NEWTONOVA KLASIČNA MEHANIKA

sile i Newtonovi zakoni gibanja (2) (1643 – 1727)

- nepravocrtno gibanje

- jednoliko kružno gibanje

- centripetalna akceleracija i centripetalna sila

Dajana Jelčić Dubček

dajana.jelcic-dubcek@vvg.hr
Ponovimo… ako
jednoliko
promatramo ubrzano
samo promjene pravocrtno = #$%&'
iznosa brzine gibanje
=0( )
= č !"

Δ − +
= = ̅= = +
Δ − 2

+
= ̅· = ·
( ) 2

⋅
̅ = +

( =
2
2 ⋅
=

⋅ = +2

t
=0 Δ =
Ponovimo… slobodan
pad
I slobodan pad je jednoliko ubrzano gibanje po pravcu.

Ako zanemarimo otpor zraka sva tijela na Zemlji padaju

istom akceleracijom (akceleracijom slobodnog pada)

= = 9.81 m/s ≈ 10 m/s

i vrijede formule…

ℎ = +

= +
2
+
= ̅· = ·
2
Generalnije… brzina je vektor!

y/m

promatramo kretanje
tijela u prostoru
⃗( 3 )
(na slici: u xy ravnini) ⃗( )

x/m

Vektor brzine se može u vremenu mijenjati i po iznosu i po smjeru!

ubrzavanje ili usporavanje skretanje

 Δ =promjena

Δ ⃗ ⃗ − ⃗3 ...promjena položaja
def. brzina tijela ⃗= =
Δ − 3 u jedinici vremena

y/m
Brzina je vektor!!!
Δ⃗
⃗( 3 )
Vektor brzine se u vremenu
⃗( ) može mijenjati
i po iznosu i po smjeru.

x/m
Uz malo matematike...
diferencijalni račun

Δ⃗ d⃗
brzina tijela ⃗= ⃗=
Δ Δ →0 d

trenutna brzina tijela

(radit će se kasnije na
matematici)
y/m

⃗
⃗( )

⃗( + )

x/m
 kad naučimo malo
više matematike
(derivacije!)

Δ ⃗ ⃗ − ⃗3 ⃗
brzina ⃗= = ...promjena položaja ⃗=
Δ − 3 u jedinici vremena Δt → 0
trenutna brzina

⃗
Δ⃗ ⃗ − ⃗3 ...promjena brzine ⃗=
akceleracija ⃗= = u jedinici vremena Δt → 0
Δ − 3
trenutna
akceleracija
u 1 sekundi

Akceleracija mjeri promjenu iznosa i/ili smjera vektora brzine!

 7 = 7

8 =
( = )

= +
(pri čemu se smjer brzine
mijenja i postaje sve vertikalniji)
Biciklist vozi brzinom stalnog iznosa po kružnoj stazi polumjera 110
metara. Kolikom brzinom biciklist vozi, ako mu za jedan obilazak staze
treba 1 minuta i 20 sekundi?

2 9 29 ⋅ 110 : :
= = = = 8.64
80

Jednoliko kružno
kretanje

Je li brzina biciklista stalna???

Ima li biciklist akceleraciju?

Jednoliko kružno gibanje… je periodičko gibanje

= ⃗ =A

(obodna) brzina
⃗ ⊥ ⃗
Brzina je =>
⃗ ⋅ u svakom trenutku
=
?
tangencijalna na kružnicu!
⃗ (iznos brzine)
Kod jednolikog
kružnog gibanja
brzina se ne mijenja
po iznosu,
ali se mijenja smjer
brzine!

T = period kružnog gibanja = vrijeme jednog okreta

Astronauti se privikavaju na velike akceleracije u posebno izrađenim centrifugama
(bubnjevima) polumjera 12 m. Bubanj napravi dva puna kruga svakih 5 sekundi.
a) Koliko traje jedan puni okret bubnja?
b) Kolika je brzina astronauta koji rotira na obodu bubnja?
Astronauti se privikavaju na velike akceleracije u posebno izrađenim centrifugama
(bubnjevima) polumjera 12 m. Bubanj napravi dva puna kruga svakih 5 sekundi.
a) Koliko traje jedan puni okret bubnja?
b) Kolika je brzina astronauta koji rotira na obodu bubnja?

(obodna) brzina
5
B= = 2.5 … period kružnog gibanja
2 A =
=>
?
= 12 :

29
= = 30.16 :/ … (obodna) brzina
B

Je li brzina biciklista stalna???

Velike akceleracije?
Otkud akceleracije? I zašto smiley ide u krug? Treba li za to sila???

= ⃗ =A

Kod jednolikog kružnog gibanja

brzina se ne mijenja po iznosu,
ali se mijenja smjer brzine!
 Jednoliko gibanje po kružnici

= ⃗ =A ⃗ ⊥ ⃗
ne mijenja se iznos brzine

F cp
mijenja se smjer brzine!!!

postoji sila koja tijelo stalno “nagovara” da se F⃗GH ⊥ ⃗

kreće u krug:
centripetalna sila stalno usmjerena prema N.B. rad centripetalne sile E = 0
središtu vrtnje pa se
ne mijenja kinetička energija
(iznos brzine) tijela
Astronauti se privikavaju na velike akceleracije u posebno izrađenim centrifugama
(bubnjevima) polumjera 12 m. Bubanj napravi dva puna kruga svakih 5 sekundi.
a) Koliko traje jedan puni okret bubnja?
b) Kolika je (obodna) brzina astronauta koji rotira na obodu bubnja?
c) Odredite centripetalnu akceleraciju astronauta koji rotira na obodu bubnja!

5
B= = 2.5 GH =
2 A
= 12 : GH = 75.8 :/

GH >> g
29
=
B
= 30.16 :/
Predmet mase 300 g rotira u horizontalnoj ravnini učvršćen o uže duljine 75 cm.
Predmet rotira jednoliko tako da jedan puni okret traje 0.3 s.
a) Kolikom silom je napeto uže o koje je predmet učvršćen pri vrtnji? Hoće li uže
puknuti, ako može podnijeti napetost od najviše 250 N?
b) Može li uže puknuti ako uteg zavrtimo brže? Ili sporije? Obrazložite!
 Predmet mase 300 g rotira u horizontalnoj ravnini učvršćen o uže duljine 75 cm.
Predmet rotira jednoliko tako da jedan puni okret traje 0.3 s.
a) Kolikom silom je napeto uže o koje je predmet učvršćen pri vrtnji? Hoće li uže
puknuti, ako može podnijeti napetost od najviše 250 N?
b) Hoće li uže puknuti ako uteg zavrtimo brže? Ili sporije? Obrazložite!

: = 300 = 0.3 A
= 75 L: = 0.75 :
B = 0.3

=> FR>ST = 250 M

a) = = 15.71 :/
?
FN = FGH = 98.7 N (sila užeta ima ulogu
GH = = 328.99 :/ centripetalne sile koja „drži” uteg pri vrtnji)

FGH = : GH = 98.7 M FN < FR>ST , pa uže neće puknuti

b) FGH ~ , tj. napetost raste sa kvadratom brzine (npr. pri 3 puta većoj brzini, napetost
je 9 puta veća), pa će uže puknuti pri brzinama većim od neke granične brzine R>ST

R>ST = FR>ST ⋅ = 25 :/
:
Bubanj u perilici rublja okreće se 600 puta u minuti.
a) Koliko traje jedan okret bubnja?
b) Kojom brzinom se vrti rublje na obodu bubnja, ako je njegov polumjer 30 cm?
c) Kolika je centripetalna akceleracija rublja na obodu bubnja?
d) Kolikom silom bubanj „drži” rublje mase 100 g da se vrti u krug? Obrazložite!

Zašto se rublje zgužva u perilici?

Kako radi „centrifuga”?
Bubanj u perilici rublja okreće se 600 puta u minuti.
a) Kolika je frekvencija rotacije bubnja?
b) Kojom brzinom se vrti rublje na obodu bubnja, ako je njegov polumjer 30 cm?
c) Kolika je centripetalna akceleracija rublja na obodu bubnja?
d) Kolikom silom bubanj „drži” rublje mase 100 g da se vrti u krug? Obrazložite!

60
B= = 0.1 GH =
600 ( A )

29 :
= GH = 1184.4 ≫
B
FGH = : GH
= 18.84 :/
FGH = 118.4 M

⇒ FabaTcS = 118.4 M

(sila bubnja ima ulogu centripetalne sile

koja „drži” rublje da ne „pobjegne” iz kruga)
Automobil mase 1 t vozi stalnom brzinom 54 km/h kroz horizontalno položeni zavoj
polumjera zakrivljenosti 50 m.
a) Kolika centripetalna sila drži auto da ne proklizne u zavoju?
b) Kolika mora biti najmanja sila trenja između automobilskih guma i ceste da ne bi
došlo do proklizavanja?
c) *Koliki je najmanji faktor trenja između automobilskih guma i ceste da ne bi došlo
do proklizavanja?

: = 1 = 1000 A
= 50 :
= 54 A:/ℎ=15:/

de f
a) GH = = 4500 M ⟹ FGH = : GH = 4500 M
>

b) ⇒ Fh> = 4500 M
(sila trenja ima ulogu centripetalne sile koja drži auto da ne proklizne u zavoju)

jkl
c) do proklizavanja će doći ako je Fh> < FGH tj. za i < iR> = = 0.45
dR

Fh> = i: za horizontalan zavoj

Sve u svemu…

m
=
n

pa superpozicijom ovih gibanja možemo opisati svako gibanje 