PLOVNI OBJEKTI

HIDROSTATIKA
Hidrostatika (grč. hidro + statika) je dio hidromehanike koja proučava mirovanje
tekućina i ponašanje uronjenih tijela. Temeljni zakoni hidrostatike jesu:

Pascalov zakon - U tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski tlak širi se
jednako na sve strane, tj. čestice tekućine prenose tlak u svim pravcima jednako, (Blaise
Pascal, 1652.).

Arhimedov zakon - tijelo uronjeno u tekućinu gubi prividno od svoje težine toliko
kolika je težina istisnute tekućine, (Arhimed, 220. g. pr. n. e.).

Na tijelo u tekućini djeluje vertikalna sila - uzgon, koja ovisi samo o volumenu
uronjenog tijela i gustoći tekućine. Ova sila, dakle, jednaka je i suprotno usmjerena težini
istisnute tekućine, slika 1.

V - volumen uronjenog tijela

ρ – gustoća vode
U – uzgon

Slika 1.
 HIDROSTATIKA
Kada tijelo pliva na površini, njegova masa jednaka je masi tekućine što je
istisnuta onim dijelom koji se nalazi ispod razine tekućine, slika 2.

Slika 2.

Arhimedov je zakon o uzgonu tijela uronjenih u tekućinu čekao je vrlo dugo na

primjenu u brodogradnji.
Tek je engleski brodograditelj Antony Dean, na osnovi vlastitih proračuna, u XIX
stoljeću odredio gaz broda i dao izrezati otvore za topove na bokovima broda, dok se
brod još nalazio na navozu.
HIDROSTATIKA
Ako je gustoća tijela manja od gustoće tekućine, tijelo bezuvjetno pliva.
Bezuvjetnu sposobnost plutanja imaju splavi i plutače.

Ako je gustoća tijela veća od gustoće tekućine, a tijelo istisne veću

količinu tekućine od svoje težine, ono će plivati i imati rezervni uzgon.
Taj je uzgon jednak razlici volumena tijela i volumena istisnute tekućine,
pomnožene s gustoćom tekućine. Tako je i s brodom.

c) TEŽINA ISTISNUTE TEKUĆINE

MANJA OD TEŽINE TIJELA
b) TEŽINA ISTISNUTE TEKUĆINE
JEDNAKA TEŽINI TIJELA

a) TEŽINA ISTISNUTE TEKUĆINE

VEĆA OD TEŽINE TIJELA
HIDROSTATIKA BRODA
Hidrostatika broda je nauka koja proučava
uvjete ravnoteže broda u mirnoj vodi, i to:

1. Plovnost broda
2. Stabilitet broda na mirnoj vodi
3. Nepotonivost broda
4. Porinuće broda
5. Čvrstoću broda
 PLOVNOST HIDROSTATIKA BRODA

1. Plovnost broda

Plovnost je sposobnost broda da plovi u traženom položaju, na

određenoj vodnoj liniji, pri opterećenju s teretom koji prevozi.

Plovnost ovisi o:

ƒ obliku tijela,
ƒ gustoći tijela i
ƒ gustoći tekućine u kojoj tijelo pliva.
 HIDROSTATIKA BRODA

Uvjeti plovnosti broda

Brod plovi (na površini) ako ispunjava tri uvjeta plovnosti:

1. Uvjet plovnosti
Na svako tijelo uronjeno u tekućinu djeluje sila uzgona, koja odgovara
težini
PRVI istisnute
UVJET tekućine.
PLOVNOSTI

Što znači da:

Umnožak volumena podvodnog dijela broda i gustoće vode u kojoj brod
plovi, mora biti jednak ukupnoj težini broda.

D=U; U=Vrg
G

gdje je:
D = težina broda, N
U = uzgon broda, N
V = volumen uronjenog dijela trupa, m3 F
r = gustoća vode, kg/m3
g = težno ubrzanje, m/s2
 HIDROSTATIKA BRODA

2. Uvjet plovnosti

Sila uzgona, kao rezultanta svih tlakova koji djeluju na podvodni dio
trupa,
PRVI prolazi
UVJET težištem istisnute tekućine (F).
PLOVNOSTI
Težište istisnine F i težište masa G nalaze se na istoj okomici na
plovnu vodnu liniju.

!
 3. Uvjet plovnosti
Brod mora ploviti u stabilnom položaju, tj. ako se zbog djelovanja neke vanjske
sile (vjetra, valova i si.) brod nagne za neki mali kut, brod se mora vratiti u
prvobitni položaj nakon prestanka djelovanja sile koja je izazvala nagib.

Moment vanjske Moment koji se suprotstavlja momentu nagibanja,

sile koji uzrokuje moment početnog statičkog stabiliteta, Mst
nagibanje broda

Moment početnog statičkog stabiliteta M st = D ⋅ GH = D ⋅ M O G ⋅ sin ϕ

 HIDROSTATIKA BRODA

3. Uvjet plovnosti - nastavak

Točka M0, u kojoj smjer sile

uzgona siječe simetralu broda,
zove se početni metacentar.

Kada je točka Mo iznad točke G, ona je pozitivna i treći uvjet plovnosti je ispunjen.

Udaljenost M0G zove se početna

metacentarska visina.
 Početna metacentarska visina
Početna metacentarska visina M0G je mjerilo za veličinu početnog stabiliteta, te o njoj ovisi
ljuljanje broda.

M0
G
F

Brod treba ispunjavati dva “suprotna” uvjeta:

1. početna metacentarska visina (M0G) mora biti dovoljno velika kako bi brod bio
sposoban da se odupre vanjskim momentima.
2. početna metacentarska visina (M0G) mora biti umjerena kako bi vožnja
brodom na nemirnom moru bila ugodnija.
„ Relativno velika metacentarska visina uvjetuje pri
valjanju broda vrlo neugodne njihaje. (primjerice
uvjetovana velikim širinom broda i niskim položajem
težišta sistema)
Takav će se brod jače i brže ljuljati od broda s manjom
metacentarskom visinom.

„ Brod s relativno malom M0G može međutim, doći u

stanje da mu M0G postane negativna, primjerice ako
voda naplavi palubu, (težište sistema se podiže), pa
takav brod može doći u opasnost od prevrtanja.
Tip broda M0G, [m]

putnički brodovi 0,5-0,8

veći teretni brodovi 0,6-1,4

tankeri 0,8-1,5

super-tankeri 1,5-4,0

riječni putnički brodovi 3,0-5,0

remorkeri (tegljači) 0,5-0,8

ledolomci 1,0-4,0

brodovi za prijevoz drva 0,1-0,3

STABILITET BRODA U MIRNOJ VODI - Poprečni statički stabilitet broda

M st = D ⋅ GH = D ⋅ MG ⋅ sin ϕ
MG = MF - FG

Mst = D(MF - FG) sinφ

Da bi brod bio u ravnoteži, Mst (moment statičkog

stabiliteta) mora biti pozitivan. To će biti samo u
slučaju ako je:
MF>FG

Odnosno, težište sistema G mora biti ispod

početnog metacentra Mo.
što je i općeniti uvjet za ravnotežu nekog broda.

Stabilan položaj broda : MoF>FG

Indiferentan položaj : MoF = FG
Labilan položaj : MoF<FG.
 Položaji ravnoteže broda
mv

PREVRTANJE

STABILITET BRODA

Stabilno Indiferentno Labilno

Ravnoteža ovisi o međusobnom položaju težišta istisnine-F i težišta sistema-G te točke

metacentra-M.
Pri stabilnom položaju težište G je niže u brodu i bliže težišta F, pa je metacentarska visina
M0G pozitivna.

Pri labilnom položaju točka G se nalazi visoko u brodu, a točka F nisko (mali gaz), pa je
metacentarska visina M0G negativna.
STABILITET BRODA , podjela

Prema smjeru nagibanja broda razlikujemo:

- poprečni stabilitet broda

- uzdužni stabilitet broda

Stabilitet ovisi o formi trupa broda i rasporedu mase (tereta) na brodu, pa se

može podijeliti na:

- stabilitet forme
- stabilitet težina

Sile, odnosno momenti sila koji djeluju na brod, a potječu od vjetra, valova,
prodrle mase vode ili tereta, mogu djelovati statički ili dinamički, pa razlikujemo:

- statički stabilitet
- dinamički stabilitet
 HIDROSTATIKA BRODA

STABILITET BRODA - stabilitet forme i stabilitet težina

Izraz za statički stabilitet sadrži dva člana:

iz Mst = D(MF - FG) sinφ slijedi

M st = D ⋅ MF ⋅ sin ϕ − D ⋅ FG ⋅ sin ϕ
Prvi član D MF sinφ ovisi samo o položaju točke početnog metacentra, a njezin
položaj ovisi jedino o obliku podvodnog dijela broda. Zbog toga ovaj cijeli član
zovemo stabilitet forme.

Član D FG sinφ ovisi jedino o položaju težišta sistema G, pa se zove stabilitet težina.
Stabilitet forme broda na površini vode je pozitivan, jer je točka M0 iznad točke F, a
stabilitet težina je negativan, jer je težište F gotovo uvijek ispod težišta G:

Mst = D(MF - FG) sinφ = DMF sinφ - DFG sinφ

Ukupan moment statičkog stabiliteta jednak je razlici stabiliteta forme i stabiliteta težina
broda na površini vode.
Kod jedrilice težište sistema G je ispod F, pa se stabilitet forme i stabilitet težina pribrajaju i
zbog toga je stabilitet jedrilice velik. Formula glasi:

Mst = D(MF + FG) sinφ = DMF sinφ + DFG sinφ

Razmatrajući probleme stabiliteta forme i stabiliteta težina, može se komentirati:

„ Brod je stabilniji, što je težište sistema G niže, a početni metacentar M0 viši,

odnosno početna metacentarska visina M0G veća.;

„ Težište G bit će niže ako su glavne težine i tereti smješteni niže u brodu;

„ Točka M0 leži to više, što je udaljenost točke F od Fφ veća, odnosno, što je

veća širina, nadvođe i gaz broda (otuda i potječe utjecaj širine i nadvođa na
stabilitet broda), itd.
 DIJAGRAM STABILITETA
Moment statičkog stabiliteta

M st = D ⋅ GH = D ⋅ MG ⋅ sin ϕ

…ovisi o kutu nagiba broda, a može se prikazati pomoću dijagrama kao funkcija
kuteva nagiba - krivulja poluga stabiliteta ili tzv. Reedov dijagram.
DIJAGRAM STABILITETA - nastavak

Kut pod kojim će se brod nagnuti zbog statičkog djelovanja prekretnih

momenata dobiva se iz jednadžbe Mst = Mp, tj. moment statičkog stabiliteta
mora biti u ravnoteži s prekretnim momentima.
STABILITET BRODA
 Dinamički stabilitet broda
Ako se veličine prekretnih sila ili momenata koji djeluju na brod naglo
mijenjaju, dolazi do ubrzanja masa, pa govorimo o dinamičkom
djelovanju sila i o dinamičkom stabilitetu broda.

STABILITET BRODA

Zbog inercije, brod se neće zaustaviti pri kutu statičke ravnoteže (φ1), već će proći kroz kut
maksimalnom brzinom i kinetičkom energijom i nagnuti se do kuta (φ2).
Kut (φ2) nalazi se u dijagramu tako da se izjednače površine f1 i f2 (šrafirane). Kut φ2 nije
položaj ravnoteže pa će se brod pod djelovanjem Mst vratiti prema φ1 nekoliko puta se
zanjihati oko njega i zaustaviti u položaju nagnutom za kut φ1 (ako se u međuvremenu nisu
promijenili prekretni momenti).
 HIDROSTATIKA BRODA

Utjecaj forme broda i rasporeda težine na stabilitet

Moment statičkog stabiliteta ovisi o:

• glavnim dimenzijama i formi broda
• položaju tereta na brodu
• položaju težišta masa G
• položaju težišta istisnine,F, itd.

Stabilitet povećava:
• veća širina broda prema gazu broda
• smanjenje duljine broda
• povećanje širine broda
• veće nadvođe koje omogućava veći nagib broda, pa time i veći stabilitet, itd.

Međutim, stabilitet broda ne ovisi samo o metacentarskoj visini, već i o polugama

statičkog stabiliteta, odnosno o opsegu stabiliteta.
Pokus nagiba (pokus nakretanja)

Za odrediti stabilitet broda potrebno je odrediti položaj težišta sistema G.

Praktički, ovo se težište pronalazi izvođenjem tzv. Pokusa nakretanja.
Cilj pokusa je odrediti početnu metacentarsku visinu M0G.

Iz izraza
?

KG = KF + M 0 F − M 0G

Odredi se udaljenost težišta sistema G od osnovice.

KF – određuje se računski
M0F – određuje se računski
M0G – određuje se pokusom nakretanja
Uzdužni stabilitet broda

Sve što vrijedi za poprečni stabilitet broda vrijedi i za uzdužni stabilitet, ali
postoje dvije bitne razlike:
- Brod je simetričan s obzirom na uzdužnu simetralnu ravninu broda, dok je s
obzirom na glavno rebro vrlo rijetko simetričan.

- Momenti stabiliteta u slučaju nagibanja pramcem ili krmom neće biti jednaki.

Nagibanja broda u uzdužnom smjeru su manja, a uzdužna metacentarska visina

puno veća, nego u poprečnom, pa se može zaključiti da je uzdužni stabilitet
mnogo veći od poprečnog
 NEPOTOPIVOST BRODA HIDROSTATIKA BRODA

Nepotopivost broda

je sposobnost broda da pluta iako je dio unutrašnjega brodskog prostora

naplavila voda.
Da bi se osigurala nepotonivost broda, njegova unutrašnjost mora biti
podijeljena na vodonepropusne odjeljke. Razmak nepropusnih pregrada broda
određuje se proračunom nepotonivosti.

Granična linija PREGRADNA PALUBA

VL1

VL

NEPROPUSNE PREGRADE

Granična linija je linija koju plovna vodna linija ne smije sijeći

1. Kada tijelo bezuvjetno pliva?
2. Što je hidrostatika broda?
3. Što je plovnost broda i o čemu ovisi?
4. Prvi uvjet plovnosti. Izrazi, skica.
5. Drugi uvjet plovnosti. Izrazi, skica.
6. Treći uvjet plovnosti. Izrazi, skica.
7. Što je početna metacentarska visina? Skiciraj.
8. Koje stabilitete broda razlikujemo?
9. Skiciraj i objasni stabilni položaj ravnoteže broda. Izrazi.
10. Objasni utjecaj međusobnog položaja težišta istisnine i težišta masa na početnu
metacentarsku visinu.
11. Kakav mora biti međusobni položaj težišta masa i početnog metacentra da bi 3. uvjet
plovnosti bio ispunjen?
12. Što je moment početnog statičkog stabiliteta. Izraz i skica.
13. Što povoljno utječe na povećanje stabiliteta broda?
14. Što se izračunava pokusom nagiba broda?
15. Što je nepotopivost broda i kako se osigurava?