkalsko jezero)

IZRAVNA SLOJEVITOST(DIREKTNA STRATIFIKACIJA): smanjenje temperature vode od površine prema dnu

OBRNUTA (INVERZNA) STRATIFIKACIJA: rast temperature vode od površine prema dnu

IZOTERMIJA: ujednačena raspodjela temperature od površine do dna

podjela jezera prema produkciji hranjivih tvari:

-OLIGOTROFNA: siromašna hranjivim tvarima te je njihova organska produkcija slaba,tijekom cijele godine u svim
slojevima jezerka voda je velike količine otopljenog kisika, zbog skromne bioprodukcije prozirnost je velika, a boja
modra do zelena, dublja, bez pličina i sa strmijim obalama

-EUTROFNA: bogata hranjivim tvarima (fosfor i dušik) te proizvodima organske tvari, vertikalna je raspodjela kisika,
procesima eutrofizacije pogoduju plitka jezera, procesima eutrofizacije pogoduju plitka jezera

-DISTROFNA: siromašna kisikom i hranjivim tvarima, u dubljim dijelovima taloži se mulj koji prekazi u treset, česta u
močvarnim područjima Skandinavije i Rusije

MOČVARE
Nedostatak kisika u vodi što sprečava raspadanje biljne mase koja će se u budućnosti pretvoriti u TRESET.

-ako je debljina tresetnog sloja veća od 30cm to je močvara,ako je manja to je MOČVARNO TLO- dio kopna koji je
prezasićen vodom

BARE: manje su,a tresetni sloj im je vrlo tanak ili ga nema

podjela močvara prema načinu postanka:

-MOČVARE NASTALE NA TLU u plitikim površinskim udubljenjima s visokom razinom vode temeljnice,
zarastanjem plitkih jezera

-OBALNE MOČVARE: vlažna ili poplavna zemljišta gdje razina vode nije dublja od 6m tijekom oseke,a česte su i u
lagunama

podjela s obzirom na uvjete vodno-mineralne ishrane:

-NIZINSKE ili EUTROFNE MOČVARE: karakteristične za doline rijeka,plitka jezerska udubljenja,plavljene površine
uz more,jezera i tekužice. Stalno dobivaju svježu vodu koja donosi nove mineralne hranjive tvari što pospješuje
vegetaciju. Postupno zbog rasta uvjetovanog nepotpunom razgradnjom tvari prelaze u PRIJELAZNE ili
MEZOTROFNE MOČVARE u kojima je djelomično smanjeno hranjenje vegetacije podzemnom vodom. Daljni
prijelaz je i VISOKE ili OLIGOTROFNE MOČVARE kojma je središnji dio ispupčeniji od ruba,siromašne su
hranjivim tvarima,a vodom ih većinom opskrbljuju padaline

LED
-pojavljuje se u obliku ledenih pokrova,ledenjaka,ledenih polica,ledenih kapa,ledenih santi i ledenih bregova

-snijeg se metamorfozom postupno pretvara u led. Prvo se pretvara u zrnati led - FIRN od kojeg nastaje kompaktni
led. Do stvaranja leda na Zemlji dolazi u područjima iznad klimatske snježne granice.

-LEDENE POLICE: produžeci ledenih pokrova s kopnenih područja

-LEDENI BREGOVI: odlomljeni komad leda koji je dospio do mora

-SANTA LEDA: nastaju odlamanjem ledenih polica na moru

SVJETSKO MORE
- Pet oceana: Tihi,Atlantski,Indijski,Južni(Antarktički),Artički

-rubna: Beringovo,Japansko

-srredozemna: Sredozemno,Baltičko

-polarna: na rubu Južnog i Arktičkog

MORSKI PROLAZI ili TJESNACI:

-umjetni: Sueski,Panamski -prirodni: Bospor,Gibraltar

-OCEANSKI BAZENI: nastaju razmicanjem litosfernih ploča(spreadingom) tj. oceanizacijom

-subdukcija: proces podvlačenja jedne ploče pod drugu i njihova se površina smanjuje

-KONTINENTSKI RUBOVI: izgrađeni od kontinentske kore

-DUBOKOMORSKO PODRUČJE : ono u kojem nastaje nova ali ne nestaje stara ocenaska kora,a na tim mjestima
nastaju OCEANSKI HRPTOVI koji su uglavnom građeni od bazalta

-HIDROMETARSKI ISPUH: ukazuje na cirkulaciju morske vode kroz vruće stijene hrptova

-DUBOKOMORSKO TLO (ABISALNA RAVNICA) - odmicanje od oceanskih hrptova,dno se postupno zaravnjava

-OTOČNI LANCI i MORSKA BRDA nastaju kao posljedica vulkanske aktivnosti

-KONTINENTSKI PRAGOVI ili ŠELFOVI: najplići dijelovi

-KONTINENTKSA PODNOŽJA: najniži dio ruba, čine prijelaz prema abisalnim ravnicama

SVOJSTVA MORA:
SALINITET:
-prosječna slanost mora iznosi oko 35 promila

-ovisi o pritjecanju slatke vode s kopna,otapanje leda

-manje slana mora su u sjevernim i južnim djelovima Zemlje,a više slana oko ekvatora
-Baltičko more ima sam 4 promila

-Crveno more ima čak 42 promila

-povećava se dubinom mora

-IZOHALINE:povezuju površinu iste slanosti

-DESALINIZACIJA: postupak odvajanja soli od vode

TEMPERATURA:
-more grije Sunce,dakle toplija su mora oko ekvatora

-Arapsko-perzijski zaljev može dosegnuti i do 36°C

- u morima oko Antarktike temp. se spusti i ispod nule

-more se sporo zagrijava i hladi i zato znatno ublažava temp. razlike na Zemlji i pokreće vjetrove

-do 400m podložna je promjenama,a u većim dubinama je stalna (-2 do +2 °C)

BOJA:
-u pravilu je bezbojna

-utječu mnogi čimbenici: jačina svjetlosti,dubina

-mora koja nisu bogata životom brže mijenjaju boju prema mjenama dnevnih utjecaja okoline

-najčešće boje: modra,svjetlija ili tamna

-može se ralikovati zbog specifičnih čimbenika(Crveno more= crvene alge, Žuto more=pijesak)

PROZIRNOST:
-ovisi o jačini osvjetljenju i sastavu vode,koja može imati manju ili veću sposobnost upijanja i raspršivanja svjetlosti

-topla su mora prozirnija nego hladnija jer u njima ima manje života

-MORSKE STRUJE: horizontalna gibanja morske vode,pokreču ih stalni vjetrovi,imaju svoj smijer i brzinu te količinu
vode koju pokreću

-PLIMA I OSEKA: morske mijene, more se za vrijeme plime diže,a za vrijeme oseke spušta

-VELIKA PLIMA: za vrijem uštapa i mlađaka

-MALA PLIMA: za vrijem prve i zadnje četvrti

-VALOVI: impresivno gibanje koje na morskoj povšini rade poseban izgled

 -seizmetički: valove koje izazivaju potresi

-Cunami: visoko valovi koji izazivaju katastrofu nakon potresa

-mogu biti idealnog ili neporemećenog oblika

-MLAT MORA: kad valovi snažno udaraju o obalu

Život mora dijelimo na:

-PELAGIJAL: u samoj vodi,ima najviše sitnih,jedva vidljivih živih bića - PLANKTONI

-BENTAL: morsko dno,bogato biljkama i životinjama

-LITORALIZACIJA: okupljanje ljudi i gospodarstva na obalama mora