TEMELJNE POSTAVKE SINOPTIČKE METODE
-„Sinopsis“ istodobno gledati, istodobno uvažavanje svih glavnih čimbenika
koji određuju vrijeme.
-Sinoptička meteorologija (analiza i prognoza) prikuplja podatke širom velikih
područija i prikazuje ih na zemljopisnoj karti kao sliku vremena na spomenutom
području
-Motrenje u određenim vremenskim terminima slanje u sabirna središta unos
podataka na zemljopisne karte: brojke, simboli, analiza- pregled vremena nad
nekim područjem, modeli- vremenska prognoza za kraće ili dulje razdoblje.
SINOPTIČKE KARTE (PRIZEMNE)
-Meteorološke, vremenske
-Prizemne: temperatura, tlak, vlažnost, vjetrovi, oblaci, oborine, vidljivost,
sadašnje i prošlo vrijeme, druge pojave.
-Visinske: temperatura, vlažnost, vjetrovi na visinama koje odgovaraju
određenim tlakovima.
-Karte različitih razmjera ovisno o procesima koji nas zanimaju-makro:procesi
krupnih razmjera, cjela zemlja, kontinenti oceani ili njihova velika područja.-
mezo:procesi srednjih razmjera, manji djelovi kontinenata ili oceana, regije,
države.-mikro: procesi sitnih razmjera, manji djelovi nekog područja neko
mjesto ili djelovi mjesta.
OPČE ATMOSFERSKO KRUŽENJE (NA ZEMLJI)
-Temeljni uzrok kruženju zraka su razlike temperatura između ekvatora i polova
-Dodatni uvjeti: zemljina vrtnja, razdioba kopna i mora, utjecaj orografije i
trenja.
-Rezultat tri velika meridijanska kruženja zraka
-Zbog vrtnje zemlje i dodatnih čimbenika ipak prevladava zonalno strujanje.
-Ukupnost temeljnih oblika vodoravnih i uspravnih gibanja velikih masa zraka u
planetarnim razmjerima npr. Oko zemlje, između kontinenata i oceana te slično.
-Ekvatorski pojas niskog atmosferskog tlaka-unutartropski pojas konvergencije,
visoka temperatura i vlažnost,jako dizanje zraka, jak razvoj konvekcijske
naoblake, jaki pljuskovi, tišina ili slabi promjenjivi vjetrovi
-Suptropska područja (30° N i S ), tišina ili slabi promjenjivi vjetrovi, pojas
visokog tlaka kao posljedica dinamičkog spuštanja zraka i adijabatskog
zagrijavanja, nebo je vedro, temperature vrlo visoke, a oborina gotovo i nema
(pustinje)
-Izmedu ta dva pojasa stalni vjetrovi, pasati,vedro ili slaba naoblaka uz manje
kolicine oborina.
-Umjerene zemljopisne sirine, prevladavajuci zapadni vjetrovi, vrtlozna gibanja
zraka, nizovi ciklona i anticiklona koje putuju od zapada prema istoku, oborine
u svim godisnjim dobima
-Polarna podrucja , visoki atmosferski tlak, polarni istocni vjetrovi, niske
temperature, male kolicine vlage, slabe oborine (snjeg)
ZRAČNE MASE
-Velike kolicine zraka cija su fizikalna svojstva vise ili manje ujednacena u
vodoravnom smjeru
-Vodoravna prostranstva od 500km do 5000km, povrsina i nekoliko miliona
km^2(na kvadrat) , uspravna protezanja izmedu 1 i 20km
-Ista kolicina zraka se dulje vremena (od nekoliko dana ili tjedana) zadrzava
iznad jednolike podloge, izvorisna podrucja.
-Osnovne značajke zračne mase-sadržaj i razdioba topline i vlaznosti
-Pokretanjem zracne mase s izvorista, ona mjenja svoja svojstva prema
svojstvima podloge iznad koje putuje i trajanju njezinog zadrzavanja iznad tog
podrucija, koja se razlikuju po fizikalnim svojstvima od izvorista ponovo se
uspostavlja ravnoteza izmedu zracne mase i podloge temperaturna ravnoteza se
dosize u prosjeku nakon tjedan dana
PODJELA ZRAČNIH MASA
-Prema zemljopisnom podrucju:
-Ekvatorske zracne mase zrak izrazito topao i vlazan i iznad kopna i mora
-Tropske zracne mase nastaju u suptropskom podrucju, iznad kopna suhe i
sadrze velike kolicine sitne prašine, iznad oceana bogate vodenom parom.
-Polarne zracne mase(zracne mase umjerenih sirina), nastaju u umjerenim
zemljopisnim sirinama, kopno sibir kanada u zimskim mjesecima zrak veoma
hladan i suh , atlanski i tihi ocean vlazan zrak, kretanjem prema nizim sirinama
donose zahladenje.
-Arktičke(antarktičke)zračne mase, vrlo hladne i siromašne vlagom.
-Prema kakvoći podloge:-kopnene(kontinentalne) zračne mase, opčenito suhe
-Morske(maritimne) zračne mase, opčenito vlažne
-Prema temperaturi podloge:-tople zračne mase, nastaju iznad podloge s višim
temperaturama, donose porast temperatura jer su toplije od podloge na koju
nadolaze.
-Hladne zračne mase, nastaju iznad podloge s nizim temperaturama, odnose pad
temperatura jer su hladnije od podloge na koju nadolaze
-Prema stabilnosti zraka:-stabilne zračne mase, najčešče tople i suhe
-Nestabilne zračne mase, najčešče hladne i vlažne
PREMJEŠTANJE I RAZVOJ VREMENA U ZRAČNIM MASAMA
-Toplo kopno i hladnije more, najčešče u ljetnim mjesecima:-prijelaz toplog i ne
previše vlažnog zraka s kopna nad hladnije more, hlađenja, obogačivanje
vlagom, nastaju niski slojeviti oblaci ili magla
-Hladan i vlažniji zrak s mora dolazi nad toplo kopno, grijanje donjih slojeva
zraka, razvoj grudastih oblaka, oborine.
ATMOSFERSKE FRONTE
-Frontalni pojas(zona)-prijelazno područje između dviju različitih zračnih masa.
-Fizikalna svojstva zraka se razmjerno brzo mjenjaju u vodoravnom smjeru:
-Duljina više tisuča kilometara
-Širina u smjeru napredovanja i preko 100km
-Visina, i kroz cjelu troposferu
-Frontogeneza-sužavanje frontalnog pojasa, povečanje razlike izmedu zracnih
masa, frontalni pojas prelazi u frontalnu plohu.
-Frontoliza-sirenje frontalnog pojasa,smanjivanje razlika izmedu zracnih masa.
-Frontalna ploha je koso podrucije tj. Granica protezanja frontalnog pojasa,
nagim 1:100 , kut 0.5 do 1.5 °
-Fronta, frontalna crta, frontalna grupa-podrucije presjeka frontalnog pojasa
(plohe) i zemljine povrsine, odnosno projekcija donjeg djela pojasa na zemljinu
povrsinu.
SVOJSTVA FRONTE
-Mogu nastati samo tamo gdije je ciklonska vrtloznost vjetra
-Nastaju najčešče u dolinama niskog atmosferskog tlaka
-Izobare povucene kroz frontu na kojoj vjetar ima skok (diskontinuitet), moraju
ciniti kut manji od 180° na strani prema niskom tlaku
-Ako vjetrovi s obje strane frontalne plohe pusu njoj paralelno, frontalna ploha
nece mjenjati polozaj u prostoru (stacionarna tj. Nepokretna fronta)
PODJELA FRONTI
-Prema zemljopisnom podrucju:-arktička fronta, djeli hladni arktički zrak od
zracnih masa umjerenih širina (antarktička na juznoj polutki)
-Polarna fronta dijeli zracne mase umjerenih sirina od suptropskog pojasa, jedna
od najvaznijih, dijeli hladniji zrak visih zemljopisnih sirina od toplijeg zraka
nizih sirina, granica stacionarna planetarna fronta, proteze se uglavnom zapad-
istok, odreduje nastajanje ciklona
-Unutartropska (ekvatorska) fronta, izmedu dviju tropskih zracnih masa
pojedinih polutki.
KAKO SE OZNAČAVAJU FRONTE NA SINOPTIČKIM KARTAMA
-Glavne planetne fronte: arktička (A), polarna (P) fronta,njihov polozaj u
sječnju (I), u srpnju (VII), točkasto unutartropski pojas konvergencije.
-Prema temperaturnim svojstvima zračnih masa:-topla fronta, napreduje topla
zračna masa
-Hladna fronta, napreduje hladna zračna masa
-Hladne fronte su obicno brze i mogu dostici neku toplu frontu, nastaje topla
okluzija, hladna okluzija ili neutralna okluzija.
-Prema visini:-prizemna fronta, najčešči oblik fronti
-Visinska fronta, frontalni pojas ne dosize zemljinu povrsinu.
-Topla fronta –crvena boja, hladna fronta plava boja, okludirana fronta
ljubičasta boja
TOPLA FRONTA
-Topla zračna masa sustize hladniju zracnu masu, dolazi s njom u dodir te je
potiskuje
-Topla zracna masa nadilazi iznad klina hladne zracne mase i na taj nacin je
postupno potiskuje, vlažan zrak se na graničnoj plohi u toplom zraku dize i
adijabatski hladi, a vodena para se kondenzira stvarajuci slojevitu naoblaku na
zemljinoj povrsini, u predfrontalnom podrucju padaju slabe oborine koje postaju
sve stalnije i jace prema frontalnom pojasu.
-Tople fronte su vecinom stabilne.
-Približavanje tople fronte uocava se na horizontu pojavom cirusa na visinama
9-6km, na udaljenosti 1000-800km ispred crte fronte.
-Ciruse slijedi sloj cirostratusa, koji opcenito debljaju te daljnjim priblizavanjem
fronte postupno prelaze u nizi gusci sloj altrostratusa(visine podnice 5-3km i
uspravne razvijenosti 1-3km) koji se i nadalje zgušćuje.
-Podnica altostratusa se spusta te oblak prelazi u nimbostratus vece uspravne
razvijenosti (3-6km) iz kojeg padaju oborine.
-Širina područja oborina je 200-400km ovisno o kolicini vodene pare u zracnim
masama i o godisnjem dobu, u zimi je vecinom sire nego ljeti.
-Ispod sloja nimbostratusa cija je podnica vecinom rastrgana,nalaze se cesto
stratusi na visinama od nekoliko desetaka ili stotina metara, ukoliko sloj stratusa
nalegne na zemljinu povrsinu isti prelazi u maglu (predfrontalna ili frontalna
magla)
-Atmosferski tlak u predfrontalnom podruciju izrazito pada (barometarska
tendencija iznosi nekoliko hPa/3h), nakon prelaska fronte uspori pad, prestane
padati ili cak malo poraste.
-Prolaskom fronte temperatura zraka poraste za nekoliko °C , ponekad i za 10°C
-Vjetar u predfrontalnom podrucju puse vecinom iz juznog kvadranta, moze
dosizati brzine do 30m/s, po prelasku fronte izrazito mjenja smjer i skrece na
zapadni kvadrant.
-Oborine opcenito jacaju i postaju najjace uoci nailaska fronte.
-Prolazom linije fronte, koji traje do nekoliko sati, oborine slabe i prestaju te se
djelomice razvedrava.
-Brzina premjestanja dosize, a rijeđe prelazi brzinu od 10m/s
HLADNA FRONTA
-Hladna zracna masa sustize topliju zracnu masu te ju potiskuje
-Hladna zracna masa se podvlaci u obliku klina ispod tople zracne mase i na taj
nacin je postupno istiskuje
-Nagib frontalne plohe je strmiji nego u toploj fronti i procesi dizanja zraka
izdrazeniji
-Ovisno o brzini gibanja:-sporo pokretne ili hladne fronte I. Vrste
-Brzo pokretne ili hladne fronte II. Vrste
-Hladne fronte 1. Vrste nastaju kad hladna zracna masa nadire i podvlaci se pod
topliju zracnu masu, koju istiskuje, brzina premjestanja dosize, a rijeđe prelazi
brzinu od 10m/s vlazan zrak se u i iznad granicnog pojasa u toplom zraku dize i
hladi, vodena para se kondenzira stvarajuci slojevitu odnosno grudastu
naoblaku, uglavnom iza crte fronte na zemljinoj povrsini iza frontalne pruge
padaju stalne oborine iz slojastih oblaka, a pljuskovite iz oblaka uspravnog
razvitka, javlja se i grmljavina.
-U zimi je obicno topao zrak stabilan, pa su oblaci slicni oblacima tople fronte,
ali u obrnutom redosljedu . sirina oblacnog sloja je 300-500km, a visoki oblaci
cesto izostaju.
-Širina podrucija oborina je oko 100km ovisno o kolicini vodene pare u zracnim
masama i godisnjem dobu, u hladno doba je vecinom sire nego u toplo doba.U
ljeti je topli zrak nestabilan, a razvitak kumulonimbusa je izrazeniji te dopiru do
tropopauze.
-Hladne fronte 2. Vrste nastaju kad hladna zračna masa brzo nadire i podvlaci se
pod topliju zracnu masu, koju naglo istiskuje. Brzina premjestanja prelazi
brzinu od 10m/s , i ponekad dosize i 30m/s
-Zrak i vodena para se naglo dizu i hladne, a vodena para se kondenzira
stvarajuci grudaste oblake na ili ispod crte fronte oblacni sustav ima sirinu 50-
150km, cesto s podrucjima kratkotrajnih razvedravanja ili slabo razvijenom
naoblakom iz oblaka ispred fronte, koji su jako razvijeni, glavni predstavnih
kumulonimbus, padaju pljuskovite oborine pracene grmljavinom i jakim
vjetrom.
-Širina podrucja oborina je do nekoliko desetaka kilometara, kada su zracne
mase s obiju strana fronte dovoljno vlazne i nestabilne prelazi 100km
-U pozadini hladne fronte, uz izrazeni prodor hladnog nestabilnog zraka, cesto
se razvija znatna konvekcijska naoblaka pracena oborinama iz kumulusa i
kumulonimbusa, sekundarna hladna fronta.
-Atmosferski tlak se u predfrontalnom podrucju lagano mjenja, izrazito raste iza
frontalne pruge, pri cemu barometarska tendencija iznosi nekoliko hPa/3h
-Temperatura zraka padne za nekoliko °C, cesto za 10°C, a ponekad i znatno
vise
-Vjetar u predfrontalnom podrucju puse obicno iz zapadnog kvadranta, po
prestanku fronte izrazito mjenja smjer i skrece na sjeverni kvadrant, moze
dosizati i prelaziti brzine od 30m/s
-Oborine ovisno o vrsti fronte su jake i postizu svoju najvecu jakost uz nailazak
fronte
-Prolazom frontalne pruge, koji traje do nekoliko sati, te nakon prestanka
oborine uz djelomice razvedravanje, nastupa bitno poboljsanje vidljivosti.
OKLUDIRANA FRONTA
-Okludirana fronta je fronta koja dijeli dvije hladne zračne mase u završnom
stadiju života ciklone, a topla zračna masa je potisnuta uvis
-Hladna fronta kao brža može sustić toplu frontu
-Najtoplija zračna masa je potisnuta uvis
-U nizim atmosferskim slojevima stvara se fronta izmedu dvije hladne zracne
mase, od kojih je jedna hladnija
-Topla okluzija-hladan zrak iza hladne fronte koja je sustigla predhodnu toplu
frontu manje je hladan(topliji) od hladnog zraka ispred tople fronte, oblačni
sustav dosta sliči oblacima tople fronte, područje oborina objedinjuje oborine
tople i hladne fronte, širinu do 300-500km
-Hladna okluzija-hladni zrak fronte koja je sustigla predhodnu toplu frontu je
hladniji od hladnog zraka predhodne fronte, oblačni sustav ima dosta svojstava
naoblake hladne fronte, područje oborina objedinjeno, širina 150-400km
-Atmosferski tlak se u širem frontalnom području lagano ili znatno mjenja,
najprije pada pa raste.
-Prolaskom okludirane fronte temperatura zraka ne dozivljava znacajnije
promjene, obicno nekoliko °C
-Vjetar u predfrontalnom području puše obično iz jugozapadnog kvadranta, po
prelasku fronte izrazito mjenja smjer i skreče na sjeverozapadni kvadrant, može
ponekad dosizati brzine do 30m/s
-Oborine su dugotrajne i postižu svoju največu jakost uz nailazak fronte
-Nakon prolaza okludirane fronte, koji traje više sati,a ponekad i znatno dulje,
opčenito nastupa slabljenje oborina i razvedravanje.
STACIONARNA FRONTA
-Često se javlja u prirodi bilo kao planetarna fronta kada nema izrazitog prodora
hladnog zraka prema manjim zemljopisnim širinama ili prodora toplog zraka
prema višim širinama
-Vjetar s obje strane frontalne pruge puše paralelno s frontom.
OLUJNA PRUGA, LINIJA NESTABILNOSTI
-Područje vrlo jakih nestabilnosti i oluja(grmljavina) koje se razvijaju u toplom
sektoru ciklone
-Olujna pruga, koja nastaje zbog termičkih i dinamičkih učinaka u zračnoj masi,
ima širinu nekoliko desetaka km, a duljinu 100-500km,a nalazi se obično 50-
100km, ponekad do 200km ispred hladne fronte i pruza se s njom priblizno
paralelno.
-Oblačni sustav dosize i prelazi visinu 15km
-Oborine u obliku jakih pljuskova, cesto pracene jakom tučom.
-Vjetar izrazito mjenja smjer, javljaju se snazni udari vjetra koji lako dosizu
30m/s, pa čak do 50m/s
-Trajanje 6-12h
-Javljaju se u toplo doba godine i u krajevima s povičenim temperaturama i
vlažnošću
UTJECAJ OROGRAFIJE NA FRONTE
-Frontalni sustavi (topla,hladna fronta) razvijeni do velikih visina lagano prelaze
preko nizih orografskih prepreka, a da pritom ne dozivljavaju znacajne
promjene osim u svojim najnizim slojevima
-Uz veče orografske prepreke i nize razvijene frontalne sustave znatne promjene
fizikalnih svojstava fronti.
-Frontalni sustavi opčenito zastaju, zadrzavaju se izvjesno vrjeme, vremenski
procesi postaju sve izrazeniji (frontogeneza) i nakon toga prelaze ili obilaze
orografsku prepreku
CIKLONE (OSNOVNA OBILJEŽJA)
-Golemi zračni vrtlog u kojem se zrak na sjevernoj polutki giba u smjeru
suprotnom od kazaljki na satu, a na juznoj polutki u smjeru kazaljki na satu s
najmanjom vrjednošču tlaka zraka u središtu.
-U središtu ciklone, u umjerenim zemljopisnim širinama uz zemljopisnu
površinu, atmosferski tlak u rasponu od 950-1025hPa, u prosjeku oko 1000hPa
-Izobare(izohipse)slične elipsi, promjer 100 do preko 4000km
-Niski atmosferski tlak u ciklonama je posljedica dizanja zraka, a pritjecanje
zraka je posljedica smanjenja tlaka
-Strujanje zraka je opisano gradijentnim vjetrom.
ŽIVOTNI CIKLUS CIKLONE
-Stvaranje ciklona najčešče vezano uz frontalne poremečaje
-Val na fronti, prvo doba ciklone:-amplituda vala se povečava
-Polje atmosferskog tlaka produbljuje
-Prednji dio vala dobiva svojstva tople fronte ispred koje tlak zraka izrazito
pada
-Zadnji dio vala poprima svojstva hladne fronte iza koje tlak zraka raste zbog
priliva hladnog zraka
-Izobare uz zemljinu površinu u sredisnjim djelovima ciklone poprimaju
zatvorene oblike
-Frontalni oblici su sve izrazeniji uz razvitak pripadajuce naoblake, oborina i
drugih pojava.
-Drugo doba-mlada ciklona
-Nastupa nakon približno 24h
-Dobro razvijeni topli isječak ili sektor, područje izmedu tople i hladne fronte
-Zatvoreno ciklonsko kruzenje zahvača postupno sve veče podrucje i do
1000km u promjeru
-Središta pada odnosno rasta tlaka zraka su vrlo izrazena, narocito pad tlaka
-Naoblaka, oborine i druge pojave u potpunosti odgovaraju onima uz
odgovarajuče fronte.
-Treče doba ciklone-okludiranje
-Hladna fronta počinje sustizati toplu frontu tvoreči okludiranu frontu
-Nastupa 12-24h nakon doba mlade ciklone
-Diklonsko vrtložno gibanje se sa zemljine površine prenjelo na visinu
-Topli isječak se počinje suzavati, a podrucja največih gradijenata tlaka,
temperature i vlaznosti zraka se premjestaju iz sredisnjeg djela ciklone prema
njezinim rubovima.
-Naoblaka, oborine i druge pojave odgovaraju onima uz hladne i tople fronte te
okludirane fronte.
-Četvrto doba ciklone-okludirana ciklona
-Završno doba razvitka ciklone
-Nestaje topli isječak i prizemna termička asimetrija, sve veče područje pokriva
hladna zračna masa, dok je topla zračna masa istisnuta uvis.
-Središte ciklone se poklapa sa središtem hladnoče
-Atmosferski tlak u središtu ciklone počinje rasti, dolazi do popunjavnja ciklone
-Kada se ciklona počne postupno popunjavati (tlak zraka raste na čitavom
području) postupno prestaje oborina, oblačni sustav slabi i dolazi do njegovog
raspada
-Uz zemljinu površinu ostaje vrtlog hladnog zraka, koji postpuno slabi.
OBNAVLJANJE (REGENERACIJA) CIKLONE
-Često se događa u cikloni koja je postigla svoje cetvrto doba razvitka i pocela
se popunjavati
-U svezi s povečanjem termičke asimetrije ciklone i najčešče je povezana s
nailaskom novih količina zraka, večinom hladnog, odnosno nailaskom nove
fronte.
-Umjesto odumiranja ciklone počinje njezin ponovni razvitak
-Priblizavanjem ciklone kontinentu iznad kojeg se nalazi znatno toplija ili
hladnija zračna masa u odnosu na zracnu masu ciklone javlja se termička
asimetrija koja pogoduje obnavljanju ciklone
-Obnavljanje može biti na djelu hladne fronte ciklone koja se popunjava kada se
razvije val koji prerasta u mladu ciklonu i giba se prema sredistu popunjavajuče
ciklone
-Dolaskom nove fronte u područje odumirajuče ciklone može nastupiti njezino
obnavljanje, koje je izrazenije što je hladna zracna masa iza nove fronte hladnija
od zracne mase ciklone koja se popunjava.
PUTANJE CIKLONA UMJERENIH ŠRIINA(GIBANJA I PUTANJE
CIKLONA)
-Rijetko se pojavljuje pojedinačno, obično ih ima više
-Proces stvaranja novih poremečaja se nastavlja dalje na sve manjim
zemljopisnim sirinama (do suptropskog pojasa)
-Pojavljuje se ciklonska obitelj koju čine 3do 5 ciklona
-Svaka naredna ciklona se pojavljuje za oko 5° zemljopisne širine na manjoj
širini od predhodne i zaostaje u razvitku
-Vrijeme prolaza jedne obitelji ciklona iznad nekog mjesta 5-7dana
-Gibanje od zapada prema istoku brzinom 5-10m/s
-Postoje određene putanje ili staze kojima se češče gibaju,fizički razlozi:ciklona
če se gibati onuda gdje su najpovoljniji uvjeti za odrzavanje niskog tlaka
-Ljeti su ciklone u visim zemljopisnim sirinama, rijeđe se spustaju do 40°, dok
su zimi u nizim sirinama i dopiru do 30°
ZEMLJOPISNA RAZDIOBA CIKLOGENETIČKIH PODRUČJA
-U području sjevernog atlantika i zapadne europe nastajanje i gibanje ciklonskih
obitelji je dosta pravilno
-Šire područje oko naše zemlje ima značajna ciklogenetička svojstva, najviše
pojava ciklogeneze je u području ligurskog mora i iznad sjeverne italije s
največim razvojem u genovskom zaljevu
ANTICIKLONE( I OSNOVNA OBILJEŽJA)
-Golemi zračni vrtlog u kojem se zrak giba na sjevernoj polutki u smjeru
kazaljki na satu, a na juznoj polutki u smjeru suprotnom od kazaljki na satu s
največom vrjednosti tlaka zrak au središtu
-U umjerenim zemljopisnim sirinama uz zemljinu površinu, atmosferski tlak u
rasponu od 1000 do 1050 hPa (najviše do 1080hPa), u prosjeku oko 1025hPa
-Vrijeme u anticikloni : ljeti je pretežno vedro i toplo, zimi je ovisno o kolicini
vlaznosti u atmosferi (kopneni suhi zrak) može biti vedro i vrlo hladno, odnosno
maglovito i manje hladno.
-Na visini postoji snažnija konvergencija i spuštanje zraka nego što je
divergencija u prizemlju
-Povečani atmosferski tlak u anticikloni posljedica i talozenje hladnog zraka
PODJELA ANTICIKLONA
-Nastanak kao posljedica dinamičkih procesa:-suptropska anticiklona,
međuciklonska anticiklona i završna anticiklona.
-Nastanak kao posljedica statičkih procesa:-stacionarna (nepokretna)anticiklona
-Tople anticiklone: suptropska
-Hladne:mešuciklonska,završna anticiklona i nadasve stacionarna anticiklona,
koja se naziva i hladna anticiklona
-Po trajanju:-suptropska anticiklona-stalna, stacionarna-u zimsko doba godine,
ostale-kračeg trajanja
SUPTROPSKE ANTICIKLONE
-Suptropski krajevi (25° do 35° N i S,ogranci čak do 50°)
-Največe na zemljinoj površini, prostiru se do velikih visina, gotovo su
nepomične
-Svaka polutka ima po jedan pojas visokog atmosferskog tlaka koji se proteže
oko cijele polutke
-U ljetnim mjesecima su pomaknute za nekoliko stupnjeva zemljopisne širine
prema polovima i izrazenije iznad oceana.
-Zimi su na manjim sirinama i izrazenije iznad kopna
-U visinu se protezu kroz cijelu troposferu te idu do visina 15-20km
-Na mnogim mjestima zemljine površine dobiva mjesna obilježja i imena npr.
Azorska.
STACIONARNE ILI HLADNE ANTICIKLONE
-Nastaju pri tlu u tanjem sloju veoma hladnog zraka
-Dugotrajne i slabo pokretne največe vrijednosti tlaka dosižu do 1080hPa
-Nalaze se često nad greenlandom i antarktikom, zimi nad sibirom i
sjeverozapadnom kanadom
-Plitke, dosežu visine 2 do 3km
-Sibirska anticiklona, zahvača naše krajeve sa sjeveroistoka i izaziva vrlo jaku i
dugotrajnu buru u obalnom području.
MEĐUCIKLONSKA ANTICIKLONA
-Javlja se između dvije ciklone iste ciklonske obitelji i nalazi se u hladnoj masi
zraka iza hladne fronte, hladna anticiklona.
-Ponekad na meteorološkim kartama nemaju ni jednu zatvorenu izobaru i ne
pokrivaju velika područja
-Najčešče dopiru do visina 2-3km
-Gibaju se kao ciklone u obitelji ciklona.
ZAVRŠNE ANTICIKLONE
-Anticiklone između ciklonske obitelji, mogu se povezivati sa suptropskom
anticiklonom.
-Zauzimaju dosta velika područja, ovis se protežu kroz veči dio troposfere.
-Ima značajke hladne anticiklone
-Razvitak i premještanje traje do spajanja sa suptropskom anticiklonom.
-Postojanje-više dana, ponekad i tjedana, priječi razne prodore zraka.
PODRUČJA NASTANKA I RASPODJELA ANTICIKLONA
-Anticiklogenetička područja:-velike vodene površine (oceani) i ljetnim
mjesecima
-Zimi kontinenti
-Povečanje iznad planinskih masiva, posebno zimi.
-Zimi spajanje suptropske anticiklone sa stacionarnom anticiklonom
-Dobe razvitka: nisu jasno izraženi, mlada anticiklona, največeg razvitka,
raspadanje anticiklone.
VRIJEME U ANTICIKLONAMA
-Značajke vremena u anticiklonama (osobito u međuciklonskim i završnim)
zavise i od doba godine i količini vlage u zraku
-U području spuštanja u osnovi nema naoblake
-Ljeti vedro, visoke temperature, pri večoj količini vlažnosti mogu nastati
razbacani stratokumulusi ili kumulusi.
-Zimi uz niske temperature, ako je zrak vlažan, nastaju stratusi i stratokumulusi
odnosno magle nebo potpuno oblačno, što može potrajati danima, pa i tjednima.
-Na rubovima anticiklone često vremenske prilike svojstvene za područja
susjednih ciklona
-Jako razvijena anticiklona u umjerenim i višim zemljopisnim širinama, koja je
obično i malo pokretna, psriječava uobičajeno zonalno gibanje ciklona-
zaprečna anticiklona
-Ovakve situacije u prosjeku traju 16 dana, ponekad i mjesec dana, najčešče su
u području zapadnih obala europe i sjeverne amerike
-Najčešče u travnju, najmanje u kolovozu i rujnu.
-Na području stacioniranja je dugotrajno uglavnom bezoborinsko vrjeme i
ovisno o godišnjem dobu pripadajuče ekstremne temperature
- Na zapadnim rubovima ove anticiklone, oko koje obilaze ciklonske obitelji
vrjeme oblačno s dugotrajnim oborinama.
GIBANJA ZRAKA U ATMOSFERI(I TIPOVI)
-Nejednoliko zagrijavanje zemljine površine- razne promjene atmosferskog
tlaka- gibanja zraka (kruženja)
-Kruženje zraka nastoji prirodnim putem izjednačiti te razlike- potpuna
toplinska ravnoteža je nemoguča- kruženje zraka u atmosferi neprekidni proces.
-Primarno kruzenje (opče ili panetno- os kruzenja je vodoravna)- posljedica
stalni i planetni vjetrovi (pasati)
-Sekundarno kruzenje-čine razni sustavi tlaka zraka(ciklone, anticiklone i sl.)-os
kruzenja je uspravna –posljedica sezonski vjetrovi (monsuni)
-Tercijarno-regionalno,mjesno- os kruzenja je vodoravna, zahvača razmjerno
mala područja-mjesni-lokalni vjetrovi
DNEVNI HOD ZRAČNIH STRUJANJA (I OBALNA CIRKULACIJA)
-Proces stvaranja lokalne obalne cirkulacije započinje zagrijavanjem kopna u
jutarnjim satima. Kako se tlo zagrijava jače nego more, nad kopnom dolazi do
dizanja toplog zraka blizu obale i do gibanja hladnog zraka koji ga zamjenjuje;
smorac
- Nad kopnom se zrak dizanjem hladi sve do nivoa na kojem su izoterme
paralelne ravnoj horizontalnoj podlozi. Na visini se javlja sporija struja u
suprotnom smjeru koja puše s kopna prema moru. Tijekom noći situacija je
suprotna. Kopno se hladi jače nego more i stvara se suprotno strujanje.
-Noćni vjetrovi su slabiji od dnevnih, a i dubina noćne cirkulacije manja je u
odnosu na dubinu njenog dnevnog dijela.
-Vjetar (smjer i brzina) ima više ili manje pravilan dnevni i godišnji hod
-Dnevni hod smjera vjetra- promjene opčenito vrlo izrazene uz postojane
vremenske situacije na visem ili manje jednolikom i ravnom terenu , vjetar
„prati“ sunce, ujutro prevladava slabi istočni vjetar, oko podneva juzni, a
predvečer slabi zapadni vjetar
-Dnevni hod brzine vjetra-kopneni i morski tip
-Kopneni tip-največe brzine oko podneva, a najmanje noču-podudarno s
temperaturom
-Morski tip-vjetar je jači noču a slabiji danju
-Nad prostranim oceanima nema dnevnog hoda brzine vjetra
-U godisnjem hodu više čimbenika- hladni dio godine vjetrovitiji od toplog.
MJESNI VJETROVI- OBALNI VJETROVI
-Obalni vjetrovi-kada je ljepo i stabilno vrjeme
-Tjekom dana vjetar puše od mora prema kopnu, a tjekom noči od kopna prema
moru
-Uzrok-dnevne razlike atmosferskog tlaka nastale zbog nejednakog zagrijavanja
zemljine površine (kopno-more)
-Redovito se javlja u tropskim i suptropskim krajevima, izraženo i u umjerenom
pojasu u toplo doba godine, u tropskim krajevima stalnost vjetra dosiže 70%
-Vjetar s mora javlja se kao slab povjetarac koji počne puhati između 8 i 10h,
puše jednolično, u ranim posljepodnevnim satima (14 do 16h) postiže svoju
največu brzinu 3 do 8m/s, prestaje puhati prije zalaza sunca.
-Vjetar s kopna počinje puhati nakon zalaza sunca, između 20 i 21h a najjači je
pred izlaz sunca, manje brzine nego vjetar s mora.
-Vjetrovi između brda i doline, odnosno vjetrovi obronka, slično kao i vjetrovi
između kopna i mora
FEN
-Topli i suhi vjetar koji se javlja na zavjetrini brda
-Pri zračnim strujanjima preko brda prijelaskom hrpta brda zrak se spušta i
adijabatski zagrijava, naoblake se rasplinjavaju u podnožju brda se javlja fen,
zrak je suši i topliji od zraka na privjetrini, zbog oslobođene latentne topline i
adijabatskog zagrijavanja
-Javlja se najčešče u alpama, kavkazu, grenlandu, u sjevernoj americi (chinook),
siciliji i drugim područjima koja imaju slične značajke.
-Uvjetuje vrjeme koje dosta negativno utječe na ljude, razdržljivost i nevoljkost
u radu, bolesnicima uvjetuje razne smetnje.
BURA( SVE BURE)
-Tipični vjetar jadranskog primorja
-Puše na obalama mora uz koje planinski lanci djele opčenito topliji zrak nad
morem od hladnog zraka nad kopnom
-Jak , hladan i pretežno suh vjetar, puše sa sjeveroistoka i na udare, brzine 15,
prelaze i 30m/s, udari vjetra i 50m/s, maksimum na masleničkom mostu
69m/s(250km/h)
-Puše po nekoliko sati do nekoliko dana, javlja se kroz cijelu godinu, prevladava
zimi kad s prekidima može potrajati do dva tjedna
-Na istočnoj obali jadrana učestalost opada od sjeverozapadnog prema
jugoistočnom djelu
-Sličan vjetar u južnoj francuskoj, novorosisku(crno more).novoj zemlji, ćeškoj,
meksiku, usa, i drugdje
-Ciklonska bura nastaje kada ciklona iz genevskog zaljeva krene prema istoku i
spušta se uzduž apeninskog poluotoka ili jadrana dolazeči u srednji ili južni
jadran
-Bura na stražnjoj strani ciklone
-Što se ciklona nalazi južnije područje bure se proteže više prema južnom djelu
jadrana
-Najčešča je zimi kad može potrajati i do tjedan dana
-Pračena je tmurnim, oblačnim i kišovitim vremenom, a zimi ponekad i
mečavom s velikom hladnočom.
-Anticiklonska bura nastaje kad je anticiklona iznad srednje europe ili
zapadnije, čak nad atlantikom, te greben visokog tlaka zraka zahvača naše
krajeve
-Prevaldava suho i vedro vrijeme.
-U zimi pod utjecajem sibirske anticiklone ponekad vrle jaki prodori hladnog
zraka sa sjeveroistoka, tako nastale bure su vrlo jake i dugotrajne uz vrlo hladno
vrjeme.
JUGO
-Tipični vjetar jadranskog mora, uvjetovan opčim južnim strujanjem nastalim
zbog sredozemne ciklone (genova) ili na jadranu
-Nad otvorenim morem obično puše iz južnog kvadranta, dok sve bliže obali
zbog utjecaja orografije i trenja skreče na jugoistočni kvadrant
-Topli i vlažni vjetar, javlja se uz oblačno i kišovito vrjeme
-Puše po nekoliko dana ujednačenom brzinom oko 10m/s
-Izraženiji na otvorenom moru, prema kopnu slabi
-Javlja se u svim godisnjim dobima, znakovitiji u hladno doba godine, zimski
vjetar jači od ljetnog
-Češči na juznom jadranu, i jači
-Uvjetuje sparno vrjeme, sto dosta negativno utjece nal jude.
-Ciklonski jugo nastaje priblizavanjem ciklona jadranu ili se u genovskom
zaljevu odnosno u sjevernom jadranu stvori ciklona
-Najčešče je umjereni do olujno jaki jugoistočni vjetar, ponekad puše na udare
-Prati ga gusta i niska naoblaka s povremeno vrlo jakim kišama i uzbrkano more
-Anticiklonski jugo nastaje pod utjecajem visokog atmosferskog tlaka nad
istočnim djelom sredozemlja i djelovanjem duboke i dugo stacionirane ciklone
na sjeverenom dijelu europe
-Javlja se naročito u prolječe i jesen
-Nebo je uglavnom vedro.
MAESTRAL
-Na istočnoj obali jadrana javlja se od polovice travnja do sredine listopada
-Puše prema kopnu sa zapada do sjeverozapada pomalo se okrečuči za suncem,
cesto se zamjenjuje s vjetrom s more
-Brzina 5-8m/s , a prema juznom jadranu jaci i moze doseci i preci 15m/s
-Iznad oceana izrazena anticiklona (azorska anticiklona),nad prednjom azijom
snizeno polje tlaka, iznad sireg podrucja jadrana javlja se visinsko
sjeverozapadno strujanje zraka, tzv. Etezija, pojacava smorac koji puse prema
kopnu.
BURIN
-Lagani povjetarac s kopna na more koji puse od polovice svibnja do kraja
kolovoza nakon zalaza sunca
-Obično traje cjelu noč do izlaska sunca, najjaci je pred izlazak sunca
-Smjer NNE do ENE, prema jugu jadrana E
-Slabiji od maestrala, rijetko prelazi 12m/s
-Ponekad se zbog svoje jacine moze zamjeniti s burom
-Kombinacija vjetra s kopna na more i vjetra s brda prema dolini
MLAZNA STRUJA
-Jako i razmjerno usko zračno strujanje koncentrirano uzduž takoreči vodoravne
osi u gornjoj troposferi ili donjoj stratosferi, pračeno s jakim uspravnim i
bočnim smicanjem vjetra, stvarajuči jedan ili više maksimuma brzine.
-Duljina nekoliko tisuča kilometara širina nekoliko stotina kilometara debljina
nekoliko kilometara
-Donja granica brzine vjetra 30m/s
-Najlakše se uočavaju na visinskim kartama (AT 500do AT30)
-Općenito su mlazne struje paralelne s frontama
-Daleko največi dio svih oblaka nalazi se ispod sloja najjačih vjetrova
-Sa zemljine površine mogu se prepoznati neki oblaci vezani uz mlaznu struju,
imaju večinom veliku brzinu gibanja i podliježu stalnim i brzim promjenama, u
obliku su dugih pruga i koji prekrivaju nebo
-Valni oblaci (undulatus) pružaju se poprečno na pruge koje su paralelne s
mlaznom strujom i ukazuju na jaku turbulenciju na visini
-Područja u kojima se zrak spušta, prednja desna i straznja lijeva strana mlazne
struje, pogodna su za nastanak anticiklona kao i za prodor stratosferskog zraka u
troposferu, dok su područja u kojima se zrak diže(prednja lijeva i stražnja desna
strana ), pogodna za nastanak ciklona, kao i za prodore troposferskog zraka u
stratosferu.
VRSTE MLAZNIH STRUJA
-Tropska (ekvatorska)-nastajanje termičkog podrjetla, kao posljedica djelovanja
ljetnog visokog tlaka od pola, prema niskom iznad ekvatora, največi nagib
izobarnih ploha i največe brzine vjetra u blizini ekvatora
-Suptropska-najjača neprekinuta zapadna struja gornje troposfere i donje
stratosfere.
-Polarna (umjerenih širina)- povezana s polarnom frontom, najviše utječe na
vrijeme
-arktička- na sjevernoj polutki u području zemljopisnih širina večih od 65°N,
zapadno strujanje na visinama između 6 i 8 km
-Polarna stratosferska- u zimi jako stratosfersko zapadno strujanje koje se nalazi
u visokim širinama
-Niska mlazna struja- postoji na vrlo malim visinama, po prostranstvu osjetno
manja
USPRAVNA GIBANJA ZRAKA
-Uzlazna i silazna gibanja zraka
-Spontano-termičko dizanje ostale vrste više ili manje prisilna gibanja
-Termičko dizanje zraka (konvekcija)-nastaje usljed nejednolikog zagrijavanja
podloge što je zrak nestabilniji tj. Topliji i vlažniji-to je jače dizanje
-Svako dizanje zraka na jednom području uvjetuje spuštanje na drugom zbog
sačuvanja mase, što uvjetuje kruzenje zraka, gdije prizemna vodoravna
komponenta strujanja predstavlja vjetar kovekcije.
-Dizanje zraka može biti: - lagano(laminarno), brzine od nekoliko mm/s do
priblizno 1m/s – nastaju konvekcijske struje
-Jače(turbulentno), konvekcijska struja raspada u niz manjih djelova- balona,
nastaju termici(termički ili turbulentni baloni), brzina dizanja obicno veca od
1m/s, čak do desetak m/s
-Prisilno, dizanje (spuštanje) zraka nastaje na orografskoj prepreci (brdo,
dolina), pri strujanju zraka u procesima konvergencije (zbližavanja) i
divergencije (razilaženja), te u frontalnim procesima
-Zračna strujanja na orografskim preprekama nisu jednostavnih oblika, dolazi
do vrlo znacajnih izoblicenja strujanja, stvaraju se vrtlozi raznih dimenzija, i
raznih osi vrtnja
-Ciklone, kao podrucja konvergencije, uzlazna gibanja zraka sirokih razmjera
od anticiklone, kao podrucja divergencije, silazna gibanja
-Prisilno dizanje zraka nastaje zbog sudara dviju zracnih masa na frontalnoj
plohi, uz velike razlike temperatura zracnih masa i ako zrak sadrzi dovoljno
vlage stvaraju se konvekcijski oblaci s velikim uspravnim brzinama
-Za odredivanje atmosferske stabilnosti nuzno je poznavanje razdiobe
temperature i vlage s visinom
OLUJNI OBLAK
-Prizemno strujanje prema oblaku (dosize udaljenost 10-20km)nastaje kao
posljedica dizanja zraka unutar oblaka (uzlazna struja zapravo usisava zrak iz
okolice)
-Silazna struja pocinje u srednjim slojevima troposfere, ulazi u oblak i tu skrece
prema dolje, u dodiru s podlogom grana se prema naprjed i nazad
-Ulazna struja je nagnuta, a silazna je ispod nje
-Iz uzlazne struje pada oborina povlaceci zrak sa sobom, a u to podrucije ulazi
hladni i suhi zrak iz srednje troposfere i sudjeluje u silaznom gibanju, na
zemljinu povrsinu dolazi hladniji za nekoliko celzija od prizemnog zraka.
-Na granici s okolnim zrakom stvara udarnu frontu hladnog zraka koja se giba
prema zraku koji ulazi u uzlaznu struju, podvlači se ispod njega i tako pojačava
dizanje zraka
-Silazna struja pomaže uzlaznoj struji te za posljedicu nastaju snazni i
dugotrajni olujni oblaci.
USTROJSTVO OLUJNOG OBLAKA
-Olujni oblak(Cumulonimbus) se opčenito sastoji od celija:-podrucije uzlazne
struje i snjom povezane silazne struje
-Može se ustanoviti promatranjem cumulonimbusa iz daljine, kad se prepoznaju
izboji-tornjevi iz oblaka
-Tri osnovna doba (stadija) razvoja:cumulus doba, zrelo doba, doba raspadanja
OLUJNI OBLAK-RAZVOJNA DOBA
-Prvo doba razvoja kumulus doba
-Stvaraju se vodene kapljice/kapi koje ne padaju vec se dizu nosene jakim
uzlaznim strujama
-Kondenzacijom vodene pare oslobada se latentna toplina
-U srednjem djelu oblaka kapljice se smrzavaju, odnosno sudaraju se s
prehladnim kapljicama vode i postaju sve deblje
-Stvoreni proizvod pretvorbe vodene pare se dizu sve vise,ulaze u podrucije
gdje je atmosfera stabilna i temperatura im je manja od temperature okolnog
zraka gdje su zbog toga uzlazne struje u oblaku vec slabije
-Promjer takvog oblaka prosjecno iznosi 5-8km
-Drugo doba razvoja oblaka, zrelo doba
-Padanje proizvoda vodene pare, cesto dospjevaju u najnize oblacne slojeve
-Uz jako razvijen oblak takve se oborine mogu ponovno vratiti u visinu zbog
jakih uzlaznih strujanja, taj proces se moze ponoviti vise puta
-Oblak dostize svoj najveci razvoj kad gornji dio oblaka prodire u stabilne
slojeve atmosfere i postane hladniji od okolnog zraka sto dovodi do jakih
silaznih struja
-Javljaju se kisa ili tuca, uz mogucnost munja
-Promjer takvog oblaka prosjecno 8-16km
-Treče doba razvoja oblaka, doba raspadanja
-Oborine su pljuskovite, jaka su električna pražnjenja, munje
-Zbog jakih oborina, oblak se raspada, a obrisi mu više nisu oštri
-Promjer takvog oblaka prosječno iznosi 8-11km
PODJELA OLUJNIH OBLAKA (JEDNOĆELIJSKI ITD.)
-Jednoćelijski olujni oblak
-Sadrži jednu celiju kao posljedica jedne izrazene uzlazne struje, a razvija se
vecinom u nestabilnoj zracnoj masi kad se grijanjem podloge zagrijavaju
prizemni atmosferski slojevi te pocinje dizanje tog zraka.
-Kratkotrajni, traju manje od jednog sata
-Prvo doba razvoja traje oko 15-20min, postupno se razvija i uzdize
-Največi razvoj dosize nakon 20min kad se na zemljinoj povrsini pojavljuju
oborine, moze padati tuca
-Treče doba, silazne struje su sve jače, ćelija se spusta i pocinje raspadati
-Oblak je vecinom simetrican
-Višećelijski olujni oblak
-Sadrži više čelija, može ih biti do nekoliko desetaka, svaka celija prolazi sva
doba razvoja
-Pojedine celije cesto imaju vrh u stratosferi
-Najcesce se protezu 30-50km u sirini, promjer celija 3-5km
-Svakih 5-10min razvija se nova celija koja traje 30-45min
-Prizemni vjetar je manji od 10m,prolazom udarne fronte naglo pojacava
(ponekad preko 30m/s) te mjenja smjer cak za 180°
-U razvoju se giba vecinom desno od smjera vjetra donjeg /srednjeg djela
troposfere ( ~20°), uvjetovan rastom novih celija na desnoj strani oblaka, stoga
se cijela masa oblaka postupno premjesta udesno
-Obicno se javlja u frontalnim sustavima
-Životni vjek traje i po nekoliko sati, u kumulusu dobu razvoja sadrzi jedan ili
vise tornjeva, zrelo doba ima uzlazne i silazne struje te oborine a pri vrhu
oblaka stvara se nakovanj, u dobu raspadanja izrazena su silazna strujanja i
slabljenje konvekcijskih oborina, a ispod nakovnja se javlja vigra.
-Superćelijski olujni oblak
-Stvara največe oluje, predstavlja snazno razvijeni visecelijski olujni oblak u
kojem su se sve celije stopile u jednu golemu i snaznu celiju
-Sve pojave vezane uz ovaj oblak su prostranije i jace nego kod bilo koje druge
vrste kumulonimbusa
-U prizemlju su jaki pljuskovi, obicno s tucom, zatim jaki olujni vjetrovi, slaba
vidljivost, elektricna praznjenja
-Nisu cesti, uzrokuju goleme stete, razvija se u jako labilnoj atmosferi
-Gibaju se uglavnom u desno od smjera vjetra srednje troposfere
-Radarski odraz promjer 20-30km, proteze se u visinu 12-15km
OLUJA
-Grmljavinska nepogoda pracena jakim udarima vjetra, izrazitim uzlaznim i
silaznim zracnim strujanjima, pljuskovitim oborinama posebno tucom, slabom
vidljivoscu , elektricnim praznjenjima, turbulencijom, zaleđivanjem, naglom
promjenom temperature i tlaka zraka te drugim popratnim pojavama
-Sustavni dio oluja su konvekcijski oblaci (cumulus-Cu i Cumulonimbus- Cb)
koji su razvijeniji sto je jače dizanje zraka, odnosno sto je zrak nestabilniji tj.
Topliji i vlazniji
-Kumulusi se pocinju pojavljivati tjekom dana, kad atmosfera postaje labilna,
zbog cega dolazi do dizanja zraka, adijabatskog hladenja vlaznog zraka i naglog
razvoja oblaka
-Konvekcija jaća i zahvaca deblje atmosferske slojeve na manjim zemljopisnim
sirinama, razvitak jaci u toplo doba godine
-Iznad kopna pocetak razvoja konvekcijskih oblaka vecinom u kasnijim
prijepodnevnim satima, a najveci razvitak je tjekom posljepodneva
-Iznad mora labilnost je češča u nocnim satima
-Vrh svakog takvog oblaka se moze popeti do same stratosfere, dok donji dio
oblaka ostaje cijelo vrjeme razvoja skoro na istoj visini gdje je i bio na pocetku
-Nositelj je ogromnih kolicina kiše, snjega i leda, u svom razvitku prelazi sve
stadije (humilis, medicoris i congestus) dok ne pređe u kumulonimbus (calvus i
capillatus)
-Prizemni vjetar u predolujnom području je jugoistočni, u području udarne
fronte i jakih oborina naglo mjenja smjer i prevladava jaki zapadni vjetar, a po
prolasku oluje vjetar ponovno mjenja smjer i postaje sjeveroistocni
-Nailaskom udarne fronte tlak zraka naglo poraste (u podrucju silazne struje
nekoliko hPa), temperatura zraka naglo padne (5-10°C), a rosište također pada
-Iz središta kumulonimbusa prema zemljinoj površini, obično u podrucju jakih
oborina, javlja se naglo i jako silazno strujanje hladnog zraka-propada, traje
kratko 5-15min, ponekad do 30min, posljedica jakih udarnih vjetrova- udarne
fronte koje dosežu brzine preko 30m/s, čak i do 60m/s
-Udarne fronte nisu povezane s vidljivim predznacima, javljaju se obično 25-
35km ispred snazno razvijenog kumulonimbusa, s izrazenim propadom ili
ispred olujne pruge u bezoblačnom zraku
ELEKTRIČNA PRAŽNJENJA
-U atmosferi se stvaraju razne elektricno nabijene čestice s pozitivnim ili
negativnim nabojima, gibaju se raznim smjerovima pod djelovanjem sila te se
skupljaju na pojedinim mjestima (u nizoj atmosferi na prasini, dimu,
kapljicama, ledenim kristalima i drugom ) – nastaju određena električna polja u
atmosferi
-Za lijepa vremena postoje u atmosferi slabe elektricne struje koje tek od
ionosfere (pozitivni naboj) prema zemljinoj površini (negativni naboj)
-U olujnim oblacima razlicitim procesima dolazi do razdvajanja naboja,
krupnije kapljice poprimaju pozitivan naboj, sitnije negativan, krupniji kristali
poprimaju negativan, a sitniji pozitivan naboj.
-Gornji slojevi oblaka(~ -40°C, ledeni kristaliči) imaju pozitivan naboj, a donji
negativan (ledeni kristali i vodene kapljice), granica na razini oko -10°C, u
području jakih kiša postoje pozitivni naboji.
-Negativan naboj podnice oblaka uvjetuje pozitivan naboj zemljine povrsine
-Kada razlika elektricnog potencijala dovoljno naraste i prijeđe kriticnu
vrijednost nastaje elektricno praznjenje-munja
-Munja pocinje s kratkotrajnim predpraznjenjem koje stvara kanal praznjenja
-Promjer munje je od nekoliko do 50cm, a duljina 2-3km najvise 20km,
elektricni napon je vrlo velik, iznosi i više milijuna volti, struja 10-110kA,
trajanje kratkotrajno 0.01do 2 s
-Grmljenje zvučna pojava koja sljedi munju, nastaje naglim sirenjem i
stezanjem zraka zbog njegovog jakog zagrijavanja
RASPODJELA I PODJELA OLUJA
-Najviše se javljaju u toplo doba godine i u posljepodnevnim satima iznad
kopna, odnosno nesto kasnije iznad mora
-Zimi su slabije i rijede, osim iznad oceana
-Nefrontalne oluje ili oluje unutar zracnih masa, nastaju termickom
konvekcijom na mjestima dizanja velikih kolicina zraka, posebno uz djelovanje
brda
-Konvekcijske oluje, nastaju unutar labilne zracne mase zbog nejednolikog
grijanja podloge
-Advekcijske oluje javljaju se u podrucju advekcija hladnog zraka iza hladne
fronte
-Orogenetske oluje nastaju usljed dizanja nestabilne zracne mase uzduz planine,
a povezane su s konvekcijom na orografskim preprekama
-Kvazifrontalne oluje su u hladnoj nestabilnoj zracnoj masi kad se javlja
konvekcija nakon prolaza oluja hladne fronte.
-Frontalne oluje, javljaju se neposredno s frontalnim sustavima te im je
zajednicki nastanak, razvitak i gibanje
-Oluje hladne fronte, nastaju na celu hladne fronte uz nadolazeci labilni hladni
zrak, razvijaju se snazni kumulonimbusi, cesto su vrlo jake
-Oluje hladne okluzije, slicne su olujama hladne fronte
-Oluje tople fronte, nastaju ispred frontalne crte u labilnoj atmosferi u toplom i
vlaznom zraku, rijeđe se javljaju, obicno su ljeti u nocnim satima
PIJAVICA- VRTLOŽNA GIBANJA ZRAKA
-Zračni vrtlog uspravne osi razmjerno malih dimenzija, promjer od nekoliko
metara do nekoliko stotina metara
-Male pijavice (prašinski ili pješčani vrtlog) pri tlu i nisu vezane s oblacima,
promjer 2-50m, visina 5-100m, u pustinjskim krajevima mogu dosizati do
1000m, u umjerenim sirinama su kratkotrajne, vanjski rubovi cijevi imaju
spiralno dizanje zraka, dok u unutrasnjosti postoji spuštanje
-Velike pijavice, u jakim olujama povezane su sa jako razvijenim
kumulonimbusom, koji moze imati jednu ili vise cijevi, promjer 20-100m,
visina 100-1000m, trajanje desetak minuta do sat-dva, obodna brzina vjetra 50-
70pa i preko 100m/s, brzina premještanja do 30m/s, staze nekoliko km pa i
stotine km, u unutrasnjosti tlak zraka pada vise od 50hPa, jak ucinak usisavanja
VRTLOŽNA GIBANJA ZRAKA-TORNADO
-Zračni vrtlog sličan velikoj pijavici obično iznad kopna
-Promjer stotinu metara, možda i preko kilometar, a u visinu se proteze kao
pijavica 100-1000m
-Obodna brzina vjetra je 50-150m/s (500km/h)
-Brzina premještanja 15-25m/s
-Staze obicno nekoliko km, ponekad i nekoliko stotina km
-Trajanje nekoliko minuta do nekoliko sati
-Razvija se u vrlo labilnom zraku u olujnim oblacima cesto uz hladnu frontu
kada se stvara olujna pruga
-Vrlo jaki pljuskovi kise i tuče uz jaka elektricna praznjenja
-Povezan s jako razvijenim kumulonimbusom, koji ima jednu pa i vise cijevi
-Javlja se kao oblačni lijevak (tuba), koji se sve više spušta prema tlu, dok ga ne
dosegne
-Tlak zraka za nekoliko minuta padne i preko 50hPa te se u građevinama javlja
eksplozivni učinak (unutrašnjost građevine ima normalni tlak, a okolica naglo
sniženje)
METODE I UREĐAJI ZA ISPITIVANJE ATMOSFERE-PRIZEMNA
METEOROLOŠKA MOTRENJA
-Motrenja na meteorološkim postajama u načelu neprekidna, osim mjerenja u
određenim terminima koriste se mehanički i elektronski istrumenti tipa
autografa
-Instrumenti na meteorološkoj postaji su smješteni na više načina: unutar
postaje, unutar termometrijske kućice, na meteorološkom stupu /tornju, izvan
postaje
-Mjerenje ili motrenje: temperatura zraka, vlažnost, tlak, vjetar, naoblaka i
visina podnice oblaka, oborina, vidljivost, pojave, na brodovima dodatno
temperatura mora, smjer i visina valova, led na moru
PODACI O VIŠIM SLOJEVIMA ATMOSFERE -VISINSKA
METEROLOŠKA MOTRENJA
-Određuje se stanje slobodne atmosfere pomoču uređaja smještenih na tlu,
instrumentima i sustavima upučenim u atmosferu balonom, zrakoplovom i
raketom
-Mjerenja temperature, vlage i tlak azraka te vjetra na pripadnim visinama
-Meteorološki baloni-pilotbalonska mjerenja
-Najjednostavniji način mjerenja vjetra u slobodnoj atmosferi, balon se prati
optičkim teodolitom
-U jednakim vremenskim razmacima očitava se kutna visina (elevacija) pod
kojom se balon vidi prema obzoru(horizontu) te kut azimuta balona prema
zemljopisnom sjeveru
-Trigonometrijski se proračunavaju vodoravne projekcije putanje balona, a
odatle i smjer i brzina vjetra u sloju između uzastopnih visina mjerenja
-Upotreba ograničena na povoljne vremenske prilike, a pretpostavlja stalnu
brzinu dizanja balona, u nočnim satima balon nosi malu svjetiljku
-Meteorološke sonde-radio sonde
-Meteorološki balon koji nosi malu sondu, uređaj koji promjene meteoroloških
veličina pretvara u električne veličine, te radiopredajnik s baterijom
-Pripadni radioprijemnik se nalazi na zemlji u okviru visinske postaje
-Mjeri više od jednog elementa:temperatura, vlažnost, vjetar
-Meteorološki zrakoplovi:opažanja pilota ili zrakoplovi opremljeni mnoštvom
meteoroloških instrumenata i uređaja
-Meteorološke rakete-za podatke s velikih visina(iznad 30-40km) koji nisu u
dosegu balona ili zrakoplova, za istraživačke potrebe
DALJINSKA MJERENJA
-Meteorološki radari
-Služe za utvrđivanje osnovnih svojstava sustava oblaka, oborina i nekih drugih
pojava, te mjerenja visinskog vjetra
-Elementi oblaka i oborina raspršuju radarske valove i time pobuđuju radarske
odjeke
-Za određivanje visinskog vjetra radar automatski prati reflektor-metu, koju nosi
uvis poveči balon napunjen vodikom
-Oblaci i oborine guđe radarske valove, način mjerenja- gušenje radarskih
valova izražava se u decibelima (dB)
-Sodari i lidari-sodar primjenjuje zvuk i zakonitosti širenja zvuka a lidar
svijetlosti
-Mjere promjene temperature i vlažnosti zraka u nekom smjeru, obično s
visinom, temeljeći se na načelu loma i odbijanja njihovih valova
-Mjere strujanja zraka malih razmjera (turbulencija), a mogu posluzit i pri
mjerenju onečiščenja zraka
-Mjerimo podrucije ograniceno na visine od nekoliko stotina metara do
nekoliko kilometara
-Sferici(atmosferici)- elektromagnetni valovi nastali pri elektricnim
praznjenjima (munja) iz grmljavinskih oblaka
-Mogu se otkriti na udaljenostima više tisuča kilometara, a odgovarajučim
uređajima (radiogoniometar) i smjer iz kojeg dolaze signali, mreža takvih
uređaja (međusobno su udaljeni više stotina kilometara ) služi kako bi se dobio
točan položaj oluje
METEOROLOŠKI SATELITI
-Dva osnovna satelitska meteorološka sustava polarnokružni i geostacionarni
sateliti
-Polarnokružni sateliti kruže oko zemlje na visinama 500-1500km po putanjama
koje presijecaju ravninu ekvatora pod kutom (60-120°), te dolaze u blizinu
polova
-Zemlju obiđu za 1.5 do 2h
-Manja visina satelita omogučuje bolje razlučivanje zemljine povrsine i oblaka,
no manje je područje pretrazivanja, zadnjih godina najčešča visina je 850km a
područje snimanja širine do 3000km
-Imaju putanje sinhrono prema suncu tj. Svako područje zemlje preliječu u isto
mjesno vrijeme dvaput dnevno, na taj način dva satelita omogučuju sakupljanje
podataka sa cijele zemlje svakih 6h
-Geostacionarni meteorološki sateliti se nalaze iznad određenih točaka zemlje
na visini 35800km u ravnini ekvatora
-Zbog velike visine omogučeno je mjerenje cjelog zemljinog diska, ali podaci
visokih zemljopisnih širina (>60° N i S), zbog niskog kuta mjerenja nisu
najbolja
-Mjere i šalju podatke svakih 15-30min , a imaju sustav za sakupljanje i
odašiljanje podataka
-Zemlju pokriva 5 geostacionarnih meteoroloških satelita u okviru sustava
WWW
-0° - METEOSAT (European Organisation for the Exploatation of
Meteorological Satellites- EUMETSAT), INSAT (indija), 140° E-gms (japan),
75° W-GOES-E i 135° W- GOES-W
-Danas ih ima mnogo više i jedni druge po potrebi nadomještaju
-Sateliti nose televizijske kamere, skanerske radiometre, spektrometre i druge
tipove uređaja
-Učestalo mjerenje je unutar životnog vjeka procesa srednjih i velikih razmjera,
pogodno za vrlo kratkoročne prognoze
-Tri područja spektra: vidljivi(0.4-1,1 nm), infracrveni (toplinski) (10,5-12,5nm
) i spektar vodene pare (apsorpcijski) (5.7-7,1nm)
-Vidljivi dio spektra- dobivanje snimaka isključivo tijekom osunčavanja kad
postoji odbijanje zraka svijetlosti od oblaka i zemljine površine
-Veče odbijanje očituje kao područje veče svijetline (bijelo), to su debeli oblaci,
zatim led i snjeg
-Često se primjenjuje umjetno bojenje pojedinih sivih razina spektra
-Infracrveni (toplinski) dio spektra daje temperature tla, oceana i oblaka, a ne
ovisi mnogo o utjecaju atmosferskih plinova
-Mjerenja moguča tjekom dana i noči
-Topla područja se prikazuju tamno , a hladna su svjetle boje (toplo tlo tamno, a
hladni oblaci svijetli)
-Spektar vodene pare (apsorpcijski) omogučuje odredivanje vodene pare, koja
se nalazi na visini 5-10km (600 do 300hPa)tj. U gornjoj troposferi
-Tamnija podrucija su visoke suhoče
-Slike imaju i prostrana, svijetlo obojena izdužena obličja, tako da pokazuju tok
visinskog vijetra
-Omogučuju:-stalno snimanje zemljine površine i naoblake s njezinim razvojem
i premjestanjem na velikim prostranstvima tijekom danja i noči
-Određivanje vijetrova na razinama vrhova oblaka
-Mijerenja visine i debljine oblaka (albedo)
-Temperatura vrhova oblaka
-Temperature zemljine površine (posebno oceana i mora)
-Rasprostranjenosti magle, snjega i leda
-Analiza oborina
-Analiza vlage visokih atmosferskih slojeva
-Odredivanje vjetrova na visini na temelju gibanja oblaka ili iz sondaža
temperatura
VREMENSKA ANALIZA I PROGNOZA
-Sinoptička meteorologija ( za potrebe vremenske analize i prognoze) prikuplja
podatke širom velikih područja i prikazuje ih u obliku brojeva i simbola na
zemljopisnoj karti kao sliku vremena na spomenutom području
-Po obavljenom motrenju postaje šalju svoja izvješča o motrenju u šifriranom
obliku sabirnim središtima
-Temelj pri prijenosu motrenih meteoroloških podataka su meteorološki
ključevi (brojčano-slovne kombinacije), imaju više odsječaka unutar kojih su
skupine brojve (po 5 znamenaka)
-Za šifriranje vremenskih elemenata i pojava je potreban odgovarajuči priručnik
gdije svako slovo ili skup slova unutar skupine (5 znamenki) ima svoje precizno
značenje
-Nakon unosa meteoroloških podataka po posebnoj šemi karta se analizira-
izvlače se odgovarajuče izolinije, odnosno pojedina područja se sjenčaju na
odgovarajuči način
VISINSKE KARTE
-Glavne izobarne plohe: AT 850,
AT700,AT500,AT400,AT300,AT250,AT200,AT100,AT70,AT50hPa,
Zatim RT500/1000, RT 500/700hPa
-Izohipse(linije istog geopotencijala),obično svakih 40 gpm
-Određuju se središta ciklona i anticiklona uključujuči doline i grebene
-Izoterme (linije iste temperature)-obično svakih 5°C,određuju se središta
toplog i hladnog zraka
-Određuje se područje najjačeg vijetra-mlazna struja
-Određuje se visina i temperatura tropopauze, područja turbulencije ili
zaleđivanja
-Sve crte trebaju biti što glađe i ne smiju se dodirivati ili presjecati
PRIZEMNE KARTE
-Izobare(linije istog tlaka)-obično svakih 5hPa
-Određuju se središta ciklona i anticiklona uključujuči doline i grebene
-Izobare (linije iste barometarske tendencije-iste promjene tlaka), obično svakih
1-2hPa
-Izoterme(linije iste temperature)-obično svakih 2-5°C
-Fronte(granice između zračnih masa)
-Područje naoblake, oborina, magle se sjenčaju
-Područja grmljavine, pijavica i drugih pojava označavaju se posebnim
simbolima
-Ostale izolinije prema potrebi
OSNOVE VREMENSKE PROGNOZE
-Subjektivne prognoze (do 60-70-tih godina prošlog st.)-temelj subjektivne
procjene meteorologa-prognostičara kakav če biti razvoj vremena
-Primjena načela advekcije tj. Premještanja vremenskih procesa u određenom
smjeru uz dopunu određenog razvoja vremena prema mjesnim uvjetima
-Točnost je kolebala od područja do područja, od jednih do drugih vremenskih
stanja
-V.Bjerknes 1904. Godine izdvojio 6 temeljnih jednađbi sa 6 zavisno
promjenljivih velicina u atmosferi-tzv. Primitivne jednadžbe (parcijalne
diferencijalne jednađbe)
-Razvojem računalne tehnike i metoda numeričkog riješavanja diferencijalnih
jednađbi, omogučeno je dobivanje svih boljih rezultata-vremenskih prognoza.
ANALIZA METEOROLOŠKIH KARATA
-Subjektivna analiza- ručno izvlačenje izolinija-obično linearna interpolacija
-Objektivna analiza-automatsko izvlaćenje (računalno ili objektivno), viši
stupnjevi interpolacija
-Usklađuje se odnos između brzine vjetra i baričkog gradijenta
-Izobare se pri prelasku preko fronte lome
-Usklađivanje s prethodnim analizama
-Uspoređivanja prizemne i visinskih karata
-Razlučivanje pogresaka u podacima od stvarnih znatnih odstupanje nekog
podatka
-Dobivene vremenske analize prizemnih i visinskih karata su temelj tumačenja
vremenskih prilika i polazište za izradu prognostičkih karata
-Ovim kartama pridodaju se i drugi meteorološki podaci, osobito podaci s
meteoroloških radara i satelita
SUSTAV JEDNAĐBI I PRINCIPI RIJEŠAVANJA
-Atmosfera se opisuje sustavom prognostičkih i dijagnostičkih jednađbi
-Primjenjuju se numeričke metode tj. Traže se riješenja u mreži točaka koja
trebaju dobro prikazati atmosferske procese
-Model atmosfere je prikaz atmosfere u mreži točaka uz zanemarivanje
izvjesnih procesa i učinaka i/ili pojednostavljivanje parametarizacijom
-Temelj modela niz načela sačuvanja:
-Sačuvanje mase(jednađba neprekinutosti)
-Sačuvanje topline(termodinamička jednađba)
-Sačuvanje količine gibanja(jednađba gibanja)
-Sačuvanje vode (sva agregatna stanja)
-Sačuvanje plina i aerosola
VRIJEME U TROPSKIM PODRUČJIMA
-Vrlo je značajno za cijelu zemlju zbog golemih količina energije, dobivene
sunčevim zračenjem, koja je nagomilana u atmosferi, oceanima i kopnu
-Pojave i poremečaji:suptropske anticiklone, pasati, protupasati, oceanski i
kontinentalni pojasevi konvergencija, cikloni, monsunske i toplinske ciklone,
tropski istočni valovi, tropske mlazne struje, monsunski zapadni vjetrovi,
tropske olujne pruge, pješčane oluje, bujice, suše itd.
-Vrijeme u tropima pod utjecajem raznih dnevnih učinaka (obalni i planinski
vjetrovi), godišnjih učinaka kad nastaje periodički sezonski vjetrovi-monsuni,
zatim postoje izraziti stalni vjetrovi-pasati, te unutartropski pojas
konvergencije,tropski valovi i cikloni, dodatno učinci orografije
DNEVNI I OROGRAFSKI UČINCI U TROPIMA
-Tropska atmosfera obilježena dnevnim zbivanjima jer sadrži goleme količine
vodene pare, dovoljna je i slaba konvergencija zraka na malim visinama da se
stvori kiša ili oluja-labilna atmosfera
-Na mnogim mjestima najznačajniji oblaci vremena su pod utjecajem razvitka
kumulusa ili kumulonimbusa, koji se najčešče razvijaju tijekom posljepodneva i
uvečer
-Na kopnu konvekcija nastaje najčešče iznad brdovitog terena, tijekom
posljepodneva brda pokrivena velikim kumulonimbusima dok sunčano vrijeme
prevladava iznad susjednih ravnica, ove oblačne mase često traju do večeri, pa i
u prvi dio noči , dajuči pljuskove i grmljavine, koji se protežu do susjednih
ravnica
-Iznad mora su dnevne promjene temperature zraka male te opčenito konvekcija
nastaje bilo kad tijekom dana ili noči
-Jake i postojane kiše, često pračene jakim kumulonimbusnim oblacima i
grmljavinama, kad se morski zrak diže iznad obalnih brda i planina
PASATI-STALNI VIJETROVI
-U podrčju ekvatora područje niskog tlaka (ekvatorska dolina) prevladavju
tišine ili slabi promjenljivi vjetrovi,pračeni su jakim dizanjem zraka i jakom
konvekcijskom naoblakom iz koje padaju jaki pljuskovi
-U suptropskom području također pojas tišina ili slabih promjenjivih vjetrova
zbog suptropske anticiklone, zbog prostranog spuštanja zraka vrijeme je vedro,
a oborina gotovo i nema (pustinje)
-Između ta dva pojasa, tj. Od višeg atmosferskog tlaka prema nižem, pušu u
nižoj atmosferi stalni ili planetni istočni vjetrovi pasati, dok u gornjoj troposferi
i donjoj stratosferi postoji strujanje suprotnog smjera, protupasati
-Postojani su po smjeru (sjeveroistočni na sjevernoj polutki zemlje , a
jugoistočni na južnoj polutki ) i brzini, mogu puhati danima pa it jednima ne
mijenjajuci smjer i brzinu
-Srednja brzina pasata na atlantiku je od 5-8m/s, največa srednja brzina 9m/s na
indijskom oceanu
-Iznad oceana postoje više ili manje tipična pasatna strujanja
-Na mjestima gdije postoji izražena razdioba kopna i mora (npr. Južna azija)
vijetar puše sukladno razdiobi atmosferskog tlaka
-Na juznoj polutki pasati su dobro uočljivi u svim sezonama tijekom godine, ali
postoje odstupanja
-Na sjevernoj polutki sjevernoistočni pasati pokrivaju široka područja atlanskog
i tihog oceana
-U području nastanka pasata opčenito prevladava vedro vrijeme ili slaba
naoblaka s oblacima tipa kumulus i stratokumulus, oborine su neznatne ili slabe
-Naoblaka raste, priblizavanjem unutartropskom pojasu konvergencije
-Zapadni dijelovi oceana su oblacniji od istocnih
-Pasatne kise nastaju kao mjesavina orogenetske kiše i uspravne nestabilnosti
zbog prizemnog zagrijavanja iznad tla mjesni pljuskovi, cesto uz grmljavine,
padaju obicno po danju
UNUTARTROPSKI POJAS KONVERGENCIJE (TROPSKA FRONTA)
-Unutartropski pojas konvergencije- područje između sjeveroistočnih i
jugoistočnih pasata ( u prizemlju i na visini), priblizno odgovara podrucju
niskog tlaka (ekvatorska dolina)
-Položaj unutartropskog pojasa konvergencije kao i ekvatorske doline je
izraženije vezan uz kopnena područja te je za oko polovicu zemljine kugle
tijekom cijele godine na sijevernoj polutki
-Večina vremenskih poremecaja (~87%)nastaje na zemljopisnim siranama
manjim od 20°
-Širina pojasa vremenskih poremecaja koleba s razmjerima konvergencije te je
od 40-500km
-Prilikom jakih razvoja, postoje prostrane kise uz debele mase nimbostratusa i
altostratusa s uklopljenim kumulonimbusima, obicno je naoblaka rastrgana te
postoje slabije kiše
MONSUNI
-U umjerenim sirinama iznad kontinenata zimi postoji područje visokog
atmosferskog tlaka, a ljeti niskog, sto se ocituje u stalnim sezonskim
vjetrovima-monsunima, koji su najvise razvijeni iznad juzne i istocne azije
-Zimi suhi vjetar, puše od kopna na more a ljeti vlazan vjetar od mora na kopno
-Zimski azijski monsun, hladni ili studeni vjetar s prevladavajucim suhim
vremenom, u vrhu sezone vjetrovi su 3-8m/s, puše do ozujka
-Indijski jugozapadni monsun javlja se u lipnju, nailazak je naglo (provala
monsuna), jako naoblacenje uz jake kiše i grmljavine, temperatura opada, a
vlaznost zraka raste, traje do rujna
-Izraženiji monsuni i na sjevernom tihom oceanu
-Osim azije javljaju i na drugim podrucjima, cesto se govori o monsunskom
vremenu, gvineski zaljev, sjeverna australija
MEĐUMONSUNSKO VRIJEME
-Izmjena monsuna je u dva razdoblja od travnja do svibnja te u listopadu, i
povezana je s pomakom ekvatorske doline prema sjeveru odnosno jugu
-Između rujna i listopada u , tisinama temperatura i isparavanje rasta te je velika
vlaznost zraka (najneugodnije razdoblje )
-Od listopada nastaju zimski uvjeti, temperatura i vlaznost zraka padaju, javlja
se vedrina to je najugodnije razdoblje
CIKLONI (TROPSKI CIKLON)
-Snažni ciklonski sustavi, koji se javljaju prilično rijetko i nepravilno u
tropskom području večinom iznad oceana,vrlo jaki vrtlozni sustavi vjetrova,
promjera vise stotina pa i oko tisucu kilometara
-Večina razvijenih ciklona nastaje na sjevernoj polutki, najvise zapadni sjeverni
tihi ocean, istocno azijska mora, istocni sjeverni tihi ocean, sjeverni atlantik
-Javaljaju se na zemljopisnim sirinama vecim od priblizno 5° do oko 30° s obje
strane ekvatora, a rijetko prelaze sirine 40° N
-Nazivi razlicitih u razlicitim dijelovima svjeta:hurricane-sjeverni atlantik,itd.
typhoon- zapadni tihi ocean itd. , taino-haiti, cyclone-indijski ocean, orkane –
madagaskar itd.
-Svaki ciklon ima svoje ime , muška ili zenska imena, odreduju se unaprjed i
razlicita su u razlicitim oceanima
USTROJSTVO CIKLONA
-Opčenito je eliptičkog oblika male spljoštenosti, giba se u smjeru dulje osi
elipse
-Za označavanje područja, dijeli se na dvije polobice- desnu i ljevu, odnosno na
četvrtine-kvadrante
-U središtu ciklona, tipično ciklonsko oko s toplim i suhim zrakom te slabim
vjetrovima ili ih uopče nema, promjera 10 do 100km, obično nepravilno-
eliptičnog oblika
-Oko je okruženo zidom snažne konvekcijske naoblake sirine 10-20km i visine
do vrha troposfere
-Izvan tog podrucja, konvekcija i oborine su smještene u spiralnim pojasevima
ciklonski zakrenute prema središtu.
-Promatran odozgo ima oblik oblačnog zakrenutog zareza
-„Glavu“ tog zareza, koja je šuplja, tvori konvekcija (golemi kumulonimbusi
kroz cijelu troposferu), unutarnje kišne pruge nadkrivene debelim slojem cirusa,
prostiranja otprilike do 4° z.š. od središta
-Vanjske kišne pruge su „rep(ovi)“ zareza
-Glavni izvor oborina vlažni zrak, koji je uvučen u ciklon iz okolice, a visokom
postotku vlaznosti doprinosi, ispravanje mora unutar samog ciklona.
-Oborine su gotovo ravnomjerno raspoređene u svim područjima-kvadrantima,
nesto izrazenije us traznjem desnom kvadrantu(sjeverna polutka)
-Glavna značajka razvijenog ciklona je njegova topla jezgra
-Baričko polje ciklona je kružno simetrično s jakim gradijentima tlaka zraka 20-
40hPa/100km, najviše do 60 hPa/100km, prema, središnjoj najnižoj vrjednosti,
koja dosiže 980-920 hPa, čak do 877hPa
-Polumjerni gradijent tlaka najsnažniji je na morskoj razini u području najjačih
vjetrova
-Na večim udaljenostima od središta polje tlaka ima eliptični oblik, dulja os
elipse odgovara priblizno smjeru gibanja ciklona, prolaz ciklona iznad nekog
podrucja najslikovitije je zabiljezen prepoznatljivim ostrim „klinom“ na
barografskom zapisu
-Najjače izmjerene brzine prizemnih vjetrova prelaze 260 km/h (70m/s).
Procjene do 400km/h(110m/s)
-Ciklon ima snažno ciklonsko kruženje ( na sjevernoj polutki suprotno gibanju
kazaljke na satu) koje se proteže uvis kroz gotovo čitavu troposferu i
anticiklonsko kruženje u gornjoj troposferi, tj, strujanja zraka u ciklonu su
dvoslojna
-Za rast ciklonskih sustava nužni su uvjeti određeni stanjem mora i atmosfere,
povrsinska temperatura oceana(>26-27°C), vrlo rasprostranjene tople oceanske
povrsine i termičke energije oceana do dubine 60m , vrlo su vazni i pocetni
predciklonski poremecaji i pogodni okolni tok
-Slabljenje i raspad ciklona uzrokovan je njegovim nailaskom nad hladnu
morsku struju kad se smanjuje tok topline i vlage iz oceana, ili nad kopno kad se
prekida tok vlage, a vece povrsinsko trenje dodatno smanjuje brzinu strujanja te
centrifugalnu silu i dovodi do popunjavanja jezgre
-Proces slabljenja i raspadanja ciklona dovodi do sirenja područja djelovanja
(1000-1500km), a traje obično nekoliko dana
-Premještanjem ciklonaprema visim zemljopisnim sirinama raste vjerojatnost da
se nađe nad hladnijim morem ili nad kopnom sto uzrokuje njegovo odumiranje
-Ponekad ulaskom u vise zemljopisne sirine izgubi tropska obiljezja (topla
jezgra) i pretvara se u ciklonu umjerenih sirina, koja nastavlja gibanje u
zapadnoj zonalnoj struji.
(VRSTE VREMENSKIH PROGNOZA ),TUMAĆENJE VREMENSKIH
ANALIZA I PROGNOZA
-Postoji niz razmjera koji su usklađeni s razmjerima meteoroloških procesa i
pojava
-Krupni razmjer-oko i preko 10000km
-Makrorazmjer-opče atmosfersko kruženje područja ciklona i anticiklona
-Mezorazmjer-atmosferske fronte, cikloni, planinski učinci, obalni vjetrovi,
oblacne skupine, olujne celije
-Mikrorazmjer-konvekcija, pijavica, toranado,prašinski vrtlog
-Procesi velikih razmjera mogu se obuhvatiti rijetkom (grubom) mrežom
meteoroloških postaja, dok je za procese manjih razmjera nužna manja
udaljenost meteoroloških postaja, tj. Gusta (fina) mreža i učestalije motrenje
-Svaki prirodni proces uz svoje prostorne dimenzije ima i odgovarajuče vrijeme
dijelovanja
-Analitička karta prikazuje kakvo je vrjeme (bilo) u nekom trenutku
-Prognostičke karte daju najvjerovatniji razvoj vremena na nekom
području/mjestu za 24,48,72,96,120h itd. Ili za neke druge vremenske korake
-Vrste vremenskih prognoza:
-Ovisno o razdoblju:neposredni izgledi vremena(par sati unaprjed), vrlo
kratkoročna prognoza( pola do jedan dan), kratkoročna prognoza(1-2dana),
srednjoročna prognoza (3-7dana), dugoročna prognoza (7-30dana), klimatska
prognoza (godine do stolječa)
-Ovisno o području: lokalna prognoza, područna prognoza, regionalna prognoza
-Ovisno o vrsti i načinu na koji se daje: opča, posebna, sinoptička, subjektivna,
objektivna, numerička, statistička, vjerojatnostna
VREMENSKE KARTE I DIJAGRAMI U METEOROLOŠKOJ SLUŽBI
-U svom svakodnevnom radu meteorološke službe koriste razlicite tipove
meteoroloskih karata (analize, prognoze) zatim razlicite dijagrame (aerološki
dijagram, presjeke atmosfere) i druge materjale
-Glavninu tih materjala priprema nekoliko najrazvijenijih sluzbi u svjetu i
stavlja ih na raspolaganje drugim drzavnim sluzbama
-Meteoroloske sluzbe medusobno razmjenjuju karte, dijagrame i slicne
materjale
-Na temelju tih materjala meteoroloska sluzba izdaje odgovarajuca upozorenja,
izvješča i prognoze prema potrebama raznih korisnika
METEOROLOŠKO OSIGURANJE POMORSTVA
-Meteorološke pojave koje izravno ograničavaju i ugrožavaju odvijanje
pomorskog prometa:
-Olujniprocesi te s njima povezane fronte, niski oblaci i jake oborine
-Tropski cikloni i razni valovi
-Vrlo loša vidljivost
-Led u moru
-Za prikaz prikupljanja podataka o njima i dostavljanje odgovarajučih obavjesti
upozorenja nadleznim sluzbama (meteoroloskim i pomorskim), odnosno
izravnim korisnicima potrebno je odgovarajuce ustrojstvo pomorske
meteoroloske sluzbe
USTROJSTVO POMORSKE METEOROLOŠKE SLUŽBE
-Svijetska meteorološka organizacija, WMO i međunarodna pomorska
organizacija , IMO pod okriljem ujedinjenih naroda a prema medunarodnoj
konvenciji o spasavanju zivota na moru , SOLAS postavili su i razradili (1929,
1963,1974) standarde i preporuke za rad pomorske meteorologije
-Od članica WMO se traži da zadovolje zahtjeve postavljene u WMO
dokumentu tehnička pravila sto zanci uspostavljanje i odrzavanje odgovarajučeg
tipa i ustrojstva motriteljskih postaja na kopnu i moru, pomorske meteoroloske
sluzbe , raznih sustava veza, skolovanja osoblja, primjene istrazivanja i razboja
tehnike i tehnologije
-WMO i IMO djeluju u okviru sustava svjetskog meteoroloskog bdjenja –
WWW te su sa svjetskim klimatskim programom – WCP prihvatili sustav
meteoroloskih upozorenja, obavjescivanja i prognoza dan kroz svjetska,
podrucna i drzavna sredista
POMORSKA METEOROLOŠKA SLUŽBA MMS
-Zadatak-pribavljanje potrebnih klimatološkihpodataka, analiza, prognoza, i
upozorenja za atmosferu i oceane, oceani i mora podjeljeni su na područja u
nadleznosti odgovarajucih MMS
-Svoje poslove i zadatke prikazuje u obliku biltena i upozorenja (meteoroloske
obavjesti) i iskazuje na više načina:
-Za otvoreno more, sluzba namjenjena za velike i posebno za male brodove, za
ribolov na otvorenom moru, tome se pridjaljuje sluzba opazanja leda
-Za obalna i prioblana dijelovanja, pridodani bilteni za obalu, za mjesne prilike,
posebne službe: platforme (helikopteri, brodovi za opskrbu), dinamički
pokretana plovila (hidrokrilna lebdjelica ) i posebni prijevoz
-Za glavne luke i lučka područja
-Dobrovoljno meteorolosko izvjestavanje s brodova, odabrani su brodovi s
odgovarajucim instrumentiranjem, salju meteoroloske podatke kao dopunu
opcih motrenja
-Za sluzbu trazenja i spasavanja
POMORSKA METEOROLOŠKA SLUŽBA
-Meteorolosku sluzbu za pomorstvo organizira državna meteorološka
središnjica
-Državni hidrometeorološki zavod koji djeluje preko pomorskog meteorološkog
centra u splitu i meteorološkog ureda u rijeci
-Državna meteoroloska sredisnjica prima meteoroloske podatke te prati i
prognozira meteoroloske uvjete znacajne za pomorstvo, po potrebi daje posebna
upozorenja o opasnim meteoroloskim pojavama nad širim podrucjem za koje je
zaduzena, priprema analize i prognoze prizemnih i visinskih meteoroloskih
karata za svoje podrucje te ih prosljeduje drugim meteoroloskim sluzbama ili
uredima, kao i druge meteoroloske podatke raznim oblicima veza
-Pomorska meteoroloska sluzba (ured) , odnosno lučki meteoroloski sluzbenik,
suraduje s drugim meteoroloskim jedinicama i sluzbama, te daju potrebne
obavjesti, usmena tumacenja i savjete casnicima brodova, kontrolira
meteoroloske instrumente na brodovima.
METEOROLOŠKI BILTENI
-Oblik i sadržaj:
-Upozorenja o olujama
-Osnovni opis prizemne vremenske karte, te značajna svojstva odgovarajučih
uvjeta na morskoj površini
-Prognoze
-Analiza i prognoza po posebnom ključu za šifriranje
-Odabrani izvještaji s morskih postaja
-Odabrani izvještaji s kopnenih postaja
-Upozorenje se daje izvan redovitih termina obuhvačenih biltenom, a sadrži
obavjesti o pojavi znacajnih i opasnih meteoroloskih i oceanoloskih elemenata i
pojava
FAKSIMIL I NAVTEX
-Faksimil-foto- i /ili elektronični –i /ili mehanički postupak dobivanja i /ili
prijenosa slika- karata žičnim ili bezicnim putem
-Radi na odredenoj frekvenciji, za prijam određene karte neophodno je znati
koja meteoroloska sluzba radi na odredenoj frekvenciji, u koje doba sljedi
određena karta
-NAVTEX predstavlja navigacijski sustav za prijenos plovidbenih poruka
brodovima, medunarodni automatizirani sustav s izravnim ispisom za prijenos
navigacijskih i meteoroloskih upozorenja i prognoza kao i hitnih sigurnosnih
informacija brodovima, radi na srednjoj frekvenciji (518kHz) unutar 200nm od
obale, nema naknade, potreban poseban uređaj informacije na engleskom
jeziku, moguce i na nacionalnom (490 ili 4209,5kHz)
METEOROLOŠKA PLOVIDBA (DOKUMENTACIJA I PLOVIDBA)
-Meteorološka dokumentacija- pomorska meteorološka izvješča-bilteni,
upozorenja , izvještaji i prognoze (karte) vremena (mora) za područje ili rutu na
kojoj se planira plovidba ili određena dijelatnost
-Dodatno meteorološki priručnici, peljari
-Plovidba se nastoji planirati tako da se izbjegnju područja magle, jakih čelnih
vjetrova, valova i struja, opčenito jakih oluja, zatim ledenih polja, i ledanjaka te
se posebno povoljnim odabirom puta u odredenim vremenskim uvjetima uz
vecu sigurnost i udobnost plovidbe postižu i znatno niži troškovi plovidbe
-Meteorološka plovidba:
-Plovidba primjenom klimatoloških plovidbenih ruta
-Vremenska plovidbena ruta
-Plovidba uz pripadne postupke kad se brod nalazi u nepovoljnim vremenskim
uvjetima