Mjerne jedinice i njihov

zapis
 SI sustav se temelji na sedam osnovnih jedinica.
 Sve druge fizikalne veličine, uz osnovne, nazivamo izvedene veličine i
one se mjere uporabom izvedenih mjernih jedinica.
 Određenim izvedenim mjernim jedinicama dani su posebni nazivi koji
omogućuju da se u sažetom obliku izraze kombinacije osnovnih mjernih
jedinica.
 Postoje i iznimno dopuštene jedinice izvan SI-ja, a s kojima ćemo se
susretati tijekom daljnjeg usvajanja znanja.
 
Osnovne fizikalne veličine i mjerne jedinice SI-ja s pripadnim oznakama
Najvažnije električne veličine izvedene iz SI sustava.
Mjerna veličina Oznaka SI jedinica Oznaka
energija W Joule J
frekvencija f Hertz Hz
impedancija Z Ohm Ω
induktivitet L Henry H
kapacitet C Farad F
naboj Q Coulomb (kulon) C
napon U Volt V
otpor R Ohm Ω
reaktancija X Ohm Ω
snaga P Watt W
vodljivost G Simens S
Najvažnije magnetske veličine izvedene iz SI sustava.
Mjerna veličina Oznaka SI jedinica Oznaka
Jakost magnetskog polja H Amper/metar A/m
Magnetski tok  Weber Wb
Gustoća magnetskog B Tesla T
toka
Magnetnomotorna sila  Amper zavoj Az
Permeabilnost  Henri/metar H/m
Magnetni otpor Rm Amper/Weber A/Wb
1. U čemu se razlikuju osnovne i izvedene jedinice?
2. Koje su osnovne električne jedinice?
3. Čemu služi SI standard?
4. Pokušajte nabrojati električne veličine uključujući simbol i jedinicu.
5. Pokušajte nabrojati magnetske veličine uključujući simbol i jedinicu.
•Broj stanovnika Zemlje iznosi otprilike 7500000000.

•Udaljenost je Zemlje od Sunca približno 149600000 kilometara.

•Starost je Zemlje otprilike 4600000000  godina.

•Masa Sunca iznosi oko 1989000000000000000000000000000kg.

•Masa čestice prašine iznosi oko 0.000000000753kg.

•Masa elektrona je oko 0.00000000000000000000000000000091093822kg.

Jeste li znali pročitati sve brojeve?

Je li neke od tih brojeva nepraktično zapisivati?

Upravo zbog toga što su jako veliki i jako mali brojevi nepraktični i za čitanje i za
pisanje, znanstvenici, koji se u svojem radu svakodnevno susreću s takvim
brojevima, dogovorili su kraću metodu zapisivanja takvih brojeva te je nazvali
znanstvenim zapisom broja. 

Kao što znate, svaki racionalni broj moguće je prikazati kao umnožak decimalnog
broja i potencije broja 10. Ali to bi značilo da se isti broj može zapisati na različite
načine. ​
Zapiši znanstvenim zapisom sljedeće brojeve.

Riješeni primjer
19 700 000 000 000 000 = 1.97 ∙ 1016
- decimalna točka zadanog velikog prirodnog broja je na kraju (iza zadnje nule)
- ako stavimo decimalnu točku u znanstvenom zapisu iza znamenke 1, moramo ju "vratiti”
tj. pomaknuti za 16 mjesta u desno (množenje) da zapišemo zadani broj (znamenke 97 i 14
nula iza)

100 000 000 000 =1*10^11

2 120 000 =2,12*10^6
6 193 000 000 =6,193*10^9
Zapiši bez potencije (kao broj).

Riješeni primjer
1,027∙ 109 = 1 027 000 000
- množimo broj 1.027 s brojem koji ima 9 nula, znači da decimalnu
točku moramo pomaknuti za 9 mjesta u desno (kako tri mjesta
zauzimaju znamenke 027, broj će imati 6 nula)

12 ∙ 105 =1.200.000
2.1 ∙ 106 =2.100.000
2.001 ∙ 1010 =20.010.000.000
6.164 ∙ 108 =616.400.000
9.2 ∙ 106 =9.200.000
Zapiši znanstvenim zapisom sljedeće brojeve.

Riješeni primjer
0. 00000137= 1.37 ∙ 10–6
- ako stavimo decimalnu točku u znanstvenom zapisu iza znamenke 1, moramo ju
"vratiti" tj. pomaknuti za 6 mjesta u lijevo (dijeljenje – zato je negativni eksponent)
da zapišemo zadani broj (5 nula ispred znamenke 1 i znamenka 1)

0.000037 =3.7*10^-5
0.000000000002 =2*10^-12
0.000193 =1.93*10^-4
0.0000000085 =8.5*10^-9
0.000009284 =9.284*10^-6
Zapiši bez potencije (kao broj).

Riješeni primjer
1.375 ∙ 10–7 =
- množimo broj 1.375 s potencijom s bazom 10 i negativnim eksponentom –7 što znači
da dijelimo broj 1.375 s brojem koji ima 7 nula

- moramo decimalnu točku pomaknuti za 7 mjesta u lijevo (kako jedno mjesto zauzima
znamenka 1, broj će imati 6 nula prije te znamenke – iza decimalne točke)

7 ∙ 10–6 = 9.3 ∙ 10–4 = 6.294 ∙ 10–10 =

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/4c94f9a3-7db8-4c67-91eb-
0ef3cd520018/html/983_Znanstveni_zapis_broja.html

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/4c94f9a3-7db8-4c67-91eb-
0ef3cd520018/html/983_Znanstveni_zapis_broja.html

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/4c94f9a3-7db8-4c67-91eb-
0ef3cd520018/html/983_Znanstveni_zapis_broja.html

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/4c94f9a3-7db8-4c67-91eb-
0ef3cd520018/html/983_Znanstveni_zapis_broja.html
Literatura: Thomas Floyd, Principles of electric circuits
Edutorij - e-Škole