1.Trite? Prostor na kojem se odvija ponuda i potranja robe i usluga. 4.to je geografski posibilizam?

Pripisivanje presudne vanosti ljudskom faktoru i zanemarivanje prirodnih uvjeta. 5.to je reljef? Visinska raznolikost i bogatstvo povrinskih oblika kopna to je rezultat djelovanja endogenih pokreta(unutarnji) i egzogenih sila(vanjski-voda, vjetar). 6.Kolika je povrina kopna? !" mil. km# ili #"$ ukupne zemljine povrine. %lavnina kopna nalazi se na sjevernoj polut&i '($. 7. ovrina otoka? )ine ukupno ($ kopna. !."bli#i reljefa? *avni&e, uzvisine i udubine. $.to s% &'()*+, i kako i- .ijelimo? +aravnjeni dijelovi zemljine povrine bez obzira na kojoj se nadmorskoj visini nalazile. ,-+-,.- do #//m V-01*2V,-- vie od #//m P1314-,.(depresije)- zemljine nizine ispod razine mora 1/.to s% 01(*2*), i kako i- .ijelimo? 5ijelovi zemlje razli6ite visine. 7*.894:;--do #//m 7*52- do <//m %1*.- vie od <//m P42,-,0=- >20-V-- sloena uzvisina ve6ih dimenzija sa vie manjih &jelina P42,-,0=- 42,;-- masivi koji imaju prepoznatljivi smjer pruanja

11.to s% 0304*), i kako i- .ijelimo? +2V242- iroko ravni6arsko podru6je ovalnog oblika okrueno planinama =134-,2- manja zavala 9514-,2- izduene udubine bez vodenog toka 514-,.- izduena udolina s vodenim tokom 15.Kako .ijelimo tipove zemljine kore prema razli#i % gra6i? =ontinentski, o&eanski i prijelazni tip zemljine kore. 17.to s% minerali? )isti kemijski elementi ili spojevi. 14.to s% stijene? ?izi6ka nakupina minerala u razli6itim omjerima i odnosima.

15.Kako je gra6ena zemlja? +emlja je gra@ena +onalno i sastoji se od A dijelaB 8ezgra je najdublja zona sastavljena od minerala eljeza i nikla (,-?.) temperature u njoj iznose # #// C # (</ ;, a tlak je vii od milijuna atmosfera. lat je 6vrst omota6 jezgre, debeo je # DD/ km i sastavljen je od razli6itih minerala. %ornji plat debljine je nekoliko stotina km. Kora (litosfera) je povrinski sloj, najtanji ( D C (/ km) +na6ajan jer dananja tehnika i tehnologija iz litosfere &rpi odre@ene minerale i sirovine za industiju. 5ebljina litosfere u o&eanima je (!-#/) km, u kontinentalnom dijelu (A<-!<)km. 9 donjem sloju prevladavaju sili&ij i magnezij (0->2), u gornjem sili&ij i aluminij (0-24) 4itosfera se sastoji od brojnih minerala i stijena razli6itih fizi6ko-kemijskih svojstav te razli6itih otpora i ponaanja prema egzogenim silama. 16.Kako .ijelimo stijene po nji-ovom postank%? 9 ,r%ptivne stijene (vulkanske) su nastale hla@enjem i kristaliza&ijom magme. 9potrebljavaju se kao gra@evni materijal jer su 6vrste i otporne, a sadre i skupo&jene kovine (zlato, srebro, nikal, bakar) i drago kamenje(dijamant, safir, rubin, grafit). 0umpor. Vana su termalna i mineralna vrela -ntruzivne (unutranje)B granit, diorit, sijenit i gabro .fuzivne (povrinske)B bazalt, riolit, trahit i andezit. -2e.imentne stijene (talone) su nastale taloenjem usitnjenog i rastvorenog materijala (ljunak, pijesak, praina) ili lu6enjem iz zasi6enih otopina (vapna, soli, sadre). 0lojevite su strukture, a ovisno o postanku dijelimo ih naB - >ehani6keB nastale razaranjem i troenjem stijena i njihovim usitnjavanjem, te taloenjem pod utje&ajem mora, rijeka, vjetra ili leda. ,azivaju se i klastiti, prema razli6itim osobinama razlikujemo stijeneB pjeenjak, valutinjak, krnik, lapor, glineni kriljevac. - =emijskeB nastale kemijskim djelovanjem vode. *azli6ite soliB sulfati, kloridi, karbonati. - 1rganogeneB nastaju taloenjem sitnih uginulih organizama kojima je vapnena& potreban za oblikovanje njihovih ljuturi&a. 3ako nastajeBkreda, vapnenac, dolomit, nafta, ugljen. -:etamorfne stijene nastaju od sedimentnih i eruptivnih stijena i to pod utje&ajem tlaka i 3emperature, razli6itih otopina i plinova te kemijskim djelovanjemB Mramor,kvarcit, gnajs ili tinjev kriljavac. 17.to je klima? 0tanje atmosfere nad odre@enim prostorom u odre@enom razdoblju. 1!.0 kojim je poljoprivre.nim .jelatnostima poznavanje klime o. posebne vanosti? *atarstvu i sto6arstvu. 1$.Koji s% to obnovljivi izvori energije? 0olarna energija, energija vjetra, plime i oseke, toplinska snaga o&eana. 5/.Kako .ijelimo osobine koje o.re6%j% klim% nekog po.r%;ja? Klimatski faktori-stalni i nepromjenjeni elementiB - rota&ija i revolu&ija zemlje-zagrijavanje je razmjerno kutu upada sun6evih zraka na zemlju, - geografska irinana na zemlju dolazi oko !A$ ukupnog zra6enja sun&a, pri

6emu na visokim geog. Eirinam (polovima) <$., - atmosfera je smjesa plinova koji okruuju zemlju, a sastoji se od (D$ duika, # $ kisika i $ ostali plinovi. Prema temperaturama u slojevima atmosferu dijelimo na B Troposfera-najnii i najguFi sloj koji dopire do "km nad polovima i oko <km nad ekvatorom. 3emperatura pada i do -</G; Tropopa%za-prijelazni sloj 2tratosfera9na visini A<km-</km 2tratopa%za9 prijelazni sloj :ezosfera9 do visine (<km Termosfera9 zrak debeo oko !//km, vjetrovi do !//kmHh i temperature do ///G; ,gzosfera9rijedak zrak-zrakoprazan prostor -nadmorska visina i raspored mora i kopna- nadmorskom visinom opada tlak, smanjuju se temperature i veFe su razlike dana i noFi. 7uduFi se kopno bre grije i hladi od mora udaljenost od mora uvelike odre@uje klimu. - morske struje 3ople struje (%olfska i =uroivo)zagrijavaju hladnija podru6ja, dok hladne (4abradorska i 1joivo) mogu biti i uzrok stvaranja pustinja C2ta&ama u :.2meri&i. -jezera sli6an utje&aj kao i mora, ovisno o veli6ini i geografskom poloaju. - biljni pokrov i vrste tala zna6ajan modifikator klime buduFi da utjeFe na zagrijavanje zraka isparavanje i dr. -utje&aj 6ovjeka na prostor urbanom izgradnjom, izgradnjom &este, aerodromskih pista, parkiralita, nekontroliranom sje6om uma, industrijaliza&ijom koja zaga@uje tlo, vodu i atmosferu od posebnog je zna6aja regionalno, a i globalno. Klimatski elementi-promjenjive prirodeB -sun6evo zra6enje osnovni izvor toplinske i svjetlosne energij. 1d ukupne energije (radija&ije)koju emitira sun&e samo <$ stigne do zemlje(insola&ija), !A$ se pretvori u toplinsku energiju, a ostatak se respri u atmosferi -temperature, tlak, vjetrovi, vlaga, isparavanje, naoblaka i oborine).

51.<aktori koji %tje;% na temperat%r% zraka na zemlji? =ut upadanja sun6evih zraka, trajanje insola&ije, raspored mora i kopna, vjetrovi,apsolutne visine na +emlji, smjer pruanja planinskih masiva, morske struje, biljni pokrov. 55.3o koje .%bine pro.ir% s%n;eve zrake? ,a kopnu do #/m, a u moru (vodi) do </m. 57.Kojim intenzitetom s%n;eva energija zagrijava 1emlj%? -sta koli6ina toplinske energije zagrije kopno na /G;, a vodu na samo 'G;. 5ok se istovremeno kopno bre hladi od vode. 54.Kako opa.a temperat%ra s porastom apsol%tne visine?

0vakih //m opadne za /.<G;. 9 2lpama i do G;. 55.to je temperat%rna inverzija? Pojava kada je temperatura u nekim kotlinama nia nego u oblinjim planinskim uzvienjima. 3o se doga@a noFu i zimi kada sa povrina +emlje bre hladi, a s njom se hlade i donji slojevi zraka, pa se teak i hladan zrak s planina sputa u doline.)esta je u 2lpama i 5inaridima. 56. (8,T&"(* I ;irkula&ija zraka posljedi&a je naruavanja ravnotee zraka koju izazivaju barometarski minimum i barometarski maksimum. +rak struji od barometarskog maksimuma prema minimu 7. maksimumB zrak struji od sredita na sve strana, tj, kretanje zrak je &iklonalno 7. minimumB zrak struji sa svih strana prema sreditu minimuma, anti&iklona ,a smjer vjetrova utje6e rota&ija +emlje, pa se 6esti&e zraka na ekvatoru kreFu najbre. +bog rota&ije +emlje vjetrovi na sjevernoj polut&i zakreFu udesno, a na junoj polut&i ulijevo. 2talni vjetrovi= nastaju kao posljedi&a rota&ije +emlje i nagnutosti +emljine osi (zbog koje se ne zagrijavaju jednako svi dijelovi +emlje) VrsteB pasati, zapadni vjetrovi i sjeveroisto6ni polarni vjetovi -zme@u ekvatora i / sjev. i june geografske irine te izme@u A/ i !/ geografske. irine, su podru6ja tzv. =24>- ili zone tiine gdje se ne osjeFaju strujanja zraka. erio.i;ni vjetroviBsvi oni vjetrovi koji nastaju kao posljedi&a nejednolikog zagrijavanja kopna i mora te vjetrove to nastaju zbog breg zagrijavanja kotlina danju i dr. sli6ne vjetrove. VrsteB monsuni (ljetni i zimski), te etezijski vjetrovi (u isto6nom podru6ju >editerana). - >okalni vjetroviB nastaju kao posljedi&a spe&ifi6nih prirodno-geografskih karakteristika nekog podru6ja. VrsteB >istral u Provansi (?ran&uska), koava i sjevera& (Panonija), Eiroko (3unis, 0i&ilija), :ugo-u naem primorju, ?en (alpe), Pampero (pampe : 2merike), 0amum (arapske pustinje, topli vjetrovi) 4okalni vjetrovi velike ja6ine i brzineB 1rkani (tropski krajevo), Jurikan (=uba, Jaiti, ?lorida), 3ornado (0j. 2merika, 3ajfuni (zapadni dijelovi Pa&ifika), 7ura (Jrvatsko primorje, hladni vjetrovi).

57.to je apsol%tna vlaga? =oli6ina vlage koju sadri mA zraka.

5!.Ka.a vjetar nazivamo orkanom? =ada pue brzinom ve6om od <mHs. 5$.1ato nastaj% oborine? +bog isparavanja vode, vlanosti tla i evapora&ije biljaka u zraku se neprestano stvara vie ili manje vlage, to ovisi o temperaturi zraka. 7/.)abroji vrste oborina? *osa, mraz, magla, kia, snijeg, tu6a.

71.to je rosa? Vodene pare zgusnute u sitne vodene kaplji&e na povrini +emlje. 75. to je mraz? ,astaje ako se kaplji&e rose smrznu na temperaturi ispod / G;. 77.to je magla? =ondenza&ija vodene pare u niim slojevima atmosfere. 74.to je kia? =ada se vodene pare toliko kondenziraju i do@e do hla@enja zraka vodena para se pretvara u sitne kaplji&e vode koje padaju na +emlju. 75.to je snijeg? 2ko se pro&es nastajanja kie odvija pri temperaturi nioj od /G;. 76.to je t%;a? =od naglog dizanja vodene pare u slojeve troposfere i naglog hla@enja tih para, one pri padanju na zemlju veu za sebe jo vodenih kaplji&a koje poveFavaju njihov obujam pa na +emlju padaju u obliku velikih zrna leda. 77.to je zasi?enost? 0tanje zraka kada on vie ne moe primati vodene pare. (Jladan zrak prima manje vlage od toplog). 7!.to je rosite? 0tupanj temperature pri kojem je zrak zasiFenvodenom parom. 7$.@.je moe nastati kon.enza#ija vo.eni- para? ,a zemlji i u zraku. 4/.Kako nastaj% obla#i? =ondenza&ijom vodene pare u viim slojevima atmosfere.

41.(rste oblaka? ;irusi lagani (D- km) =umulusi izgledaju kao balon sa jednom svjetlijom i tamnijom stranom (D-"km) 0tratusi jednoli6ni sivi obla&i ,imbusi tamni i gusti- nose kiu

45.to je vrijeme? 3renutne vremenske prilike, tj. skup meteorolokih pojava nad nekim podru6jem u odre@enom trenutku. 47.to je klima? =lima je prosje6no stanje meteorolokih pojava nad nekim podru6jem u tijeku godine ili u nekom 5uljem razdoblju.

44.)abroji tri tipa vremena. 3ip stalno vedrog vremena, tip stalno vlanog vremena i tip promjenjivog vremena. 45.to karakterizira tople klime i koji s% po.tipovi? =arakteriziraju mjese6ni temperaturni srednja&i koji su u svim mjese&im veFi od DG;. *azlikujemo dva podtipaB ekvatorijalnu i tropsku klimu. 46.)abroji vrste klima? .kvatorijalna klima, tropska klima, tropsko-monsunski tip klime, umjereno tople klime (isto6nih i zapadnih primorja), umjerene svjee klime, hladne klime, polarne klime, pustinjski tip klime i planinski tip klime 47.Karakteristike ,kvatorijalne klime. Prevladava u podru6jima sjevernije i junije od ekvatora (porje6je 2mazone, podru6je -ndonezije, =onga, %vinejskog primorja). 1snovna obiljejaB stalno visoke temp, nema godinjih doba i velike koli6ine oborina, gotovo nema mjese&a bez kie. 7ujna vegeta&ija s praumskim raslinjem. 3laB lateritna, bogata eljeznim oksidom. 9zgojB kau6kov&a, kave, kakaov&a, eFerne trske, palma uljari&a, banana, mirodija i drugih biljaka za kojima je velika potranja. 4!.Karakteristike Tropske klime. Prevladava u 7razilu, sjevernoj 2ustraliji, 0udanu, 0enegalu, planinskom podru6ju isto6ne 2frike. Puu pasatni vjetrovi i izdvajaju se # dijela godineB dio s kraFim i dio s duim razdobljem kia 9zgojB kulture karakteristi6ne i za ekvatorijalno podru6je i neke itari&eB kukuruz. 4$.Karakteristike tropsko9mons%nske klime. Prevladava na jugoistoku 2zije, posebno na -ndijskom poluotoku. %lavno obiljeje vjetrovi >onsuni. 9zgojB 6aja, rie i duhana

5/.Karakteristike 0mjereno tople klimeAs%ptropskeB. - =lime zapadnih primorjaB topla i suha ljeta i zime bez velikh hladnoFa Podru6jeB europsko i afri6ko 0redozemlje, obala =alifornije, sredinji )ile, jugozapadna 2ustralija i jugozapadna 2frika. b) -sto6na primorjaB ljeti su topla, ali vlana s mnogo oborina zbog monsuna, a zime su blage s povremenim kiama koje donose prolazne &iklone. Podru6jeB 9rugvaj, juni 7razil, jugoisto6na primorja 2frike i sjeverne 2merike, te june =ina 9zgojB pamuka, agruma, maslina, vinove ljze, duhana, smokva, rie. 3emperature B mjese6ni srednja&i su iznad 'G;.

51.Karakteristike 0mjereno svjee klime. -zrazito se izdvajaju ! godinja doba, a karakteristi6na su A podtipa (=limatsko vegeta&ijska)

-+ona zapadnih moraB znatne koli6ine vlage od zapadnih vjetrova i maritimnih &iklonalnih strujanja. Podru6jaBsjeverozapadna obalna podru6ja 0.2merike i .urope te junog )ilea, - +ona isto6nih moraB ljeti pod utje&ajem vlanih o&eanskih masa,zimi hladnih strujanja zraka. Pordru6jaB Velike kineske nizine i isto6nih primorja 025-a. - +ona kontinentalne klimeB velike termi6ke amplitude izme@u ljeta i zime, skromne koli6ine oborina 9zgojB povrtnih kultura, te itari&e, eFerne repe, uljari&a, konoplje, lana i dr. indust biljaka 9mjesto uma, ire se stepe, u eksternim uvjetima zatvorene kontinentalnosti ima i pustinja. 3emperatureB od < mjese&i ima temperaturni srednjak nii od 'G;. 55.Karakteristike Cla.ne klime. +ime su hladne i duge, a ljeta kratka i svjea. - +apadna primorjaB oborine u svim god dobima i utje&aj mora ublaava temp. =olebanja Podru6jaB ,orveke i =anade. - -sto6na primorjaB zime su vrlo hladne i suhe, ljeta vlana (>andurija) - =ontinentalna unutranjostB zime otre, ljeta hladna, temp kolebanja ((/;),malo oborina Podru6jaB uma i umske vegeta&ije, npr. 0ibir, ?inska i =anada 3emperatureB ' i vie mjese&i ima temperaturne srednjake nie od 'G;. 57.Karakteristike olarne klime. 3emperatura je u vrijeme polarnih noFi daleko ispod /, za polarnih dana nia od / ;, veoma malo oborina. 3emperaturni srednja&i svih mjese&i nii su od 'G;. Podru6jaB %renlanda i 2ntarktike gdje su od biljnog pokrova karakteristi6ne trave. 54.Karakteristike %stinjskog tipa klime. Pustinjski tip klima obiljeava veoma veoma mala koli6ina oborina, oskudna flora i fauna. 55.Karakteristike laninskog tipa klime. =lima je odre@ena nadmorskom visinom, biljni i ivotinjski svijet ovisi o klimatskoj raznolikosti. 9 viim geografskim irinama odlikuju se klimama naklonjenima ivotu 6ovjeka i pogodnijima za uzgoj biljnog i ivotinjskog svijeta. 56.Kolike s% %k%pne zali-e vo.e na zemlji? 1ko ,AD<."D!.""" mA. 1d 6ega "'.<$ otpada na svjetska mora.

57. Koliko je slatke vo.e na zemlji? 1ko #.<$ ukupnih zaliha. 1d 6ega je '"$ zale@eno u ledenim pokrovima, A/$ je u podzemlju, a tek $ ostaje za potrebe 6ovje6anstva. 5!.Kako .ijelime vo.e na zemlji? - svjetska mora - vode na kopnuB- tekuFi&e (rijeke, poto&i) - stajaFi&e (jezera, bare) - podzemne vode 5$.Kolika je zapremina svjetski- mora? A' mil. km# ili ( $ ukupne povrine zemlje. ,a sjevernoj polut&i mora zauzimaju ' $, a na junoj polut&i D $ ukupne povrine.

6/.)abroji tri velika o#eana. 3ihi o&ean ( D/ mil km#), 2tlanski o&ean ( /' mil km#) i -ndijski o&ean ((< mil km#). 61.Koja se mora iz.vajaj% na r%b% o#eana? 0redozemna mora (>editerani) i rubna (obalna) mora. 62. to su o#eani? ,ajveFi dijelovi svjetskog mora. 67.Kako .ijelimo mora? 9 irem smislu dijelimo naB mora polarnih krajeva i sredozemna mora. 9 uem smisluBsva mora s vlastitim nazivom, bez obzira na veli6inu i dr. geografska obiljeja. 64.to s% zaljevi? >anji dijelovi mora koja zadiru u kopna. 65.to s% morski prolazi ili tjesna#i? 3o suenja mora izme@u dviju obala. VeFi tjesna&i spajaju # mora. 66.1na;enje svjetski- mora? +na6enje svj. mora vrlo je velikaB transport robe i putnika najjeftiniji je pomorskim putem(#' puta jeftiniji od &estovnog i D puta od eljezni6kog). >orske su obale najatraktivnija turisti6ka trita svijeta, a mora i podmorja su veoma bogata biljnim i ivotinjskim svijetom, te razli6itm mineralima i sirovinama za industriju. 67. to je slanitet? Prosje6na slanoFa mora oko A< promila, .uropski mediteran AD promila, dok Perzijski zaljev i ;rveno more mjeri !/ do ! promil. 6!.to je >itoraliza#ija? Premjetanje drutveno-ekonomskog ivota iz unutranjosti na obale mora. 6$.Kako se one?i?%j% mora?Anajve?i problemB. +aga@uje se naftom i njenim derivatima, kemijskim sirovinama i otpadnim industrijskim vodama koje dolaze s kopna. 7/.to se najvie #rpi iz mora? ,atrijev klorid (kuhinjska sol). 71.Koliko se #rpi po.morje? 0vega '$ ukupne vrijednosti mineralnog blaga. 1d 6ega D/$ otpada na naftu i plin. 75.1a to s% mora poten#ijalno ogromni izvori energije? +a dobivanje elektri6ne energije pomoFuB plime i oseke, morskih struja, morskih valovaD te dobivanje toplinske snage pomoFu (strujanja) o&eana. 77. Kako nastaj% vo.e na kopn%? 1borine koje padaju na kopno, djelomi6no se zadravaju na tlu ili ishlape, a djelomi6no otje6u po povrini +emlje. 5io oborina prodre u tlo gdje se akumulira ili stvara podzemnu &irkula&iju voda.

74.to je to 'rteka vo.a? Arteka vodaB podzemna voda koja se nalazi izme@u # ili vie nepropusnih slojeva tla. ,alazi se pod hidrostatskim tlakom 6ijim buenjem nepropusnog sloja voda izbija na povrinu to u pustinjskim i uopFe bezvodnim prostorima je zna6ajno za formiranje ivota 75. o.zemne vo.e su u pravilu 6iste i pitke to poveFava njihovu upotrebnu vrijednost. 76.Kakvo zna;enje imaj% termalni i mineralni izvori? >ogu se koristiti kao voda za piFe jer su bogate mineralnim sastoj&ima,a ako su vie temperature i imaju poseban mineralan i kemijski sastav mogu se iskoristiti za izgradnju turisti6ko-lje6ilinih objekatai naselja. 77.1a to se mog% koristiti termalni izvori i gejziri? 3ermalni izvori, posebno gejziri 6ija voda ima visoku temperaturu, izbijaju na povrinu kao kipuFi vodosko&i, pa se takva voda moe iskoristiti i kao izvor energije. 7!. to s% rijeke? Rijeke su (za razliku od potoka) stalne tekuFi&e kojima trajnost protoka, osim izvorske vode, osiguravaju kie i otopljeni snijeg. Posebnu vrijednost imaju plovne rijeke pri transportiraju robu velikih teina i nepokvarljivu robu, prometni zna6aj, slue za ljudsku upotrebu i napajanje ivotinja, ali i za natapanje poljoprivrednih zemljita. Pogodne su za hidroenergetsko iskoritavanje i rezervoari su kvalitetne hrane (bogate ribom i rakovima).Privla6ne su i za turiste. 7$.to s% jezera i bare? Jezera su nakupine vode u kopnenim udubinama.2li i prirodni fenomeni ograni6enog trajanja. !/.Koje s% vrste jezera? - s obzirom na stanje vodeB stalna, periodi6na i povremena - s obzirom na postanakB tektonska, vulkanska, ledenja6ka, rije6na, provalijska i umjetna - prema poloaju dna jezeraB depresijeB dno ispod morske razine i kriptodepresijeB dno nie od morske razine, a povrina jezera via od morske razine. - prema koli6ini otopljenih soliB slana i slatkovodna !1.Koje s% vrije.nosti jezera? 7laga klima omoguFuje veFu naseljenost, zna6ajna prometna uloga, turisti6ka valoriza&ija, proizvodnja elektri6ne energije i hla@enje postrojenja termoelektrana i nuklearnih reaktora. !5.Kolika je povrina jezera? +auzimaju ,D $ ukupne kopnene povrine ili #.< mil km#. !7.to s% mo;vare? Prostori na +emlji zasiFeni slatkom ili slankastom vodom, veoma spe&ifi6nog biljnog i ivotinjskog svijeta. !4.1a to s% pogo.ne mo;vare? +a razvoj poluraspadnutih biljnih ostataka (treseti), pa se mogu koristiti kao gorivo u termoelektranama, u kemijskoj-gra@evinskoj industriji(termoizola&ijski materijal) te u poljoprivredi (gnojivo). !5.Kolika je povrina mo;vara? +auzimaju #. $ ukupnog kopna odnosno #.'D mil km#.

!5.to je tlo? *ahli povrinski sloj zemlje nastao troenjem stijena litosfere pod utje&ajem atmosferskih pojava, vode i rada organizama. !6.to je bonitet tla? Pod utje&ajem klime stvaraju se razli6ite vrste tala pri 6emu ivotni pro&esi biljaka i ivotinja obogaFuju tla organskim sastoj&ima. !7.Kako se moe popraviti bonitet tla? 7rojnim agrokemijskim i agrotehni6kim mjerama 6ime 6ovjek stvara novo antropogeno tlo. !!.kako .ijelimo tla na temelj% morfoloko9geografske rasprostranjenosti? ,a zonalna, azonalna i ekstrazonalna tla. !$.Kako s% nastala zonalna tla? 0loenim pro&esima bioklimatskih djelovanja na povienim, o&jeditim i geomorfoloki stabilnim prostorima. $/.)abroji vanija zonalna tla. 4ateritna (&rvena tla), &rni&a i podzol. $1.Koja se vrsta tla nalazi % visokim geografskim irinama 'zije i 'merike? ,alazimo T%n.reB blijedosivo tlo, neplodno i bez humusa. $5.Koja je vrsta tla o.zol i g.je se nalazi? ,eto je kvalitetnije od tundre ali ipak slabo plodno, kiselo i zasiFeno vodom. ,a njega neilazimo kada krenemo junije od tundri. $7.Koja vrsta tla prevla.ava % sre.njim geografskim irinama? Prevladavaju sme@a, vlana tla, 6ija je kvaliteta omoguFila razvoj poljoprivrede. : =anada, 0 025, 0 ?ran&uska, 7elgija i ,izozemska, =oreja i >andurija. $4.Koja vrsta tla prevla.ava % niim geografskim irinama? 3oplije klime uvjetuju bre rastvaranje tla. Prevladavaju lateriti i &rvenouta tla, manje plodna od tala koja su razvijenija sjevernije. $5.Koja vrsta tla prevla.ava prema ekvator%? 5alje prema ekvatoru uz &rvene tropske laterite prevladavaju jo &rvenouta tla i pustinjska tla. $6.1ato po.r%;ja tropa imaj% .egra.irana tlaD i to to zna;i? Vlana podru6ja tropa imaju degradirana tla zbog stalne izloenosti raspadanju i toplini.9sprkos slaboj kvaliteti lateralnih i &rvenosme@ih tala, rast uma je bujan. $7."bjasni raspore. tala o. istoka prema zapa.%? -zrazita je zonalnost od vlanog istoka prema sunijoj unutranjosti i suhom zapadu.,a istoku prevladavaju kvalitetna sivosme@a podzolasta tla i &rvenkasta tla, na zapadu se tlo mijenja od svijetlosme@eg do tamnosme@eg ili gotovo &rnog tla. =ontinentalni karakter klime uvjetovao je daljnje rasprostranjivanje uma pa sve vie prevladavaju traveB prerije, stepe i ljanosi.

$!.Koja s% nalplo.nija tla? ,ajplodnija su &rna tla (6ernozemi) koja su bogata vodom i to su preteno ravni6arska podru6ja na +emlji. Prerije u 025-u, velike ravni&e 2rgentine i 9rugvaja, isto6ne 2ustralije. $$.Kakva s% to azonalna tla? 2zonalna tla ne poklapaju se s klimatskim zonama (aluvijalna tla, skeletna i gruba tla). 1//.Kakva s% to ekstrazonalna tla? .kstrazonalna tla su pojava drugih tipova tala u okviru jedne klimatsko-vegeta&ijske zone (slana tla, mo6varna tla, rendzine). 1/1.Koliko za%zimaj% azonalna i ekstrazonalna tla? +auzimaju relativno velike povrine na +emlji, ali se tek manji dio takvih povrina moe uz primjenu suvremenih agrotehni6kih mjera, prirediti za agrarno iskoritavanje. ,ajpovoljnije uvjete pruaju Aluvijalna tla, ali su potrebni veliki hidrotehni6ki zahvati kako bi se te naplavne ravni&e mogle komer&ijalno iskoristiti. . 1/5.Kako nastaje >es ili rapor? 4es ili Prapor forma&ije pijeska koje je vjetar nanio i nataloio iz pustinjskih i aridnih krajeva.4esno je tlo bogato mineralnim sastoj&ima i lesne povrine su vrlo plodne. 1/7.)abroj po.r%;ja >esa? Podru6ja >isissippija, >issourija, 5unava, sjeverozapadna =ina i drugdje. 1/4.Koliki postotak %k%pne 1emljine povrine ;ini obra.ivo tlo? /$. 1/5.4i li se mogla pove;ati agrarno iskoristiva povrina zemlje? 5a, raznim agrotehni6kim i drugim mjerama moglo bi se osposobiti barem jo #/$ ukupne kopnene povrine za agrarno iskoritavanje. 1/6.1bog ;ega nastaj% silne tete na najplo.nijim tlima? +bog neplanske izgradnjeB naselja, &esta, aerodroma, umjetnih jezerai drugih infrastrukturnih objekata.

1/7.&airenost najvaniji- tala na svijet%= . 3undre #B Podzol A. 0ivosme@a podzolasta tla !. Pustinjska tla <. 4ateriti i &rvenouta tla '. )ernozemi (. 0me@a i &rvebkastosme@a tla D. 5egradirani 6ernozem ". 2zonalna planinska tla. 1/!.to je biljni pokrov? 0kup svih biljnih zajedni&a u prostoru. 1/$.@.je nalazimo zaje.ni#e i stanite biljaka? ,a svim podru6jima +emlje, u vodi, pustinjama, na visokim planinama i u polarnim predjelima. 11/.Kako razlik%jemo stanite biljaka s obzirom na koli;in% vlage koj% mog% primiti? =serofitne- na suhim stanitima kamenjara i stepa (kaktusi). >ezofitne- umjerene irine zna6ajnih padalina (bukva, javor, hrast) Jigrofitne- u vlagom zasiFenim prostorima (mo6vare)

Jidrofitne- uspjevaju u vodi 111.Koja je vanost biljnog pokrova? -ma veliku gospodarsku i drutvenu vrijednost, biljke i ume su pluFa svijeta, vaan modifikator klime, uto6ite ivotinjskih vrsta. 5aje osnovne sirovine za razvoj djelatnostiB drvna industrija, kemijska, farma&eutska i dr. 115. Kakve s% to priro.ne biljke? 1ne koje ovise isklju6ivo o ekolokim uvjetima podru6ja u kojemu uspijevaju. 117.Kakve s% to k%lt%rne biljke? 1ne pri 6ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najveFe zna6enje ima 6ovjek, njegov trud i interven&ija. 114.)abroji klimatsko9vegeta#ijske zone na 1emlji? Tropske %meB - prostiru se u nizinama ili na vlanim strminama oko ekvatora - bujna vegeta&ija, kvalitetno drvo (mahagonij, tikovina,sandalovina,ebanovina)slabo eksploatira - velike koli6ine oborina( <//-!///mm), visoke temperature(#<-#DG;) stnovnitvo na niskom stupnju razvoja(Pigmej&i u 2fri&i, ,egriti na >alajskom arhipelagu, -ndijan&i u :. 2meri&i) - Vane kultureB kava, kakaova&, kau6ukova&, eFerna trska i brojne mirodije 2avanske zone - Podru6jeB velike travne povrine koje se prostiru u pojasu izme@u tropskih uma i tropskih pustinja, osim .urope, posebno u 2fri&i - 7iljni svijet zbog obilja trave nekada su bila isklju6ivo ispasita, a danas zahvaljujuFi natapanju postaju orani6na odnosno plantana podru6jaK kava, pamuk, duhan, kikiriki, itari&e Tropsko9mons%nska zona - Podru6jeB podru6je -ndijskog i -ndokineskog poluotoka, djelomi&e >alajskog arhipelaga, nizinsko i brdovito podru6je isto6ne =ine, 3ajvana i =oreje te zemlje 2fri6kog roga. - monsunska klima, velike i plodne rijeke, najguFe naseljni prostori svijeta - biljni svijet raznolikB od mo6varnih dungla, palma, bambusa, trstika, trava do - kulturnih biljakaB ria, 6aj, pamuk, eFerna trska, duhan, mirodije i tropsko voFe - 9 monsunskim izvantropskim podru6jimaB ume magnolija, lovora, zimzelenog hrasta i bambusa, a od kulturnih biljakaB kava, agrumi, vinova loza i itari&e %stinje i pol%p%stinje - Podru6jeB oko #/ milijuna km#, preteno u tropskom i suptropskom pojasu - biljni svijet oskudanB trave, bodljikavo trnje i tzv. .femerno bilje - u oazamaB datulje, agrumi i itari&e - na rubovima oazaB kaktusi, grmlje i korovi (lane %mske zone suptropskih klim-veget zona - podru6je izme@u A/ i !/ sjeverne i june geografske irine - uspijevaju zimzelene biljkeB lovor, maslina, hrast plutnjak, pinija, 6empres, makija 2%ptropska i me.iteranska klima - Podru6jaB europsko 0redozemlje, dio =alifornije, srednji )ile, jugozapadna 2frika, jugozapadna 2ustralija - 7iljni svijetB kulturne biljkeBvinova loza, maslina, smokva, agrumi, i povrtlarske kulture

2tepe s%ptropske i %mjerene zone - Podru6jeB u .uroaziji- zapo6inje Panonskom nizinom preko Vlake i >oldavske nizine, 9krajinei junih podru6ja *usije pa do 0ibira. 2ngloamerika- nepregledne prerije, :una 2merika pampe. - 7iljni svijetB travne forma&ije (bez uma) te forma&ije razli6itih biljaka s podzemnom stabljikom (afrani, perunike) - ProizvodiBvelika proizvodnja itari&a i sto6ne hrane %mske zone %mjereni- irina - Podru6jeB na junoj polut&i samo u )ileu, ,ovom +elandu i jugoisto6noj 2ustraliji, dok u sjevernoj hemisferi rastu u neprekinutim pojasevima - +apadni dijelovi obiluju listopadnim umama, iskr6ene su pa su danas livade, voFnja&i i vrtovi - 9 unutranjosti su listopadne i mjeovite umeB bukva, javor, hrast, jasen, breza - 9 viim podru6jima je &rnogori6na uma - 0jeverna podru6ja i visoke planine pokriva 6etinarska uma oko </$ svih umskih povrina - 9 2ngloameri&i i +,5-u 6etinare pokrivaju (/$ svih umskih povrina pa su oni najveFi proizvo@a6i i izvozni&i drvene mase - 3loB nepovoljni Podzol. %stinje i t%n.re s%barkti;ki- po.r%;ja - prostori jednoli6nih zona liajeva, mahovina i zeljastih trava - mjestimi6no rastu grmolike johe, vrbe i breze - 3ravnja&i omogu6uju ekstenzivno sto6arstvo skupinama >ongola. 115. 3efini#ija stanovnitva? 0tanovnitvo je ukupan broj ljudi ili skup osoba koje ive u nekom naselju, regiji, zemlji, kontinentu i svijetu uopFe. 116.to je .emografija? 1pFa znanost o stanovnitvu. 117.Koji je najvaniji ;imbenik gospo.arskog napretka? 0tanovnitvo i stupanj obrazovanja stanovnitva. 11!.Kvantitativna svojstva stanovnitva? 7roj, gustoFa, porast i raspored stanovnitva. 11$.Kvalitativna svojstva stanovnitva? 3u spada nadgradnjaB stupanj razvoja, na6in ivota, kultura, standard tradi&ija. 15/.to je ,k%mena? ,aseljena povrina +emlje ( A<mil km# ili #'.<$ ukupne povrine +emlje). 151.to je anek%mena? ,enaseljeni dijelovi +emlje (npr. 2ntartik, samo istraiva6i i rijetki posjetitelji). 155.to je s%bek%mena? Povremeno naseljeni dijelovi +emlje. (zahvaljuju6i suvremenoj tehni&i postaje ekumena). 157.to je prostorna re.isrib%#ija stanovnitva? Pozitivan pro&es koji prostore subekumene i anekumene postupno smanjujue i pretvara u ekumenu.

154.Ka.a s% zabiljeeni prvi popisi stanovnitva? Prvi popisi stanovnitva postoje iz robovlasni6kog doba (&enzusi)B u =ini, .giptu, %r6koj i >ezopotamiji. 155.1ato je bio vaan popis stanovnitva % sre.njem vijek%? 9 srednjem vijeku popis stanovnitva i imovine vladajuFim je slojevima bio posebno vaan radi odre@ivanja i ubiranja poreza te voja6enja. 156.Kako se zov% knjige popisa stanovnitva iz ,ngleske i <ran#%ske % sre.njem vijek%? -z D/'.g. 5omsedeL 7ook i popis upa i ognjita iz A#D. 157.Kako s% se zvale knjige popisa stanovnitva % T%rskoj? 5efteri. 15!.2%vremeni popisi stanovnitva % nekim zemljama? Evedska (!" g. ,orveka ('/ g. ?ran&uska D// g. *usija D"( g. 025 ("/ g. 7osna i Jer&egovina D<( g. 15$.Ka.a je ko. nas prvi p%ta prove.en potp%ni popis stanovnitva? D<( g. 9 sastavu 2ustro-9garske. 17/.Ka.a je %slje.io osobito snaan porast stanovnitva? 5emografska ekspanzijaB osobito snaan porast stanovnitva uslijedio je po6etkom #/ st. 171.Koje zemlje karakterizira visoka stopa nataliteta? Posebno visoke stope nataliteta karakteriziraju nerazvijeni svijetB 2frika, 2zija i 4atinska 2m. 175.Koje go.ine je vla.ala epi.emija K%ge A#rna smrtB? 9 VM. 0toljeFu od A!D- A<A pokosila je oko 6etvrtine ukupnog stanovnitva .urope.

177.Kako je o.re6enopriro.no kretanje stanovnitva? Prirodno kretanje stanovnitva odre@eno je razlikom izme@u broja (stope) mortaliteta (umiranja) i nataliteta (ra@anja), te jo determinanti fertiliteta (plodnosti) i vitaliteta (ivosti) stanovnitva. 174.to je natalitet? *odnost ili natalitet - temeljna je odredni&a prirodnog prirataja. - to je broj ro@enja u odre@enoj popula&iji - iskazuje se efektivnom i ukupnom rodnoFu - ukupan natalitet je broj mrtvoro@enih i ivoro@enih - efektivni natalitet je samo broj ivoro@ene dje&e - opFa stopa nataliteta I broj ivoro@ene dje&e na /// stanovnika 175.)ave.i 4 tipa priro.nog prirataja. ! osnovna tipa Prirodnog priratajaB vrlo visok (#/ i vie promila), visok ( <-#/ promila)

umjeren (< C < promila) i nizak (manji od < promila) 176.Koliki je svjetski prosjek prosje;ne go.inje stope priro.nog prirataja? 0vjeski prosjek iznosi D promila..uropa ispod <, a 2frika i 4atinska 2merika oko A<-!/ promila.

177.to je fertilitet? ?ertilitet je ostvarena plodnost, opFa stopa je odnos broja ivoro@enih i ukupnog enskog stanovnitva u dobi od ( <-!" godina). 17!.to je fekon.itet? ?ekonditet je poten&ijalna fizioloka plodnost mukar&a i ene u reproduk&iji.

17$.to je vitalitet? Vitalitet (ivost) broj6ani izraaj odnosa stope fertiliteta, postotak zrelog stanovnitva (#/-'/godina) i mladog stanovnitva ( do #/godina) prema stopi smrtnosti i postotku starijeg stan. (iznad '/ godina). 14/.to je mortalitet ili smrtnost? 1zna6ava broj umrlih na nekom podru6ju u odre@enom vremenu. 1pFa stopa mortaliteta pokazuje broj umrlih na /// stanovnika u jedini&i vremena (godini). 141.Kolika je prosje;na stopa mortaliteta % svijet%? / promila. 145.)a kojoj -emisferi je glavnina naseljenosti kopna? ,a sjevernoj "#$. 147.)a kojim .ijelovima 1emlje ivi 6/E stanovnika ili !E ek%mene? +apadna i juna .uropa, sjeveroistok 025-a, :apan, jugoisto6na =ina, -ndijski potkontinent. 144.@.je ivi izme6% 759!/E %k%pnog stanovnitva? -zme@u 5/o i 6/o sjeverne geografske irine. 145.Kolika je prosje;na g%sto?a naseljenosti 1emlje? Prosje6na gustoFa naseljenosti +emlje je !/ stanovnika km#. 146.)ave.i kategorije g%sto?e naseljenosti? ! kategorije gustoFe naseljenostiB 1. &ijetko naseljeni prostoriB < -' stanovnika na km#, #HA kopna demografska pusto 5. 2re.nje naseljeni prostori 6ine oko N +emlje i tu egzistira oko H< ukupne popula&ije 7. @%sto naseljeni prostori obuhvaFaju <$ kopna +emlje, ali tu ivi oko <$ popula&ije 4. renaseljeni prostoriB oko D$ ekumene, a ivi </$ ukupnog stanovnitva (nerazvijeno) 147.Koji s% prostori atraktivni za naseljavanje? Prostori uz tekuFi&e i jezera, vanije prometni&e i prometna 6vorita. 14!.Koja s% to agrarna zemljita? 1rani&e, vrtovi, vinogradi, voFnja&i, livade. 14$.0 promatranj% g%sto?e naseljenosti razlik%jemo O

'psol%tni broj stanovnika je broj ukupnog stanovnitva na odre@enom teritoriju. 'grarna g%sto?a pokazuje odnos broja agrarnog stanovntva na km# agrarnog zemljita. &elativna g%sto?a stanovnitva je broj ljudi na kvadratnom km odre@enog podru6ja. oljo.jelska g%sto?a je oblik agrarne gustoFe, prikazuje odnos agrarnog stanovnitva prema km# poljodjelske povrine. <izioloka g%sto?a stanovnitva je broj koji pokazuje omjer ukupnog stanovnitva prema ukupnoj povrini koja bi se mogla agrarno kultivirati. 15/.Koja g%sto?a naseljenosti se %zima % obzir za pro%;avanje .emografske problematike? *elativna i agrarna gustoFa. 151.Koji s% %zro#i migra#ija? 9zro&i migra&ija mogu bitiB politi6ki, ekonomski, vjerski i drugi. 155.Kakve migra#ije mog% biti prema teritorijalnom .omet%? a) 9nutarnjeB unutar jedne zemljeB lokalne, me@uregionalne i me@urepubli6ke ... b) VanjskeB me@unarodne, unutar jednog kontinenta i izme@u pojedinih kontinenata. 157.Kakve migra#ije mog% biti prema trajanj%? 5nevne, tjedne, sezonske, privremene i stalne (iseljavanja). 154."bjasni pojam ekonomska migra#ija. .konomska migra&ija je kretanje stanovnitva iz slabije rezvijenih regija i zemalja u razvijene radi zapoljavanja, bolje i veFe zarade i boljih uvjeta ivota. 155.Koji s% prav#i migra#ija nakon veliki- geografski- otkri?a pa .o kraja FF. stolje?a? -z .urope prema sjevernoj i junoj 2meri&i, 2ustraliji, ,ovom +elandu i :unoj 2fri&i. 156.0 koje zemlje iseljavaj% Crvati ve? % sre.ini F*F. stolje?aD a posebno izme6% .vaj% svjetskiratova? 025, 2rgentina, )ile, =anada, a kasnije 2ustralija i ,ovi +eland. 157.Koji- go.ina se .oga6a r%ralni egzo.%s % &C? 1d "!D.g. C "" .g. predko "</./// osoba.

15!.Koji s% pozitivni %;in#i ekonomski- migra#ija? 1moguFuje se zapoljavanje, ostvaruju se veFe zarade, namjenski se tedi, u6i se strani jezik, kultura i tehni6ka kultura, utede se produktivno usmjeravaju. 15$.Koji s% negativni %;in#i ekonomski- migra#ija? 0manjenje broja stanovnitva i naruavanje demografske strukture. -seljava uglavnom mlado i zrelo stanovnitvo sa boljim kvalifika&ijama. Posebno velik problem je odljev mozgova. 16/.Kako .ijelimo stanovnitvo prema mjest% stalnog boravka? 0tanovnitvo se prema mjestu stalnog boravla dijeli naB seosko (ruralno) i gradsko (urbano). 161.Koji s% kriteriji za o.re6ivanje gra.a i sela? 1visi o zemljiB broj stanovnika odre@enog naselja, odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovnitva, povijesno-pravni status naselja.

165.Kriterij za o.re6ivanje %rbanosti .rave? *uralne zemljeB one s preko (<$ ukupnog seoskog stanovitva Prijelaznog karakteraB one koje imaju </-(<$ seoskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu drave 9rbano-industrijske zemljeB s podjednakim (</$) udjelom ruralnog i urbanog stanovnitva 167.to je selo? ,aselje koje u pravilu ima malo stanovnika, a koje se uglavnom bave iskoritavanjem okolnog prostora. 164.Kakva sela mog% biti s obzirom na stalnost? -stalna -periodi6na (sezonska) -privremena 165.Kako razlik%jemo sela po veli;ini? -osamljena gospodarstva (farme, ha&ijende, salae) -zaseoke -sela 166.Kakva sela mog% biti s obzirom na izgle.? 1kupljena, zbijena, pravokutna, kruna, zvjezdasta, izduena. 167.2ela karakteristi;na za Crvatsk%. 2kropolska naselja(>otovun), krka polja u 5alma&iji, uorena sela u 0lavoniji. 16!.to s% gra.ovi? Polifun&ionalna naselja uglavnom s veFim brojem stanovnika. 16$.Koliko .anas ima milij%nski- gra.ova? ! !. 17/.@.je ima najvie milij%nski- gra.ova? 9 jugoisto6noj 2ziji, 2meri&i, .uropi, a najveFa kon&entra&ija im je na obalama svjetskih mora. 171. rema st%pnj% %rbaniza#ije razlik%jemo 4 tipa %rbaniziranosti= . ,iski stupanj (#/-!/$) #. 0rednji st.(!/-'/) A. Visoki st. ('/-D/) !. Vrlo visoki st. (D/- //) 175.Koje zemlje karakterizira visok st%panj %rbaniza#ije? 1ne koje su se rano uklju6ile u pro&es industrijske revolu&ije. 177.Koliki je postotak %k%pnog stanovnitva nastanjenog % gra.ovima? "</.g. -#"$ "D/.g.-! $ ""<.g.- </$ , a o6ekivanje za #/#<.g. -(<$. -z tenden&ije rasta broja gradskog stanovnitva pokazuje da Fe jugoisto6na 2zija imati apsolutno najbrojnije gradsko stanovnitvo ali Fe istodobno u razvijenim zemljama biti izraena rurifika&ija, to zna6i da Fe vie stanovnika ivjeti u gradovima nerazvijenih zemalja nego u gradovima razvijenih zemalja. 174.to je r%rifika#ija? ,aputanje gradova i naseljavanje sela ili manjih naselja. 175.)abroj pro#ese %rbaniza#ije?

3irektna %rbaniza#ija= za one koji sele iz sela u grad neposredno i mijenjaju agrarna zanimanja i ivotne navike. *n.irektna %rbaniza#ijaB agrarno atanovnitvo iz jednog sela prelazi u nepoljoprivredna zanimanja u drugo selo (intraruralna migracija), a tek onda to neagrarno seosko stanovnitvo prelazi u grad, ali veF kao neagrarno. se%.o%rbaniza#ija= kad se gead toliko rairi da obuhvati i okolna seoska naselja s velikim brojem radni6kog tj. neagrarno stanovnitvo koje tako postane gradsko stanovnitvo bez promjene mjesta boravka. 176.1na;ajne str%kt%re za analiz% stanovnitva s gospo.arskig gle.ita? prema -dobi i spolu (bioloka) prema -ekonomskom sastavu prema -obrazovanju prema - na&ionalnosti prema -vjeri (religijska struktura) prema - kulturno-etni6koj posebnosti 177.to pokazije sastav stanovnitva po spol% i .obi? Pokazuje broj enskog i mukog stanovnitva, njihov odnos i njihovu dob, pokazatelj je reproduktivne moFi, radne snage i sposobnosti na&ije. 17!.3obno9spolna pirami.aB rogresivni tipB najvie mladog, zatim zrelog i najmanje starog stanovnitva Regresivni tipB obrnuto !tacionarni tipB mali udjel mladog, a veFi udjel zrelog i starog stanovnitva 17$.to pokaz%je ekonomski sastav stanovnitva Ao.nosno po .jelatnostiB? 5obar je pokazatelj stupnja opFe razvijenosti. 1!/. 7 sk%pine % ekonomskom sastav% stanovnitva= 9posleni uB . Primarnim djelatnostimaB poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo, iskoritava prirodnu sredinu. #. 0ekundarnim djelatnostimaB industrija, proizvodno zanatstvo, gra"evinarstvo, prerada sirovina A. 3er&ijarnim djelatnostimaB promet, trgovina, zdravstvo, prosvjeta uprava, policija, uslu#ne djelat. 1!1.to je stopa aktivnosti stanovnitva? 9dio radno sposobnih u ukupnom stanovnitvu. 1!5.Kolika je .ob ra.no sposobnog stanovnitva? 9 nekim zemljama od <-'/g. u nekim <-'!g. 9 razvijenim zemljama po6inje se raditi sa 'g. , a u nerazvijenima i dje&a ispod /g. 1!7.Koji s% kriteriji i meto.e za o.re6ivanje st%pnja razvoja neke zemlje? ,ajprihvatljiviji kriterij za mjerenje stupnja razvoja je ,a&ionalni dohodak po stanovniku .nacionalni do$odak per capita% "</.g. zemlje 2zije i 2frike manji od </905, zemlje 4atin.2merike ispod //905& '.(ruto proizvod po stanovniku. A. rosjena #ivotna dob te potronja kalorija p.c. dnevno ) razvijene zemlje troe vie od A///kalorija po stanovniku, u rezvoju oko #(// kalorija, i nerazvijene oko #///kal. !.*djelu u vanjskoj trgovini. <. otronji ukupne energije.(prosjek u svijetu je #///kg, a u +airu (<kg).

1!4.to je pop%la#ijska politika? 0ustav mjera i postupaka kojima neka zemlja usmjerava demografski razvitak tj. uskla@uje opFe kretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva s gospodarskim i drutveno-politi6kim razvojnim &iljevima. 1!5.)abroji 4 tipa pop%la#ijske politike= ,kspanzivni tip poti6e daljnji porast stanovnitva ili zadravanje na istoj razini, a moe se postiFi pronatalitetom ili imigracijskom varijantom. &estriktivni tip ga usporava, pa 6ak ga eli i zaustaviti (zbog velike nezaposlenosti, gustoFe stanovnika i dr.-=ina--ndija--ndonezija), postie se antinatalitetnim varijantama politike,stimula&ijom emigracije. &e.istrib%tivni (kvantitativni-migra&ijski) poti6e prostornu redistribu&iju i regionalnu preraspodjelu stanovnitva unutar jedne zemljle. ,%geni;ni (kvalitativni) tip tei formiranju zdrave popula&ije (sposobno za reproduk&iju i rad) 1!6.Kako .ijelimo me6%naro.ne ekonomske organiza#ije? 0niverzalne 9su one organiza&ije koje se bave globalnim problemima svjetskog gospodarstva i koje nastoje svojim mjerama i postup&ima pospjeiti i unaprijediti me@unarodnu gospodarsku suradnju. ,ajveFe zna6enje imajuB organizacija ujedinjeni$ naroda 19, organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj 1.;5. 2 ,+*8'>*1*&'), ekonomske organiza&ije bave se pojedinim segmentima svjetskog gospodarstva, kako sa stajalita odre@enih gospodarskih aktivnosti tako i sa stajalita njihove regionalne opredijeljenosti. 1ne u okviru 19,-aB +pi sporazum o carinama i trgovini %233 !vjetska trgovinska organizacija P31 Me"unarodna organizacija za atomsku energiju -2.2 +rganizacija za $ranu i poljoprivredu ?21 Me"unarodni monetarni fond ->? Me"unarodna banka za obnovu i razvoj -7*5 izvan 19,-aB organizacija zemalja izvoznica nafte 1P.;

1!7.to je "0)? 1*%2,-+2;-:2 9:.5-,:.,-J ,2*152 (19,) - osnovana #'. lipnja "!<. s &iljem odravanja mira u svijetu te razvoja i poti&anja me@unarodne gospodarske suradnje i unapre@enja odnosa na svim poljima ljudske aktivnosti. -ma preko (/ drava 6lani&a, a Jrvatska je primljena ""#.g. kao (D 6lani&a. - sjedite je u ,eQ Rorku %lavna tijelaB %eneralna skuptina, VijeFe sigurnosti 1stali organi 19,-aB 0tarateljsko vijeFe, >e@unarodni sud, 0ekretarijat, .;101;B .konomsko i so&ijalno vijeFe koje analizira, obavjetava i daje preporuke vezane uz problematiku gosp. i so&ijalnih prava&a razvoja pojedine ili skupine zemalja. PomoFni organiB komisije, odbori i pododbori. 19, se prvenstveno brine o uspostavi mira, razvoju demokra&ije i ljudskih prava u svijetu, i brine o razvoju stan, prehrani, zatiti okoline,razvoju nuklearne i dr. energija, znanosti i tehnol

1!!.to je ,+"2"+? .konomsko i so&ijalno vijeFe koje analizira, obavjetava i daje preporuke vezane uz problematiku gosp. i so&ijalnih prava&a razvoja pojedine ili skupine zemalja.3enja .;101;-a je da razli6itim mjerama utje6e na porast standarda stanovnitva svijeta, da osigura punu zaposlenost i pobolja uvjete rada. 9 nadlenosti .;101;-a su brojne regionalne komisijeB +a 2friku sa sjeditem u 2dis 2bebi. +a .uropu sa sjeditem u %enevi. +a 4atinsku 2meriku sa sjeditem u 0antiagu. +a 2ziju i Pa&ifik sa sjeditem u 7ankoku. +a zapadnu 2ziju sa sjeditem u 7ejrutu. 1!$.to je ",+3? 1rganiza&ija za ekonomsku suradnju i razvoj. -nastala "'/. iz 1rganiza&ije za europsku ekonomsku suradnju (1..;). 1sniva6 025 nakon #. svj. rata kako bi se pomoglo ratom razruenim europskim zemljama trinog gospodarstva. 3ako su mnoge europske zemlje dobile golemu pomoF (>arshalov plan). - sjedite u Parizu - &iljeviB da pospjei gospodarski razvoj svih 6lani&a, poti6e punu zaposlenost, uvaava liberalisti6ke kon&ep&ije u kretanju kapitala, doprinosi ekspanziji svjetske trgovine, osigurava stabilne monetarne odnose me@u 6lani&ama. -0astoji se odB %lavno tijelo, VijeFe (predstavni&i svih zemalja 6lani&a),odbori komiteti 1$/.to je "'8? 1rganiza&ija 2fri6kog jedinstva - osnovana "'A.u 2dis-2bebi - prvenstveno politi6ka organiza&ija nastala radi borbe za potpunu dekoloniza&iju 2frikei suradnju na svim poljima ljudske djelatnosti me@u afri6kim zemljama, - ekonomska integra&ijaB program sadri moguFnost formiranja jedinstvenog afri6kog trita, bez ograni6enja u me@usobnoj trgovini 1$1.to je 'rapsko zaje.ni;ko trite? - "!<. osnovano u sklopu vojno-politi6ke organiza&ije 2rapska liga - u okviru ove organiza&ije osnovana je 2rapska banka za razvoj koja ima veliku investi&ijsku snagu -)lani&eB .gipat, >aroko, 3unis, 2lir(afri6ke zemlje), -rak, :emen, :ordan, 4ibanon, 0irija, 0aud.-2rab, =uvajt. 1$5.to je +olombo9plan? <. ;141>71 C P42, - najvanija integra&ija na podru6ju 2zije, nastala na ini&ijativu V.7ritanije "</.g. u ;olombu (0ri4anka) -V. 7ritanija i 6lani&e ;ommonQealtha obvezale su se pruiti znatniju finan&ijsku i tehni6ku pomoF slabo razvijem jugoisto6ne 2zije - "<A.g. pridruuje se :apan i 025, sada sadri #' 6lani&a 1$7.Koje s% spe#ijalizirane me6%naro.ne organiza#ije? P31, ?21, -2.2, ->?, 1P.;. 1$4.Koje s% .r%ge ekonomske organiza#ije % okvir% "0)9a? -41-me@unarodna organiza&ija rada -7*5-me@unarodna banka za obnovu i razvoj

-;21-me@unarodna organiza&ija za &ivilno zrakoplovstvo P>1-svjetska meteoroloka organiza&ija 1$5.to je @'TT i GT"? 1pFi sporazum o &arinama i trgovini. %233 je multilateralni sporazum o &arinskoj i vanjskotrgovinskoj politi&i. - 1snovan "!(.g. u %enevi, ima vie od // 6lani&a i nadzire oko D/$ svjetske trgovine - osnovni &iljB liberaliza&ija bez ikakvih diskrimina&ijskih mjera i ograni6enja - ,a6elo najveFe povlasti&eB ne6lani&ama nikakve povlasti&e, a povlasti&e dane zemlji vrijedi za sve 6lani&e P31 C >e@unarodna trgovinska organiza&ija je zapravo sljedbenik %233-a jer se njezin ustoj, uloga i zada&i temelje na na6elima %233-a. - temeljni zadatak je liberaliza&ija svjetske trgovine, S A< 6lani&a, - 4ausanna (4ozana-Evi&arska)-sjedite - nadzire D/$ svj trgovine, primitkom *usije, =ine i 0 2rabije bit Fe ) "/$ - ,a6elo - da bilateralnim dogovorima utvr@ene povoljne ili nie &arine vrijede i za druge 6lani&e P31-a. - +a Jrvatsku je to 6lanstvo vano i radi eventualnog primanja u .9. 1$6.to je <'"? 1rganiza&ija 9,-a za hranu i poljoprivredu -osnovana "!< -sjedite *im - &ilj je pomoFi stanovnitvu svijeta u ishrani, poveFanju produktivnosti u poljoprivredi i unapre@enju prehrane u svijetu te elimina&iju gladi 1$7.to je *','? >e@unarodna agen&ija za atomsku energiju. -osnovana "<( u 7e6u - ;ilj, da razvojem znanosti o atomskoj energiji doprinese miru i blagostanju u svijetu, koritenjem radioizotopa u medi&ini, poljoprivredi i industiji, a nikako za vojne svrhe. 1$!.to je *:<? >e@unarodni monetarni fond -osnovan "!(. u Pashington, tzv. 7retton-Poodskim sporazumom - preko </ 6lani&a - ;ilj, je unapre@enje monetarne suradnje me@u 6lani&ama i o6uvanje stabilnosti monetarnih odnosa eliminiranjem devalva&ije, te poti&anjem me@unarodne razmjene -fondom upravljajuB odbor guvernera, izvrni odbor i generalni direktor -najveFi utje&aj u fondu imaju zemlje sa najveFim koli6inom uloenih sredstava (sad, njem, g.b, fran, jap, kan.). 1$$.to je " ,+? 1rganization petroleu eTportin &ountries- organiza&ija zemalja izvozni&a nafte - osnovana "'/.g. u 7agdadu na ini&ijativu -raka -suosniva6iB -ran, =uvajt, 0aud. 2rebija, Venezuela, a kasnije se pridruujuB =atar, -ndonezija, 2bu 5abi, 4ibija, 2lir, ,igerija, .kvador, %abon -9 prvoj fazi &ilj je bio izboriti suverenost nad vlastitim prirodnim resursima, onemoguFiti me@unarodne naftne kompanije i naftni kartelB .TTon, 3eTa&o, 0tandard 1il of ;alifornia, >obil 1il, %ulf 1il, 7ritish Petroleum, *oLal 5ut&h 0hell), a snaga tih kompanija proizlazila je iz kon&esija - od (/-ih 1P.; je u &ijelosti preuzeo nadzor nad kontingentima proizvodnje i izvoza te

odre@ivanja &ijene nafte na svjetskom tritu. -Pruaju finan&ijsku pomoF nerazvijenim zemljama

5//.Koja s% me6%naro.na %.r%enja i proizvo6a;a primarni- proizvo.a? )lani&e udruenja su zemlje najveFi proizvo@a6 i potroa6 tih proizvoda. ;iljevi udruivanja se svode na utvr@ivanje proizvodnih i izvoznih kvota, osiguravanje pri6uva i odre@ivanje &ijene pojedine robe na svjetskom tritu. >e@un. -9druenje zemelja proizvo@a6aB bakra (0-P.=), ive (2>P=), boksita (-72), kau6uka (2,*P=) eljeza (2-.=), banana (9P.7), kave "<".g.(-;1), eFera "<A.g.(-02), ita "!".g.(-P2). 5/1.to s% me6%naro.ne i e%ropske ekonomske integra#ije? 1rganizirani oblik ekonomskog (ali i politi6kog) saveznitva vie zemalja kojima je krajnji &ilj stvaranje opFeg i individualnog standarda i drutvenog blagostanja. - .uropske ekonomske organiza&ije su bile podjeljeneB (! drava egzisira u .uropi) - -sto6noeuropske su formirale vojnopoliti6ku (Varavski pakt) i ekon organ (0.V) - +apadnoeuropskeB vojnopolit. (2tlantski pakt) i ek. integra&ije ..+ i .?32 - Postojale su i nesvrstaneBEvedska, ?inska, 2ustrija, :uga, >alta, ;ipar, Evi&arska(neutralna) - Potkraj D/.-tih i raspadom komunisti6kog sistema prestao je postojati Varavski pakt i 0.V 5/5.,0? .9*1P0=2 9,-:2 -nastala #<. oujka "<D.g. *imskim ugovorom - je izrasla iz .uropske ekonomske zajedni&e (..;) koju su stvorile ,jema6ka, ?ran&uska, -talija i zemlje 7eneluksa, a ..+ je nastao iz .uropske zajedni&e za ugljen i 6elikkoje je nastala "< . - posebno zna6enje u novijem razvoju i funk&ioniranju .9 ima 9govor u >asstri&htu . . ""A.g. kojima su se 6lani&e obvezale da Fe na podru6ju .urope uspostaviti jedinstveno trite slobodne trgovine (bez &arina), slobodnu &irkula&iju rada i kapitala, jedinstvenu &arinsku uniju sa slobodnim tritem za 6lani&e integra&ije, jedinstvene &arine za robu iz treFih zemalja, jedinstvenu ekon i monetarnu uniju, te jedinstvenu politi6ku uniju, to zna6i uvo@enje zajedni6ke vanjske politike i obrambenog sustava u zajedni&i s ,231-m. -primljene 6lani&eB - "(A.g. V.7ritanija, -rska, 5anska - "D .g. %r6ka - "D'.g. Epanjolska, Portugal - ""<.g. 2ustrija, ?inska, Evedska -#//!.g. ;ipar, )eka, .stonija, 4atvija, 4itva, >a@arska, Poljska, 0lova6ka, 0lovenija i >alta. -#//(.g. 7ugarska i *umunjska - 0kuptina je vrhovno parlamentarno tijelo .9, VijeFe ministra donosi politi6ke odluke -administrativna tijelaB .uropska i -zvrna komisija, savjetodavna tijelaB .konomsko-so&ijalno vijeFe, >onetarni komitet, =ontrolna komisija, =omitet za transport - 0jediteB 7ruTelles. -sud pravdeB osnovan zbog eventulnih sporova me@u 6lani&ama - kao integra&ija .9 je najmoFnija trgovinska sila svijeta, nadzire oko !/$ uk. svj. 3rgovine Jrvatska u .9B -uvozi robu visokog stupnja obrade, sirovine, repromaterijal. -najveFi uvozni&iB ,jema6ka, -talija -,ajvie turista dolazi iz tih zemalja -<//./// Jrvata je u tim zemljama na privremenom radu

5/7.to je ,<T'? .uropsko udruenje slobodne trgovine. - osnovano "'/.g. u 0to&kholmu, na ini&ijativu V.7ritanije. - "' .g. 6lani&e postajuBEvedska, ,orveka, 5anska, 2ustrija, Evi&arska, portugal i "(/.g.-sland. -organiza&ija funk&ionalnog tipa ekonomskihz integra&ija, jer 6lani&e te integra&ije zadravaju puni suverenitet, ne samo u oblasti politi6kog sustava veF i u trgovini i &arinskoj politi&i. )ine slobodnu trgovinsku zonu, a &ilj je bio smanjiti i postupno ukinuti &arine i druga ograni6enja u me@usobnoj razmjeni robe. -,akon ulaska u .9 V.7ritanije i 5anske te Portugala, postavlja se pitanje daljnjeg funk&ioniranja i opstanka integra&ije. 0ada su u toj integra&iji jo samoB ,orveka, Evi&arska,-sland i 4ihtentajn. 5/4.to je 2,(? 0avjet za uzajamnu ekonomsku pomoF. 0.V vie ne postoji, osnovan "!". 0a sjeditem u >oskvi. Prve pristupni&e suB 000*, Poljska, )ehoslova6ka, >a@arska, *umunjska i 7ugarska, a "</.g. 2lbanija (koja je kasnije izba6ena) i ,jema6ka. -Promatra6iB =ina, =orea, Vijetnam - "'#. 6lani&om postaje >ongolija i =uba - "(D Vijetnam -0.V je nastao kao protutea 1..;-u zapadne .urope. - "<!.g. po6inje raditi na irem uskla@ivanju na&ionalnih ekonomija - "<D.g. provodi se uskla@ivanje na dui rok tako da svaka 6lani&a zadrava odre@enu autonomiju - "'/.g. u treFoj fazi razvoja 0.V-a naglaavaju se UopFi prin&ipi me@unarodne so&ijalisti6ke podjele radaV. -0 obzirom na prirodne i ljudske resurse 6lani&a 0.V-a, zbog svoje zatvorenosti u ukupnoj svjetskoj razmjeni zauzimao je /- <$. -3ijelaB 0avjet, -zvrni komitet, 0ekretarijat(administrativno tijelo), stalne komisije. -0 obzirom na vrlo veliku vanjskotrgovinsku razmjenu bive :ugoslavije sa 6lani&ama 0.V-a, i nakon njenog raspada Jrvatska koristi dugogodinje poslovne veze i svoju vanjsku trgovinu usmjerava prema bivim 6lani&ama 0.V-a. 5/5.to je +ommonHealt-? 7ritanska zajedni&a naroda. - sjedite u 4ondonu - .kon-politi6ka organiza&ija 6ije su 6lani&e zemlje s razli6itim pravnim statusomB samostalne zemlje, zemlje sa irokom samoupravom i kondominioni, zapravo zemlje biveg golemog 7ritanskog ;arstva. - golemo trite od !( zemalja iz kojih uvozi nune sirovine i agrarne proizvode, radnu snagu i sl. - )lani&e ;ommonQeltha ne samo da po povoljnim uvjetima plasiraju proizvode na to triteveF im V.7ritanija prua moguFnost podizanja kredita, ulae kapital u tim zemljama, koluje visokoobrazovane kadrove. -prodiranje :apanskog i 2meri6kog kapitala, a i tenja veFine zemalja za ekonomskom i politi6kom neovisnoFu utjeFe na odnose i stabilnost unutar zajedni&e. 5/6.to je +,<T'? 0porazum o slobodnoj trgovini srednjeeuropskih zemalja. - nakon raspada 0.V-a, bilo je nerealno o6ekivati brzi prijam u .9, pa su )eka, >a@arska i Poljska stvorile organiza&iju kojom bi se stvorile pretpostavke za liberaliza&iju trgovine me@u tim zemljama. -kasnije su primljene 0lovenija i 0lova6ka, a ""(.g. *umunjska, te po6etkom tisuFljeFa 7ugarska i Jrvatska. -krajem #//'.g. ;.?32 se svela na 7ugarsku, *umunjsku i Jrvatsku, a po6etkom #//(.g. i prve dvije

su primljene u .9. -#//'.g. na ini&ijativu Jrvatske u ;.?32-u su pristupile. 7 i J, >akedonija, 0rbija, >oldavija i za =osovo predstavnik 9,. -)lanstvo u ;.?32-i obvezuje 6lani&e da imaju zaklju6ene sporazume o pridruivanju sa .9, moraju biti 6lani&e P31-a te da zaklju6e bilateralne sporazume o vanjskoj trgovini s 6lani&ama ;.?32-e. -9nutar ;.?32-e Jrvatska ima najveFu robnu razmjenu imala sa 0lovenijom , a sada ima sa 7 i J. 1sim sa Poljskom, sa svim drugim 6lani&ama imala je negativnu trgovinsku bilan&uB stupanj pokrivenosti uvoza izvozom '!$ . 5/7.,K")":2K, "&@')*1'+*8, 0 '<&*+*? ,ajveFe zna6enje ima 2rapsko zajedni6ko trite, nastalo iz politi6ke organiza&ije 2rapske lige osnovane "!< s &iljem zatite politi6kih interesa arapskih zemalja ( finan. moF C nafta) --sto6noafri6ka ekonomska zajedni&aB =enija, 9ganda, 3anzanija - ;entralnoafri6ki &arinski i ekonomski savezB%abon, =amerun, +air, ;entralnoafri6ka republika) -+apadnoafri6ko ekonomsko udruenjeB1bala slonove kosti, >auretanija, >ali, ,iger, 0enegal - 7razzavilska skupina- osnovana "' .g. na >adagaskaruB 5ahomej, )ad, %abon, =amerun, =ongo, >adagaskar, >auretanija koja istupa "'<.g., ,iger, 1bala bjelokosti, 0enegal, 0rednjoafri6ka republika, %ornja Volta, 3ogo, *uanda, uspjenost se vidi iz podataka o trgovinskoj razmjeni, suradnji s .9 i osnivanja spe&. institu&ija (banke za razvoj) ->onravijska skupinaB je 7razzavilska skupina plus 0iera 4eone, ,igerija, 0udan, 4ibija, .tijopija, 4iberija ->agrebsko ekonomsko udruenjeBosnovano "'!.g. C3unis, 2lir, >aroko

5/!.Koje s% ekonomske integra#ije % 'ziji? 1sim ;olombo-plana, 9druenje drava jugoisto6ne 2zije (20.2,) -1snovano "'(. 9 5jakarti (-ndonezija) 5/$.Koje s% latinoameri;ke organiza#ije i integra#ije? +na6ajna organiza&ijaB 0avez za progres, koju je osnovao 025 zbog svojih gospodarskih interesa. 1staleB 42?32B 4atinsko-ameri6ka zona slobodne trgovine (rasformirana "D/.g.), 2ndske skupine, ;2?32- ;entralno-ameri6ke zone slobodne trgovine, =aribsko slobodno trgovinsko udruenje.

51/.)abroji vojno9politi;ke saveze? -ako su Varavski pakt i paktovi ;.,31 i 0.231 ukinuti, a ,231 pakt temeljito izmjenio svoju ulogu i zna6aj, svjetski pro&es militariza&ije ne slabi, jer se sklapaju bilateralni vojni sporazumi, a postoje i drugi obli&i i pro&esi borbe, pa je neosporno da se vojni blokovi neFe ukinuti pregovorima o razoruanju veF promjenom odnosa i stupnja razvijenosti nerazvijenih zemalja svijeta. 511.to je poljoprivre.a? Poljoprivreda je grana privrede odnosno oblast materijalne proizvodnje gdje se uzgojem razli6itih biljaka i ivotinja osigurava fizi6ki opstanak 6ovje6anstva. 515.Koje s% poljoprivre.ne .jelatnosti? *atarstvo, sto6arstvo, voFarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo,. 1buhvaFa i djelatnosti koje su u neposrednoj vezi s uzgojem bilja i ivotinja, kao zatita bilja i stoke, poljoprivredna melioa&ija i poljoprivredno zadrugarstvo.

517.to je sto;arstvo? %rana poljoprivrede koja se bavi uzgojem krupne i sitne stoke, p6ela, peradi.... 514.Koje s% pre-rambene k%lt%re novoga svijeta? =ukuruz, krumpir, kakao, mirodije s podru6ja :une 2merike, 6aj iz :ugoisto6ne 2zije 515.Koji s% zna;ajni priro.ni %vjeti za bavljenje poljoprivre.om? 3emperature, padaline, vjetar, nadmorske visine, nagib terena, eksploata&ija tla, vrsta tla (podzolikrumpir, &rni&a-itari&e, &rveni&a-vinova loza, kava), kvaliteti tla (bonitet). 516.Koji s% zna;ajni %vjeti bavljenja poljoprivre.om mo.ernog .oba? +emljita prema vlasnitvu C privatno ili zajedni6ko, vlastito ili u zakupu *azvijenost prometa, brojnost i platena moguFnost stanovnitva, postojanje ili ne postojanje dravne potpore i poti&aja, stupanj tehnolokog razvoja zemlje. 517.Koja s% 4 st%pnja poljoprivre.ne proizvo.nje? . 2ak%plja;ka privre.aB je najnii oblik, podru6ja u tropsko-ekvatorijalnih i suptropskim klimama gdje uspijevaju razli6ite biljke bez truda i 6ovjekove intervan&ije, podru6ja niskog stupnja razvoja gdje 6ovjek skuplja darove prirode za vlastiti opstanak.. #. :oti;arska poljoprivre.a karakterizira ju sesilni ili polusesilni na6in ivota gdje se zemljite poboljava uz pomoF alata i stoke te ljudske snage, ovisnost od prirodnih uvjeta A. l%na proizvo.njaB veoma rairen u svijetu jer visoka mehaniza&ija trai i velika ulaganja koja se ne mogu vratiti s malih par&ela, gdje zbog konfigura&ije terena suvremen strojevi nisu povoljni. !. (isokome-anizirana poljoprivre.na proizvo.njaB najrentabilniji tip, visoki prinosi, primjena agrokemije i pesti&ida, visoki standard stanovnitva.

51!.Tipovi poljoprivre.ne proizvo.nje? *atarstvo-nizinski prostori s kvalitetnim tlima 0to6arstvo-uglavnom u krajevima koji su klimatski i pedoloki manje pogodni za uzgoj ratarskih kultura (hladniji, strmiji, vii planinski predjeli). >jeovita poljoprivreda- uzgoj biljaka i stoke

51$.2 obzirom na komer#ijalni karakter agrarne proizvo.nje= . 2utarkijsko ili prehrambeno poljodjelstvoB prezeno ekstenzivno i polikulturnog karaktera. =oli6ina rada i kapitala je malena u odnosu na prostor, dok su prinosi mali. ,erazvijene zemlje. #. =omer&ijalno poljodjelstvoB koje se osniva na robnoj proizvodnji. Velika koli6ina rada, a mali kapital, ili koli6ina radne snage mala a koli6ina kapitala velika. *oba namjenjena tritu. 55/. lantana agrik%lt%ra? :e tip ra&ionalne agrarne proizvodnje Uagrarne tvorni&eV. 551.to je marik%lt%ra? -skoritavanje mora, uzgoj riba, koljaka... 555.to je >ateriza#ija tla?

=r6enje uma. ,estankom uma brzo se ispiru hranjive tvari iz tla, pa ne pomae ni umjetno gnojenje. 557.to je 3ezertifika#ija? 9 uvjetima visokih temperatura, nedostatku vlage te djelovanjem 6ovjeka dolazi do irenja pustinja i polupustinja. Prekomjerna ispaa (ov6arstvo u 2ustraliji, 2fri&i i 2ziji). 554.to je 2aliniza#ija i 'lkaliza#ija? +aslanjivanje i pove6anje kiselosti, nastaju navodnjavanjem suhih krajeva u nastojanju da se postigne veFi urod. 555. &egionalni aspekt pojave gla.i i ne.ovoljne is-ranjenosti. *azlike u proizvodnji, potronji i raspodjeli poljoprivrednih proizvoda u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju sve su veFe te je i jez me@u tim zemljama sve o6igledniji. #HA od ukupnog broja stanovnikagladuje ili je nedovoljno ishranjeno. 9pravo je porazan podatak da je nedovoljno ishranjeno, gladuje ili umire od gladi A/-!/ milijuna ljudi godinje, to je ravno ukupnom broju poginulih u 5rugom svjetskom ratu. 556.Kategorije zemalja prema str%kt%ri is-rane? .visokorazvijene zemlje sa potronjom vie od A///kal. p.&. AD$ stanovnitva svijeta -0jeverna, srednja, i zapadna .uropa, :apan, 2ustralija, 0j. 2merika, 2rgentina. -Visokorazvijena poljoprivredna mehaniza&ija, visoki prinosi po jedini&i obradive povrine, najzna6ajniji izvozni&i. #.zemlje sa potronjom od #<//-A///kal p.&. #$ stanovnitva svijeta -*usija, srednja i juna .uropa, 9rugvaj, 7razil -manji na&ionalni dohodak, nii individualni standard, usitnjenost zemljita, mala upotreba mehaniza&ije i umjetnih gnojiva. A.zemlje gdje je pojava gladi osnovni problem i svakodnevna prijetnja, '/$ stanovnitva svijeta. -najveFa stopa prirodnog prirataja, prostori s najniim stupnjem razvoja, uglavnom samoopskrba(autarhi6na) proizvodnja i sakuplja6ka privreda. -veFina tih zemalja su bive kolonije i nalaze se u tropsko-ekvatorijalnom klimatsko-vegeta&ijskom pojasu.

557.Koliki je %.io razvijeni- i zemalja % razvoj%? ,a svijetu ivi neto vie od ',A milijardi ljudi. "/$ na sjevenoj polut&i. 1ko (<$ u geografskim irinama od #/ do '/ geografske irine. *azvijene zemlje obuhvaFaju oko ' /// /// km# s oko .( milijardi ljudi. +emlje u razvoju obuhvaFaju oko (<.///.///km# ili <<$ ukupne povrine s oko (/$ ukupnog stanovnitva(!.' milijardi). 55!.Koliki je broj stanovnika na km5? *elativna gustoFa razvijenih zemalja je #< stnH km#, a kod zemalja u razvoju </ na km#. 55$.to je visoka agrarna naseljenost? ,erazvijena industrija ne omoguFuje odlazak poljoprivrednog stanovnitva u druge vrste proizvodnje, a velik prirodni prirataj neprestano kumulira poljoprivredno stanovnitvo. 57/.to je agrarna g%sto?a?

7roj poljoprivrednih stanovnika na km# poljoprivrednog zemljita ,pr u dolini Rangtze-a ivi <// poljoprivrednika na km#. 571.to je -i.romeliora#ija i agromeliora#ija? Postupak isuivanja mo6varnog ili natapanja pustinjskog tla. Pro&jenjuju se da se isuivanjem ili natapanjem poljoprivrednih povrina moe poveFati jo oko #/A/$, ali taj pro&es ne moe iFi brzo, jer se takve moguFnosti nalaze u nerazvijenim zemljama, a sve to zahtjeva goleme investi&ije. 575.Kako rijeiti svjetski problem neravnomjernosti proizvo.nje -rane? ,uno je opismeniti i kolovati poljoprivredno stanovnitvo, ulagati u moderniza&iju poljoprivredne proizvodnje(natapanja, isuivanja, poljoprivrednu mehaniza&iju, koritenje umjetnih gnojiva...), izvriti izbor visokorodnih sorti. 577.Karakteristike ekvatorijalne ili pra%mske klime? - visoke temperature i male termi6ke amplitude. - mnogo oborina (nema mjese&a bez kie i srednje mjes temp iznad #/ ;) - bujna vegeta&ija s bujnim raslinjem C praumom - tlo je lateritnog tipa (bogato eljeznim oksidom) - biljne kultureB kau6ukova&, kakaova&, eFerna trska, palme, banane, mirodije, kava... - podru6jaB zavala =onga, %vinejska obala u 2fri&i i 2mazona u 4atinskoj 2meri&i 574.Karakteristike tropske klime? - ona je pod utje&ajem pasatnih vjetrova koji istoku donose kiu, a zapaud i unutranjost je suha - tom je tipu sli6na klima 0rednje 2merike, samo to je za nju karakteristi6na zonalnostB . 3ierra &alienteB do ///m visine, vruFa i klima sli6na praumskoj, banane i kakaova& #. 3ierra templadaB od ///-#///m, umjereno topla zona, kava, 6aj, duhan A. 3ierra fria B iznad #///m, hladna zona, samo uzgoj itari&a - podru6jaB 0rednja 2merika,dijelovi 2frike (0udanska visoravan i iszo6na 2frika), dijelovi :une 2merikete dijelovi sjeverno i juno od 2mazone 1be zone su eT kolonijalna podru6ja, nerazvijene zemlje s niskim na&ion dohotkom po stanovniku

575.Kava? Vrlo vaan proizvod u svjetskoj trgovini, prvi me@u nealkoholnim piFima.

576.Koji alkaloi. sa.ri kava? =ofein (tein) koji je u 6istom stanju bijeli igli6astikristal bez mirisa, gorkastog okusa. 577.Koliko kofeina ima % zrn% kave i i g.je ga jo ima? 9 kavi do .<$, a u 6aju .# do <$, ima ga jo u kola-orahu, 6aju mate i u jo nekim biljkama. 57!.Kako se klasira kava prema kvaliteti? .kstra, prima, se&onda, ter&a i najslabija robusta 57$.to se gle.a % o#jeni kvalitete kave? 2roma, okus, boja, zemlja podrijetla, starost plantae i njezina izdanost. 54/.Kava - stablo je grmoliko, neprestano zeleno, visoko do #m, iznimno drvoliko do <m

uspijeva u tropskoj klimi, pogoduju padine, na visini od !// do #///m kava trai &rvena, plodna vulkanska tla koja jako is&rpljuju odgovaraju joj visoke temp oko A/ ;, uspijeva u sjeni vieg drveFa pogoduje joj jednolik raspored oborina izme@u #</ i #/// mm drvo ima kone listove i bijele &vijetove u nakupinama plodovi su mesnate kotuni&e s po # sjemenke daje plodove tek A god nakon sadnje dvogodinji &iklusB nakon dobre godine, slabija (zbog velikog is&rpljivanja tla)

541.Klasifi#iramo 7 vrste kave= - 4atinoameri6ke - 2zijske - 2fri6ke vrste 545.Koje s% >atinoameri;ke vrste kave i najve;i proizvo6a;i? ;offea 2rabi&a (najprodavanija) i ;offea *obusta. ,ajzna6ajnij 4razil koji sudjeluje s oko !/$ u proizvodnji i </-'/$ u svjetskom izvozu 1blasti uzgojaB 0an Paulo, >inas 8erais, .spirito, Parana i *io de :ainero -zvozne lukeB0anto, 7ahia, *io de :aniero. 9zgojem kave u 7razilu bave se veleposjedni&i, slabo plaFena i nezatiFena radna snaga Kol%mbija u vezi s prometom kave ostvaruje oko D<$ ukupnog na&ionalnog izvoza. -manja se zovu fincasi. Vrste iz =olumbije suB ;olumbia, 7ogota i .speranzo. (enez%ela- vrsteB ;ara&as i >erida. :eksiko - vrsteB 3epiko i Vara&ruz. 1stali proizvo@a6iB :amajka, Portoriko,%vatenala, ;ostari&a, ,ikaragva, Jonduras, 0alvador i Peru 547.'zijski proizvo6a;i i vrste kave? VrsteB ;offea 2rabi&e, >o&&a, 0hortberrL iz :emena, +latna :ava, 0urbaja, ;eLlon, >anila . Prostori gdje uspjevaB arapski poluotok, -ndija, 0ri 4anka i -ndonezija. 544.'fri;ki proizvo6a;i kave? -ako je kava podrijetlom iz 2frike, ove zemlje malo sudjeluju u svj prizvodnji i trgovini kavom i kava je slabije kvalitete. ProstoriB 2ngola i 9ganda, =enija, 3anzanija i .tiopija 545.Koji s% najve?i svjetski izvozni#i kave? 7razil, -ndonezija, =olumbija, >eksiko, -ndija, %vatemala, .tiopija, 9ganda. 546.@.je je pra.omovina kave? 5omovina kave je brdovita pokrajina =affa u .tiopiji (otkrili afri6ki domoro&i). 547. %t kave .o e%rope. 9 srednjem vijeku presa@ena na tlo 2rabije, muslimanski hodo6asni&i je proirili, -z 2rabije se proirila u .gipatK pa u 3ursku koji su je donijeli u srednju .uropu 54!.Koje zemlje tire kav% po svojim kolonijama % 'fri#i? 9 2fri&i su kavu u svojim kolonijama iriliB Portugal&i (2ngola), ?ran&uzi (>adagaskar) i 7ritan&i (=enija, 9ganda). 54$.Ka.a je izbila sbjetska kriza kave?

"//.g. izbila prva krizaB upola nia &ijena, palili kavu, spasila ih drava kupnjom 55/. otronja kave % svijet%? 025 (.# kg, Evedska ".< kg, 7elgija '. kg, ,izozemska !.( kg, ?ran&uska !.A kg, ,jema6ka A.! kg, -talija ." kg, V.7ritanija /.< kg. 551.@.je je svjetska b%rza kave? ,eQ Rork. 555.Ka.a i tko je prist%pio :e6%naro.nom sporaz%m% % kavi A*+"9%B? "'#.g. sklopljen u ,eQ Rorku, zbog tende&ije padanja &ijena kave, pa sporazumom nastoje zatititi interese proizvo@a6a. - Potpisni&eB 7razil, =olumbija, .kvador, 0alvador, %vatemala, Jonduras, >eksiko, ,ikaragva, Peru, =ostarika, =uba, 5ominikanska *epublika, Jaiti, Panama, Portugal, Venezuela. 557.0voz kave % &C? Ukupno oko 10.000t. iz Brazil, Kolumbija, Indija, Etiopija. 554.Kako se transportira kava? 0irova u jutenim ili papirnatim vreFama, a prena u nepropusnoj ambalai da ne izgubi aromu. 555.2vjetske izvozne l%ke kave? 2repske luke Jodeide i 2den, :akarta u -ndoneziji, >ombasa u =eniji, 4uanda u 2ngoli, 0antos i *io de :aniero u 7razilu. 556.)ajve?e %vozne l%ke kave? ,eQ Rork, *otterdam, Jamburg, 4ondon, 4a Javre, >arseille i %enova. 557.to s% s%rogati kave? 5obivaju se prenjem nekih plodova i korjenjaB peni&e, je6ma, rai, kestena, soje, roga6a, &ikorije. 258.)abroji najvanije tropske %ljari#e. =okosova palma, uljna palma, sezam, araidi. 55$.)abroji %ljari#e %mjerene i s%ptropske klime. >aslina, sun&okret, uljana repi&a.

56/.Kokosova palma? ,aj6eFe rasprostranjena na tropskim obalama i oto&ima -ndijskog i 3ihog o&eana,. 5rvo visoko #< m, prosje6na temperatura svih mjese&i via od #! ;, i oko #///mm oborina. -zme@u #' sjeverne i ## june irine. 5611a to se %potrebljava kokosova palma? +a piFe, ulje, vlakna, liFem se pokrivaju krovovi, pletu se predmeti, stablo se upotrebljava za gra@evinsko drvo, iz &vata se dobiva sok koji vrenjem postaje opojno piFe. 561.to je kopra i to se o. nje .obiva? >esnati, osueni unutranji dio kokosovog oraha, koji sadri </-'/$ ulja. 1d nje se dobiva kokosovo ulje i brano. 567.)ajve?i proizvo6a;i kopre?

?ilipini, -ndonezija, -ndija, ,ova Papua, >eksiko, >alezija, Vijetnam, 1bala 7jelokosti. 564.1emlje iz koji- -rvatska %vozi Kopr% i kokosovo brano? =opru iz -ndije, Eri-4anke i %ane =oosovo brano iz Eri 4anke te neto iz ,jema6ke i -talije. 565.0ljana palma? Plodovi rastu u grozdovima tekim #/-</kg. 566.Koje vrste %lja imamo ko. %ljane palme? -z jezgre sjemenke-=ernel- za dobivanje sapuna. -z mekog vanjskog ovoja- za dobivanje margarina, bijnih masti i deter@enta 567.)ajve?i proizvo6a;i %ljane palme? 2frikaB %vineja, =ongo, 2ngola, ,igerija, 7enin, ,ova Papua, 1bala 7jelokosti, %ana 2zijaB >alezija, -ndonezija, =ina :una 2merikaB 7razil, =olumbija 56!.@lavni %vozni#i %ljane palme? 025 i .uropaB V.7ritanija, ,jema6ka, ,izozemka. 56$.to s% arai.i? =ikiriki ili zemni orah. 57/.@lavni proizvo6a;i arai.a? -ndija, =ina,0udan, 0enegal, -ndonezija, 025. 571.@lavni %vzni#i arai.a? .uropske zemlje. 575.:iro.ije. Po6e&i u tropskim krajevima, gdje i uspijevaju, osobito -ndija. Paprom i drugim mirodijama trgovala 2leksandrija (morskim putevima do europe). 2leksandriju ju u srednjem vijeku zamijenila Vene&ija >irodije su popravljale okus jela (mesa), razlog enormne potranje u srednjem vijeku.

577.)abroji najpoznatije miro.ije? Papar, &imet, vanilija, klin6iF. 574.)ajve?i proizvo6a;i papra? 2zijaB -ndonezija i -ndija, =ina .uropaB 3urska, Epanjolska, -talija 2frikaB ,igerija :una 2merikaB >eksiko 575.)ajve?i proizvo6a;i #imeta? :ava i Eri 4anka 576.)ajve?i proizvo6a;i vanilije? :uni >eksiko i >adagaskar

577.)ajve?i proizvo6a;i klin;i?a? >olu6ki oto&i 57!.)ajve?e izvozne l%ke za;ina? 0ingapore, ;olombo 57$.)ajve?e %vozne l%ke za;ina? ,eQ Rork, london, 2msterdam. 5!/.*z koji- zemalja Crvatska %vozi za;ine? -ndija, 7razil, -ndonezija, >alezija. 5!1.Koje s% vrste e?era? 0aharoza (obi6an eFer), glukoza, laktoza(mlije6ni eFer), fruktoza(voFni eFer). 5!5.@.je se e?er %potrebljava? 9 prehrambenoj industriji (slatkii, 6okolade, likeri, bomboni), te dijelom u medi&ini. 5!7."snovne sirovine za .obivanje sa-aroze? EeFerna trska ( !- '$ saharoze) sa #HA svjetske proizvodnje, eFerna repa ( '- D$ saharoze) HA i neznatne koli6ine od sladorodnog prosa, kukuruzne stabljike, i drugog bilja. 5!4.e?erna trska? +ahtijeva plodno tlo i jako ga is&rpljuje, #//mm oborina, mnogo sun&a, u tropima su nasadi viegodinji, a u suptropskoj klimi su jednogodinji. ,araste #-! m. 5!5.3omovina e?erne trske? Pokrajina 7engal i 2sam u -ndiji 5!6.)ajve?i proizvo6a;i e?era? :una 2merikaB =uba, 7razil, >eksiko, =uba, =olumbija, ?ilipini 2zijaB -ndija, =ina,3ajland, Pakistan, -ndonezija 025 drava 4uizijana(>issisippi), ?lorida, JaQai. .uropaB *usija, 9krajina, Poljska, -talija, 3urska, 2ustrija 2frikaB :2* 5!7.e?erna repa? # godinja biljkaK godine ako se prera@uje u eFer, # odine ako slui za sjeme. =uha se u varivo. 5!!.)ajve?i proizvo6a;i e?erne repe? *usija, 9krajina, ?ran&uska, ,jema6ka (0aksonija, *ajnsko-Vestfalska oblast), 3urska, =ina, -talija(Padska nizina) 025B ;alifornija, ;olorado, -daho. 5!$.*2'? >e@unarodni sporazum o eFeru "<A.g. osigurava godinje kontigente uvoza, a izvozni&ima stabilne &ijene. )lani&e su sve velike izvozni&e eFera. 5$/.)ajve?i %vozni#i e?era? *usija i bive 000*-a, =ina, :apan, 025, V. 7ritanija, -ndija, =oreja, Evi&arska.

5$1.e?erane % Crvatskoj? 7eli >anastir, Viroviti&a, 1sijek, 8upanja 5$5.1emlje iz koji- Crvatska %vozi e?er? =uba, ,jema6ka, Poljska, ?ran&uska. 5$7.Ka%;%k Prirodni kau6uk se proizvodi od mlije6nog soka biljke kau6kov&a. 9spijeva u ekvatorijalnoj klimi, srednje mj temp #<-A/ ;, koli6ina oborina #<//mm.,ajpovoljnije su blage nagnute padine i najbolje tlo na vulkanskim stijenama.1pasnost na kontinuiranim plantaama (biljne bolesti, vlano tlo truljenje i gljivi&e). Visine je #/ C !/ m. 5rvo doivi dob i do !/g 5$4.". ;ega se .obiva ka%;%k? )vrsta masa koja se dobiva od sokova nekih biljaka ili sinteti6kim putem. 5$5.1a to se ka%;%k %potrebljava? 1snovna sirovina za proizvodnju gume i pneumatika, gumene obuFe, kabela i sl. 5$6.Koja s% svojstva ka%;%ka? .lasti6nost, mekoFa, elektri6na neprovodivost, otpornost na sun6evu toplinu i nepromo6ivost u6inile su ga jednom od najvanije robe u svjetskoj trgovini. 5$7.Koje s% vrste ka%;%ka? Prirodni, sinteti6ki i regenerirani kau6uk. 5$!.to je lateks? >lije6ni sok kau6ukov&a. 5$$.to je potrebno za otprem% ka%;%ka? +a otpremu lateksa potrban je povoljan prometni poloaj uz rijeke i morske luke. 7//.)akon koliko se vremena sk%plja lateks i koliki je prinos go.inje? 4ateks se skuplja nakon <godina od sadnje, lateks se dobiva zarezivanjem kore stabla, stablo daje -< galona ( galon I!.<!4). 9 lateksu ima oko #D$ 6iste gume,dodaje se voda i neke kiseline radi zguFivanja.

7/1. rvi proizvo.i o. ka%;%ka. ((/ PristeleL otkrio da suhi kau6uk slui za brisanje olovke (postao trgova6ka roba) D#A. >a& -ntosh (mekinto) nepromo6ivi kini ogrta6i DA". %oodLear otkrio vulkaniza&iju tj. mjeanje kau6uka sa sumporom i dobivanje elasi6ne gume,pojava el kabela izoliranih gumom, auto industrija, golemo irenje kau6 - prva proizvodnja kau6uka vezana za 7razil, prostor 2mazone, radni&i -ndijan&i - oko "//g javlja se automobil, pa upotreba kau6uka postaje sve veFa D(< Pi&kham donosi sjeme u 4ondon,0ingapur i ;ejlon gdje po6inje plantani uzgoj 7/5.2pe#ijalizirane izvozne like ka%;%ka? 0ingapur i 5jakarta, 0urabaja, ;olombo, >anos. 7/7.)ajve?i proizvo6a;i priro.nog ka%;%ka? 2zijaB 3jaland, -ndonezija, >alezija, -ndija, =ina, Vijetnam 2frikaB 1bala 7jelokosti, ,igerija, 4iberija

7/4.)ajve?i %vozni#i priro.nog ka%;%ka? 025, :apan, ,jema6ka, =ina, ?ran&uska, -talija 7/5.Koja je osnovna sirovina za .obivanje sinteti;kog ka%;%ka? ,afta, prirodni plin, ugljen. 7/6.1a to se najvie %potrebljava sinteti;ki ka%;%k? +a proizvodnju auto-guma. 7/7.)ajve?e %vozne l%ke priro.nog ka%;%ka? ,eQ Rork, london, Jamburg, 2msterdam, :okohama, 7/!.@.je je b%rza ka%;%ka? 9 4ondonu. 7/$.Koje zemlje po.mir%j% !5E %k%pne svjetske potranje za ka%;%kom? -ndonezija, >alezija, Eri-4anka, 3ajland. 71/.&azlika izme6% priro.nog i sinteti;kog ka%;%ka? 0inteti6ki je jeftiniji ali je za njegovu proizvodnju potrebna sve skuplja nafta. Prirodni je bolje kvalitete, ali je teak i osjetljiv uzgoj. 711.)ajve?i proivo6a;i sinteti;kog ka%;%ka? 025, :apan, =ina, *usija, ,jema6ka, ?ran&uska, :.=orea, 7razil, -talija. 715.to je regenerirani ka%;%k? *egenerirani kau6uk se dobiva obradom starih guma ili otpadaka vulkaniza&ije. Vanost regenerirane sirovime je posebno zna6ajna u uvjetima nedostatka nafte ili nemoguFnosti uvoza prirodnog kau6uka. -skoritavanje starih guma doprinosi tednji i ra&ionalnom koritenju sredstva i sirovina. 717.*z koji- se jo biljaka moe .obiti ka%;%k? =osaghLz, taou-saghLz, iz razli6itih lijana, gomolja, korjena itd. 714.K'K'" 9spjeva u tropsko-ekvatorijalnoj klimi, drvo kakaov&a visoko je do ( m, plod kakaov&a ute je i &rvenkaste boje s A/-!/ veoma hranjivih sjemenaka. Plod poFinje davati ' godina nakon sadnje. 0adri alkaloid theobrominB narkoti6ni proizvod biljnog podrijetla, sli6an kofeinu. 715.0vjeti za rast kakaa? ,ajmanje <//mm oborina i srednja temperatura #< o;. 716. roizvo.i kakaa? 0uenjem se dobiva sirovina kaka koja se prenjem prera@uje u razli6ite proizvodeB kakao-lom, kakaomasla& (kozmeti6ki proiz i farma&ija), kakao-prah, 6okolada, keksi 717.)abroj vrste kakaa? ;riollo C 4atinska 2merika C kvalitetniji ?orastero C 2frika C otporniji 71!.Koje s% 8%noameri;ke vrste kakaa? -z VenezueleB Venezuela, ;ara&as, >ara&aibo -z =olumbijeB 3oma&o 0a =ubeB 0antiago -z :amaikeB :amai&a -z 7razilaB 7ahia i Para

71$.Koje s% 'fri;ke vrste kakaa? -z %aneB 2&ra -z ,igerijeB 4agos 75/.Koje s% 'zijske vrste kakaa? *ed ;eLlon iz Eri 4anke :ava iz -ndonezije 751.Koji s% najve?i svjetski proizvo6a;i kakaa? 'frika= 1bala 7jelokosti, %ana, ,igerija, =amerun 'zija= -ndonezija, >alezija, 8%na 'merika= 7razil, .kvador, =olumbija 755.Koji s% glavni izvozni#i kakaa? 1bala 7jelokosti i %ana s lukama 2&&ra i 3akoradi ,igerija s lukom 4agos 7razil s lukama 0alvador i -lheus .kvador s lukom %uaLaWuil ,izozemska (reeTport) 757.Koji s% najve?i %vozni#i kakaa? 025 (#!$), (,izozemska, ,jema6ka, Velika 7ritanija, ,jema6ka, ?ran&uska, Evi&arska ('!$)) 754.@.je je b%rza kakaa? ,eQ Rork. 755.4')')' drvolika zeljasta biljka, plod nema sjemenki, pa se razmnoavaju korijenom i mladi&ama, jedna od najpoznatijih vrsta voFa u svjetskoj trgovini (potranja je svake god sve veFa). +ahtijeva mnogo topline, mnogo sun&a i mnogo vlage mjese6ni srednja&i #!-#" ;, koli6ina god oborina #///-!///mm. 0tablo banane daje samo grozd s </-(/ kg plodova 756.Koje s% vrste banana? ,ajvanija vrsta >usa sapientium, najpoznatija njena suvrsta %ros mi&hel. 757.)aziv veliki- kapitalisti;ki- kompanija koje proizvo.e i trg%j %bananama? 9nited fruit &ompanL. 75!.)ajve?i proizvo6a;i banana? 'zija= -ndija, =ina, -ndonezija, 3ajland, Vijetnam 8%na i sre.nja 'merika= 7razil, .kvador, ?ilipini, =ostarika, =olumbija, >eksiko, Venezuela, Panama 75$.)ajve?i 0vozni#i banana? 025, :apan, ?ran&uska, ,jema6ka, V.7ritanija, -talija 77/.*z koji- .rava Crvatska %vozi banane? =olumbija, %vatemala, =osta *i&a, -ndija, -ndonezija, ;ipar, .kvador 771. o.jela i vrste biljni- %lja? 0uiva ulja (vana za industriju boja i lakova) Polusuiva ulja (za prehrambene proizvode) ,esuiva ulja (maslinovo ulje) ili jestiva ulja 775.30C') 7iljka suptropske klime. Vrsta tala i klima glavni su faktor koji odre@uju kvalitetu duhana, utjeFu na aromu, ukus i tananost lista. 9 industijskoj preradi koriste se listovi duhana koji su razgranati i narastu

do (/&m. 4iFe sadri alkaloid nikotin, pa duhan zbog svoje toksi6nosti nadrauje nervni sustav. =onzumiranje duhana u malim koli6inama ima blagotvoran utje&aj na organizam. 1topljeni nikotin je otrov koji u dozi od </mg uzrokuje smrt.1topljeni nikotin se primjenjuje u farma&iji i poljoprivredi,emulzije efikasan insekti&id. 777. o.rijetlo .%-ana? Podrijetlo :. 2merika, < ". Epanjol&i i Portugal&i su ga prenijeli u .uropu i svijet.-me nikotin dobio po trgov&u ,i&otu koji ga je donio u ?ran&usku kao ljekovitu biljku. 0ve do polovi&e #"st duhan se samo vakao, mrkao ili puio lulom. 774.@.je je otvorena prva tvorni#a .%-ana? D'#.g. 5resden, prva tvorni&a &igareta, zatim su po6ele ni&at tvorni&e, irenje duhana 775.Koje s% .vije najpoznatije vrste .%-ana? . 2meri6ki ili Virdinijski duhan #. Jrak obje vrste duhana uzgajaju se na svim kontinentima, posebnoB =ina, 025, :apan. 776.)ajve;i proizvo6a?i .%-anaO(ujedno su i izvozni&i-osim =ine) 025(podru6je dravaB Virginija, marLland, 1hio i =entu&kL) 2zijaB =ina, :apan, -ndonezija, 3urska, =oreja, -ndija, Pakistan, 3ajland, ?ilipini 2frikaB +imbabve, 2lir, >adagaskar, .gipat :.2merikaB 7razil(podru6je *io %rande i 7aija), 2rgentina, =uba (Javana), >eksiko, Venezuela .uropaB0rbija, >akedonija, %r6ka, -talija, ?ran&uska, 7ugarska, *usija(manje kvalitetan), Poljska(kvalitetan 3urski duhan). 777.)ajve;i %vozni#i .%-ana? 025 (3urski duhan za mjeanje), V.7ritanija, ,jema6ka, -talija, 7eneluT, ?ran&uska, Evi&arska 77!.Transna#ionalne .%-anske kompanije? 7ritish-2meri&an 3oba&&o, -mperial %roup, Philip >orris, *eLnolds -ndusties, %ulf and PestQern, *othmans *embrandt i 2meri&an 7rands koje kontroliraju oko !/$ svjetske trgovine duhana i duhanskih proizvoda. 77$. roizvo.nja .%-ana % Crvatskoj? Proizvodi se u Panonskom dijelu i 5almatinskoj zagori (prinosi relativno niski, ali proizvodnja zna6ajna jer zapoljava velik dio nakvalifi&irane radne snage).9zgaja se preteno orijentalni i pol%orijentalni, a manje vojvo6anski duhan (slabije kvalitete).,a je duhan veoma &ijenjen pa se izvozi u 025, ,jema6ku, zemlje 7eneluksa. ,akon "/ih proizvodnja se smanjujeB rat, gubitak trita :ugoslavije, svjetska konkuren&ija. 74/.Tvorni#e .%-ana % Crvatskoj? +agreb, *ovinj, +adar. 741.'@&'&)* &"*1("3* *1 T&" 2K"9:")20)2K, 1"), 3ropsko-monsunska zona obuhvaFa ponajprije podru6ja june i jugoisto6na 2zije. 1snovna karakteristikaB ljetni monsuni donose kiu, a veFi dio god siromaan oborinama. 9 toj klimatskoj zoni najvie se uzgaja ria, 6aj, juta i djelomi6no pamuk. 9 drutveno-politi6kom pogledu to je prostor donedavnih kolonija ili polukolonija,osim :apan 1pFa karakteristika je velika naseljenost, problemi prehrane i niski na&ionalni dohotak. 745.I'8 grmolika biljka, naraste do visine Am i vrlo je razgranata liFe sadri alkaloid tein, kofein, teobromin i dr. . berba nakon Ag, a plantaa moe trajati do </g (potrebno mnogo radne snage) ne podnosi hladnoFu, nedostatak vlage, niti tlo zasiFeno vodom (dobro na padinama)

6aj je mnogo otporniji od kakaov&a i trai plodno tlo, uspjeva u tropima do #///m na svjetsko trite dolaui prera@eno liFe 6aja kvaliteta ovisi o podru6juodakle potje6e i o na6inu branja kvaliteta se odre@uje jo na temelju boje, jakosti, svjeini i mirisu

747.Koje s% glavne vrste ;aja? +rni ;ajD pripremaB suenje, trljanjem, liFe puta sok (aroma), tamno&rvenkaste boje proizvodi se uB -ndiji i Eri 4anki i na -ndokineskom poluotoku, 1eleni ;ajD najvie se uzgaja uB =ini i :apanu, a od &rnog se razlikuje po boji, svjeini i aromi u trgovini su poznati ruski i kineski 6aj ol%fermentirani ;ajD se proizvodi na ?ormozi (3ajvan), slabije je kvalitete od &rnog i zelenog 4riketirani ;ajD dobiva se briketiranjem sitnijeg 6aja u plo6i&e, slabije kvalitete, ali se proizvodi u relativno velikim koli6inama 744.Koje se vrste s%rogat ;aja mog% na?i na trit%? 5omaFi 6ajevi(lipov, sljezov, ipkov, kamili&a), >ate-6aj ili Paragvajski 6aj 745.@.je je pra.omovina ;aja? Pokrajina 2sam u -ndiji. 746.Tko je prvi pop%larizirao ;aj % ,%ropi? ,izozemska, odakle se proirio na V.7ritaniju. 747.)ajve?i svjetski proizvo6a?i ;aja? 2zijaB -ndija, =ina(dolina Rangtze), 7anglade, 3urska, Eri 4anka, -ndonezija, :apan, Vijetnam 2frikaB =enija .uropaB *usija :.2merikaB 2rgentina 74!.)ajve?i potroa;i ;aja? V.7ritanija, 2ustralija, *usija, =anada, ,izozemska 7!$.@lavne izvozne l%ke ;aja? =inaB Jangzhou, 0hangai, %unagzhou -ndijaB ;al&uta 7angladeB ;hittagong Eri 4ankaB ;olombo -ndonezijaB 5jakarta, 0emarang 75/.@lavni %vozni#i ;aja? V.7ritanija, ,izozemska(.uropa), :apan, 025 751.@.je je svjetska b%rza ;aja? 4ondon. 755.Ka.a je stvoren me6%naro.ni komitet za ;aj? -3; "AA.g.u 4ondonu i ima ( 6lani&a. 757.0voz ;ajeva % Crvatsk%? ,eznatan iz -ndije, Eri 4anke i *usije jer mi pijemo vie surogat 6ajeve. 754.&*J' vrijedna itari&a zbog velike hranjivosti i raste gdje ne uspijevaju druge kulture kultiviranje rie je po6elo u si =ini poznavali su je i stari %r&i i *imljani u .uropu i .gipat su je donijeli 2rapi, a na balkan 3ur&i u 2meri&i su je proirili ,izozem&i (u (st, uz riu,dopremljeni i robovi za uzgoj) biljka iz porodi&e trava, #< vrsta s oko # /// sorata.

transportira se neoljutena (otpornija), u lukama istovara ljutioni&e jednostrana ishrana riom 6eto uzrokuje bolest beri-beri ime dobiva po geo proizvodnim podru6jima ili izvoznim lukama. temperature ne smiju biti nie od #/ o; 9rod rie izravno ovisi o obilju oborina (vlazi)K donji %anges sa <//- A/// mm oborina potpuno prevladava, srednji %anges sa ///- <//mm ria je vodeFa kultura,a na gornjem %angesu sa <</- ///mm oborina znatno zaostaje za dr kulturama

755.Koje s% osnovne vrste rie? >o6varna ria- daje veFe prinose %orska ria 756.Koje s% )ajkvalitetnije vrste trgova;ki- riaO . 2meri6ka =arolina ( :. =arolina i %eorgija, jedna od najkalitetnijih) #. :avanska ria i dr. vrste iz jugoisto6na 2zija (-ndija, Pakistan..) A. :apanska ria !. 3alijanska ria ( Padska nizina) <. 1stale vrste kvalitetne rie (brazilska, levlantska, egipatska i turska) 757.Kako se o#jenj%je kvaliteta rie? =valiteta rie se o&jenjuje premaB veli6ini zrna, bjelini, prozirnosti, 6istoFi, broju polomljenih zrna i podrijetlu 75!.@.je se jo %potrebljava ria? 1sim prehraneK sake (rakija), krob i krobni puder (kozmetika) 1d riine slameB eiri, koare, papir, ambalae i sl. 75$.to je Kriin stan.ar.L? +a obradu tla plugom ili branom koristi se bivol, sve ostalo rade ljudi pa je prema tome potrebno mnotvo radne snage 6iji je ivotni standard u glavnim potroa6kim zonama nizak. 9 tim zonama se godinje potroi //- </kg rie po osobi. 76/.)ajve?i proizvo6a;i rie? 2zijaB =ina, -ndija (rijeka %anges), -ndonezija, Vijetnam, 3ajland, ?ilipini 025- podru6je rijeke >ississippi, obalna zona 4ouisiane, 3eTasa i =alifornije .uropaB-talija-rijeka Po, Epanjolska-pokrajina Valen&ije, ?ran&uska-oko uFa *one, %r6koj, >akedoniji

761.)ajve?i izvozni#i? 2zijaB3ajland, -ndija, 7urma, Vijetnam, -ran 025 :.2merikaB 7razil 2frikaB .gipat .uropaB -talija, %r6ka, >a@arska 765.)ajve?i %vozni#i? =ina, -ndija, :apan, -ran, ?ilipini, 0aud 2rabija, -rak, 0enegal, 7anglade, *usija, ,jema6ka, -ndonezija, Jong =ong, =orea, >alezija 767.2vjetske l%ke za izvoz rie? 0ingapore, *angoon i 7angkok, a Jong-=ong &entar za trgovinu 764.&ia % Crvatskoj? 9 Jrvatsku se uvoze iz bliskih zemaljaB -talija, %r6ka, .gipat ali i iz -ndije, Vijetnama, 3ajlanda.

765.80T' Vana privredna grana u -ndiji i Pakistanu, donedavno uzgoj isklju6ivo u 7angladeu. D/$ svjetske proizvodnje daju -ndija i 7anglade. godinja biljka, visoka !m, sli6na konoplji. +ahtijeva mnogo topline i vlage,te plodno tlo. ,e podnosi vlagu, pa brzo gnjili, to joj je najveFi nedostatak 766.1a to se %potrebljava j%ta? -zrada ambalae, vreFa i &erade, za tape&iranje namjetaja . 767.@.je je glavni prera6iva;ki #entar? 9 ;al&utti. 76!.)ajve?i proizvo6a; j%te? -ndija, =ina, 7anglade, 3ajland, 7razil 76$.)ajve?i %vozni#i? 025, =anada, V. 7ritanija i 7razil (Jrvatska uvozi iz 7angladea) 77/.Koja je biljka sli;na j%ti? >anilska konoplja iz ?ilipina. 771.'grarni proizvo.i s%ptropske i %mjerene klime +ajedni6ko im je to su svi mjese6ni srednja&i temperature iznad ' ;, to je vrlo vano za vegeta&iju kojoj nije potrebno razdoblje mirovanja. -sti6u se zapadne i isto6ne obale kontinenta, izme@u njih lei unutranji, suptropski,suhi pojas. +apadna obalaB kino razdoblje zimi, a ljeta su suna. 9zrok tome su zapadni vjetrovi i &iklonska strujanja, osobito aktivna u vlanom dijelu godine. -sto6ne obaleB obrnuto. 4jeta su vlana,a zime relativno suhe. =ina ljetni monsuni, koji puu s Pa&ifika prema kopnu. 3ipi6ni krajevi mediteranskih klima na zapadnim obalamaB eurposko-afri6ki >editeran, =alifornija, sredinji )ile, jz 2frika i jz 2ustralija. -sto6na obalaB juna =ina, jugoisto6an 2ustralija, 2rgentina, 9rugvaj, juni 7razil, jugoisto6na 2frika i jugoistok 025-a. 9 drutveno-ekonomskom pogledu to su prostori s vrlo razvijenim zemljama i nekim manje razvijenim, vrlo gusto naseljenima. 9zgajaju seB pamuk, agrumi, masline, vinova loza, smokve, ria i dr.

775. am%k =ao tekstilna sirovina pojavio se puno kasnije od vune i konoplje, pripada botani6koj porodi&i sljezovi. Plod je tobola& s < do / sjemenaka koje su obrasle &eluloznim vlaknima tj. pamu6nim nitima. 3o je veF gotova sirovina samo se mora odvojiti od sjemenke. Pamuk se bere potkraj ljeta, nakon berbe stabljike se spale i zaoru radi zatite od nametnika. +ona pamuka nalazi se izme@u A<o sjeverne i #<o june irine. 777.to je egreniranje? Pro&es odvajanja tekstilne sirovine od sjemenke. 774.Koliko traje vegeta#ijsko raz.oblje pam%ka? #// dana. 775.Kako se pro#jenj%je kvaliteta pam%ka?

prema duini, finoFi, 6vrstoFi, 6istoFi, boji. 776.Koje s% 4 glavne klase pam%ka? - egipatski ili pamuk ekstra dugih vlakana - brdski pamuk s duda6kim vlaknom - brdski pamuk kratkog vlakna - azijski pamuk vrlo kratkog vlakna 777.0poraba pam%ka? =ona&, tkanine, kao sirovina za proizvodnju umjetne svile, finog papira i nitro&eluloze. 77!.Kako se zov% otpa#i pam%ka? 4inters. 77$.Koje s% najfinije vrste pam%ka? - Pamuk iz zone =aripskih mora- duga svilenkasta vlakna, mala proizvodnja - .gipatski pamuk- 6vrsta vlakna, svilenkastog sjaja, smeFkaste boje - 2meri6ki pamuk- kraFa vlakna, bijele boje - 7razilski pamuk- duga, manje fina - -ndijski i =ineski, 7lisko isto6ni pamuk- relativno kratka i 6vrsta vlakna 7!/. %t pam%ka? 5omovina pokrajina Punjab, odakle se proirio na ostatak -ndije, zatim -ran, 2ziju. -ndij&i su prvi bojili tkanine zbog monopola nad indigom. 9 europu su pamuk donijeli 2rapi preko Epanjolske i 0i&ilije, a na 7alkan 3ur&i. 7!1. Ka.a je iz%mljen i tko je iz%mio stroj za tkanje? ('(.g. :ames Jargreaves iz V. 7ritanije 7!5.Ka.a je konstr%iran tkala;ki stroj? ('".g. 7!7.Ka.a je izmiljen tkala;ki stroj na vo.eni pogon? ("A.g.

7!4.Ka.a je iz%mljen stroj za ;i?enje pam%ka? ("A.g. 7!5. ojam ':0I)' @>'3 A+otton <amineB? -zazvao ju je gra@anski rat ezdesetih godina M-M stoljeFa u 2meri&i koja je tada bila glavni dobavlja6 pamuka, te je .ngleska kao glavni prera@iva6 bila prisiljena osnivati plantae u .gipu u delti ,ila, 0udanu juno od =hartuma, u -ndiji porje6je rijeke -nd i Pakistan pokrajina Punjabu. 7!6.to je +"TT") 4,>T Apojas pam%kaB? 9 tom pojasu u 025-u se pamuk toliko proirio prema zapadu da danas 6ini gotovo kontinuiranu zonu se do juga =alifornije. 7!7.Koje je tlo najpogo.nije za rast pam%ka? 2luvijalna tla u dolini rijeka >ississipi i u teksakim prerijama.

7!!.@lavne savezne .rave 2'39a % proizvo.nji pam%ka? 3eTas, >ississipi, =alifornija. 7!$.@lavne izvozne l%ke pam%ka % 2'39%? %alveston i ,eQ 1rleans. 7$/.@.je se % *n.iji %zgaja pam%k i kako se zove vrsta tla? 0jeverozapad 5ekana na tlu-reg%r% i nije mu potrebno natapanje. 7$1.*zvozna l%ka pam%ka % *n.iji? 7ombaL. 7$5.Kako se zov% pokrajine % akistan% g.je se nalaze polja pam%ka? Punjab i 0ind i tamo je potrebno natapanje, a osigurava ih brana 2%kk%r. 7$7.Kako se zove akistanska izvozna l%ka am%ka? =ara&hi. 7$4. roizvo.na po.r%;ja pam%ka % Kini? +ale@e 0hanghala, donji dio doline rijeke :angtze, delta Juang-Je, i Pei Je. 7$5.@lavne proizvo6a;ke zone pam%ka % &%siji? Plodni >es 3urkestana, 2zerbej@an, %ruzija i 3ranskavkaz gdje se provodi natapanje. 7$6.)ajve?i proizvo6a;i pam%ka % 'ziji? =ina, -ndija, Pakistan, 3urska. 7$7.)ajve?i proizvo6a; pam%ka % 'fri#i? .gipat. 7$!.)ajve?i proizvo6a; pam%ka % ,%ropi? 000*, 3urska, %r6ka. 7$$.)ajve?i proizvo6a;i pam%ka % 'merikama? 025, >eTiko, 2rgentina, 7razil. 4//.Koja se organiza#ija bavi pitanjima trita pam%ka? >e@unarodni savjetodavni komitet za pamuk. 4/1.".akle Crvatsaka %vozi pam%k? =ina, .gipat, %r6ka, 3urska, 0udan, Pakistan, -ndija... 4/5.)ave.i ostale zna;ajne tekstilne sirovine? :uta, lan, konoplja, svila. 4/7.". ;ega se .obiva %mjetna svila? 1d &eluloze. 4/4.".akle potje?e lan? -z dolina -nda, .ufrata, 3igrisa i ,ila.

4/5.Koja je najvanija vrsta lana? 9zgojeni lan, biljka visine do m. 4/6.1a to sl%i sjeme lana? +a dobivanje lanenog ulja. 4/7.)a koji prostorima %spjeva lan? 1d suptropskih do hladnih klimatskih prostora. 4/!.)ajve?i proizvo6a;i lana? *usija, 7jelorusija, ?ran&uska, )eka, 0lova6ka, ,izozemska. 4/$.)ajve;i %voznik lana? V. 7ritanija. 41/.". ;ega se .obiva lanena tkanina? 1d lanene pre@e, a upotrebljava se za stoljnjake, ubruse, posteljinu. 411.to je 3':'2T? ?ina desenirana lanena platna. 415.Konoplja :ednogodisnja biljka vilja od # metra porijeklom iz 2zije. 417.to se .obiva o. vlakna konoplje? 9ad, platna za jedra, brodska uad, brtvila za vodoinstala&ije. 414.to se .obiva o. sjemenke konoplje? 9lje, koje slui u izradi boja, lakova i firnisa. 415.Koji s% najve?i svjetski proizvo6a;i konoplje? *usija, -talija, 0rbija, *umunjska, -ndija, Epanjolska. 416.2vila 4uksuzni i skupi proizvod od 6ahure dudova svil&a. 417.Koji s% znatni proizvo6a;i svile? >onsunska 2zija i 5aleki istok, posebno :apan. 41!.(inova loza9(ino9pra.omovina i p%t? 5obiva se od gro@a, pradomovina je podru6je zapadne 2zije(+akavkazje, -ran, 2fganistan). Prenesena je i kultivirana u .gipat, 7abilon i 2siriju, a zatim u %r6ku i *imsko &arstvo. 9srednjem vijeku podrana je od strane &rkve pa se proirila &ijelom .uropom, a otkriFem novog svijeta prenesena je u obje 2merike i 2ustraliju. -Poznato je '// vrsta vinove loze. 41$.@.je %pjeva vinova loza? 9 suptropskim i mediteranskim klimama od A<G do !<G sjeverne i june geografske irine, agaji se i do <#G sjeverne i !/G june irine.

45/.Koji je sastav plo.a Agro6aB? <<-D<$ vode, A/$ eFera(glukoza, fruktoza) i manji postotak vinske kiseline, bjelan6evina, mineralnih tvari i vitamina (2, 7, ;). 451.Koji s% proizvo.i o. gro6a? =ao voFe, gro@i&e, sokovi, vino. 455.Koji s% najve?i svjetski proizvo6a;i gro6a? .uropaB ?ran&uska, -talija, Epanjolska, Portugal, ,jema6ka, >a@arska -sto6ni mediteranB %r6ka, ;ipar, Jrvatska 2frikaB :2*, 2lir, 3unis, >aroko 0vijetB 2rgentina, 2ustralija, 025 (kalifornija) 457.Koje s% bolesti vinove loze? Peronospora, filoksera, i osjetljiva je na mraz. 454.Koje s% najpoznatije <ran#%ske pokrajine % kojima se %zgaja vinova loza? ;hampagn, 7urgundija, dolina 4oire *hone, Provan&e, 4anguedo&, te okoli&a grada 7ordeuTa. 455. Koje s% najpoznatije pokrajine % *taliji % kojima se %zgaja vinova loza? Piemont, 4ombardija, 3os&ana (eTportno vino ;hianti), 0i&ilija (vina >arsala), okoli&a ,apulja (vino 4a&rimae ;hristi). 456. Koje s% najpoznatije pokrajine % panjolskoj % kojima se %zgaja vinova loza? Valen&ija, >alaga, 2li&ante, Jerez de la ?rontera. 457. Koje s% najpoznatije pokrajine % ort%gal% % kojima se %zgaja vinova loza? ,a obron&ima dolina rijeke 5uro, a na uFu te rijeka u gradu Porto je vana izvozna luka. 45!.Koja je najpoznatija vrsta :a6arskog vina? 3okaja&. 45$.Crvatske sorte vina? - -z unutranjosti (pljeivi6ko, beljska vina, zagorska vina, kutjeva6ka)- mekana i kiselija - >editeranska vina (plava&, malvazija iz -stre, kujundua i -motske krajine, hvarska, ibenska)-sla@atvrda vina 47/.Koji s% najve?i %vozni#i -rvatski- vina? ,jema6ka, V. 7ritanija, *usija, Evi&arska, 025, =anada, :apan. 471.to s% 'gr%mi? Plodovi razli6itih biljaka koje uspjevaju u tropskim i suptropskim (mediteranskim klimama)B limun, ananas, naran6a, mandarina. 475.Koji s% agr%mi najosjetljivijiD a koji najotporniji? 4imun je najosjetljiviji je limun, a najotpornija mandarina. 477.Koji agr%m ima najve?% proizvo.nj% % svijet%? ,aran6a. 474.0 kojim klimama %spjevaj% agr%mi?

9 tropskim i suptropskim gdje se bere &ijele godine i mediteranskoj gdje se bere jednom godinje. 475.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i i izvozni#i naran;e? :. 2merikaB 7razil, 2rgentina, >eksiko. 025 (=alifornija sa izvoznom lukom 4.2.) .uropaB -talija, Epanjolska, %r6ka 2frikaB >aroko 2zijaB =ina, -ndija, :apan, -zrael, 3urska. 476.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i naran;e? .uropske zemljeB V.7ritanija, , jema6ka, zemlje 7eneluTa, nordijske zemlje. 477.".akle je porijeklom lim%n? -z 2zije, a u 025 ga je prenio =olumbo. 47!.". ;ega se .obiva lim%novo %ljeD i za to se jo koristi lim%n? 1d kore limuna, a koristi sde jo za dobivanje soka i kao lijek protivskorbuta. 47$.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a?i lim%na? 025 (=alifornija, 2rizona, ?lorida). .uropaB -talija (0i&ilija), Epanjolska, %r6ka. :. 2merikaB 2rgentina, >eksiko, 7razil. 2zijaB -ndija, :apan 44/.".akle poti;e ananas? -z 7razila, odakle je preneen u 2friku i 2ziju. 441.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i ananasa? -ndija, 7razil, .kvador, ?ilipini, -ndonezija, =ina, >eksiko, =olumbija, 3ajland. 445.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i ananasa? 025, .uropa, :apan. 447.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i man.arina? .uropaB -talija, Epanjolsak, %r6ka 2zijaB =ina, Pakistan, :apan, 3urska, -ndija 025 :. 2merikaB 7razil, >eksiko 2frikaB >aroko, .gipat 444.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i man.arina? >eksiko, >aroko, 3urska, -ndija, 025, .gipat. 445.@.je se % &C %zgaja man.arina? 9 dolini ,eretve. 446.".akle potje?e maslina? -z >ale 2zije. 447.)a kojem po.r%;j% %spjeva maslina?

,a mediteranskom podru6ju, tmperature #o do #/o trai podru6ja okrenuta ka moru, a zatiFena od jakih vjetrova i temperatura ne smije pasti ispod (o. 44!.Koja s% tla najpogo.nija za %zgoj masline? Vapnenasto-ilovasta tla bogata kalijem, kal&ijem i fosforom. 44$.Koji je sastav maslinova %lja? >jeavina gli&erida (esteri), u kojima nalazimo oleinsku kiselinu, fosfat, ugljekohidrate, proteine i razli6ite smolaste tvari. 45/.@.je se %potrebljava maslina? Prehrana, drvo, komine za ogrijev, sredstvo je za izradu sapuna, svjeFe uljani&e, konzerviranje sardina, a maslinov list je sto6na hrana. 451.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i maslina? .uropaB Epanjolska, -talija, %r6ka, Portugal, ;ipar, ?ran&uska, Jrvatska. 2frikaB 3unis, 2lir, >aroko, 4ibija, .gipat, :2*. 2zijaB 3urska, 0irija, 4ibanon, :ordan, -zrael, -rak, -ran :.2merikaB 2rgentina, >eksiko, Peru, )ile, 9rugvaj 025 455.@.je se % &C nalaze najve?e povrine maslinika? 9 splitskom, zadarskom, ibenskom i dubrova6kom primorju, te oto&imaB 7ra6, Jvar, =or6ula i =rk. 457.)abroji ostale biljke %ljari#e me.iteranske klime. 0un&okret, uljana repi&a, soja. 454.2%n#okret. +eljasta biljka u 6ijim sjemenkama ima A<$ ulja, a podrijetlom je iz 025-a. 9lje sun&okreta je vrlo kvalitetno, sadri nezasiFene masne kiseline i vitamine 2,5,.. 455.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i s%n#okreta? *usija, 9krajina, *umunjska, ?ran&uska, >a@arska, 2rgentina. 456.0ljana repi#a. 1d nje se dobiva tehni6ko ulje, sadri !/-</$ ulja i D-#<$ bjelan6evina. 457.Koje .vije vrste %ljane repi#e postoje? :ara i 1zima, s time da je 1zima daleko zastupljenija. 45!.Koje s% zemlje najve?i svjetski proizvo6a;i %ljane repi#e? =ina, -ndija, ?ran&uska, ,jema6ka, i V.7ritanija. 45$.2oja. Vrlo otporna univerzalna kultura, koja podrijetlo vu6e iz =ine. ,ajprilagodljivija uljari&a koja se uzgaja diljem svijeta. 46/.Koji s% proizvo.i o. soje? 9lje, brano, sojino mlijeko, sir, masla&, u industriji sapuna, gli&erina, u kozmeti&i, zamjena za gumu, linoleum i maziva, u industriji dezinfek&ijskih sredstava, umjetnih gnojiva. 0ojina sa6ma je vana sto6na hrana.

461.Koje s% zemlje najve?i svjetski proizvo6a;i soje? 025, =ina, 7razil, Paragva, -ndonezija. 465.Koja je zemlja najve?i %voznik soje? :apan. 467.)abroji najpoznatije %ljari#e AsveD ne samo tropske ili %mjereneB? =okosovo ulje, palmino ulje, 3ungovo ulje(=ina), 7abasu i 1itikika (7razil), ulje kikirikija, sezamovo ulje, sun&okretovo ulje, ulje repi&e, laneno ulje, afarovo ulje, ulje pamukovog sjemena. 464.'grarni proizvo.i %mjerene zone. -mjese& dana do < mjese&i temperaturni srednja&i su nii od ' o -izrazita su ! godinja doba -u zapadnim krajevima u mjerenim irinama vlagu donose zapadni vjetrovi i maritimna &iklonska struja -u isto6nim primorjima kontinenata ljeti je klima pod utje&ajem vlanih o&eanskih masa (vlani monsuni u isto6noj 2ziji). -u ekstremnim uvjetima zatvorene kontinentalnosti javljaju se i pustinje -klima pogodna za razvoj sto6arstva 465.Kojim agrarnim proizvo.ima pogo.%je %mjerena kontinentalna klima? 8itari&eB peni&a, kukuruz, industrijske biljke, eFerna repa, uljana repa, konoplja, lan, vinova loza, voFeB jabuka, krka, ljiva, orasi, breskve, kajsije, ljenja&i povrFeB ral6i&a, kupus, krumpir 466.Koja vrsta tla je zast%pljena % %mjerenoj klimi? )ernozemi, bogati mineralima i humusom. 467.to je C%m%s? ,erastvoreni organski supstrat. 46!.)abroj tri karakteristi;na po.tipa %mjerene klime? . klimatsko-vegeta&ijska zona zapadnog primorja #. klimatsko-vegeta&ijska zona isto6nih primorja A. kontinentalna klimatsko vegeta&ijska zona 46$. eni#a -podnosi niske temperature i do - !o ili do -!Ao ako je pokrivena snijegom 47/. o ;em% je peni#a na prvom mjest% % svijet%? . Po zasijanim povrinama #. Po koli6ini kojom sudjeluje u svjetskoj trgovini A. Po ukupnim prinosima 471.Koje vrste peni#e postoje? :ara-sije se u proljeFe a anje u kasnu jesen-u prostorima otrih zima 1zima-vanija, zasijano je (<-D/$ povrina, sije se u jesen, a anje u proljeFe ili ljeto. 475.Koje jo .vije kategorije peni#e razlik%jemo? 3vrdu i >eku. 3vrda- sadri vie glutena pa apsorbira vie vode i time se od nje dobiva vie kruha.

>eka- pogodne za dobivanje pe&iva, keksa, kola6a i biskvita. 477.Koliko traje vegeta#ijsko raz.oblje peni#e? 1zima- oko A( tjedana. :ara- od ' C #/ tjedana 474."bjasni pojam Ms%-o ratarenjeN (drL farming)O 9 nekim krajevima zbog malle koli6in eoborina tlo se mora staviti na ugaru svake # godine, jer ugar omoguFuje skupljanje vlage za sljedeFi usjev. 475.to je Mkalen.ar peni#eN? +bog razli6itog vremena sazrijevanja peni&e u svijetu moe se sa6initi kalendar peni&e, koji u skraFenom obliku izgleda ovakoB 0ije6anjB 2ustralija, ,ovi +eland, 2rgentina Velja6aB -ndija, 9rugvaj 1ujakB 9rugvaj 3ravanjB .gipat, >eksiko, -ran 0vibanjB sj. 2frika, ist. 2zija, 3eTas 4ipanjB ju. .uropa, ju. i sred. 025, =ina, :apan 0rpanjB sjeverni dio 025-a, jug =anade, sred. .uropa =olovozB sred. .uropa, V. 7ritanija, ,orveka, *usija, sjev. :apan, =anada *ujanB Ekotska, 0kandinavija, sjev. *usija 4istopadB 0kandinavija, sjev. *usija 0tudeniB j. 2frika, Peru Prosina&B .tiopija, 0omalija 476.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i peni#e? .uropaB 000*, ?ran&uska, ,jema6ka, V. 7ritanija 2zijaB =ina, -ndija, Pakistan, 3urska :. 2merikaB 2rgentina 025, =anada 477.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i peni#e? 025, =anada, 2ustralija, ?ran&uska, 2rgentina

47!.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i peni#e? :apan, =ina, -ndija, .gipat, 7razil, V. 7ritanija, ,jema6ka, 0kandinavija 47$.Koje s% glavne l%ke za %voz peni#e % ,%ropi? 4ondon, *otterdam i 2ntQerpen. 4!/.to je *G'? -nternational Pheat 2greement, >e@unarodni sporazum o peni&i koji je sklopljen "!".g. sa sjeditem u 4ondonu. 4!1.to je to pojas peni#e? 9 2meri&i se zove Pheat belt i dijeli se na tri manja proizvodna prostoraB - Podru6je ozime-Pinter Pheat 7elt - Podru6je jare- 0pring Pheat 7elt - =olumbijski plato na sjeverozapadu 025-a

4!5.Ginter G-eat 4elt? Prostor oko //o zapadne geo duine. -z tog podru6ja izvozi se u tri prav&aB -preko velikih jezera -izravno eljezni&om prema 2tlantiku do isto6nih ameri6kih luka -prema >eksi6kom zaljevu 4!7.2pring G-eat 4elt? Prostire se u >innesoti zapadno do 0tjenjaka i sjeverno preko =anadske grani&e. -z tog podru6ja peni&a se izvozi preko Velikih jezera, ali problem nastaje jer mogu smrznuti. 4!4.@.je je sje.ite proizvo.nje peni#e % 2pring G-eat pojas%? PokrajineB 0askat&heQan, 2lberta, >anitoba, dolina rijeke >issouri i oko jezera Pinnipeg u =anadi. 4!5.Kako se transportir peni#a % 2pring G-eat pojas%? 8eljezni&om do novije luke ;hur&hill u Judsonovom zaljevu, no ako on rano zamrzeglavne luke za izvoz iz tog podru6ja na %ornjem jezeru jesu 5uluth i Port 2rthur. 4!6.Transport sa Kol%mbijskog platoa? -ma najmanju proizvodnju, ali povoljan poloaj (uz Pa&ifik) te se odande preko Panamskog kanala prevozi prema 2ziji i .uropi. 4!7.Koja je glavna svjetska b%rza peni#e? ;hi&ago. 4!!.)a kojem po.r%;j% % &%siji se sije peni#a? 1d isto6nih =arpata do 7ajkalskog jezera u sredinjoj 2ziji. 3o je ekonomski trokut izme@u 4enjingrada, 1dese i 7ajkalskog jezera. ,ajprostranije u svijetu. 4!$.)a kojem se po.r%;j% % 'rgentini sije peni#a? *elativno malom, od 7aie 7lanke do 0anta ?e-a.

4$/.K%k%r%z -pripada najpoznatijim itari&ama i po proizvedenim koli6inama pribliava se peni&i -nije samo ljudska hrana veF i sto6na i industrijska sirovina 4$1.to se .obiva o. plo.a k%k%r%za? Ekrob, alkohol, ulkje, glukoza, dekstrin, od stabljike se dobiva papir 4$5.to je M+orn 4eltN? Pojas kukuruza u 025-u izme@u rijeka >issouri i >ississipi izme@u A(o , i !!o,, a u dravi -oQi sQ protee najizrazitijeV more kukuruzaV. 4$7.Koja je pra.omovina k%k%r%za? >eksiko. 4$4.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i k%k%r%za? 025, 7razil, >eksiko, 2rgentina, =anada 2zijaB =ina, -ndija, -ndonezija .uropaB *umunjska, ?ran&uska

2frikaB :2* 1dnosno sve zemlje koje imaju jako razvijeno sto6arstvo (za hranu). 4$5.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i k%k%r%za? 025, 2rgentina, ?ran&uska, =ina, :2* i *umunjska 4$6.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i k%k%r%za? .uropaB ,izozemska, Epanjolska, -talija, ,jema6ka, V. 7ritanija, *usija, 9krajina 2zijaB :apan, =oreja, 7anglade 4$7.)abroji visokoro.ne -ibri.e k%k%r%za % &C? Viskonsin #!/, viskonsin !'! 2, ioQa !A '. 4$!.Koji je -rvatski najvaniji agrarni i izvozni proizvo.? =ukuruz. 4$$.)abroji ostale itari#e %mjereni- klima? *a, je6am, zob, proso. 5//.&a -proizvodnja u svijetu opada zbog slabije kvalitete bana i kruha koji se od njega dobiva -nije izvozna kultura -proizvodi od raiB kruh, alkohol -,ajveFi svjetski proizvo@a6i raiB *usija, Poljska, ,jema6ka, =ina, 9krajina 5/1.8e;am -zna6ajniji za svjetsko trite od rai -slui za ishranu stoke i u industriji piva -najve6i svjetski proizvo@a6iB *usija, 9krajina, =anada, 025, ,jema6ka, ?ran&uska, Epanjolska, V. 7ritanija, 3urska, 2ustralija, Poljska -najveFi izvozni&iB 025 i =anada 5/5.1ob -slui kao sto6na hrana i uspjeva na manje plodnim tlima -najveFi proizvo@a6iB 025, *usija, =anada, Poljska, ,jema6ka, V. 7ritanija, Epanjolska, =ina, 2ustrali 5/7. roso -itari&a siromanih zemalja -zahtjeva preteno suhe i tople krajeve -sije se na onim povrinama gdje nijedna druga itari&a ne bi uspjela -slui za pripremu kae i lepinja -najveFi proizvo@a6iB -ndija, 025, =ina, *usija, >eksiko, ,igerija, 2rgentina, 7razil, V. 7ritanija 5/4.Kr%mpirD pra.omovina kr%mpira? Peru. 5/5.)a kojim zemljitima %spjeva kr%mpir? %otovo svim. 5/6.1a to se sve %potrebljava kr%mpir? Prehrani 6ovjeka, industrijske svrhe (6ips, alkohol, krob), prehrani stoke

5/7.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i kr%mpira? .uropaB *usija, 9krajina, Poljska, ,jema6ka, 7jelorusija, ,izozem, ?ran&uska, v. 7ritanija, 3urska 2zijaB =ina, -ndija, 2merikaB025 5/!.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i kr%mpira? ?ran&uska, ,jema6ka, 7eneluT 5/$.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i kr%mpira? -talija, V. 7ritanija, i ,jema6ka mladog krumpira. 51/.Koje s% zemlje najve?i potroa;i kr%mpira? Poljska, -rska, 7eneluT, ,jema6ka, 5anska, )eka, -talija 511.Crvatska kao proizvo6a; kr%mpira? *J je jedna od najzna6ajnijih europskih proizvo@a6a i potroa6a(stanovnitvo i turizam) krumpira. 2to;arski proizvo.i na svjetskom trit% 515.to je sto;arstvo? Pod sto6arstvom se razumjeva ona grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem domaFih ivotinja radi potrebe prehrane stanovnitva sto6nim proizvodima (meso, mlijeko, mast, jaja) te radi dobivanja sirovina za industrijsku preradu (koa, vuna, krzno, perje, rogovi). 517.Kako se .ijeli sto;arstvo? -opFe- koristi u uzgoju rezultate steFene tradi&ionalnim uzgojem stoke -spe&ijalno- koristi rezultate znanstvenih istraivanja i prakse 514.Koja po.r%;ja pr%aj% posebno povoljne %vjete za razvoj sto;arstva? . travnata podru6ja umjerene i suptropske klime (ljanosi, pampasi, prerije, savane, stepe) #. umska podru6ja umjerenih klima A. vlana o&eanska primorja !. planinske ispae 515.Koja s% ;etiri osnovna tipa sto;arenja? -,omadsko karakteristi6no za primitivne sredine -Polunomadsko karakteristi6no za neto razvijenije sredine sa sesilnim sto6arima koji samo ljeti izlaze na planinske panjake 95opunsko sto6arenje najvie sto6arskih proizvoda slui poljoprivrednom gospodarstvu, a tek vikovi se alju na trite -=omer&ijalno, spe&ijalizirano proizvodi sto6arske proizvode isklju6ivo za trite 516.Koji s% glavni proizvo.i sto;arstva osim mesa? Vuna, mast, koa, perje. 517.Koje s% zemlje najve?i %zgajiva;i konja? =ina, 7razil, >eksiko, 2rgentina, 025, .tiopija, =olumbija, *usija, >ongolija, *umunjska, -ndija 51!.Koje s% zemlje najve?i %zgajiva;i gove.a?

-ndija, 7razil, =ina, 025, 2rgentina, >eksiko, .tiopija, 2ustralija, *usija, ?ran&uska, ,jema6ka, Pakistan, ,igerija, :2*, V.7ritanija, =anada. 51$.Koje s% zemlje najve?i %zgajiva;i svinja? =ina ( HA), 025, 7razil, ,jema6ka, Epanjolska, Poljska, Vijetnam, >eksiko, *usija, ,izozemska, ?ran&uska, *umunjska, :apan. 55/. Koje s% zemlje najve?i %zgajiva;i ova#a? =ina i 2ustralija ( HA), -ndija, -ran, 7razil, 0udan, Pakistan, *usija, ,igerija, ,. +eland, V.7ritanija 551.Koje s% zemlje najve?i %zgajiva;i pera.i? =ina, 025, -ndonezija, 7razil, >eksiko, *usija, -ndija, :apan, ?ran&uska, Vijetnam, -ran, 7anglade, 3ajland, -talija, 3urska 555.Koja vrsta mesa je najvanija za svjetsk% trgovin% mesom? %ovedina, svinjetina i ov6etina, a zatim koze, perad, bivoli... 557.Koje se zemlje isti;% % proizvo.nji jaja? =ina, *usija, :apan, 025, -ndija i razvijene zemlje .urope 554.Koje se zemlje isti;% % proizvo.nji mlijeka? -ndija, 025, *usija, ,jema6ka, ?ran&uska, 9krajina, 7razil, =ina, V.7ritanija 555.to je prvobitna namjena %zgoja ova#a? Vuna, pa zatim meso. 556.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i gove6eg mesa? 2rgentina (AH!), 2ustralija, ,jema6ka, ?ran&uska, 025, ,izozemska i -rska 557.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i gove6eg mesa? -talija, :apan, *usija. 55!.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i ov;etine? 2ustralija, ,ovi +eland 55$. Koje s% zemlje najve?i %vozni#i ov;etine? V.7ritanija, ?ran&uska, :apan. 57/.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i svinjetine? 7eneluT, 5anska, ,jema6ka, =anada. 571.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i svinjetine? -talija, ?ran&uska, :apan, 025. 575.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i pernati- ivotinja? 025, ?ran&uska, 7razil, ,izozemska, >a@arska. 577. Koje s% zemlje najve?i %vozni#i pernati- ivotinja? ,jema6ka, :apan, *usija, 0audijska 2rabija i dr. arapske zemlje. 574.Koji s% glavni mesni prera6iva;ki #entri % 2'39%? ;hi&ago, 1maha, ,eQ Rork.

575. Koji s% glavni mesni prera6iva;ki #entri % &%siji? >oskva, 4enjingrad. 576. Koji s% glavni mesni prera6iva;ki #entri % 'rgentini? 7uenos 2ires, *osario, 4a Plata. 577. Koji s% glavni mesni prera6iva;ki #entri % Kana.i? Pinipeg, >ontreal, 3oronto. 57!. Koji s% glavni mesni prera6iva;ki #entri % 4razil%? 0ao Paulo, 7aretos, =ruzeiro, Pelos, 0antos. 57$.0 koje zemlje Crvatska najvie izvozi meso? ,jema6ka, -talija, V.7ritanija, )eka, 0lova6ka, %r6ka. 54/.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i sireva? ,izozemska, ,jema6ka, ?ran&uska, 5anska, Evi&arka, ,ovi +eland. 541.Koje s% zemlje najve?i masla#a? ,izozemska, ,ovi +eland, 5anska. 545.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i mlijeka? -ndija, 025, *usija, ,jema6ka, ?ran&uska, 7razil, =ina, 9krajina, -talija, Poljska, V.7ritanija, ,izozemska, 2ustralija, 3urska, >eksiko, :apan, 2rgentina, =anada. 547.Kako se .obiva koa? -od sisava&a(goveda, svinje, ov&e, koze, konji i dr) -od gmazova (krokodili, guteri, zmije)- 49=09+,2 roba -od riba 544.1a to se %potrebljava !/ E proizve.ene koe? +a obuFu, a ostatak na konu galanterijuB remenje, rukavi&e, torbe i dr. 545.Kako se prera6%je koa? Etavljenjem i bojanjem. 546.Kakva je to vero koa? =oa ova&a i koza. 547.Kako razlik%jemo ko%? Prema tavu i doradi. 54!.Kakva je to 2afijan koa? 3o je koakoza i ova&a spe&ijalno tavljena i bojana. 54$.)abroji koje sve vrste koe postoje? 4ak-koa, boks, semi-koa, s barunastom presvlakom, glase-koa. 55/.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i sirove koe? 2rgentina, -ndija, =ina, :2*, 7razil, 025, *usija, 2ustralija, ,ovi +eland. 551.@.je % Crvatskoj sre.ita ob%?arske in.%strije? 7orovo, +agreb, Varadin, 4udbreg, =arlova&.

555.@.je s% % Crvatskoj tvorni#e za prera.% koe? +agreb, Vinkov&i, 1sijek. 557.*z koji- zemalja &C %vozi ko%? 2rgentina i -ndija. 554.)abroji tri osnovne sk%pine ova#a prema pro.%ktima. -merimo ov&a, za proizvodnju vune -pramenka, mesna vrsta (2rgentina, v.7ritanija, 025, ,.+eland) -kombinirane vrste 555.Tko je .onio merimo ov#% % panjolsk%? 2rapi iz sjeverne 2frike. 556.3o ka.a je panjolska branila izvoz merimo ov#e? 5o ('/.g. 557.Tko je imao najvie %spje-a % %zgoj% kombinirani- sorti ova#a? .nglezi. 55!.Tko je pionir '%stralskog ov;arstva? .ngleski ofi&ir >a& 2rthur. 55$.Tko je .opremio ov#e na )ovi 1elan.? :ames ;ook ('".g. 56/.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i ova#a na svijet%? 2ustralija, =ina, ,ovi +eland, *usija .uropaB V.7ritanija, Epanjolska, *umunjska, -talija 2frikaB :2*, .tiopija, ,igerija 2zijaB -ran, -ndija, 3urska, =azahstan, Pakistan :. 2merikaB 2rgentina, 7razil 561.Kako se zove najvanija rijeka za natapanje vezana %z ov;arstvo % '%straliji? >urraL. 565.Kako se zov% vrlo otre trave % ari.nom po.r%;j% '%stralije? 0pinifeT-trave i s&rub-grmlje. 567.Kako se zove najve?i arteki bazen % '%straliji? %reat 2rtesian 7asin. 564.@.je je najve?a kon#entra#ija arteki- bazena % '%straliji? 2ustalski zaljev, bazen >urraL-a, na sjeverozapadu u pje6anim pustinjama, u pustinjskom bazenu zapadne 2ustralije. 565.@.je ima najvie arteki- b%nara % '%straliji? 9 Xueenslandu. 566.@.je je glavna zona a%stralskog ov;arstva? -ma oblik potkove i smjeten je na zapadnoj strani 2ustralskih =ordelijera, u dravi Vi&torii i ,eQ 0outh Pelsu, a osobito na breulj&ima 5arling 5oQnsa.

567.Koje s% glavne izvozne l%ke v%ne? 0LdneL, >elburn, 2delaide. 56!.Ka.a je osnovana me6%naro.na st%.ijska sk%pina za probleme v%ne i g.je je sje.ite? "!'.g. u 4ondonu. 56$.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i i izvozni#i v%ne? 2ustralija, ,. +eland, 2rgentina, :2*. 57/.Koje s% zemlje najve?i potroa;i i %vozni#i v%ne? V. 7ritanija, ?ran&uska, ,jema6ka, :apan, 025. 571.@.je se obavlja in.%strijska prera.a v%ne A#entriB? V. 7ritanija u pokrajini Rorkshire, gradovi 4eeds i 7radford. ?ran&uska, oko grada 4illea 025-na sjeveroistoku, u ,ovoj .ngleskoj 575.Koji s% najve?i problemi proizvo.nje v%ne % &C? ,edovoljno kvalitetne vrste ova&a. 577.&ibarstvo? 0akuplja6ka privredna grana sa vrlo velikom ekonomskom vanosti. 574.1a koje .ijelove mora je vezan %lov ribe? Eelfove-potopljeni dijelovi kopna do #//m, gdje dopire svjetlost i ima hrane. 575.Kako .ijelimo morske ribe? 7entonske-ive pri dnu (bakalar) Pelegijalne-slobodno se kreFu (sle@-haringa, tuna, srdela) 576.Koja s% glavna ribolovna po.r%;ja svijeta? .Eelfovi uz sjeverne rubne dijelove .uroazije i 0jeverne 2merike i posebno 7arentsovo more jer ne smrzava zbog %olfske struje. #.sjeverno more i podru6je oko ,eQ ?oundlanda, =anada, 2ljaska, =am6atka, 7eringovo more. A.>ore oko :apanskih otoka. !.,ajpoznatiji elf june hemisfere uz isto6nu obalu Patagonije gdje se sukobljavaju topla 7razilska i hladna ?alklandsa struja. 577.Koje s% zemlje najve?e izlovni#e ribe? 2zijaB :apan, =ina, -ndonezija, 3ajland :. 2merikaB Peru, )ile .uropaB *usija, V. 7ritanija, ,orveka, 5anska, -sland, ,jema6ka 025 57!.Koje s% zemlje glavni k%p#i svjee ribe? 025, :apan, ?ran&uska, -talija, ,jema6ka. 57$.Koja riba ima najve?i %.io % Crvatskom ribarstv%? >ala plava riba.

5!/.@.je s% #entri Crvatske in.%strije riblji- konzervi? *ovinj, +adar, =omia, 0ali. 5!1.0 koje zemlje rC izvozi konzerviran% rib%? 2ustrija, 025, ,jema6ka, 7elgija. 5!5.Koja se slatkovo.na riba najvie izlovljava % &C? Earan, pastrva. 5!7.Koja s% glavna po.r%;ja bogata kitovima i koje i- zemlje izlovljavaj%? Vode 2ntarktika i 2rktika. :apan, *usija, ,orveka, V.7ritanija, ,izozemska, -sland, :2* i 2rgentina. 5!4.to je %ma? +ajedni&a biljaka kojima osnovno obiljeje daje drveFe, 6iji je nadzemni dio vii od <m i grrana se u kronju. 5!5.Koje vrste %ma razlik%jemo s obzirom na klim%? -ume tropsko-ekvatorijalnog pojasa -suptropske ume -zimi zelene (monsunske) ume koje ljeti gube liFe -ume vazdazelenih tvrdih liFara -ljeti zelene ume koje zimi gube liFe -6etinjare (umjerenih i hladnih klima)

5!6.Kako klasifi#iramo .rvo prema %porabnoj vrije.nosti? >eko drvo- 6etinari HA ukupnih uma 3vrdo drvo- ume irokog lista tropskog i suptropskog pojasa te listopadno drveFe (bukva, hrast) 5!7.@.je se koristi meko .rvo? 9 kemijskoj industriji u proizvodnji papira, &eluloze i sl. 5!!.Koji s% kontinenti %mama najbogatiji? 2zija, :.2merika, ali usporedimo li sa povrinom kontinenta .uropa je najumovitija pa zatim 0.2merika, pa tek onda 2zija. 5!$.Koje zemlje imaj% njave?% povrin% zasijan% %mom? *usija, 7razil, =anada, 025, =ina, -ndonezija, =ongo, Peru, -ndija. 5$/. rema %potrebi razlik%jemo koje vrste .rveta? -za kemijsku industriju -tehni6ko drvo (gotovo sve vrste), na trite dolazi neobra@eno ili kao rezana gra@a -drvo za ogrijev (gotovo sve vrste) 5$1.Koje vrste .rveta razlik%jemo za kemijsk% in.%strij%? -&elulozno drvo - jelovina, smreka, bor, lipa, breza -taninsko drvo C hrast, kesten -drvo za suhu destila&iju C grab, bukva 5$5.*z kojeg .ijela svijeta se izvozi najvie te-ni;kog i in.%strijskog .rveta?

-z 2frike u .uropu. 5$7.@.je se ponajpije izvoze #el%loza i papir? 9 025. 5$4.Koja vrsta .rveta raste % pra%mama ekvatorijalne klimeA'mazonaD KongoD @vinejaD *n.onezijaD 2. '%stralijaB i g.je se %potrebljava? =au6ukova&, palme uljari&e, mahagonij, palisandar, kampea, sandalovina, bambus, tikovina, indigo (za dobivanje boje), ebanovina. =ao furnir, u brodogradnji. 5$5.Iime se o.lik%je .rvo koje raste % pra%mi? 3vrdoFom, bojom, sjajem, otpornoFu na vanjske utje&aje. 5$6.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i pra%mskog .rveta? ?ilipini, +air, %abon, =amerun, 7razil, 2ustralija. 5$7.Koji s% razlozi visoke #ijene pra%mskog .rveta? ,erazvijenost prometa i slaba mehaniza&ija na tom podru6ju, relaativno male koli6ine koje se pojavljuju n tritu. 5$!.Koje vrste %ma %spjevaj% % s%ptropskim i me.iteranskim klimama? 4ovoraste ume u vlanim prostorima, i zimzelene u suhim klimama, gdje su komer&ionalno najiskoristiviji #e.arD ;empres i -rast pl%tnjak. 5$$.Koje vrste %ma s% komer#ionalno najiskoristivije? 7ukove i 6etinari, u uvjetima umjerene i hladne klime. 6//.@.je se sve koristi #rnogori;no .rvo AborD smrekaD jelaD ariB? 9 industriji &eluloze i papira, za dobivanje smole, terpentina, ulja. 6/1.Koje je najvanije listopa.no .rve?e? Jrast, bukva i javor. 6/5.Koje s% zemlje najve?i svjetski proizvo6a;i .rveta? =anada, -ndija, =ina, 7razil, -ndonezija, ,igerija, 025, *usija 6/7.Koji s% proizvo.i #el%loze i .rvenja;e? 9mjetna svila, polusinteti6ka vlakna, ,umjetna koa, lakovi, izola&ijski materijal. 6/4.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i #el%loze? 025, =ina, =anada, :apan, -ndija, *usija, Evedska, ,orveka, ?inska. 6/5.Kako .ijelimo izvore energije? 1bnovljivi i neobnovljivi. 6/6.Koji s% obnovljivi obli#i energije? 0un6eva energija, energija vjetra, plime, oseke. 6/7.Koji s% neobnovljivi obli#i energije? ?osilna goriva (ugljen, nafta, plin), nuklearna goriva. 6/!.Koliki je %.jel potronje fosilni- goriva % svijet%?

(< $. 6/$. otronja energije? ,erazvijene zemlje svijeta su veliki izvozni&i energije, ali i mali potroa6i za vlastiti razvoj i napredak. Potronja energije po stanovnikuB 025 #///kg, =anada ////kg, ,jema6ka "///kg, ?ran&uska <///kg, *usija A///kg, a )ad 0omalija, ,igerija itd manje od //kg. 61/.Koja je pozitivna strana izgra.nje -i.roenergetski- s%stava? +apoljava velik broj radne snage, brojne industrije sudjeluju u izgradnji i funk&ioniranju tih sustava, stvaranjem brana omoguFuje se razvoj poljoprivrede, turizma, lova, ribolova. 611.Koje s% negativne strane izgra.nje -i.roenergetski- s%stava? 0kup podhvat, velika akumula&iona jezera uzrok su velikih teta u ekosustavu, npr. nestaju deset&i vrsta biljaka, mjenja se ivotinjski svijet, ugroava se okolni umski fond, mjenja se stanje podzemnih voda, mjenja se mikroklima, iseljava se stanovnitvo. 615.Koje go.ine i g.je je p%tena % ra. prva termoelektrana? DD#.g. kraj 4ondona. 617.Ka.a je p%tena % ra. prva -i.roelektrana? !.rujna DD#.g. u 2ppeltonu na rije&i ?oT u 025-u., a as izmjeni6nom strujom n arije&i Pillamentte u 1regonu. 614.@.je s% sagra6ene prve -i.ro#entrale? 025, -talija, ?ran&uska, ,orveka, Evedska, Evi&arska. 615.)abroji najve?e -i.roelektrane na svijet%? -taipu-Parana-7razil,Paragvaj %rand ;oulee-;olumbia-025 %uri-;aroni-Venezuela 0ajanska, =rasnojarsk-:ensej-*usija 4a %rande-4a %rande-=anada 616.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i energije % svijet%? 025, *usija, :apan, =ina, =anada, ,jema6ka, ?ran&uska. 617.0gljen. Prirodno, 6vrsto gorivo organskog podrijetla, preteno biljnog. ,astao pro&esom karbonifika&ije u dubljim slojevima zemlje pod djelovanjem visokog tlaka i nedostatkom zraka 6ime se biljna materija obogaFivala ugljikom. 61!. rema postotk% %gljika koje vrste %gljena poznajemo? =ameni ugljen-najstariji i ima ga najvie sadri '/-"/$ ugljika i razvija toplinu '///-D<// kgH&al. -najbolja podvrsta je antra&it koji sadri "A-"D$ ugljika i ima ga vrlo malo u prirodi 0me@i ugljen-sadri <<-(<$ ugljika , #<//-'///gkH&al C lignit 3reset- najmla@i ugljen <A-<<$ ugljika, mala kalori6na vrijednost zbog dosta vlage, mala ekonomska vrijednost i u razvijenim zemljama se ne eksploatira. 61$.Koji s% proizvo.i %gljena?

0uhom destila&ijom dobiva se rasvjetni plin, a ostatak (koks) se upotrebljava kao gorivo u &rnoj metalurgiji. Prera@uje se i u katran od 6ega se u kemijskoj industriji dobivaju razli6iti lijekovi, ulja, sinteti6ka guma, sinteti6ki benzin, boje, eksplozivi, plasti6ne mase. 65/.@.je s% smjeteni bazeni %gljena % 2'39%? +apadni obron&i gorja 2pala&hias, drave -llinois, =entu&kL, -oQa, =ansas, >issouri i 1klahoma, zapadna obala Pa&ifika i 2ljaska. 651.)abroji &%ske bazene %gljena. 5one&ki bazen-visokokvalitetan ugljen, =uznje&ki bazen-sibirski-najveFe zalihe =araganda, -rkutski bazen, Pe6ore i oblast 2mura. 655.@.je s% najve?e zali-e %gljena % Kana.i? 5rava 2lbertia, 0aska&heQan, 7ritanska ;olumbija i ,ova 0&otia, ali nije ba najbolje kvalitete. 657.)ajve?a nalazita %gljena % ,%ropi? V.7ritanija- Rorkshire, 4an&ashire, ,ortumberland, :uni Pales. ,jema6ka- *ur, 0aar Poljska- Eleska-osobito kvalitetan )eka 654."stale zemlje bogate %gljenom. =ina-u >an@uriji -ndija- 7ihar, 1rissa, JLderbad i Punjab 2ustralija- ,eQ 0outh Pales, Xueensland, Vi&toria :2* 655.Koje zemlje s% najve?i proizvo6a;i kamenog %gljena? =ina, 025, *usija, -ndija, -ndonezija, Poljska, 2ustralija, V.7ritanija, ,jema6ka, =orea, =anada, )eka, :2*. 656.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i sme6eg %gljena i lignita? ,jema6ka, +,5, )eka, 025, Poljska, 2ustralija, 3urska, =anada, =orea. 657.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i kamenog %gljena? 2ustralija, =ina, -ndonezija, :2*, *usija, 025, =anada, Poljska. 65!.Koje s% zemlje najve?e %vozni#e kamenog %gljena? :apan, =orea, ,jema6ka, V.7ritanija, Epanjolska, -ndija, ,izozemska, -talija. 65$.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i sme6eg %gljena i lignita? :apan, Evedska, ?ran&uska, 2ustrija, -talija. VeFinom hza rad termoelektrana. 67/.)afta? -prirodni tekuFi mineral tamnosme@e boje -smjesa je ugljika, manjih koli6ina kisika, duika i sumporaka pogonsko gorivo, izvor energije i kao sirovina u kemijskoj industriji po6inje se iskoritavati tek otkriFem motora s unutranjim izgaranjem D((.g.

671.Koja je pre.nost nafte na. kr%tim gorivima? =ao tekuFina lake se transportira, veFa kaloriFna vrijednost, lako se transformira iz tekuFeg u plinovito stanje, nema neizgorivih ostataka. 675.Koji s% najvaniji .erivati nafte? 7enzin, petrolej, razli6ita ulja, smolaste tvari. 677.0 koji- 7 zona s% smjetena gigantska nalazita nafte? 7liski i 0rednji istok, sjeverna 2frika i %vinejski zaljev, isto6na .uropa, -nsulindija, sjevernoameri6ka zona s Venezuelom, 2ljaska i podmorje 0jevernog mora, =ina. 674.@.je s% najve?a isto;noe%ropska nalazita nafte? *umunjska- isto6n od =arpata *usija- izme@u Volge i 9rala, 0ibiru, 0ahalinu 675.2mjer Mnafotovo.a prijateljstvaN? =ujbievo-7ratislava-*osto&k-7udimpeta 676.)ajve?a nalazita nafte % *ns%lin.iji? 0umatra. 677. )ajve?a nalazita nafte % sjevernoj 'fri#i? 4ibija, 2lir, .gipat, ,igerija. 67!. )ajve?a nalazita nafte % 'merikama? 025- >eksi6ki zaljev, 4ouisiana, >ississipi, 3eTas, 1klahoma, 2rkansas, =alifornija i 2ljaska =anada- uz grani&u sa 025-om do 2rkti6kog mora >eksiko- zaljev- bazeni >ara&aibo, 1rino&o, 2pure Venezuela 67$. )ajve?a nalazita nafte % bazen% 2jevernog po.morja? -skoritavaju 025, ,orveka, V.7ritanija. 64/.Koji s% poten#ijalni obli#i energije? 9ljni kriljava&, bituminozni pijesak. 641. lin -na vanosti dobio u drugoj polovi&i prolog stoljeFa -upotrebljava se u koksarama, tednja&ima za pogon vozila, za grijanje -transportira se plinovodima i posebnim tankerima -u prirodi se nalazi zajedno s naftom, ali i sam 645.Koji s% ne.ostat#i plina? 4ako zapaljiv, eksplozivan, otrovan, i iziskuje posebnu ambalau. 647.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i plina? *usija, 025, =anada, V.7ritanija, ,izozemska, ,orveka, 2lir, -ran, 0aud.2rab 644.)%klearna energija. 0kupa i ograni6ena na mali broj zemalja, zbog 9rana u-#AA i 9-#A< te plutonija Pu-#A". ,ajveFu proizvodnju 9rana ima =anada, 2ustralija, *usija, ,iger, ,amibija, =azahstan, 9zbekistan, :2*, 025.

9kupno ima !!! nuklearne elektrane u svijetu. 645.2%n;eva energija 9zrokuje pojavu vjetrova, grije vode, utje6e na rast bilja. --zravno sun6evo zra6enje- solarni paneli -Vjetar Celektrane podignute u mnogim razvijenim zemljama (025, ?ra, V.7rit) -7iokonverzija-etanol (tekuFi)se dobiva fermenta&ijom poljoprivrednih otpadaka -metan (plin) razgradnjom biomase -3oplinske snage o&eana -.nergija valova-pluta6e pokretane valovima koje gibanjem pokre6u pumpe i turbine -.nergija plime i oseke-u podru6jim asvijeta gdje su velike amplitude, obala ?ran&uske, zaljev 0everu u V.7ritaniji, zaljev ?undig u =anadi i podru6je 1hotskog mora, zapadna obala =oree, jugoistok =ine, sjeverna obala 2ustralije, jugoisto6na obala 2rgentine. 646.@.je je sagra6ena najve?a -i.roelektrana na plim% i osek%? ?ran&uska C 4a *au&e snage #!/ >P. 647.,nergija geotermalni- valova. -z zemlje u atmosferu odlaze tisuFe kvada geotermalne energije, a iskoritavaju ju samo najrazvijenije zemljeB 025, -talija, :apan, ,ovi +eland, -sland i to u vrlo malim koli6inama. 64!.Crvatske energetske sirovine 9hrvatska je vrlo siromana ugljenom, kamenolomi u -stri (*aa, Podlabin) -koli6inski prevljadavalignit, kameni ugljen, pa sme@i 64$.2mjer pr%anja naftovo.a 8')'<. 1mialj na =rku prema 0isku, 0l.7rodu prema Pan6evu, a u 0isku je odvojak prema ma@arskom 7otovu 65/.)abroji -rvatske termoelektrane? 0isak, *ijeka, :ertove&, 1sijek, dvije u +agrebu (pogone se na mazut ili plin) Plomin-na ugljen 651.)abroji -i.roelektrane % Crvatskoj? 0enj, 1rlova&, +aku6a&, 5ubrovnik, Vinodol, Varadin, )akove&, 5ubrava, 1zalj, %ojak, *ijeka, ?uine, 0klope, Peru6a, =raljeva&. 655.)abroji naftna polja % Crvatskoj. 7eni6an&i, 8uti&a uma, -vaniFgrad, Eandrove& 657.Koje s% rafinerije % &C? *ijeka, 0isak, 7rod. 654.@.je s% % &C nalazita zemnog plina? =alinove&, 0tari grade&, >olve, >okrine, 0true&, 4egrad, 1koli. 655.)abroji geotermalne topli#e % &C. Varadinske, 5aruvarske, =rapinske, 4ipi6ke, 7izova6ke. 656.)ave.i geotermalna izvorita % &C?

4unkove&-=utnjak, kod 4egrada, Velike ;iglene, ?ernardinova&, 7abina %reda. 657.to je r%.arstvo? 4judska djelatnost i privredna grana koja pronalazi, opskrbljuje i proizvodi razli6ite mineralne sirovine i njima opskrbljuje industriju. 65!.to je in.%strija? Privredna djelatnost gdje se preteno strojnom obradom prera@uju sirovine ili poluproizvode u gotove proizvode. 65$.Kako nastaj% minerali i r%.e? ,astaju od rastaljenih tvari, plinova i para, vodenih otopina ili metamorfozom jednog u drugi element. 66/.Kakvi minerali mog% biti po postank%? Pirogeni, Jidatogeni i Pneumatogeni. 661.Kako se .ijeli in.%strija? .kstraktivnu &rpi prirodna bogatstva iz zemlje Prera@iva6ka prera@uje sirovine ekstraktivne industrije u poluproizvode ili gotove proizvode. 665.Kako .ijelimo in.%strij% s obzirom na namjen% in.%strijski- .obara? 4aka proizvodi proizvode za potronju (tekstilna, kona , prehrambena) 3eka proizvodi sredstva za proizvodnju (6elik, strojeve) 667.Koje vrste in.%strije Ametal%rgijeB poznaje? ;rna metalurgija (proizvodnja eljeza, 6elika, valjanih, vu6nih i kovanih proizvoda) 1bojena metalurgija (proizvodnja bakra, olova, &inka) >etaloprera@iva6ka industrija (strojevna, automobilska, brodogra@evna, elektroindustrijska) -ndustrija nemetala =emijska industrija 4ake industrije (papira, tekstila) -ndustrija sekundarnih sirovina Cdobivaju se re&iklaom metala, stakla, plastike, tekstila, gume... 664.@.je s% % ,%ropi lo#irana stara in.%strijska po.r%;ja? ,jema6ka-*hursko poru6je, ?ran&uska-4orraine, .ngleska-Rorkshire, *usija-5ombas, to su uglavnom bile teke metaloprera@iva6ke i kemijske industrije. 665.Koje s% najpoznatije r%.e eljeza? >agnetit-025, *usija, Evedska, ,orveka, Venezuela, -ndija, =ina Jematit-025, *usija, Epanjolska, -ndija, *umunjska 4imonit-?ran&uska, ,jema6ka, 4uksemburg, Epanjolska, V.7ritanija 0iderit-2ustrija, V.7ritanija Pirit 666.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i eljezne r%.e? =ina, 2ustralija, 7razil, :2*, =azahstan, Evedska, >eksiko, >auritanija. 667."stali veliki proizvo6a;i eljezne r%.e? 025-podru6je >inessote, %ornjeg jezera, 2ppala&hian i 2labami =anada-4abrador i Xueebe& 7razil->inas %erais

?ran&uska-4orrein, 7retagnia, ,ormandija V.7ritanija-;umberland, ,orthumberland, Rorkshire ,jema6ka-obala *ajne 2ustrija-Etajerska, 4eoben, 7ru&k Epanjolska-2sturija -talija-otok .lba 2lir, 3unis, *usija-=rivi rog, 9ral, >agnitogorsk, 2ltaju, =uznje&k 66!.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i r%.e? :apan, ,jema6ka, 025, V.7ritanija 66$.Koje s% zemlje najve?i izvozni#i eljezne r%.e? 2ustralija, 7razil, =anada, Evedska, 4ibija, Venezuela 67/.to ob%-va?a #rna metal%rgija? Proizvodnju eljeza iz eljeznih ruda, proizvodnju 6elika, te primjenu razli6itih metala za oplemenjivanje 6elika. 671.Koje tri faze % #rnoj metal%rgiji razlik%jemo? 5obivanje sirova eljeza, dobivanje 6elika i ljeanje 6elika u razli6ite profile. 675.to o.re6%je loka#ij% #rne metal%rgije? 3rokovi nabave i dopreme sirovina, trokovi proizvodnje eljeza i 6elika i trokovi transporta gotovih proizvoda na trite, blizina bazena ugljena. -potrebno je # t ugljena za proizvodnju t eljeza 677.Koje s% zemlje najve?i proizvo6a;i ;elika? =ina, 025, :apan (ali uvozi i ugljen i eljeznu rudu), *usija, ,jema6ka, 7razil, 2ustralija. 674.Koji se metali koriste kao leg%re ;elika? >angan C %ruzija, -ndija, %ana, +imbabve, 7razil, >aroko, :2*, =uba ,ikal C *usija, =anada, ,ova =aledonija, 2ustralija, -ndonezija, =uba, :2*, 5omin.*epublika, =ina >olibden C 025, =anada, )ile, *usija, >eksiko =rom C 3urska, *usija, ?ilipini, :2*, +imbabve, -ndija, 2lbanija =ositar C >alezija, -ndonezija, =ina, 7olivija, *usija, +air Volfram C =ina, 025, *usija, >ongolija, :. =orea, 7olivija, Portugal, 2ustralija 675.0 kojim gra.ovima % &C je zasnovana #rna metal%rgija? 8eljezara 0isak (najvaniji &entar), :adranska eljezara u =atelima, valjaoni&a u =arlov&u i =umrov&u, PodpiFan, *ijeka, Eibenik,5ugi *at. 676.*z koji- zemalja &C %vozi r%.e? 9gljen C Poljska, *usija, 025, ,jema6ka 8eljezne rude C *usija, ?ran&uska, Evedska, 7razil, 025 677.Koje vrste oplemenjiva;a ;elika nalazimo % &C? >angan C u >edvedni&i i Petrovoj gori 67!.to smatrao po. obojenom metal%rgijom? Proizvodnju bakra, aluminija, olova &inka, i sl. metala 67$.4'K'&

5obar vodiF el. .nergije, toplinski vodiF, otporan na atmosferilije, poslije eljeza najvaniji metal u svjetskoj trgovini. - 4egure bakra su ( bron&a i mesing) - 7akrene rude sadre i plemenite metaleB zlato, platina, srebro, olovo, &ink, kalij, telur 6!/.Koje s% r%.e bakra? 0ulfidne (halkopirit, halkozin, kovelit, bornit) 1ksidne (kuprit) =arbonatne (malahit, azurit) 6!1.@.je s% % svijet% najve?a nalazita bakra? 025 C 2rizona, 9tah, >ontana, ,evada, ,ovi >eksiko =anada C 1ntario, Xuebe&k )ile C pustinja 2ta&ama, ;huiWui&amata, .l 3enienta, .l 0alvador, 4a 2fri&ane Peru C june peruanske 2nde +air C Eabi +ambija C *usija C =azahstan C 9ral C =avkaz Epanjolska C Juelva, 0evilla, rudni&i *io 3into i 3arsis 0rbija, 3urska, ;ipar 6!5.4oksit i 'l%minij 7oksit je sirovina aluminija. -me je dobio po prvom nalazitu 7auT u ?ran&uskoj D# .g. 7oksit se nalazi u lateritnim leitima. 6!7.@.je s% zali-e vapnena;kog boksita? ?ran&uska, Jrvatska, %r6ka, -talija, >a@arska, *usija, j.2merika, -ndija, -ndonezija, 025 (2rkansas), 7razil, 2ustralija 6!4.to je @>*)*+'? >e@uprodukt koji se dobiva prilikom prerade boksita u aluminij. 6!5.@.je s% % &C najve?a nalazita boksita? 4abin, *ovinj, 1brova&, 5rni, 0inj 6!6.@.je s% smjeteni #entri al%minija? 9 blizini velikih hidroenergetskih postrojenja (zbog velike potrebe za el. energijom). 6!7.1a to se koristi leg%ra sa magnezijem A.%ral%minijB? +a gradnju zrakoplova, auta, eljezni&e. 6!!.Koje s% zemlje najve?i svjetski proizvo6a;i al%minija? 0ad, =anada, *usija, 2ustralija, =ina, 7razil. 6!$.@.je se % &C proizvo.i al%minij? 4ozov&u, *aanama (Eibenik). 6$/.">"(" -upotrebljava se za izraduB &ijevi, akumulatora, pumpi, zatitnih oklopa -najvanija ruda je @alenit (olovni sjajnik), a najveFa nalazita su uB 025, >eksiko, 7razil, Peru, 2ustralija, 7urma, 3unis, 2lir, *usija, Poljska, ,jema6ka, 2ustrija, =osovo. -najveFi proizvo@a6i olova B =ina, 2ustralija, 025, Peru, >eksiko, Poljska, =anada, *usija

6$1.+*)K -rude &inkaB sfalerit(&inkov blistava&) i smitsonit, te razli6ite olovno-&in6ne rude -na trite dolazi u obliku tankih plo6a 67/.@.je se koristi #ink? 9 galvaniza&iji (po&in6avanju) 6elika, automobilskoj industriji, gra@evinarstvu, posu@e, &ijevi, proizvodnji boje. 671.Koji s% najve?i proizvo6a;i #inka % svijet%? =ina, 2ustralija, Peru, 025, =anada, >eksiko, -ndija, *usija, -rska 675.Koji s% najve?i proizvo6a;i #inka % e%ropi? -talija, ?ran&uska, ,orveka, Epanjolska, Evedska i Poljska. 677.Koje s% zemlje najve?i %vozni#i #inka? +emlje razvijene auto-industrije, 025, :apan, =orea. 674. lemeniti metali? +lato, srebro, dijamant. 675.1lato 9 prirodi se nalazi u 6istom stanju i to u eruptivnim stijenama i pomjean sa rije6nim pijeskom -upotrebaB nakit, zubarstvo, industrija eletronskih ure@aja 676.)ajve?i svjetski proizvo6a;i zlata? :2*, 025, 2ustralija, =ina, *usija, =anada, Peru, -ndonezija, ,ova-%vineja, %ana, 3anzanija, 7razil, 2rgentina, .uropaB Epanjolska. 677.2rebro 9 prirodi se nalazi u bakrenim ruda6ama -upotrebaB nakit, filmska i foto industrija, kemijska i elektrotehni6ka industrija 67!.)ajve?i proizvo6a;i srebra? >eksiko, Peru, 2ustralija, Poljska, )ile, =anada, 025, =ina, -ndonezija, :2* .uropaB *usija, Epanjolska, Poljska 67$.3ijamant -upotrebaB mineral za alate i strojeve za struganje, buenje i sje6u, mlazne avione, projektile, tenkove i za neku elektronsku opremu 6!/.)ajve?i proizvo6a;i .ijemanta? 2frikaB 7otsvana, :2*, 2ngola, =ongo i ,amibija 0vijetB *usija, =anada, 2ustralija 6!1.to s% nemetali? 3o su prirodni elementi koji se upotrebljavaju u razli6itim industrijama izuzev metalne industrije. ?osfati, soli, gline, &ement, staklo, pijes&i i razli6ite stijene. 6!5.to s% fosfati?

?osfati su soli fosforne kiseline. *aspadanjem dospjeva u zemlju kao hranjivi faktor biljaka, a na is&rpljenim tlima se dodaje biljkama u obliku fosfornih gnojiva. ?osfor je u obliku fosfatida sastojak kostiju, mozga, miiFa i iva&a. 6!7.Koje s% .vije alotropske mo.ifika#ije fosfora? 7ijeli C iznimno otrovan ;rveni fosfor C nije otrovan i rabi se u industriji ibi&a. 6!4.)ajve?i proizvo6a;i fosfata na svijet%? 025, *usija, =ina, >aroko, :ordan, 3unis, 7razil, -zrael, :2* 6!5.)ajve?a nalazita priro.nog fosfata? >aroko, 2lir, 3unis, 025(?lorida, 3ennessee), *usija (poluotok =ola), oto&i -ndijskog i 3ihog o&eana 3o su ujedno i najveFi izvozni&i. 6!6.to je otaa? +natno bolje gnojivo od fosfata ali je u prirodi ima veoma malo, i toB Poljska, *usija, ,jema6ka, 025. 6!7.@.je s% % Crvatskoj nalazita fosfata? ,ema ih.