Gay Lussac i Biot

u balonu na topli zrak (19.st.)

Joseph Michel and Jacques Etienne

Montgolfier (1783) PLINSKI ZAKONI

Dajana Jelčić Dubček

Plinski zakoni

• plinovi vs. tekućine

• plinski zakoni: povijesni uvod

• apsolutna termodinamička temperatura (Kelvini vs. Celziusi)

• jednadžba stanja idealnog plina

• izobarni, izotermni, izohorni procesi: dijagrami procesa

• kružni procesi

• rad plina

• molekularno - kinetička teorija

FLUIDI – i tekućine i plinovi imaju sposobnost protjecanja

Tekućina – poprima oblik posude, ali je nestlačiva (ima stalni volumen)

Plin – poprima oblik, ali i volumen posude (stlačiv je)

⟶ gustoća plina ovisi o raspoloživom volumenu

⟶ tlak plina ovisi o raspoloživom volumenu

 Boyle–Mariotte (1662): tlak plina raste kako se smanjuje volumen posude.

𝑝 𝑉 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

1
𝑝∼
𝑉

• tlak plina u posudi (pri stalnoj temperaturi) obrnuto je proporcionalan volumenu posude

(i obrnuto, ako plin u cilindru „pritisnemo” (stlačimo), smanjit će se njegov volumen i povećati gustoća)
Tekućina – poprima oblik posude, ali je nestlačiva (ima stalni volumen)

Plin – poprima oblik, ali i volumen posude (stlačiv je)

⟶ gustoća plina ovisi o raspoloživom volumenu:

volumen plina ovisi o tlaku

tlak plina ovisi o raspoloživom volumenu

Ali … kod plinova sve to značajno ovisi i o temperaturi!!!

(Kelvinova skala)

𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0 𝐶] + 273.15 apsolutna (termodinamička) temperatura

𝑇 = 0 ⤑ temperatura na kojoj izgleda kao da i volumen i tlak teže ka nuli

• pri stalnom tlaku: volumen plina proporcionalan je apsolutnoj temperaturi

Plin zatvoren u
cilindru s pomičnim
klipom

𝑝 ≈ 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 𝑉∼𝑇

𝑝 = 𝑝𝑎𝑡𝑚

𝑉0
𝑉≈ 273.15 + 𝑡 ∼ 𝑇
273.15

𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0 𝐶] + 273.15

apsolutna (termodinamička) temperatura

 • pri stalnom volumenu: tlak plina proporcionalan je apsolutnoj temperaturi

𝑉 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

𝑝∼𝑇

𝑝0
𝑝≈ 273.15 + 𝑡 ∼ 𝑇
273.15

𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0 𝐶] + 273.15

Charles (1746.- 1823.)

𝑉 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

𝑝∼𝑇

eksperimentalni rezultati svi zajedno

𝑝 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

𝑉∼𝑇
𝑝⋅𝑉~𝑇

𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0 𝐶] + 273.15
 ⟹ jednadžba stanja (idealnog) plina (potvrđena teorijskim razmatranjima)

makroskopsko stanje svakog plina opisano je sa tri međusobno ovisne termodinamičke

veličine: tlak (p), volumen (V) i temperatura (T)

𝑹 = 𝟖. 𝟑𝟏𝟒 𝑱Τ( 𝑲 𝒎𝒐𝒍)

𝒑𝑽=𝒏𝑹𝑻 univerzalna plinska konstanta

𝒏 = 𝒎𝒏𝒐ž𝒊𝒏𝒂 𝒕𝒗𝒂𝒓𝒊 (𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒎𝒐𝒍𝒐𝒗𝒂)

𝒏 = 𝒎𝒏𝒐ž𝒊𝒏𝒂 𝒕𝒗𝒂𝒓𝒊 (𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒎𝒐𝒍𝒐𝒗𝒂) (količina plina u posudi)

Avogadrov broj čestica (atoma ili molekula)

1 mol 𝑵𝑨 = 𝟔. 𝟎𝟐𝟑 ⋅ 𝟏𝟎𝟐𝟑 𝒎𝒐𝒍−𝟏

onoliko grama tvari koliko iznosi relativna 𝒎

atomska (molekularna) masa M 𝒏=
𝑴

22.4 l plina pri "standardnim uvjetima"

a) Koliki je volumen jednog mola idealnog plina pri "standardnim" uvjetima?
(101325 Pa, 0ºC)
b) Kolika je masa 1 mola plina, ako je njegova molarna masa jednaka 29 g/mol?

n = 1 mol
p = 101 325 Pa 𝑝𝑉 =𝑛𝑅𝑇
T = 273.15 K
𝑛𝑅𝑇
𝑉= = 0.0224 𝑚3 = 22.4 L
𝑝

𝑔
𝑀 = 29
𝑚𝑜𝑙
To vole kemičari :)
𝑚 = 𝑛 ⋅ 𝑀 = 29 𝑔

0.029 kg kg g
𝜌= = 1.29 = 1.29 (približno vrijedi za zrak)
0.0224 m3 m3 𝑙
Balon polumjera 18 cm napunjen je helijem, temperature 20°C i tlaka 1.05 bar.
Koliko molova helija sadrži balon? Kolika je masa helija u balonu? Kolika je gustoća helija u
tim uvjetima?
Molarna masa helija iznosi 4 g/mol.
𝑝𝑉 = 𝑛𝑅𝑇

𝑝 = 1.05 ⋅ 105 𝑃𝑎 𝑅 = 8.314 𝐽/(𝑚𝑜𝑙 𝐾)

𝑡 = 20℃ 𝑝𝑉
𝑛=
𝑅𝑇
𝑇 𝐾 ≈ 𝑡 [ 0 𝐶] + 273
𝑛 = 1.05 𝑚𝑜𝑙
𝑇 ≈ 293 𝐾

𝑀 (42 𝐻𝑒) = 4 𝑔Τ𝑚 𝑜𝑙

𝑟 = 0.18 𝑚
𝑚 = 𝑛 𝑀 = 4.21 𝑔
4
𝑉 = 𝑟3𝜋
3
𝑚
𝜌= = 0.17 𝑔/𝑐𝑚3
𝑉 = 0.0244 𝑚3 = 24.4 𝐿 𝑉

(uočimo: 𝜌𝐻𝑒 ≪ 𝜌𝑧𝑟𝑎𝑘𝑎 )

I to je za kemičare :)
* U zrakoplovstvu se plinska jednadžba češće izražava kao…

𝑚 𝑚 𝑝 𝑝
𝑝𝑉 = 𝑅𝑇 ⟹𝜌= = = ′
𝑀 𝑉 𝑅 𝑅 𝑇
⋅ 𝑇
𝑀
𝐽
𝑅 8.314
𝑅′ = = 𝑚𝑜𝑙 𝐾
𝑀 𝑘𝑔
0.029
𝑚𝑜𝑙

𝑝 𝐽
𝜌= ′ gdje je 𝑅′ = 287.05
𝑅 𝑇 𝑘𝑔 𝐾

Gustoća zraka proporcionalna je tlaku i obrnuto proporcionalna temperaturi.

Statički tlak pada sa porastom visine, pa se smanjuje i gustoća zraka. Sa

povećanjem visine smanjuje se i temperatura, što bi povećavalo gustoću, ali
dominira efekt smanjenja tlaka.
 Pretp. zbog jednostavnosti: Fizičari više vole kvalitativna
plin niti ne ulazi niti ne izlazi iz posude razmatranja i proporcionalnosti….

1. stanje plina 𝒏 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 2. stanje plina

𝑝1, 𝑉1, 𝑇1 𝑝2, 𝑉2, 𝑇2
termodinamički
proces
prijelaz između
termodinamičkih
stanja

𝑝⋅𝑉 𝑝1 ⋅ 𝑉1 𝑝2 ⋅ 𝑉2
= 𝑛 𝑅 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 =
𝑝𝑉 = 𝑛𝑅𝑇 𝑇 𝑇1 𝑇2

°izobarni proces, izotermni proces, izohorni proces

 Tlak plina u balonu električne žarulje na 15ºC iznosi 90 000 Pa. Kolik će biti tlak plina u
žarulji ako se nakon uključivanja temperatura povisi sa 15ºC na 303ºC?
U zadatku zanemarite promjenu volumena žarulje pri zagrijavanju. izohorni proces

𝑽 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 (𝑽𝟏 = 𝑽𝟐 )

𝑝1 ⋅ 𝑉1 𝑝2 ⋅ 𝑉2 𝑝2 𝑇2
= ⇨ =
𝑇1 𝑇2 𝑝1 𝑇1

𝑝∼𝑇 (𝑝 𝑗𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑝𝑜𝑟𝑐𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙𝑎𝑛 𝑇)
 Tlak plina u balonu električne žarulje na 15ºC iznosi 90 000 Pa. Kolik će biti tlak plina u
žarulji ako se nakon uključivanja temperatura povisi sa 15ºC na 303ºC?
U zadatku zanemarite promjenu volumena žarulje pri zagrijavanju. izohorni proces

𝑽 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 (𝑽𝟏 = 𝑽𝟐 )

𝑝1 ⋅ 𝑉1 𝑝2 ⋅ 𝑉2 𝑝2 𝑇2 𝑝∼𝑇
= ⇨ =
𝑇1 𝑇2 𝑝1 𝑇1
(𝑝 𝑗𝑒 𝑝𝑟𝑜𝑝𝑜𝑟𝑐𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙𝑎𝑛 𝑇)

𝑝 𝑝1 = 90 000 𝑃𝑎 𝑝2 = ?

𝑡1 = 15℃ 𝑡2 = 303℃

𝑝∼𝑇 𝑇1 = 288 𝐾 𝑇2 = 576 𝐾

𝑇 𝑇2
𝑝2 = 𝑝1 ⋅
𝑇1
𝑇 𝐾 = 𝑡 [ 0 𝐶] + 273.15
𝑝2 = 2 𝑝1 = 180 000 𝑃𝑎
 U zatvorenoj posudi nalazi se zrak temperature 100℃.
a) Do koje temperature treba zagrijati zrak da se tlak u posudi utrostruči?
b) Prikazite ovaj proces u p(T) dijagramu!

𝑉 ≈ 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 (zanemarujemo širenje metalne ili staklene posude u odnosu na širenje plina)

𝑉1 = 𝑉2

𝑝1 𝑝2 = 3 𝑝1
𝑝2 𝑇2
=
𝑝1 𝑇1 𝑡1 = 100℃ 𝑡2 =?

𝑇1 = 373 𝐾
𝑛 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

𝑇2 𝑝2 𝑝/𝑃𝑎
= =3
𝑇1 𝑝1

𝑇2 = 3 𝑇1 = 1119 𝐾

𝑡2 = 8460 𝐶
𝑇/𝐾
Temperatura idealnog plina je 0ºC. Plin ekspandira pri stalnom tlaku.
Na kojoj će temperaturi obujam plina biti 20% veći od obujma plina pri 0ºC?
Prikažite proces u V(T) dijagramu!
izobarni proces

𝒑 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 ( 𝒑𝟏 = 𝒑𝟐 )

𝑉2 𝑇2 𝑇1 = 273 𝐾 𝑉
=
𝑉1 𝑇1
𝑉2 = 𝑉1 + 20% 𝑉1

𝑉2 = 1.20 𝑉1 𝑇
𝑉∼𝑇

(V je proporcionalan 𝑇) 𝑇2 𝑉2
= = 1.20
𝑇1 𝑉1

𝑇2 = 1.20 𝑇1 ≈ 328 𝐾

𝑡2 = 55℃
0.1 molova idealnog plina nalazi se pod tlakom od 24 ·104 Pa i temperaturi od 16°C.
a) Odredite volumen plina u tim uvjetima!
b) Plin ekspandira tako da mu se volumen pri stalnoj temperaturi poveća na 12 l.
Kolik je tlak plina nakon ekspanzije?
c) Prikažite grafički ovisnost tlaka o volumenu pri izotermnoj ekspanziji plina!

𝑝1 ≈ 24 ⋅ 104 𝑃𝑎 𝑉1 = 0.001 𝑚3
𝑻 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 ( 𝑻𝟏 = 𝑻𝟐 )
𝑛𝑅𝑇
𝑛𝑅𝑇 𝑝2 𝑉1
𝑉1 = = 0.001 𝑚3 𝑉
𝑝1 𝑉1 = 𝑝2 𝑉2 = 𝑛 𝑅 𝑇 𝑝1 = 2 =
𝑝1 𝑛𝑅𝑇 𝑉2
𝑉1
𝑉2 = 12 𝑙 = 0.012 𝑚3
𝑇 = 289 𝐾
𝑛𝑅𝑇 𝑝2 𝑉1
𝑝2 = =
𝑛 = 0.1 𝑚𝑜𝑙 𝑉2 𝑝1 𝑉2

𝑅 = 8.314 𝐽/(𝑚𝑜𝑙 𝐾) 𝑝2 ≈ 2 ⋅ 104 𝑃𝑎 𝑉1 1

𝑝2 = 𝑝1 ⋅ = 𝑝
𝑉2 12 1
𝑝2 ≈ 2 ⋅ 104 𝑃𝑎
u ovom zadatku može na oba
načina, ali je najčešće
jednostavnije i fizikalnije preko
(obrnute) proporcionalnosti!
0.1 molova idealnog plina nalazi se pod tlakom od 24 ·104 Pa i temperaturi od 16°C.
a) Odredite volumen plina u tim uvjetima!
b) Plin ekspandira tako da mu se volumen pri stalnoj temperaturi poveća na 12 l.
Kolik je tlak plina nakon ekspanzije?
c) Prikažite grafički ovisnost tlaka o volumenu pri izotermnoj ekspanziji plina!

𝑉1 = 0.001 𝑚3 𝑉2 = 0.012 𝑚3
izotermni proces
𝑝1 ≈ 24 ⋅ 104 𝑃𝑎 𝑝2 ≈ 2 ⋅ 104 𝑃𝑎

𝑇 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 ( 𝑇1 = 𝑇2 )
𝑝
𝑝2 𝑉1 𝑝 ⋅ 𝑉 ≈ 240 𝐽
𝑇 = 289 𝐾 =
𝑝1 𝑉2
𝑛 = 0.1 𝑚𝑜𝑙
1
𝑅 = 8.314 𝐽/(𝑚𝑜𝑙 𝐾) 𝑝∼ 𝑉
𝑉

𝑝1 𝑉1 = 𝑝2 𝑉2 = n R T = 240 J
(𝑝 𝑗𝑒 𝑜𝑏𝑟𝑛𝑢𝑡𝑜 𝑝𝑟𝑜𝑝𝑜𝑟𝑐𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙𝑎𝑛 𝑉)
Mjehurić plina penje se sa dna jezera dubokog 16 m prema površini.
a) Koliki je tlak na dnu jezera, ako je atmosferski tlak na nivou površine jezera 1013 hPa?
b) Kolik će biti volumen mjehurića kada se podigne do površine, ako je njegov volumen na dnu jezera
jednak 1 cm³?
U zadatku pretpostavite da su promjene temperature vode sa dubinom zanemarive.

izotermni proces
Mjehurić plina penje se sa dna jezera dubokog 16 m prema površini.
a) Koliki je tlak na dnu jezera, ako je atmosferski tlak na nivou površine jezera 1013 hPa?
b) Kolik će biti volumen mjehurića kada se podigne do površine, ako je njegov volumen na dnu jezera
jednak 1 cm³?
U zadatku pretpostavite da su promjene temperature vode sa dubinom zanemarive.

izotermni proces

𝑝2 𝑉1 ℎ=0
=
𝑝1 𝑉2 𝑝2 = 𝑝𝑎𝑡𝑚 = 101 300 𝑃𝑎
𝑇2 = 𝑇1
1
𝑉~ 𝑉2 𝑝1
𝑝 =
𝑉1 𝑝2

𝑉2
ℎ = 16 𝑚 = 2.58
𝑉1
𝑝1 = 𝑝𝑎𝑡𝑚 + 𝜌𝑔 ℎ
𝑝1 = 261 300 𝑃𝑎 𝑉2 = 2.58 𝑉1 = 2.58 𝑐𝑚3
𝒏 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 𝒑𝟏 ⋅ 𝑽𝟏 𝒑𝟐 ⋅ 𝑽𝟐
𝒑𝑽 =
= 𝒏 𝑹 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕 𝑻𝟏 𝑻𝟐
𝑻

𝑝
𝑉 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 𝑝2 𝑇2
𝑝 ∼ 𝑇 =
izohorni proces 𝑝1 𝑇1
𝑉1 = 𝑉2 𝑇

𝑉
𝑝 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡
𝑉 ∼ 𝑇 𝑉2 𝑇2
=
izobarni proces 𝑉1 𝑇1

𝑝1 = 𝑝2
𝑇

𝑝
𝑇 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 1 𝑝2 𝑉1
𝑝 ~ =
𝑉 𝑝1 𝑉2
izotermni proces
𝑇1 = 𝑇2
𝑉
Prikaz u pV, VT i pT dijagramima...
Plin prolazi kroz kružni proces prikazan na slici.
Proces od C do A odvija se na stalnoj
temperaturi od 100°C.
a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih
procesa u pojedinim dijelovima ciklusa.
b) Odredite iz dijagrama stanje plina (p, V, T) u
svakoj od točaka A, B i C.
 Plin prolazi kroz kružni proces prikazan na slici.
Proces od 𝑐 do 𝑎 odvija se na stalnoj
temperaturi od 100°C
a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih
procesa u pojedinim dijelovima ciklusa.
b) Odredite iz dijagrama stanje plina (𝑝, 𝑉, 𝑇) u
svakoj od točaka 𝑎, 𝑏, 𝑐.

𝑇𝑏 𝑉𝑏 𝑎(8 ⋅ 105 𝑃𝑎, 0.01 𝑚3 , 373 𝐾)

𝑎𝑏 … 𝑖𝑧𝑜𝑏𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠
= =4 𝑏(8 ⋅ 105 𝑃𝑎, 0.04 𝑚3 , 1492 𝐾)
(𝑝𝑎 = 𝑝𝑏 = 8 ⋅ 105 𝑃𝑎) 𝑇𝑎 𝑉𝑎
𝑇𝑏 = 4 𝑇𝑎 = 1492 𝐾 𝑐(2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 0.01 𝑚3 , 373 𝐾)

𝑝𝑏 𝑇𝑏 1492 𝐾
𝑏𝑐 … 𝑖𝑧𝑜ℎ𝑜𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑉𝑏 = 𝑉𝑐 = 0.040 𝑚3 ) = = =4
𝑝𝑐 𝑇𝑐 373 𝐾

𝑝𝑏 = 4 𝑝𝑐 = 8 ⋅ 105 𝑃𝑎

𝑐𝑎. . . 𝑖𝑧𝑜𝑡𝑒𝑟𝑚𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑇𝑐 = 𝑇𝑎 = 373 𝐾) 𝑝𝑎 𝑉𝑐 0.040

= = =4
𝑝𝑐 𝑉𝑎 0.010

(svejedno kojim redoslijedom računamo) 𝑝𝑎 = 4 𝑝𝑐 = 8 ⋅ 105 𝑃𝑎

Kružni procesi- ciklički procesi: plin se uvijek ponovno vraća u isto početno stanje

𝑇𝐴 = 𝑇𝐶

Odredite i imenujte termodinamičke procese u pojedinim dijelovima ciklusa!

Da li se plin „vrti” u kružnim procesima ☺

Kakvi su to kružni procesi? Što radi plin u kružnom procesu????
Rad plina?
najjednostavniji slučaj: izobarna ekspanzija (𝒑 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕)

𝑊 = 𝐹 ∙ 𝑠 = 𝑝 𝐴 𝑠 = 𝑝 ∆𝑉

𝐹 =𝑝𝐴

𝑾 = 𝒑 𝚫𝑽

∆𝑉 = 𝐴 ⋅ 𝑠 = 𝑉2 − 𝑉1

promjena volumena plina

 Rad plina 𝑝

𝑝 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 𝑊 = 𝑝Δ𝑉 𝑊

𝑉
Δ𝑉
𝑝

𝑝 ≠ 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 𝑑𝑊 = 𝐹𝑑𝑠 = 𝑝𝐴𝑑𝑠 = 𝑝𝑑𝑉

𝑊
𝑊 = න𝑝 𝑑𝑉 = 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎¸𝑢 𝑝 𝑉
𝑑𝑉 𝑉

Rad plina ovisi o vrsti procesa (putu u pV)!!!

𝑁. 𝐵. 𝑧𝑎 𝑉 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 → 𝑊 = 0
Na slici je prikazan termodinamički proces ABC kroz koji prolazi
neki plin. Temperatura plina u točki A iznosi 7°C.

a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih procesa AB i BC!

b) Odredite iz dijagrama stanje plina (p, V, T) u svakoj od točaka
A, B i C.
c) Koliki je rad plina u dijelovima procesa AB i BC?
Na slici je prikazan termodinamički proces ABC kroz koji prolazi
neki plin. Temperatura plina u točki A iznosi 7°C.

a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih procesa AB i BC!

b) Odredite iz dijagrama stanje plina (p, V, T) u svakoj od točaka
A, B i C.
c) Koliki je rad plina u dijelovima procesa AB i BC? (kasnije
rješeno)

𝐴𝐵 … 𝑖𝑧𝑜ℎ𝑜𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑉 = 2 𝑚3 )
𝐵𝐶 … . 𝑖𝑧𝑜𝑏𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑝 = 150 𝑘𝑃𝑎) 𝐴(50 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 280 𝐾)

𝐵(150 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 840 𝐾)

𝑇𝐴 = 273 + 7 𝐾 = 280 𝐾
𝑇𝐵 𝑝𝐵 𝐶(150 𝑘𝑃𝑎, 5 𝑚3 , 2100 𝐾)
= =3
𝑇𝐴 𝑝𝐴
𝑇𝐵 = 3 𝑇𝐴 = 3 ⋅ 280 𝐾 = 840 𝐾
𝐴 50 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 7°𝐶

𝑇𝐶 5 𝐵(150 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 567°)

= = 2.5
𝑇𝐵 2
𝐶(150 𝑘𝑃𝑎, 5 𝑚3 , 1827°𝐶)
5 5
𝑇𝐶 = 𝑇𝐵 = ⋅ 840 𝐾 = 2100 𝐾
2 2
Na slici je prikazan termodinamički proces ABC kroz koji prolazi
neki plin. Temperatura plina u točki A iznosi 7°C.

a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih procesa AB i BC!

b) Odredite iz dijagrama stanje plina (p, V, T) u svakoj od točaka
A, B i C.
c) Koliki je rad plina u dijelovima procesa AB i BC?

𝐴𝐵 … 𝑖𝑧𝑜ℎ𝑜𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑉 = 2 𝑚3 )
𝐵𝐶 … . 𝑖𝑧𝑜𝑏𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑝 = 150 𝑘𝑃𝑎)

𝐴(50 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 280 𝐾)

𝐵(150 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 840 𝐾)

𝐶(150 𝑘𝑃𝑎, 5 𝑚3 , 2100 𝐾)

Na slici je prikazan termodinamički proces ABC kroz koji prolazi
neki plin. Temperatura plina u točki A iznosi 7°C.

a) Odredite i imenujte vrste termodinamičkih procesa AB i BC!

b) Odredite iz dijagrama stanje plina (p, V, T) u svakoj od točaka
A, B i C.
c) Koliki je rad plina u dijelovima procesa AB i BC?

𝐴𝐵 … 𝑖𝑧𝑜ℎ𝑜𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑉 = 2 𝑚3 )
𝐵𝐶 … . 𝑖𝑧𝑜𝑏𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑠 (𝑝 = 150 𝑘𝑃𝑎)

𝐵𝐶. . Δ𝑉 = 𝑉𝑐 − 𝑉𝐵 = 3 𝑚3
𝐴(50 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 280 𝐾)
𝑊𝐵𝐶 = 𝑝 Δ𝑉 = 450 000 𝐽
𝐵(150 𝑘𝑃𝑎, 2 𝑚3 , 840 𝐾)

𝐶(150 𝑘𝑃𝑎, 5 𝑚3 , 2100 𝐾) AB…. Δ𝑉 = 𝑉𝐵 − 𝑉𝐴 = 0 ⇨ 𝑊𝐴𝐵 = 0

20 l idealnog plina nalazi se na temperaturi od 27ºC i tlaku od 105 𝑃𝑎. Plinu dovodimo
toplinu, te on izobarno ekspandira. Plin pri ekspanziji obavi rad od 1200 J.
a) Odredite promjenu obujma plina pri ekspanziji!
b) Odredite temperaturu plina na kraju procesa!
c) Prikažite proces u pV dijagramu

𝑉1 = 20 𝑙

𝑡1 = 27℃

𝑝1 = 𝑝2 = 105 𝑃𝑎 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡
20 l idealnog plina nalazi se na temperaturi od 27°C i tlaku od 105 𝑃𝑎. Plinu dovodimo
toplinu, pri čemu plin izobarno ekspandira. Plin pri ekspanziji obavi rad od 1200 𝐽.
a) Odredite promjenu obujma plina pri ekspanziji!.
b) Odredite temperaturu plina na kraju procesa!
c) Prikažite proces u 𝑝𝑉 dijagramu

𝑉1 = 20 𝑙

𝑡1 = 27℃

𝑇1 = 300 𝐾

𝑝1 = 𝑝2 = 105 𝑃𝑎 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡

𝑝 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 𝑇2 𝑉2 32 𝑙
= =
𝑇1 𝑉1 20 𝑙
𝑊 = 𝑝 Δ𝑉
8
𝑊 𝑇2 = 𝑇1 = 480 𝐾
Δ𝑉 = = 0.012𝑚3 = 12 𝑙 5
𝑝
𝑉2 = 𝑉1 + Δ𝑉 = 32 𝑙 Plinu dovodimo toplinu iz okoline i on pri tom obavlja rad!
Toplina i rad su načini izmjene energije plina sa okolinom.
 2 mola idealnog plina ekspandira pod stalnim tlakom od 1 bara. Temperatura
plina pri tom se poveća od 20ºC do 200ºC.
a) Odredite volumen plina prije i poslije zagrijavanja!
b) Odredite rad plina u tom procesu!

𝑝1 = 𝑝2 = 𝑝 (izobarni proces)

𝑝𝑉1 = 𝑛𝑅𝑇1
-
𝑝𝑉2 = 𝑛𝑅𝑇2 𝑛𝑅𝑇1
𝑉1 = = 0.049 𝑚3
𝑝1

𝑊 = 𝑝 𝑉2 − 𝑉1 = 𝑛𝑅 𝑇2 − 𝑇1 𝑛𝑅𝑇2
𝑉2 = = 0.079 𝑚3
𝑝2

𝑛 = 2 𝑚𝑜𝑙𝑎

𝑅 = 8.314 𝐽/(𝑚𝑜𝑙 𝐾)
𝑊 ≈ 2993 𝐽

Δ𝑇 = 180 𝐾 (može na oba načina)

Plin je podvrgnut termodinamičkom kružnom procesu prikazanom na dijagramu, pri
čemu je 𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾
a) Kolika je temperatura plina u točkama B, C i D?
b) Koliki rad plin izvrši u jednom ciklusu?

𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾

Plin je podvrgnut termodinamičkom kružnom procesu prikazanom na dijagramu, pri
čemu je 𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾
a) Kolika je temperatura plina u točkama B, C i D?
b) Koliki rad plin izvrši u jednom ciklusu?

𝑇𝐵 = 2 𝑇𝐴 = 400 𝐾

𝑇𝐶 = 4 𝑇𝐵 = 1600 𝐾

1
𝑇𝐷 = 𝑇𝐶 = 800 𝐾
2
1
𝑇𝐴 = 𝑇𝐷 = 200 𝐾
4

𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾

 Plin je podvrgnut termodinamičkom kružnom procesu prikazanom na dijagramu, pri
čemu je 𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇𝐴 = 200𝐾
a) Kolika je temperatura plina u točkama B, C i D?
b) Koliki rad plin izvrši u jednom ciklusu?
c) U kojim dijelovima ciklusa plinu dovodimo toplinu? U kojima odvodimo toplinu?

𝑊𝐴𝐵 = 𝑊𝐶𝐷 = 0

𝑊𝐵𝐶 = 2 𝑝0 ⋅ 3 𝑉0 = + 6𝑝0 𝑉0

𝑊𝐷𝐴 = 𝑝0 ⋅ −3𝑉0 = −3𝑝0 𝑉0

𝑊>0

𝑊 = 𝑊𝐴𝐵 + 𝑊𝐵𝐶 + 𝑊𝐶𝐷 + 𝑊𝐷𝐴

𝑊 = + 3𝑝0 𝑉0 = + 3600 𝐽

𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 Pa, 𝑉0 = 10 l = 10−2 m3 𝑊 = 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑎𝑣𝑜𝑘𝑢𝑡𝑛𝑖𝑘𝑎

𝑊𝐵𝐶 > 𝑊𝐷𝐴 𝑊 >0 Otkud plinu energija za rad?

Plin je podvrgnut termodinamičkom kružnom procesu prikazanom na dijagramu, pri
5
čemu je 𝑝0 = 1.2 ⋅ 10 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾
a) Kolika je temperatura plina u točkama B, C i D?
b) Koliki rad plin izvrši u jednom ciklusu?
c) U kojim dijelovima ciklusa plinu dovodimo toplinu? U kojima odvodimo toplinu?

AB, BC
plinu dovodimo toplinu
(Q>0)
(temperatura raste)
𝑊>0

CD, DA
plin otpušta toplinu u okolinu
(Q<0)
(temperatura pada)

𝑝0 = 1.2 ⋅ 105 𝑃𝑎, 𝑉0 = 10 𝑙, 𝑇0 = 200𝐾

1 1
𝑇𝐵 = 2 𝑇𝐴 = 400 𝐾 𝑇𝐶 = 4 𝑇𝐵 = 1600 𝐾 𝑇𝐷 = 𝑇𝐶 = 800 𝐾 𝑇𝐴 = 𝑇𝐷
2 4
 𝑊<0
𝑊>0

𝑊 > 0 ...plin vrši rad 𝑊 < 0 ...vanjska sila vrši rad nad plinom

Plin izmjenjuje energiju sa okolinom putem rada i/ili topline!

Otkud plinu energija za rad?

Gdje plin „spremi” energiju dovedenu u obliku topline?
Što je toplina?
Otkud plinu energija za rad?

Gdje plin pohrani dovedenu toplinu? Ima li plin neku sakrivenu „unutarnju” energiju?

Ima li i šalica vrućeg čaja „unutarnju” energiju?

Mogu li sva tijela pohraniti energiju u obliku neke „unutarnje” energije?

Koliko topline može tijelo pohraniti?

Koliki je toplinski kapacitet plina, vode, nekih drugih tvari…????
 Mikroskopska slika tvari
– kinetička teorija topline

Tvari se sastoje od mikroskopskih čestica (atoma, molekula). Zbog vrlo velikog broja čestica
(∼ 1023 ), ne možemo individualno pratiti dinamiku svake pojedine čestice.

Makroskopske veličine
su odraz statistički usrednjenog efekta mikroskopskih čestica
od kojih se sastoje (atoma, molekula).

Tvari mogu pohraniti energiju „unutra”, u

mikroskopskim česticama od kojih su sastavljene…
Najjednostavnija slika: idealni plin

• interakcija među česticama plina je zanemariva (𝐸𝑝𝑜𝑡 ≈ 0)

• čestice plina (atomi, molekule) su materijalne točke (zanemarivog volumena) koje se

neprestano nasumično gibaju

• prosječna kinetička energija čestica proporcionalna je apsolutnoj temperaturi T

• tlak plina posljedica je (elastičnih) sudara čestica sa stijenkama

Jooj...

http://en.wikipedia.org/wiki/Kinetic_theory#mediaviewer/File:Translational_motion.gif
https://www.youtube.com/watch?v=zh0j7CUMWWc&index=2&list=PL3DB5B049C69410AD
 Na apsolutnoj nuli sve bi čestice mirovale (bile „zamrznute”).

Na višim temperaturama čestice su u neprekidnom nasumičnom kretanju u svim smjerovima.

Što je viša temperatura plina, kretanje je intenzivnije.

𝐸𝑘 ∼ 𝑇

Prosječna kinetička energija čestica proporcionalna je

termodinamičkoj temperaturi T.
 Unutarnja energija tijela je zbroj
energija svih mikroskopskih čestica od kojih se tijelo sastoji
(zbroj kinetičkih energija svake pojedine čestice i energije njihovog međudjelovanja).

𝑈=෍ 𝐸𝑘𝑖𝑛 𝑖 + ෍ 𝐸𝑝𝑜𝑡 𝑖,𝑗

kinetička energija čestica

(zbog gibanja mikroskopskih čestica)

+
"unutarnja" energija tijela
potencijalna energija čestica
(zbog međudjelovanja mikroskopskih čestica)
Unutarnja energija n molova 1 - atomnog idealnog plina (sastavljenog od 𝑁 = 𝑛 𝑁𝐴 atoma)

ˉ 3
• srednja kinetička energija 1 mola plina 𝐸𝑘 = 𝑅𝑇
proporcionalna je temperaturi 2 3
𝑈= 𝑛𝑅𝑇
2
• međudjelovanje čestica je zanemarivo 𝐸𝑝 ≈ 0

3
Δ𝑈 = 𝑛 𝑅 ∆𝑇 ~ Δ𝑇
2

Porastom temperature, raste unutarnja energija plina.

Da bi povećali temperaturu plina, moramo mu dovesti energiju

(količinu topline) proporcionalnu promjeni temperature ⤑ toplinski kapacitet plina
 Više- atomni plinovi: više mogućnosti („stupnjeva slobode”) u kretanju molekula

Δ𝑈 = α 𝑛 𝑅 ΔT

Molekule u višeatomnim plinovima imaju osim

broj 𝑠𝑡𝑢𝑝𝑛𝑗𝑒𝑣𝑎 𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑒
translacijskih i rotacijske (i vibracijske) stupnjeve α=
2
slobode koji također doprinose unutarnjoj energiji
sustava.

3 5 𝛼≈3
𝛼≈ 𝛼≈ 𝛼 ≈ 2.5
2 2
za idealni za idealni za zrak za većinu
1-atomni plin 2-atomni plin tekućina i
krutih tvari
(teorija) (teorija)
(eksperiment)
 Tekućine, čvrsta tijela: atomi i molekule se ne gibaju nezavisno, postoji međudjelovanje

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Thermally_Agitated_Molecule.gif

kinetička energija čestica (𝑬𝒌 ∼ 𝑻)

(zbog nasumičnog gibanja mikroskopskih čestica)
"unutarnja" energija tijela
+

potencijalna energija čestica

(zbog međudjelovanja mikroskopskih čestica)
Unutarnja energija tijela je zbroj energija mikroskopskih čestica od kojih se neko tijelo sastoji.

• potencijalni doprinos unutarnjoj energiji ovisi o međudjelovanju čestica (koje se znatno mijenja
samo pri promjeni agregatnog stanja) i ne ovisi značajno o temperaturi.

• kinetički doprinos unutarnjoj energiji proporcionalan je temperaturi. Porastom temperature, raste

kinetička energija čestica, pa unutarnja energija općenito raste sa temperaturom

𝛼≈3
𝛼 ≈ 2.5
Δ𝑈 = α 𝑛 𝑅 ΔT za većinu
za zrak tekućina i
krutih tvari

(eksperiment)
Kada dva tijela različitih temperatura dovedemo u kontakt
dolazi do izmjene njihove unutarnje energije.

sudari i difuzija čestica između toplina izjednačene temperature

dva tijela različitih temperatura = prijelaz unutarnje termodinamička ravnoteža
energije sa tijela više na
tijelo niže temperature

Toplina je energija u prijelazu sa tijela više na tijelo niže temperature

sve do izjednačavanja njihovih temperatura (termodinamička ravnoteža)
9.1. Tlak plina u žarulji pri temperaturi 20ºC iznosi 90000 Pa. Koliki će biti tlak u žarulji kada se
plin u njoj zagrije na 127ºC?
Pretpostavite da se volumen žarulje zanemarivo mijenja prilikom zagrijavanja.
(Rj. p=122850Pa)
9.2. 8 l plina nalazi se na temperaturi 0ºC i pod tlakom od 105 Pa. Plin se izobarno zagrije do
temperature 300ºC.
a) Koliki je volumen plina nakon ekspanzije?
b) Koliki rad izvrši plin pri ekspanziji?
(Rj. V=0.01679m3, W=878.64J)

9.3. 12 l nekog plina nalazi se na temperaturi 0ºC i pod tlakom od 1.2 ˑ105 Pa. Plin se izotermno
komprimira do volumena od 9 l. Koliki je tlak plina nakon kompresije?
(Rj. 160 000 Pa)

9.4. Na slici je prikazan termodinamički proces ABC kroz

koji prolazi neki plin. Temperatura plina u točki A iznosi
213oC.
a) Odredite i imenujte dijelove procesa AB i BC!
b) Odredite iz dijagrama temperaturu plina u svakoj od
točaka A, B i C.
c) Koliki je rad plina u procesu AB i procesu BC?

(𝑅𝑗. 𝐴𝐵 𝑖𝑧𝑜ℎ𝑜𝑟𝑛𝑖 𝑉 = 2 𝑚3 , 𝐵𝐶 𝑖𝑧𝑜𝑏𝑎𝑟𝑛𝑖 𝑝 = 50 𝑘𝑃𝑎

𝑇𝐴 = 486 𝐾, 𝑇𝐵 = 162 𝐾, 𝑇𝐶 = 405 𝐾, 𝑊 = 150 𝑘𝐽)