VALOVI ZVUKA

• zvuk kao mehanički val, brzina zvuka

• visina i boja tona

• intenzitet i relativna razina zvuka

• Dopplerov efekt

• udarni valovi

Dajana Jelčić Dubček

http://www.ethanhein.com/wp/2009/tuning-the-quantum-guitar/
 Valovi zvuka

longitudinalni mehanički
valovi

zgušnjenja i razrijeđenja
zraka, tj. područja visokog i
niskog tlaka

𝑣 = λ⋅𝑓

brzina zvuka u zraku

𝒎 𝑚
𝒗 ≈ 𝟑𝟑𝟎 …. na t=0°C
𝒔 𝑡
𝑣 = 331 1 + 𝑠
2730 𝐶
𝒎 … na sobnoj
𝒗 ≈ 𝟑𝟒𝟎 t = temperatura zraka u ºC
𝒔 temperaturi
 Zvuk: longitudinalni mehanički valovi koje možemo registrirati uhom

f < 20 Hz infrazvuk područje čujnosti 20 Hz – 20 000 Hz f > 20 kHz ultrazvuk

20 ⋅ 210 ≈ 20000 ... približno 10 oktava

1 oktava
dvostruko veća
frekvencija

Kako čujemo različite frekvencije?

 Visina tona ⇔ frekvencija zvuka

frekvencije (Hz) i valne duljine (cm) tonova kroz dvije susjedne oktave

C4 = središnji C ton na klaviru ∼ 261.63 𝐻𝑧 1 oktava = 2 puta

veća frekvencija
𝐶5 ∼ 523.25 𝐻𝑧
𝐶6 ∼ 1046.50 𝐻𝑧
 frekvencije tonova
na klaviru

A0 do C8

http://www.phy.mtu.edu/~suits/notefreqs.html
Izvor zvuka – vlastite oscilacije žice, membrane, stupca zraka … koje
se putem rezonantne kutije prevedu u oscilacije zraka

Zvuk je izazvan transverzalnim titranjem žice. Frekvencija je svojstvo izvora, tj. određena
je frekvencijom titranja žice.
Zrakom se širi kao longitudinalni val, ali frekvencija zvučnog vala u zraku ostaje ista kao
frekvencija titranja žice.
Žica na gitari dugačka je 70 cm i ima masu 1 g. Žica je napeta silom od 80 N. Žica se pobudi
na titranje osnovnom frekvencijom.
a) Odredite valnu duljinu I brzinu transverzalnog vala koji se širi žicom dok titra!
b) Odredite osnovnu frekvenciju titranja žice?
c) Kolika je valna duljina zvuka koji zrakom dolazi do našeg uha?
Brzina zvuka u zraku iznosi 340 m/s.

𝐹𝑁 80 𝑚 𝑚
𝑣ž𝑖𝑐𝑎 = = = 236.6
𝑚/𝐿 0.001/0.7 𝑠 𝑠 𝑣
𝑓 = = 169 𝐻𝑧
𝜆
𝜆ž𝑖𝑐𝑎 = 2 𝐿 = 140 𝑐𝑚 = 1.4 𝑚

𝑣𝑧𝑟𝑎𝑘 340 𝑚/𝑠

𝜆𝑧𝑟𝑎𝑘 = = = 2.01 𝑚
𝑓 169 𝐻𝑧

Frekvencija je svojstvo izvora: zvuk je izazvan transverzalnim titranjem žice. Zrakom se širi
kao longitudinalni val, ali frekvencija zvučnog vala u zraku ostaje ista kao frekvencija
titranja žice.
Izvor zvuka – vlastite oscilacije žice, membrane, stupca zraka…

http://www.ethanhein.com/wp/2009/tuning-the-quantum-guitar/

𝒇𝒏 = 𝒏 ⋅ 𝒇𝟏 , 𝑛 = 1, 2, 3, …
ton = osnovna frekvencija

boja tona = viši harmonici osnovnog tona

Glasnoća??? O čemu ovisi?

 𝑓1 … 𝑜𝑠𝑛𝑜𝑣𝑛𝑎 𝑓𝑟𝑒𝑘𝑣𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎

𝑓𝑛 = 𝑛 ⋅ 𝑓1 … . . 𝑣𝑖š𝑖 ℎ𝑎𝑟𝑚𝑜𝑛𝑖𝑐𝑖

𝑛 = 1, 2, 3, …

Boja tona:
Visina tona: harmonijski sastav - relativni odnos amplituda
osnovna frekvencija viših harmonika osnovnog tona

(raspoznavanje instrumenata):
Različiti instrumenti razlikuju se po boji tona, tj. po
međusobnom omjeru amplituda viših harmonika
(n označava n-ti harmonik osnovne frekvencije A tona)
Dupini emitiraju ultrazvučne valove frekvencije 300 kHz.
a) Valovi se u vodi šire brzinom od približno 1550 m/s. Kolika je valna duljina
ultrazvučnih valova u vodi?
b) Kolika je valna duljina ultrazvučnih valova kada izađu iz vode u zrak, ako je brzina
valova u zraku 330 m/s?
Dupini emitiraju ultrazvučne valove frekvencije 300 kHz.
a) Valovi se u vodi šire brzinom od približno 1550 m/s. Kolika je valna duljina
ultrazvučnih valova u vodi?
b) Kolika je valna duljina ultrazvučnih valova u zraku, ako je brzina valova u zraku
330 m/s?

𝑓 = 300 𝑘𝐻𝑧

𝑚 𝑚
𝑣𝑣𝑜𝑑𝑎 = 1550 𝑣𝑧𝑟𝑎𝑘 = 340
𝑠 𝑠

𝑣𝑣𝑜𝑑𝑎 𝑣𝑧𝑟𝑎𝑘
𝜆𝑣𝑜𝑑𝑎 = = 5.17 ⋅ 10 −3 m 𝜆𝑧𝑟𝑎𝑘 = = 1.13 ⋅ 10−3 m
𝑓 𝑓

𝜆𝑧𝑟𝑎𝑘 < 𝜆𝑣𝑜𝑑𝑎

Frekvencija vala je svojstvo izvora i ne ovisi o sredstvu kroz koje se valovi šire!
Promjena brzine (zvučnog) vala odražava se u promjeni valne duljine!
Interferencija zvuka

valovi zvuka, kao i svi drugi valovi, interferiraju kada se susretnu u prostoru...

izvor 1 izvor 2

𝑥1
𝑥2

prijemnik
Dva koherentna izvora emitiraju valove zvuka jednake frekvencije 680 Hz i jednakih amplituda.

a) Odredite valnu duljinu zvučnih valova u zraku!

b) Prijemnik se nalazi na udaljenosti 160 cm od jednog i 285 cm od drugog zvučnika. Što će
registrirati prijemnik zvuka? Obrazložite odgovor: o kojoj se valnoj pojavi radi?
Dva koherentna izvora emitiraju valove zvuka jednake frekvencije 680 Hz i jednakih amplituda.

a) Odredite valnu duljinu zvučnih valova u zraku!

b) Prijemnik se nalazi na udaljenosti 160 cm od jednog i 285 cm od drugog zvučnika. Što će
registrirati prijemnik zvuka? Obrazložite odgovor: o kojoj se valnoj pojavi radi?

𝑣
𝜆= = 0.5 𝑚
𝑓

Δ𝑥 1.25 𝑚 125 𝑐𝑚
= = = 2.5 (u omjeru je svejedno u kojim mjernim jedinicama
𝜆 0.5 𝑚 50 𝑐𝑚 računama, ali je bitno da su usklađene)

Δ𝑥 = 2.5 𝜆 → valovi dolaze u protufazi → destruktivna interferencija,

prijemnik ne registrira zvuk (tišina!)

Glasnoća zvuka???
Kako glasno čujemo?

Relativna razina zvuka

šapat 20 dB
govor 50 dB
promet 70 dB
kamion 90 dB
avion 120 dB

𝑰
𝑳 = 𝟏𝟎 𝐥𝐨𝐠 [𝒅𝑩]
𝑰𝟎
Kako glasno čujemo?

s𝐧𝐚𝐠𝐚 𝐢𝐳𝐯𝐨𝐫𝐚 𝐏[𝑊]

turbo jet ________________100 000
simfonijski orkestar______________1
auto na autoputu _______________0.01
glasna budilica _________________ 0.0001
radio, TV _____________________ 0.000 000 1
tiha konverzacija ________________0.000 000 001

𝑃 ∼ 𝑝2 𝑝 = 𝑡𝑙𝑎𝑘 𝑣𝑎𝑙𝑜𝑣𝑎 𝑧𝑣𝑢𝑘𝑎 𝑃𝑎

 𝑃 𝑊
intenzitet zvuka 𝐼= 𝑃 = snaga izvora zvuka
𝐴 𝑚2

prag čujnosti
𝑰𝟎 = 𝟏𝟎−𝟏𝟐 𝑾𝒎−𝟐 najmanji intenzitet zvuka što ga može čuti
ljudsko uho

𝑰
relativna razina zvuka 𝑳 = 𝟏𝟎 𝐥𝐨𝐠 [𝒅𝑩]
𝑰𝟎

N.B. koliko glasno čujemo ovisi ne samo o intenzitetu,

nego i o frekvenciji zvuka- bolje čujemo više frekvencije
Intenzitet zvuka koji čujemo na nekom mjestu 𝑃 𝑊
𝐼=
𝐴 𝑚2

Intenzitet je snaga po jedinici površine ⤑ dio ukupne snage izvora koji dopre do
površine našeg uha. Kako se udaljavamo od izvora, zvuk se proširi po većoj površini,
pa čujemo sve tiše.

za zvuk koji se širi u svim

smjerovima jednako

1
𝐼∼ 2
𝑟

𝑰𝟎 = 𝟏𝟎−𝟏𝟐 𝑾𝒎−𝟐 prag čujnosti = najmanji intenzitet zvuka što ga može čuti ljudsko uho
Intenzitet zvuka violinske dionice na udaljenosti od 15 m iznosi 10-7 W/m2..
a) Kolika je razina zvuka violine na toj udaljenosti?
b) Na dvostruko većoj udaljenosti od pozornice, intenzitet zvuka violine približno
je 4 puta manji (znate li pokazati?). Kolika je razina zvuka na toj udaljenosti?
Intenzitet zvuka violinske dionice na udaljenosti od 15 m iznosi 10-7 W/m2..
a) Kolika je razina zvuka violine na toj udaljenosti?
b) Na dvostruko većoj udaljenosti od pozornice, intenzitet zvuka violine približno
je 4 puta manji (znate li pokazati?). Kolika je razina zvuka na toj udaljenosti?

𝐼 = 10−7𝑊/𝑚2 …… intenzitet zvuka

𝐼1 10−7
𝐿 = 10 log = 10 log = 10 ⋅ 5 𝑑𝐵 = 50 𝑑𝐵 … razina zvuka
𝐼0 10−12

2
𝐼 30 𝑚 15 1 𝐼 15 𝑚
= = → 𝐼 30 𝑚 = = 0.25 ⋅ 10−7𝑊/𝑚2
𝐼(15 𝑚) 30 4 4

0.25⋅10−7
𝐿 30 𝑚 = 10 log = 10 ⋅ 4.4 𝑑𝐵 = 44 𝑑𝐵
10−12

Kolika bi bila razina zvuka kada bi slušali izvedbu 2 violine ili

orkestra od 30 violina?
a) Intenzitet zvuka na nekoj udaljenosti od zvučnika iznosi 10-5 W/m2.. Kolika je
razina zvuka na toj udaljenosti?

b) Kolika bi bila razina zvuka kada bi sa približno iste udaljenosti slušali istovremeno
uključena dva zvučnika?
a) Intenzitet zvuka na nekoj udaljenosti od zvučnika iznosi 10-5 W/m2.. Kolika je
razina zvuka na toj udaljenosti?

b) Kolika bi bila razina zvuka kada bi sa približno iste udaljenosti slušali istovremeno
uključena dva zvučnika?

𝐼1 = 10−5 𝑊/𝑚2 … .intenzitet 1 zvučnika

𝐼1 10−5
𝐿1 = 10 log = 10 log −12 = 10 ⋅ 7 𝑑𝐵 = 70 𝑑𝐵
𝐼0 10

𝐼2 = 2 𝐼1 … intenzitet 2 zvučnika (2 puta veća snaga)

čujemo
𝐼2 2 ⋅ 10−5
𝐿2 = 10 log = 10 log = 10 ⋅ 7.3 𝑑𝐵 ≈ 73 𝑑𝐵 „logaritamski”:
𝐼0 10−12 2 zvučnika ne čujemo
2 puta glasnije,
već samo za nekoliko
razina zvuka 2 zvučnika L2 = 𝐿1 + 3 𝑑𝐵 dB glasnije!!!
Za n instrumenata… log 𝑎 ⋅ 𝑏 = log 𝑎 + log 𝑏

𝐼𝑛 𝑛 ⋅ 𝐼1 𝐼1 𝐼1
𝐿𝑛 = 10 log = 10 log −12 = 10 (log 𝑛 + log ) = 1 0 log + 10 log 𝑛
𝐼0 10 𝐼0 𝐼0

šapat 20 dB
govor 50 dB
𝐿𝑛 = 𝐿1 + 10 log 𝑛 promet 70 dB
kamion 90 dB
avion 120 dB

Primjeri… 𝐿2 ≈ 𝐿1 + 3 𝑑𝐵 𝐿10 ≈ 𝐿1 + 10 𝑑𝐵

𝐿3 ≈ 𝐿1 + 5 𝑑𝐵 𝑳𝟏𝟎𝟎 ≈ 𝑳𝟏 + 𝟐𝟎 𝒅𝑩

𝐿4 ≈ 𝐿1 + 6 𝑑𝐵 𝐿1000 ≈ 𝐿1 + 30 𝑑𝐵

𝐿5 ≈ 𝐿1 + 7 𝑑𝐵 𝐿10 000 000 000 ≈ 𝐿1 + 100 𝑑𝐵

 Relativna razina zvuka što ga na udaljenosti od 4 m stvaraju dva istovremeno uključena
zvučnika iznosi 90 dB. Kolika bi bila razina zvuka na istoj udaljenosti kada bismo jedan
zvučnik isključili?

𝐼2
𝐼1 =
2
𝐼1 𝐼2
𝐿1 = 10 log = 10 log = 𝐿2 − 10 log 2 ≈ 𝐿2 − 3 𝑑𝐵
𝐼0 2 𝐼0

𝐿2 = 90 𝑑𝐵 → 𝐿1 = 87 𝑑𝐵
 Dopplerov efekt

https://www.youtube.com/watch?v=h4OnBYrbCjY
 Dopplerov efekt- promjena frekvencije zvuka (visine tona) kojeg registrira prijemnik
u odnosu na frekvenciju izvora zvuka, do koje dolazi zbog gibanja izvora zvuka i
prijemnika u odnosu na medij kroz koji se zvuk širi (zrak)

Zvuk se širi u odnosu na medij u svim smjerovima jednako….

Ako se izvor zvuka udaljava od nas, valne Ako nam se izvor zvuka približava,
fronte „bježe” od nas, pa čujemo manju valne fronte do nas dolaze češće, pa
frekvenciju u odnosu na frekvenciju čujemo veću frekvenciju zvuka u odnosu
izvora, tj. dublji ton. na frekvenciju izvora, tj. viši ton.

https://www.youtube.com/watch?v=h4OnBYrbCjY
 Dopplerov efekt

𝒗 + 𝒗𝒑
𝒇𝒑 = 𝒇𝒊
𝒗 − 𝒗𝒊

frekvencija koju čuje primatelj

frekvencija izvora zvuka

𝑣𝑖 =
brzina izvora zvuka
𝑣𝑖 , 𝑣𝑝 > 0 𝑧𝑎 𝑝𝑟𝑖𝑏𝑙𝑖ž𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒
𝑣𝑝 = brzina primatelja (slušatelja)
𝑣𝑖 , 𝑣𝑝 < 0 𝑧𝑎 𝑢𝑑𝑎𝑙𝑗𝑎𝑣𝑎𝑛𝑗𝑒
𝑣 = brzina zvuka u sredstvu (zraku)

𝑡
𝑣 = 331 1 + ≈ 343 𝑚 𝑠
2730 𝐶 𝑣𝑝 , 𝑣𝑖 > 0 ⇒ 𝑓𝑝 > 𝑓𝑖
brzina zvuka na sobnoj temperaturi
Policijski automobil se približava raskrižju brzinom od 108 km/h. Sirena policijskog automobila
pri tom emitira zvuk frekvencije 1800 Hz.

Koju frekvenciju čuje pješak koji stoji na raskrižju dok mu se policijski automobil približava?
Čuje li pješak dublji ili viši ton u odnosu na emitirani ton?

Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.

𝑓𝑖 = 1800 𝐻𝑧 …. frekvencija izvora (automobil)

𝑣 = 340 𝑚/𝑠 …. brzina zvuka u zraku

𝑣𝑝 = 0…. primatelj (pješak) stoji

𝑣𝑖 = 30 𝑚/𝑠 … izvor se kreće prema primatelju

𝑣 + 𝑣𝑝 340 + 0
𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 1800 𝐻𝑧 ⋅
𝑣 − 𝑣𝑖 340 − 30

𝑓𝑝 = 1974.2 𝐻𝑧 > 𝑓𝑖 viši ton jer se izvor zvuka približava primatelju!

 Sirena policijskog automobila emitira zvuk frekvencije 1800 Hz. Policijski automobil se
približava raskrižju brzinom od 108 km/h.

a) Koju frekvenciju čuje pješak koji stoji na raskrižju dok mu se policijski automobil približava?
Čuje li pješak dublji ili viši ton u odnosu na emitirani ton?

b) Koju frekvenciju čuje pješak nakon što auto prođe kroz raskrižje i od njega se udaljava?
Čuje li pješak dublji ili viši ton u odnosu na emitirani ton?

Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.

𝑓𝑖 = 1800 𝐻𝑧 …. frekvencija izvora (automobil)

𝑣 = 340 𝑚/𝑠 …. brzina zvuka u zraku

𝑣𝑝 = 0…. primatelj (pješak) stoji

𝑎) 𝑣𝑖 = + 30 𝑚/𝑠 … izvor se kreće 𝑏) 𝑣𝑖 = − 30 𝑚/𝑠 … izvor se kreće

prema primatelju od primatelja
𝑣 + 𝑣𝑝 340 + 0 𝑣 + 𝑣𝑝 340 + 0
𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 1800 𝐻𝑧 ⋅ 𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 1800 𝐻𝑧 ⋅ )
𝑣 − 𝑣𝑖 340 − 30 𝑣 − 𝑣𝑖 340 + 30

𝑓𝑝 = 1974.2 𝐻𝑧 > 𝑓𝑖 viši ton! 𝑓𝑝 = 1654 𝐻𝑧 < 𝑓𝑖 dublji ton!

 Mirni odašiljač na obali emitira ultrazvučne valove frekvencije 35 kHz.
a) Koju frekvenciju registrira prijemnik na brodu koji se približava obali brzinom od 40
km/h?
b) Brod pristane na obali, a zatim se od nje udaljava istom brzinom. Koju frekvenciju
registrira prijemnik u tom slučaju?
Brzina zvuka u zraku iznosi 340 m/s.

𝑓𝑖 = 35 𝑘𝐻𝑧 …. frekvencija izvora (odašiljač na obali)

𝑣 = 340 𝑚/𝑠 …. brzina zvuka u zraku

𝑣𝑖 = 0…. izvor (odašiljač) miruje

𝑣𝑝 = +11.11 𝑚/𝑠 … prijemnik (brod) se kreće 𝑣𝑖 = − 30 𝑚/𝑠 … prijemnik (brod) se kreće

prema izvoru od izvora

𝑣 + 𝑣𝑝 340 + 11.11 𝑣 + 𝑣𝑝 340 − 11.11

𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 35 𝑘𝐻𝑧 ⋅ 𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 35 𝑘𝐻𝑧 ⋅ )
𝑣 − 𝑣𝑖 340 − 0 𝑣 − 𝑣𝑖 340 − 0

𝑓𝑝 = 36.144 𝑘𝐻𝑧 > 𝑓𝑖 viša frekvencija! 𝑓𝑝 = 33.856 𝑘𝐻𝑧 < 𝑓𝑖 niža frekvencija!
 Hitna pomoć vozi 50 m/s i pri tom pretječe automobil koji vozi 30 m/s. Frekvencija sirene
hitne pomoći je 1000 Hz.
a) Koju frekvenciju čuje osoba u automobilu dok je hitna pomoć iza automobila?
b) Koju frekvenciju čuje osoba u automobilu kada ga hitna pomoć prestigne?
Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.

𝑓𝑖 = 1000 𝐻𝑧 …. frekvencija izvora (hitna pomoć)

𝑣 = 340 𝑚/𝑠 …. brzina zvuka u zraku

𝑣𝑖 = + 50 𝑚/𝑠 …. izvor se kreće prema prijemniku 𝑣𝑖 = − 50 𝑚/𝑠 … izvor se kreće od prijemnika

𝑣𝑝 = −30 𝑚/𝑠 … prijemnik se kreće od izvora 𝑣𝑝 = + 30 𝑚/𝑠 … prijemnik se kreće prema izvoru

𝑣 + 𝑣𝑝 340 − 30 𝑣 + 𝑣𝑝 340 + 30
𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 1000 𝐻𝑧 ⋅ 𝑓𝑝 = 𝑓𝑖 = 1000 𝐻𝑧 ⋅
𝑣 − 𝑣𝑖 340 − 50 𝑣 − 𝑣𝑖 340 + 50

𝑓𝑝 = 1069 𝐻𝑧 > 𝑓𝑖 𝑓𝑝 = 949 𝐻𝑧 < 𝑓𝑖

viši ton dublji ton

(izvor i prijemnik se približavaju)! (izvor i prijemnik se udaljavaju)!
 * Šišmiš leti brzinom 6 m/s okomito prema zidu
i emitira ultrazvučni signal frekvencije 45 kHz. 𝑓𝑖
Koliku frekvenciju ultrazvuka registrira šišmiš 𝑓𝑝
nakon refleksije signala od zida?
𝑓𝑝 ′ 𝑓𝑖 ′
Brzina (ultra)zvuka u zraku iznosi 340 m/s.

𝑓𝑖 = 45 𝑘𝐻𝑧 𝑣𝑧𝑖𝑑 = 0

𝑣 + 𝑣𝑧𝑖𝑑 340 + 0
𝑓𝑝 = = = 45 808 𝐻𝑧 = 𝑓𝑖 ′
𝑣 − 𝑣š𝑖š 340 − 6 Δ𝑓 = 𝑓𝑝′ − 𝑓𝑖

frekvencija zvuka kojeg prima i odmah zatim reflektira zid Δ𝑓 = 1 617 𝐻𝑧

Dopplerov pomak
promjena
𝑣 + 𝑣š 340 + 6
𝑓′𝑝 = 𝑓𝑖′ = 45 808 𝐻𝑧 ⋅ = 46 617 𝐻𝑧 registrirane u
𝑣 − 𝑣𝑧𝑖𝑑 340 − 0 odnosu na
emitiranu
frekvencija zvuka kojeg prima šišmiš nakon refleksije od zida frekvenciju
Kako radi RADAR?
(radio detection and ranging)

𝑓𝑖 𝑓𝑝′

Δ𝑓
𝑣𝑖

Δ𝑓
𝑣𝑖 ≈ ⋅ 𝑐 ∼ Δ𝑓
2𝑓𝑖

𝑣𝑖 = 𝑏𝑟𝑧𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑧𝑣𝑜𝑟𝑎 (𝑎𝑢𝑡𝑜𝑚𝑜𝑏𝑖𝑙𝑎) 𝑓i = 𝑒𝑚𝑖𝑡𝑖𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑓𝑟𝑒𝑘𝑣𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎

𝑐 = 𝑏𝑟𝑧𝑖𝑛𝑎 𝑟𝑎𝑑𝑖𝑜𝑣𝑎𝑙𝑜𝑣𝑎 𝜟𝒇 = 𝑫𝒐𝒑𝒑𝒍𝒆𝒓𝒐𝒗 𝒑𝒐𝒎𝒂𝒌
(pomak registrirane u odnosu na emitiranu frekvenciju)
Ultrazvučni signal frekvencije 38 kHz usmjeren je prema automobilu koji se kreće brzinom od 50 km/h.
Prijemnik registrira povratni signal koji se reflektira od automobila. Odredite frekvenciju povratnog signala!

𝑣 + 𝑣𝑎
𝑓 ′ = 𝑓𝑖 … frekvencija signala kojeg registrira automobil)
𝑣−0
Signal reflektiran od automobila, postaje novi izvor, pa do prijemnika dolazi signal frekvencije

𝑣 𝑣 + 𝑣𝑎
𝑓 ′′ = 𝑓′ =𝑓
𝑣 − 𝑣𝑎 𝑣 − 𝑣𝑎

340 + 13.89
𝑓 ′′
= 38 000 = 41 237 𝐻𝑧
340 − 13.89
Za brzine koje su znatno manje od brzine zvuka, Dopplerov pomak Δ𝑓𝐷 = 𝑓 ′′ − 𝑓 = 3 237 𝐻𝑧, je približno
proporcionalan brzini vozila.

Kod radara se umjesto ultrazvučnih valova koriste mikrovalovi za koje vrijedi analogna formula

𝑐 + 𝑣𝑎 2𝑣𝑎 ′′ 𝑣𝑎
′′
𝑓 =𝑓 ≈ 𝑓 (1 + ) Δ𝑓𝐷 = 𝑓 − 𝑓 ≈ 2 𝑓 ⋅
𝑐 − 𝑣𝑎 𝑐 𝑐

𝑐 Δ𝑓𝐷
𝑣𝑎 ≈ ∼ Δ𝑓𝐷
2 𝑓
Kako radi LIDAR (“Laser”) (light detection and ranging)
... ne radi na principu Dopplerovog efekta

Emitira kratke laserske (elektromagnetske)

impulse valne duljine 905 nm, do 500
impulsa sekundi.
Trenutna udaljenost vozila određuje se iz
vremena potrebnog da se laserska zraka
reflektira od vozila i vrati do „lasera”.
Brzina vozila određuje se iz razlike
udaljenosti u dva bliska vremenska trenutka
.

Laserske zrake su jako uske (promjer snopa

na 100 m udaljenosti samo 25 cm), pa se uz
pomoć „lasera” može selektivno odrediti
brzina željenog vozila u koloni.
Udarni valovi („shock waves ”)

(probijanje zvučne barijere)

BUUM!!!

Sonic booms - compilation

https://www.youtube.com/watch?v=x6DUbxCpszU
Kad brzine izvora postanu usporedive sa brzinom zvuka...

𝑣𝑖 = 0 𝑣𝑖 < 𝑣 𝑣𝑖 = 𝑣 𝑣𝑖 > 𝑣

𝑣𝑖 = 𝑏𝑟𝑧𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑧𝑣𝑜𝑟𝑎 𝑣 = 𝑏𝑟𝑧𝑖𝑛𝑎 𝑧𝑣𝑢𝑘𝑎 š𝑖𝑟𝑒𝑛𝑗𝑎 𝑝𝑜𝑟𝑒𝑚𝑒ć𝑎𝑗𝑎

Mach 1 = brzina aviona (u odnosu na zrak) jednaka brzini zvuka ≈ 340 𝑚/𝑠
 𝑣𝑖 = 𝑣
Zvučni zid (barijera)

konstruktivna interferencija valova

emitiranih u sukcesivnim
trenutcima sa različitih mjesta

valne se fronte skupljaju u jedinstvenu

frontu u kojoj tlak i gustoća čestica
postižu sve veću i veću vrijednost...
i BUUM!!!
 𝑣𝑖 > 𝑣

Machov stožac

𝑣𝑖 > 𝑣

stožasta valna fronta za

ultrazvučne brzine zrakoplova

sin 𝜃 = 𝑣/𝑣𝑖
• Zvuk se zrakom širi kao longitudinalni/transverzalni mehanički /elektromagnetski val tlaka zraka.
• Brzina zvuka u zraku iznosi približno ________________ m/s.
• Čovjek vikne prema stijeni. Jeku čuje nakon jedne sekunde. Stijena je od čovjeka udaljena ___________ m.
• Ljudsko uho čuje frekvencije od __________________ do ___________________. Dublji tonovi
karakterizirani su manjim/većim frekvencijama.
• Frekvencija ultrazvuka je manja/veća od 20 kHz.
• Tonovi čije su frekvencije višekratnici osnovnog tona, nazivaju se viši _______________ osnovnog tona.
• Isti ton na različitim instrumentima razlikujemo po relativnom odnosu amplituda viših harmonika, tj. po
__________ tona.
• Intenzitet zvuka pada/ostaje jednak/raste sa udaljavanjem od izvora zvuka.
• Razina zvuka na nekom mjestu određena je formulom __________________, gdje je I0 = ____________
prag _____________.
• Razina zvuka mjeri se u _________. Granica bola (oštećenja sluha) je ____________
• Razina zvuka kojeg na nekom mjestu proizvode dva jednaka zvučnika je jednaka/ dva puta veća/veća za samo
nekoliko dB od razine zvuka samo jednog zvučnika
• Promjena frekvencije zvuka koju registrira prijemnik u odnosu na frekvenciju emitiranu na izvoru, do koje
dolazi zbog gibanja izvora zvuka i/ili prijemnika, naziva se ___________________ efekt.
Kada se prijemnik približava izvoru zvuka, prijemnik registrira _________ frekvenciju, a kada se od izvora
udaljava ________________ frekvenciju.
8.1. Žica duljine 90 cm titra osnovnom frekvencijom. Brzina žirenja vala duž žice iznosi 200 m/s.
a) Odredite valnu duljinu I frekvenciju transverzalnog vala koji se širi žicom!
b) Kolika je valna duljina zvučnog vala koji se od žice širi zrakom? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.

(𝜆ž𝑖𝑐𝑎 = 2 𝐿 = 1.8 m, f= 111.1 Hz, 𝜆𝑧𝑟𝑎𝑘 = 3.06 𝑚)

8.2. Intenzitet zvuka na udaljenosti 1 km od brodske sirene iznosi 1.6·10 -6 W/m2.

a) Kolika je razina zvuka brodske sirene na toj udaljenosti?
b) Koju bi razinu zvuka čuli kada bi se na približno istoj udaljenosti istovremeno uključile dvije sirene jednakog
intenziteta?

(62 𝑑𝐵, 65 𝑑𝐵)

8.3. Svjetionik emitira ultrazvučne signale frekvencije 25 kHz. Koju frekvenciju signala registrira prijemnik na
brodu koji se približava/udaljava svjetioniku brzinom od 72 km/h?
Brzina zvuka u zraku iznosi 340 m/s

(26 471 𝐻𝑧, 23 529 𝐻𝑧)

8.4. Frekvencija zvižduka lokomotive iznosi 420 Hz. Vlak se kreće brzinom od 60 km/h.
a) Koju frekvenciju zvižduka čuje čovjek koji stoji uz prugu dok mu se vlak približava?
b) Koju frekvenciju zvižduka čuje čovjek nakon što vlak prođe i od njega se počne udaljavati?
Brzina zvuka u zraku je 340 m/s.

(a) 441.65 𝐻𝑧 (𝑣𝑖š𝑖 𝑡𝑜𝑛), 𝑏) 400.37 𝐻𝑧 (𝑑𝑢𝑏𝑙𝑗𝑖 𝑡𝑜𝑛)