TEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA

VINKOVCI

SKRIPTA ZA UENIKE

PNEUMATIKA 1-6
 1. OSNOVNA SVOJSTVA I ZAKONI ZA
PLINOVE

1.1. TO JE ZRAK ?

Zrak je smjesa plinova bez boje - proziran, bez okusa i mirisa, i neopipljiv je.
On je fizika mjeavina pojedinih plinova:

Za ivot ovjeka vana su samo prva dva sastojka : kisik i duik. Kisik je
neophodan za ivot, odnosno za procese metabolizma. Svaki ovjek
konzumira teinski istu koliinu kisika koliko i hrane. Duik je inertni
plin, i on osigurava pravilno funkcioniranje respiratornih organa.

Zrak djeluje na stvaranje povoljnih toplinskih prilika, smanjuje suprotnosti

izmeu ugrijanih i hladnih krajeva, omoguuje irenje zvuka, itd.

Osim zraka u tehnici se koriste i razni plinovi ( Argon, CO2, itd. ), to ovisi o
postupcima koji se u tehnici izvode.
 1.2. OSNOVNE ZNAAJKE PLINOVA

Stanje plinova izraava se slijedeim znaajkama:

- apsolutni tlak ( paps )

- specifini volumen odn. gustoa ( v, )

- temperatura ( T )

Apsolutni tlak Tlak predstavlja djelovanje sile na jedinicu povrine

p = F/A [ N/m ] , [ Pa]

Izraava se u paskalima pri emu je 1 Pa = 1 N/m.

Kako je to vrlo malo djelovanje sile , esto se u praksi
primjenjuje i jedinica bar.

Pri tome je:

1 bar = 100000 Pa = 100 kPa = 0,1 MPa.

Budui da na sustav djeluje i atmosferski tlak (iznosi oko 1bar),

apsolutni tlak predstavlja zbroj izmjerenog tlaka i atmosferskog
tlaka.
 Mjerenje tlaka moe pokazati razliku izmeu
izmjerene veliine i atmosferskog tlaka. Pozitivna
razlika naziva se predtlak, a negativna razlika podtlak.

Kod prorauna obino se koristi apsolutni tlak koji je zbroj

vrijednosti atmosferskog tlaka i predtlaka odnosno podtlaka:
paps = patm + ppr ili paps = patm ppr

Gustoa svaka materija ima svoju masu i zauzima odreeni volumen u

prostoru. Odnos tih dviju vrijednosti, odnosno koliko mase stane u
jedinicu volumena, odreuje gustou te materije. Stoga gustoa
predstavlja odnos mase i volumena neke materije, tvari ili tijela.

= m / V [kg / m], gdje je :

gustoa [ kg / m]

m
masa [ kg ]
 V
volumen [ m ]

Reciprona vrijednost gustoe je specifini volumen,

odnosno on nam govori koliki volumen zauzima tijelo (
tvar ) mase 1 kg.

v = 1 / = V / m [ m/ kg ]

Temperatura predstavlja stupanj zagrijanosti nekog tijela. Izraava se po

internacionalnoj skali u C i tada se oznaava sa t. Kod tehnikih
prorauna kao polazite se uzima temperatura apsolutne nule, na
kojoj prestaje kretanje molekula.

Takvo stanje deava se na temperaturi 273,16 C, i tada se

temperatura izraava u kelvinima ( K ), a oznaava sa T . Apsolutna
nula ima vrijednost 0 K, a svako daljnje poveanje uvjetovano
stupnjem zagrijanosti jednako je poveanju temperature u C.

Prema tome,

1 K = 1C, odn. T = 273,15 + t

1.3. OSNOVNI ZAKONI ZA PLINOVE

U osnovne plinske zakone ubrajamo:

- Boyle Mariotteov zakon

- Charlesov zakon

- Amontsonov zakon

- Daltonov zakon

- Amagatov zakon, itd.

Boyle- Mariotteov zakon volumen plina kod stalne

temperature obrnuto je proporcionalan tlaku, odn.
proporcionalnom smanjenju volumena poveava se
tlak plina i obrnuto.

Charlesov zakon volumen plina kod stalnog tlaka izravno je

proporcionalan temperaturi plina, odnosno ukoliko
poveamo volumen, a da tlak ostane isti, poveati e
se i temperatura.
 Kombinacijom ova dva stanja dobiva se jednadba
stanja idealnog plina koja glasi:

gdje je: p- tlak ( Pa )

V-volumen ( m )
m- masa ( kg )
R- spec. plinska konstanta ( J/kgk )
( za zrak R=287,1 J/kgK )
T- temperatura ( K )

Amontonosov zakon tlak zraka kod konstantnog volumena

proporcionalan je apsolutnoj temperaturi:

Daltonov zakon ukupni tlak smjese plinova jednak je zbroju

parcijalnih tlakova svakog plina. Parcijalni tlak je onaj
 koji bi imao svaki plin smjese da sam zauzima dani
volumen

Amagatov zakon volumen smjese plinova jednak je zbroju

parcijalnih volumena koje bi imali pojedinani plinovi
pod tlakom kojeg ima smjesa.

1.4. PROMJENE STANJA IDEALNIH PLINOVA

Pri promjeni stanja razlikujemo slijedee vrste procesa :

-
izobarni proces
-
izohorni proces
-
izotermni proces
-
adijabatski proces
-
politropski proces

Izobarni proces je proces koji se izvodi kod stalnog tlaka

( Charlesov zakon ). Za vrijeme promjene volumena
iz stanja 1 u stanje 2 potrebno je dovoditi toplinu.
Promjena temperature proporcionalna je promjeni
specifinog volumena.
 T1 / T2 = V1 / V2 za p =
const.

Koliina dovedene topline iznosi:

q1,2 = cp m (T2 - T1 ) ( J ),

gdje je: cp specifina toplina kod stalnog

tlaka (J/kgK )

m masa (kg)

T temperatura ( K )

Izohorni proces je proces kod stalnog volumena ( Amontonosov zakon ).

Da bi porastao tlak iz stanja 1 u stanje 2 mora se dovoditi
toplina. Promjena tlaka proporcionalna je promjeni temperature.

p1 / p2 = T1 / T2 za V=const.

Koliina dovedene topline iznosi:

q1,2 = cv m (T2 - T1 ) ( J ),

gdje je: cv specifina toplina kod stalnog

volumena (J/kgK )
 m masa (kg)

T temperatura ( K )

Izotermni proces je proces koji se izvodi kod stalne

temperature. ( Boyle Mariotteov zakon ). Kod
stlaivanja plina iz stanja 1 u stanje 2 toplina se
mora odvoditi kako bi temperatura ostala
nepromijenjena. Promjena tlaka reciprona je
promjeni specifinih volumena.

p2 / p1 = V2 / V1 za T =
const.

Koliina topline koja se odvodi iznosi:

q1,2 =p1 V1 m ln(V1/V2)

 ili

q1,2 =R T1 m ln(p2/p1)

gdje je: p apsolutni tlak ( Pa )

m masa ( kg )

V volumen ( m )

Adijabatski proces je proces bez promjene topline s

okolinom. Proces se odvija prema zakonu:

p2 / p1 = ( V1/V2 )

ili

p2 / p1 = ( T2/T1 )

odnosno

pV = const. gdje jecp / cv
Politropski proces u stvarnosti se svi procesi stlaivanja
nalaze izmeu izoterme i adijabate. Taj stvarni proces
se naziva politropski, a odvija se po zakonu politrope:

p V n = const.

Vrijednost n kod prethodno opisanih procesa

iznosi:

n = 0 za izobaru

n = 1 za izotermu

n = za adijabatu
 n = za izohoru

Primjer politropskog procesa je tehniki proces

rada stlaivanja.

Iz pV dijagrama vidi se da se za vrijeme kretanja klipa udesno

( 4 -1 ), usisava zrak tlaka p1 iz cijevi a kroz usisni
ventil sve do dolaska u krajnji desni poloaj. Kada se
vraa usisni ventil se zatvori, zrak u cilindru se tlai,
sve do vrijednosti tlaka p2 ( 1 2 ).

Taj tlak je jednak tlaku u tlanoj cijevi b. U tome

trenutku se otvara tlani ventil i stlaeni zrak se time
tlakom istiskuje, dok klip ne doe u lijevi poloaj (2
3 ).
 Koliina uloenog rada je odreena povrinom
ispod linije kompresije ( 1 2 ) i iznosi:

W = p1V1n/(n-1) [(p2/p1)(n-1)/n 1)]

1.5. STRUJANJE ZRAKA

Strujanje je svojstvo materije da se kree iz podruja vieg tlaka

prema podruju nieg tlaka. Na taj se nain energija moe
prenijeti na daljinu i izvriti rad. Strujanje je kretanje
estica koje se meusobno dodiruju, a dodiruju i stjenke
vodova kroz koje plin struji. Time nastaje trenje.

Rad trenja, koji iz toga proizlazi, uzrokuje pad tlaka i brzine

strujanja, te prema tome i gubitak korisne energije.

Promatra li se strujanje zraka kroz razliite presjeke, ono moe

biti stacionarni i nestacionarno. Stacionarno strujanje je
takvo strujanje kod kojega se brzina u svakom mjestu u
cijevi tokom vremena ne mijenja. Suprotno tome, strujanje
kod promjene brzine tokom vremena na pojedinom mjestu,
naziva se nestacionarno.
Koliina plina odn. protok kroz strujnu cijev ovisi o promjeru
strujne cijevi i brzini strujanja i iznosi:

Qv = A v (m3/s ), gdje je:

Qv - volumni protok
( m /s )
3

A povrina presjeka ( m2 )

v brzina strujanja (m/s )

To je volumni protok, a ako elimo odrediti maseni protok

moramo ukljuiti i gustoi plina.

Maseni protok iznosi:

Qm = Qv A v ( kg/s ),

gdje je : - gustoa ( kg / m3 )

Kod malih brzina strujanja slojevi zraka se meusobno ne

mijeaju.

Tada se to strujanje naziva lamelarno.

Meutim, kod meusobnog mijeanja slojeva, strujanje se

naziva turbulentno i ono je nepoeljno. Prijelaz iz jednog
stanja u drugo nastupa kod kritine brzine koja se dobiva
izrazom:

v = 2300 d ( m/s ),
 gdje je: d promjer cijevi ( m )

kinetika viskoznost ( m2/s )

Pri tome se vrsta strujanja odreuje primjenom Reynoldsovog

broja ( Re ).

On iznosi :

Re = v d /

Ukoliko je Re<2300, strujanje je lamelarno, a ukoliko je

Re>3000, strujanje je turbulentno. Vrlo esto se
primjenjuje izraz i mjeoviti ili prijelazno strujanje
ukoliko je 2300<Re<3000.

Ukupna energija struje zraka sastoji se od kinetikog i

potencijalnog oblika energije, odn. na presjeku I ona
iznosi:

E1 = v12/2g + gh1 + p1/

Na presjeku II ona iznosi:

E2 = v22/2g + gh2 + p2/

Kako energija u svom strujanju mijenja samo svoje oblike, a ne i
ukupan iznos, biti e:

E1 = E 2

v12/2g + gh1 + p1/v22/2g + gh2 +

p2/

To je bernoulijeva jednadba koja vrijedi za stacionarno strujanje

kroz strujnu cijev, a koja kae da je ukupna energija
na ulazu u strujnu cijev jednaka ukupnoj energiji na
izlazu iz strujne cijevi.

Osim ove jednadbe za proraun dimenzija pneumatskog

sustava koristi se i jednadba kontinuiteta koja kae
da je koliina strujanja na ulazu u strujnu cijev
jednaka koliini strujanja na izlazu iz strujne cijevi,
odn.

Q1 = Q2

ili

v1A1 = v2A2

Potencijalni oblik u bernoulijevoj jednadbi se koristi samo onda ukoliko je

razlika visina pneumatskog sustava jako velika (to je rijetko sluaj).
U protivnom oblik bernoulijeve jednadbe glasi:
 v12/2g + p1/v22/2g + p2/

Pad tlaka koji uvijek u sustavu nastaje, prema prethodnoj

jednadbi iznosi:

p = p1 p2 = [( v12 v22 )/2 ] Pa )

Pad tlaka ovisi o promjeru cjevovoda i otporu nastalom zbog

ugraenih cijevnih elemenata.

Za svaki pojedini presjek cijevi pad tlaka iznosi:

pc = ( v2/2 ) ( L/d ) ( Pa )

gdje je: d promjer cjevi ( m )

L - duina cjevi ( m )

gustoa plina ( kg/m3 )

v brzina strujanja ( m2/s )

- koeficijent otpora trenja ( - )

Ugradnjom cijevnih elemenata nastaju nagle promjene brzine

strujanja. Tako nastali pad tlaka iznosi:

pm = ( v2/2 ) ( Pa ),
 gdje je : - koeficijent otpora ugraenog elementa ( iz
tablica )

Ukupni pad tlaka je, prema tome :

p =pc + pm ( Pa )

2. STLAENI ZRAK

2. 1. PREDNOSTI I NEDOSTACI STLAENOG

ZRAKA

Stlaeni zrak je zrak pod poveanim tlakom. Osnovna svrha

stlaenog zraka je obavljanje odreenog rada djelovanjem
tlaka.

Prednosti stlaenog zraka su:

a) koliina zrak se nalazi svuda oko nas i na

raspolaganju je u gotovo neogranienim koliinama
b) transport stlaeni zrak se jednostavno prenosi do
mjesta potronje i na vee udaljenosti
 c) temperatura stlaeni zrak je gotovo neosjetljiv na
promjene temperature, te pogon moe raditi i u
ekstremnim uvjetima
d) sigurnost kod rada sa stlaenim zrakom ne postoji
opasnost od eksplozije i poara, te nezgoda kao to su
udar struje
e) istoa zrak koji se isputa u atmosferu nakon
izvrenog rada ist je i ne zagauje okolinu
f) izvedba pneumatski elementi su jednostavni, to
sniava cijenu kotanja
g) odravanje zbog jednostavnosti izvedbe, odravanje
je jednostavno
h) brzina stlaeni zrak moe ostvariti velike brzine
radnih elemenata, a brzina se takoer moe vrlo
jednostavno podeavati
i) preoptereenje pneumatski radni elementi mogu se
opteretiti do zaustavljanja bez posljedica

Nedostaci stlaenog zraka su:

a) stlaivost zbog stlaivosti zraka veliine sila koje

mogu ostvariti radni elementi su ograniene
b) cijena stlaeni zrak skuplji je od el. energije ili ulja pod
tlakom
c) buka zrak koji ekspandira u atmosferu proizvodi jaku
buku
d) male brzine zbog stlaivosti zraka nije mogue
postii male i jednoline brzine radnih elemenata
e) signali na daljinu zbog otpora strujanja zraka u
cijevima nije mogue prenositi signale na vee
udaljenosti

Da bi se sprijeili navedeni nedostaci provode se slijedei

postupci:
-
nedostaci malih sila otklanjaju se ukljuivanjem i
drugih sustava u pneumatski sustav (npr. zatvoreni
hidraulini sustav )
-
prijenos signala na vee udaljenosti rjeava se
prijenosom signala elektrinim putem, u sklopu
pneumatsko-elektrinih sustava
 -
buka se rjeava ugradnjom tzv. priguivaa buke na
ispusne otvore pneumatskih elemenata, koji smanjuju
buku za oko 30%, itd.
2.2. DOBIVANJE STLAENOG ZRAKA
( KOMPRESORI )

Kompresori su strojevi za dobivanje stlaenog zraka. Mehaniki rad

kompresora vri tlaenje zraka s atmosferske na viu razinu tlaka.

Openito, kompresori kinetiku energiju pretvaraju u potencijalnu. Tako

dobivena potencijalna energija zraka obavlja rad preko pneumatskih
upravljakih i izvrnih elemenata.

Prema konstrukciji kompresori se dijele na dinamike i istiskivajue, a ovi na

niz podgrupa.
Klipni kompresori to su najee koriteni kompresori za proizvodnju
stlaenog zraka tlaka 6 8 bara.
Mogu biti jednoradni i dvoradni. dok se kod dvoradnih kompresora usisavanje i
potiskivanje izvodi sa obje strane klipa. Ukoliko se eli postii vei tlak,
kompresori mogu biti izraeni i u vie stupnjeva.

Kod jednoradnih kompresora usisavanje i potiskivanje zraka se izvodi samo s

jedne strane klipa.
Ukoliko se eli postii vei tlak, kompresori mogu biti izraeni i u vie
stupnjeva.

Princip rada klipnih kompresora zasniva se na pretvorbi rotacijskog gibanja

ojnice i ruice osnog koljena u pravocrtno gibanje klipa i klipnjae u
cilindru. Rotacijsko gibanje uzrokovano je radom pogonskog motora.

Pravocrtnim gibanjem se usisava zrak u cilindarski prostor, te isti

tako tlai do radnog tlaka. Ulazak i izlazak zraka iz cilindra izvodi se
naizmjeninim otvaranjem i zatvaranjem usisnog i potisnog ventila.

Prema pokretljivosti klipni kompresori se dijele na:

a) mobilni ili pokretni kompresori za graevne
radove i vozila
b) stacionarni ili stabilni u industrijskim
postrojenjima

Klipni kompresori zbog smanjivanja trenja kod klizanja klipa troe dosta ulja
koje djelomino odlazi sa strujom zraka. To ulje nije poeljno u stlaenom
zraku, pa se treba odstraniti prije koritenja zraka u radnim i upravljakim
elementima. Zbog toga je prije uporabe stlaenog zraka potrebno provesti
pripremu stlaenog zraka.
Membranski kompresor ugraena membrana kod membranskih cilindara
razdvaja prostor za usisavanje i tlaenje zraka, to znai da ulje u
kompresoru nije s njime u doticaju. Stlaeni zrak ne odnosi sa sobom
estice ulja , te se ova vrsta kompresora esto koristi u prehrambenoj,
kemijskoj i farmaceutskoj industriji.

Lamelasti kompresori karakteristika ovih kompresora je to oni rotacijom

smanjuju volumen usisanog zraka.
Princip rada lamelastog kompresora sastoji se u tome da se
volumen zraka koji je zatvoren izmeu lamela na ekscentrino
smjetenom rotoru i kuita, prema tlanom vodu sve vie
smanjuje, a time raste i tlak zraka.

Koriste se za poveane dobave zraka u sustav.

Vijani kompresori ine ih dva vijka s konkavnim i konveksnim profilom
koji su u meusobnom zahvatu i okreu se u suprotnim
smjerovima. Ulaskom konkavnog u konveksni dio profila, dolazi
do tlaenja zraka. Koriste se za poveane dobave zraka i do tlaka
zraka 14 bara.

Iako troe i do 20% veu pogonsku snagu od klipnih kompresora,

esto se koriste zbog dugog vijeka trajanja, malih trokova
odravanja, te male koliine ulja u stlaenom zraku.

Root kompresori ine ih dva specijalno profilirana rotora koji se u kuitu

okreu u suprotnom smjeru. Stlaivanje zraka nastaje u zadnjoj
polovici okretaja rotora. Kompresori obino rade s jednim
stupnjem, ali i postoje rjeenja s dva i tri stupnja.
Radijalni kompresori su centrifugalni kompresori koji se izvode iskljuivo s
vie stupnjeva. Zrak ulazi kroz sredite i centrifugalnom silom, koja
nastaje okretanjem centrifugalnih lopatica, biva stlaen na obodu.
Taj zrak se dovodi na ulaz drugog rotora, i postupak se ponavlja.
Brzine okretanja osovine s centrifugalnim lopaticama su velike i
iznose 20 000 do 100 000 o/min.

Aksijalni kompresori najjednostavniji prikaz aksijalnog kompresora je

ventilator. Zakrivljene lopatice zahvaaju i potiskuju zrak u aksijalnom smjeru.
Aksijalni kompresori se primjenjuju kod korisnika s velikom potronjom
stlaenog zraka relativno niskih tlakova. Imaju jednostavan nain regulacije
dobave stlaenog zraka koji se izvodi promjenom okretaja pogonskog
elektromotora. Jednostavni su za odravanje, a stlaeni zrak ne sadri u sebi
estice ulja iz kompresora.
Dijagram odabira kompresora
2.3. STUPANJ ISTOE ZRAKA ( KVALITETA
ZRAKA )
1. vijani kompresor 7. suilo zraka

2. ciklonski odvaja 8. elektronski odvaja kondenzata

kondenzata
9. odvaja uljni filtar APF 1 m
3. kuglini ventil
10. odvaja uljni filtar AHF 0,01
4. tlana posuda m

5. automatski ispust 11. filtar s aktivnim ugljikom ACF

kondenzata 0,003 m

6. keramiki pred filtar AQF 3 12. vodno-uljni odvaja

m (EKOLOG)
 Uporaba stijenjenog ( komprimiranog )zraka:

A. osnovne aplikacije, zrani transport i ienje

B. pjeskarenje i punjenje pneumatika

C. industrijska kvaliteta zraka i profesionalno pjeskarenje

D. industrijska pneumatika i pneumatika alata

E. klasino i prano lakiranje, pakiranje, napuhivanje plastike

F. prehrambena, procesna i kemijska industrija

G. Medicina i farmacija Bezuljni kompresor s sterilizatorima

zraka

2. 3.1. SUENJE ZRAKA

Stlaeni zrak nakon izlaska iz kompresora sadri veu koliinu

vode, te se mora izvriti suenje zraka.

Koriste se tri postupka u cilju suenja zraka :

-
kemijski ili apsorpcijski postupak
-
fizikalni ili apsorpcijski postupak
-
termiki ili postupak pothlaivanja

Apsorpcijski postupak to je kemijski postupak pri kome se

vlaga odn. voda vee za odreenu krutu ili tekuu.

To mogu biti razliite hidroskopne tvari kao

magnezijev klorat, litijev klorid, kalcijev
klorid...Stlaeni zrak se na ulazu treba najprije oistiti
od estica ulja koje bi sprijeile kemijsku reakciju. Za
 to se koristi aktivni ugljen ili mehaniki filtri. Na dnu
suila odvajaju se spojevi vode i kemikalije,
( hidroksidi ). Suhi zrak izlazi kroz otvor na gornjem
dijelu suila.

Karakteristike ovakvih ureaja su slijedee:

- jednostavna konstrukcija ureaja

- nema mehanikih troenja ( nema

pokretnih dijelova )

- nema utroka energije za rad

- postoji utroak kemikalija

( regeneracija se ne isplati )

- kemikalije su jako korozivne

Apsorpcijski postupak suenje zraka se zasniva na pojavi

vezivanja vlage na povrini odreenih krutih
 tijela, to je uzrokovano molekulskim silama koje
djeluju na povrinama krutih tijela. Kao kruto
sredstvo koristi se silicijev dioksid ( SiO2 ), u
obliku sitnih perli ( to poveava kontakt zraka i
SiO2 ). Isto tako moe se koristiti i aluminijev
oksid ( Al2O3 ).

Proces je vrlo prikladan za industrijske svrhe, jer je mogua

regeneracija toplim zrakom. Zbog toga se uvijek nalaze dva
apsorbera u paru. Jedan je aktivan, a drugi se regenerira.
Regeneracija se odvija toplim zrakom temperature
423 453K, u suprotnom smjeru od smjera strujanja vlanog
zraka. Zrak mora biti odmaen.

Karakteristika ovog procesa je:

-
utroak materijala je mali ( svake etiri godine )
-
prikladnost za industrijske svrhe
-
jednostavno rukovanje, odravanje
-
visoki postotak suenja
-
nedostatak je utroak energije za
regeneraciju
Postupak pothlaivanja stlaeni zrak se pothlauje i time se sniava toka
roenja, te zrak isputa vodenu paru u obliku kapljica vode.
Za sniavanje temperature koristi se hladnjak ije rashladno
sredstvo u izmjenjivau topline hladi zrak. Temperatura se
sputa do 274,7 K. Sputanjem ispod te temperature dolo bi
do smrzavanja vode.

Nakon izmjenjivaa bila bi teta hladni zrak odvesti

u eksploataciju, te se on koristi u predizmjenjivau kao
sredstvo za hlaenje zraka koji ulazi. Time je manji utroak
energije hlaenja i postrojenje je ekonominije. Ovaj nain
suenja stlaenog zraka je est u industriji.

Karakteristike rashladnog suila su slijedee:

-
ureaj je sloen
-
nema utroka materijala
-
postoji utroak energije u hladnjaku
 2. 4. SPREMNIK ZRAKA

Bez spremnika zraka pneumatski sustav ne moe raditi

ispravno. Obino je u pneumatskom sustavu postavljen
jedan spremnik, ali ih moe biti i vie.
Namjena spremnika je: - usklaivanje rada kompresora s
potronjom stlaenog zraka
-
ublaavanje promjena tlaka kod potronje
- smirivanje zranih udaraca pri radu
klipnih kompresora
-
izdvajanje kondenzata i ulja iz stlaenog
zraka
-
pokrivanje poveane potronje stlaenog
zraka

Spremnik zraka postavlja se na sjevernim stranama zgrade

ispod nadstrenica radi prirodnog hlaenja, i na
udaljenosti do 10 m od kompresora ( zbog gubitaka
energije ).

Spremnik se postavlja horizontalno ili vertikalno, a moraju biti

opskrbljeni slijedeim dijelovima:
-
prikljunim otvorima za dovod i odvod
-
rezervnim prikljukom
 -
prikljunim otvorom za vezu s regulatorom
rada kompresora
-
sigurnosnim ventilom
-
manometrom
-
termometrom
-
slavinom za ispust kondenzata
-
revizijskim oknom

Regulacija rada kompresoroskog postrojenja

-preporuke

Ublaivanje udara zbog potronje

-Da se ublai udar zbog potronje potrebno je da volumen

spremnika bude barem 20 50 volumena zadnjeg stupnja
klipnog kompresora.

Regulacija tlakom

-Iskljuenje pogonskog agregata ( elektromotora) kompresora

kad postigne tlak pg i ponovnim ukljuenjem kod pada tlaka pd .

Ukljuuje i iskljuuje tlana sklopka koja je na spremniku.

Primjenjuje se kod pogonskih elektromotora manje snage .

Kod starta (zaleta) elektromotora elektromotori povlae veliku

jakost struje sto smanjuje vijek trajanja namotaja
elektromotora.

Broj ukljuenja ne smije biti vei od 15/h

Rad na prazno

-Pogonski agregati se ne iskljuuju , ve kompresor radi na

prazno tj blokira se uloga usisnog ventila.
Ukljuuje i iskljuuje funkcije usisnog ventila izvodi tlana
sklopka koja je na spremniku.

Primjenjuje se kod sljedeih pogonskih agregata:

-elektromotora vee snage

-motora SUI

2. 5. RAZDIOBA STLAENOG
ZRAKA

Stlaeni zrak treba dovesti do svakog potroaa. Za to slue

cjevovodi odnosno zrakovodi. Postoji glavni razvod i od
njega dovod do svakog potroaa.

Pri samom odreivanju naina razdiobe stlaenog zraka bitno

je:
-
odreivanje promjera cijevi
-
pravilno postavljanje razvodne mree
-
pravilan odabir materijala cijevi i spojnih
elemenata

Odreivanje promjera cijevi strujanjem zraka kroz cijevi

pojavljuje se trenje sa stjenkama, kao i trenje unutar
same struje zraka. Ono je vee to je vea brzina
strujanja. Zbog nastalog trenja dolazi do pada tlaka.
Padu tlaka doprinose i ostali otpori strujanju, kao
odvojci, zakrivljenja, cijevni spojevi, ugraeni ventili i sl.

Taj gubitak je nepoeljan i isti je gubitak energije

prije poetka bilo kakvog rada. Zbog toga ga valja drati
u odreenim granicama i obino se uzima da ne smije
 biti vei od 0,1 bar. Ta vrsta trokova se naziva
pogonskim trokovima.

Isto tako za pravilno odreivanje promjera cijevi

treba biti svjestan da je ugradnja veeg promjera cijevi
skuplja. Zbog toga je potrebno nai optimalni promjer
cijevi za dani protok, jer su u toj toki trokovi najnii.

Postavljanje razvodne mree zbog odravanja i pravilnog

rada pneumatskih elemenata vano je potivati odreena
pravila postavljanja zrakovoda:

a) ne postavljati vodove uz sam zid, zbog oteanog

odravanja
b) ne postavljati vodove u uske kanale, jer je oteano
odravanje, pregled i hlaenje vodova
c) ne postavljati vodove u pod, jer je to skup nain
postavljanja
 d) postavljati vodove s padom 1-2% radi slijevanja
kondenzata

e) na kraju vodova postaviti posudu za skupljanje

kondenzata

f) izlaze postaviti sa gornje strane, kako kondenzat

ne bi bio odveden do potroaa

g) za velike potroae ugraditi dodatni spremnik

stlaenog zraka
h) gdje god je mogue postaviti vod u obliku prstena
(prema slici) radi bolje opskrbe krajnjih potroaa,
kao i mogunosti iskljuivanja dijela mree radi
popravka

Materijal cijevi i spojni elementi za glavne vodove koriste

se eline cijevi, koje se na spojevima zavaruju. Za
manje promjere cjevovoda u upotrebi su takoer i
bakrene cijevi tvrdo lemljene.

U zadnje vrijeme pojavljuju se i plastine cijevi koje se

upotrebom posebnih ljepila nepropusno spajaju.
Prikladne su zbog jednostavne montae i lakeg
proirenja mree, ali je nabavna cijena vea.
 Spojni elementi koji omoguavaju spajanje pneumatskih
elemenata meusobno, kao i na glavni vod dobave,
izrauju se svih dimenzija i vrsta materijala.

Sve vie se umjesto aluminijskih, mesinganih i elinih

spojnih elemenata koriste plastini elementi. Takoer su
sve prisutniji spojevi sa steznim prstenom umjesto s
vijanim stezanjem.

2. 6. PRIPREMA STLAENOG ZRAKA

U struji zraka se esto nalazi kondenzat, ulje iz kompresora,

estice praine, produkti korozije i sl. Sve te neistoe
nisu poeljne u pneumatskim ureajima koji u sebi
imaju vrlo fine klizne plohe, te ne bi ispravno radili i
vijek trajanja bio bi im kratak.

Prije svakog pneumatskog ureaja postavljaju se

elementi koji slue za dovoenje zraka u stanje
prikladno za rad. Prije svega potrebno je dodatno
odstraniti neistoe koje se u njemu nalaze. Za to se
koristi proiiva zraka.

Pneumatskim ureajima koji rade na prostoru uz

poetak glavnog voda dobave gdje je tlak 8-10 bar, on
se mora reducirati na radnu razinu 5-6 bar. To je
omogueno regulatorom tlaka.

U veini sluajeva kod veih pneumatskih elemenata

potrebno je taj oieni zrak, podeene vrijednosti tlaka,
 lagano zauljiti s rijetkim uljem, kako bi se osiguralo
kvalitetno podmazivanje kliznih elemenata.
Podmazivanje ostvaruje zauljiva zraka.

Ta tri elementa vezana u jednu cjelinu ine grupu za

pripremu zraka.

Proiiva zraka je jednostavni ureaj ija se djelotvornost

ienja ostvaruje pomou tri efekta:
-
centrifugalni zrak koji tangencijalno ulazi u
proiiva dobiva rotaciju, te su tee estice
u struji zraka potisnute na aicu proiivaa
i sputaju se na dno.
-
inercijski estice zbog promjene smjera
strujanja dobivaju inerciju i nastavljaju
kretanje prema dolje, gdje se taloe
-
filtrirajui struja zraka mora proi kroz
uloak proiivaa pri emu se sprjeava
prolaz neistoi
Izdvojeni kondenzat ne smije prijei naznaenu crtu na aici,
jer bi ga nakon toga struja zraka mogla ponovo sa
sobom povui.

Isputanje kondenzata obavlja se preko vijka za ispust

kondenzata koji je smjeten na dnu aice.za udaljena
mjesta za ispust kondenzata ili gdje je mali broj ljudi koji
mogu nadgledati nakupljanje kondenzata i isputati ga,
koristi se automatski isputa kondenzata.

Kada se plovak podigne uslijed nagomilanog kondenzata

osloboen je prolaz stlaenom zraku koji otvara ventil za
ispust kondenzata, dovod stlaenog zraka se iskljuuje,
a povratna opruga zatvara ventil.

Izmjena uloka proiivaa obavlja se onda kada se zbog

neistoa zaepi vei broj rupica, te dolazi do poveanja
 pada tlaka. Kada se povea pad tlaka s 0,4 na 0,6 bara
uloak treba zamijeniti.

Regulator tlaka ima tri svojstva : regulaciju tlaka, promjenu

protoka i odravanje konstantnog izlaznog tlaka.

Podeavanje izlaznog tlaka vri se sabijanjem opruge

putem vijka. Sila u opruzi koja djeluje na membranu,
potiskuje razvodni element ventila i puta stlaeni zrak
na izlaz sekundarnog voda.

Porastom tlaka na izlaznoj strani pomie se membrana i

sabija opruga, te zatvara prolaz zraku. Ako je tlak u
izlaznom vodu vei od udeene vrijednosti putem sile
opruge, membrana dalje sabija oprugu, te se otvara
prolaz prema odzraivanju.

Odzraivanjem pada tlak, zatvara se veza sekundarnog

voda i otvora za odzraivanje, odnosno proces ponovo
zapoinje.

Uz regulator uvijek je ugraen manometar na

sekundarnom vodu radi oitanja namjetene vrijednosti
tlaka.
Zauljiva radi na principu venturijeve cijevi. To je cijev koja je
na srednjem dijelu suena. Zbog pada tlaka u suenom
dijelu, crpi se ulje iz spremnika i raspruje u struji zraka.
Dotok ulja podeava se vijkom, a efekt toga mjeri
odbrojavanjem kapi na kapaljki zauljivaa. Njih treba biti
1-10 kapi ulja na 1 m3 zraka, odnosno jedna kap svake
dvije minute.

Najee se podmazuju:
-
cilindri s brtvama za poviene temperature
-
okretni motori s velikim brojem okretaja
-
kod svih vrlo velikih gibanja elemenata
-
kod cilindara velikih promjera

Zauljivanje je potrebno:
-
ako su prisutna ekstremno brza gibanja
-
kod cilindara velikih promjera ( zauljiva zraka
se postavlja neposredno na ulaz zraka u
cilindar )
 3. PNEUMATSKI ELEMENTI

3.1. UVOD

Pneumatski elementi su zajedniki naziv za sve elemente

pneumatskog sustava koji rade stlaenim zrakom.

Dijele se na: - izvrne elemente

-
upravljake elemente
-
pomone elemente
 Svi ti elementi povezani su u jednu zajedniku cjelinu
zrakovodima. Obino se rad pneumatskog sustava
pokazuje pneumatskim shememama na kojima su
pojedini elementi pokazani pomou simbola.
Pneumatskim simbolima se jednoznano odreuje
funkcija i nain rada pojedinih pneumatskih elemenata.
Simboli koji se primjenjuju u pneumatici odreeni su
standardom DIN ISO 1219.

Osnovni znakovi predstavljaju crtanje zajednikih

elemenata kod svih simbola, kao npr:
-
crta - spoj simbola
-
paralelne crte - vratila ili osovina
-
vei krugovi - ureaji kao npr. kompresor,
pumpe rotacijski strojevi
-
manji krugovi - zglobovi i kotaii
-kvadrati - ventili, a ako su dijagonalno predstavljeni onda su
filter, zauljiva, izmjenjiva i sl.
-

3.2. PNEUMATSKI IZVRNI ELEMENTI

Pneumatski radni ili izvrni elementi pretvaraju potencijalnu
energiju stlaenog zraka u translacijsko ili rotacijsko
kretanje.

Dijele se s obzirom na vrstu mehanike energije koju

ostvaruju na translacijske i rotacijske izvrne elemente.
 3.2.1. TRANSLACIJSKI IZVRNI ELEMENTI

Nazivaju se jo i radni cilindri. Radni cilindar je

najjednostavniji ureaj koji potencijalnu energiju pretvara u
rad s pravocrtnim kretanjem.

Prema naini rada se dijele na:

-
jednoradne
-
dvoradne
-
specijalne

Prema konstrukciji se dijele na:

-
klipne
-
membranske
Materijali od kojih su izraeni dijelovi cilindra su razliiti, to
ovisi o njegovoj veliini, namjeni, proizvoau, veliini serije
i sl.

Kouljica se najee izrauje od eline cijevi, fino vuene,

honovane i po potrebi tvrdo kromirane. Koriste se takoer i
aluminijske i mesingane cijevi.

Klip i klipnjaa su uglavnom elini. Klipnjaa se izrauje od

CrNi elika, tvrdo je kromirana i s vrlo malom hrapavou
povrine.

Materijali brtvi su takvi da izdre temperature od 20 do

200 C. To su najee teflon, perbunan i sl.

Jednoradni cilindri su pneumatski izvrni elementi koji

ostvaruju koristan rad samo u jednom smjeru. Pod
djelovanjem tlaka zraka klip s klipnjaom se kree prema
naprijed. Povrat prema nazad se moe ostvariti na vie
naina:
-
djelovanjem ugraene sile opruge ( najee
koriten nain )
-
nekom vanjskom silom ( npr. teina alata ili
naprave, djelovanjem nekog pokretnog dijela i
sl. )
-
reduciranim tlakom zraka
Maksimalna duina hoda ovih cilindara je do 100 mm. Koriste se
za stezanje radnih predmeta, izbacivanje nakon obrade,
utiskivanje, pomicanje predmeta i sl. nisu prikladni za
upotrebu na mjestima gdje je bitna odreena brzina
kretanja klipa, posebno u povratnom smjeru.

Membranski jednoradni cilindri - postoji vie varijanti, a

najvie se koriste oni s tanjurastom membranom. Postiu
vrlo velike sile, maksimalna duina hoda je 80 mm, a
frekvencija rada je mala.

Neto manje sile, ali due hodove imaju cilindri s

putujuom membranom, koja se odmata tokom hoda.

Poseban tip jednoradnih cilindara su stezni cilindri s vrlo

malim hodom, oko 3 mm. Namjena im je stezanje traka na
steznim eljustima transportera trake, u pneumatskim
kripcima itd.

Povrat klipa u radu cilindra se ostvaruje nutarnjim

prednaponom membrane, prestankom djelovanja stlaenog
zraka, oprugom ili na neki slian nain.
Dvoradni cilindri obavljaju koristan rad u oba hoda,
naprijed i nazad. Pomak klipa i klipnjae ostvaruje se
dovoenjem stlaenog zraka s jedne odnosno s druge
strane klipa. To znai da se pod djelovanjem stlaenog zraka
s obje strane klipa u oba smjera obavlja rad.
Zbog potrebe izbjegavanja udara klipa o prednji i stranji
poklopac ugrauju se

amortizeri udara. Svojim radom stvaraju priguenje na

krajevima cilindra tako

da je udar znatno manji. Povrina priguenja je podesiva, to

znai da se time

moe podeavati i brzina kretanja klipa.

Specijalni cilindri namijenjeni su za odreene svrhe. Tu
ubrajamo:
-
cilindar s dvostranom klipnjaom - ima
klipnjau na dvije strane klipa. Pri radu
cilindra funkciju obavljaju obje klipnjae.
-
tandem cilindar - dva cilindra spojena jedan
iza drugoga. Pri tome je sila na klipnjai
dvostruko vea.
-
cilindar bez klipnjae-ima samo klip koji sadri
slog permanentnih magneta to omoguava
stvaranje veeg ili manjeg magnetnog polja.
-
udarni cilindri, itd.
Dva cilindra spojena jedan iza drugoga nazivaju se tandem cilindri. Sila koja se
ostvaruje na klipnjai gotovo je dvostruko vea od sile samo jednog cilindra.
Produkt tlaka i povrine obaju klipova s zbrajaju. Izlazna klipnjaa je zbog toga
pojaana.

Koriste se na mjestima gdje nema prostora za poveanje promjera cilindra, a za

proces rada zahtijeva se vea sila.

Privrenje cilindara u radu cilindara potrebno je postii

odreenu stabilnost. Isto tako mora se osigurati
nesmetano izvlaenja i uvlaenje klipa.

S obzirom na navedene uvjete rada cilindara, kao i s

obzirom na mogunost smjetaja unutar pneumatskog
sustava postoje razliiti naini privrenja radnih
cilindara.
 3.2.2. ROTACIJSKI IZVRNI ELEMENTI

Zadaa im je da pretvore energiju stlaenog zraka u rotacijsko

gibanje neprekidnog okretanja ili samo ogranienog broja
okretaja, odn. dijela okretaja. Zato se i dijele na cilindre i
rotacijske strojeve.

Zaokretni cilindri to su cilindri iji je radni hod pretvoren u

zaokret izlazne osovine za vei broj krugova ili samo dio
kruga. Mogu biti cilindri sa zubnom letvom i cilindri sa
zaokretnom ploom.
Cilindri sa zubnom letvom - na dijelu klipnjae dvoradnog
cilindra izvedena je zubna letva koja je u zahvatu sa
zupanikom. Pomak klipa prenosi se na okretanje zupanika
i izlazne osovine. Vijak na kraju cilindra omoguuje
udeavanje duine hoda, a time i kuta zaokreta osovine.
Takvi cilindri imaju najvie dva puna okreta osovine unutar
maksimalne duine hoda klipa.

Cilindar sa zaokretnom ploom kod ovog cilindra direktno se

tlakom zraka zaokree ploa, a taj zaokret se prenosi na
izlaznu osovinu. Ovi cilindri imaju zaokret unutar jednog
kruga, i s malim izlaznim momentom. U zadnje se vrijeme
mnogo koriste, jer se njima vrlo jednostavno udeava kut
zaokreta, a na svom putu mogu ukljuivati razliite tipove
senzora.
Rotacijski strojevi pretvaraju potencijalnu energiju
stlaenog zraka u mehaniku energiju vrtnje.

Dijele se na: - klipne rotacijske strojeve

-
lamelaste rotacijske strojeve

Klipni rotacijski strojevi rade na slijedeem principu:

Djelovanjem tlaka zraka na klip, on se kree naprijed

natrag. Taj pomak se prenosi na koljenastu osovinu.
Zamanjak omoguuje ravnomjerniji rad. Izvedbe su
radijalne i aksijalne, to ovisi o smjetaju i djelovanju
klipova. Kod aksijalnih okretnih klipnih strojeva klipovi
djeluju na njiuu plou, koja pretvara pomak u okretanje
glavne osovine.
Lamelasti rotacijski strojevi - konstrukcijsko rjeenje lamelastih
pneumatskih strojeva jednako je rjeenju lamelastih
kompresora. Proces je pri tome suprotan. Stlaeni zrak koji
ulazi u volumen omeen dvjema lopaticama, kuitem i
rotorom, djeluje na lopaticu vee povrine veom silom.
Uslijed toga dolazi do okretanja rotora s lopaticama. Ovi
rotacijski strojevi postiu brzine vrtnje do 50000 o/min, i
razvijaju snagu do 15 MW.

Najea im je primjena u runim elektrinim alatima

( builice, brusilice ) gdje je povoljan odnos uinka u odnosu
na teinu, to omoguuje prikladan rad s alatima.

3.3. PNEUMATSKI UPRAVLJAKI ELEMENTI

Pod tim zajednikim imenom podrazumijevaju se svi elementi

koji sudjeluju u upravljakom lancu od proizvodnje
stlaenog zraka do izvrnih elemenata. Pneumatski
upravljaki elementi imaju zajedniki naziv ventili.

Ventili su ureaji za usmjeravanje, zaustavljanje protoka

tlanog medija, te za regulaciju njihovog protoka i tlaka.

Prema funkciji rada oni se dijele na:

-
razvodnike
-
zaporne ventile
-
protone ventile
-
tlane ventile
-
cijevne zatvarae
-
kombinacije ventila
Za prikazivanje ventila simbolima koriste se kvadrati. Svaki kvadrat prikazuje
jedno stanje ventila. Vie kvadrata znai da ventil moe imati vie stanja
koja odreuju funkciju njegova rada. Unutar kvadrata odreuju se putovi
( kanali ) strujanja zraka. Da bi se odredio smjer u kojem struji medij,
ucrtavaju se strelice. Na vanjskoj konturi, gore i dolje, naznaeni su
prikljuci kroz koje zrak dolazi u ventil ili izlazi iz njega. Bono s jedne i
druge strane dodaju se oznake koje simboliziraju naine prebacivanja
ventila iz jedne funkcije ( poloaja ili stanja ) u drugu.
 3.3.1. RAZVODNICI

Razvodnici su ventili koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju

tok radnog medija. Tip razvodnika kao i njegova
funkcija odreeni su:
-
brojem prikljuaka
-
brojem razvodnih poloaja
-
nainom aktiviranja
-
nainom vraanja

Broj prikljuaka je broj mjesta na koja se spajaju vodovi za

protok medija. To su mjesta na jednom kvadratu
simbola na kojima se crtaju prikljuci vodova.
Broj razvodnih poloaja je broj funkcionalnih stanja koja
moe imati razvodnik. U svakom od njih je definirana
funkcija razvodnika. U simbolu je to broj kvadrata.

Nain aktiviranja razvodnika je oblik davanja signala za

postavljanje razvodnika u drugi razvodni poloaj.

Nain vraanja razvodnika je oblik davanja signala za povrat

u polazni ili nulti poloaj.
Konstrukcijska izvedba razvodnika moe biti razliita, a
razlikuju se :
-
razvodnici sa sjedalom: - kuglasti
- tanjurasti

-
razvodnici sa razvodnim klipom: - ploasti
- klipni

- kulisni

3/2 razvodnik - u mirnom poloaju otvoren je prolaz od 1

( kompresora ) prema 2 ( troilu ). Pritiskom na
ticalo, i pomakom vretena razvodnika, prvo se
zatvara prolaz od 1 ( kompresora ) prema 2
( troilu ), a zatim se otvara prolaz od 2 ( troila )
prema 3 ( odzraivanje ). Sila aktiviranja pri
tome mora savladati silu opruge.
Osim ovakvog naina djelovanja razvodnika
postoji i izvedba kod koje u mirnom poloaju
nema protoka medija od kompresora prema
troilu, postoji i izvedba kod koje u mirnom
poloaju razvodnik provodi medij od kompresora
prema troilu, dok se aktiviranjem takvog
razvodnika oslobaa prolaz mediju od troila
prema van ( odzraivanje ).
Razvodnik 3/2 se najee koristi za upravljanje jednoradnim
cilindrom.

U neaktiviranom poloaju zatvoren je prolaz zraka

prema jednoradnom cilindru.

U aktiviranom poloaju razvodnik provodi zrak od

kompresora prema jednoradnom cilindru, to
omoguuje izvlaenje klipa jednoradnog cilindra i
obavljanje rada.

Povratak klipa jednoradnog cilindra se osigurava

vraanjem razvodnika u poetni poloaj. U tom
sluaju se silom opruge klip vraa nazad, i izvodi se
odzraivanje jer se zrak ispred klipa preko
razvodnika odvodi u atmosferu.
4/2 razvodnik funkcija razvodnika je naizmjenino davanje
stlaenog zraka izlaznom vodovima prema troilima
ili naizmjenino odzraivanje preko prikljuka za
odzraivanje.

U mirnom ( neaktiviranom ) poloaju omoguen je protok zraka

od prikljuka 1 ( kompresor ) prema prikljuku 2
 ( troilo ), i istovremeno se zrak preko prikljuka 4
( troilo ) odvodi u atmosferu ( odzraivanje ) preko
prikljuka 3.

U radnom ( aktiviranom ) poloaju zrak se preko

prikljuka 1 odvodi do troila prikljukom 4 , i
istovremeno se od troila prikljukom 2 zrak odvodi
i atmosferu prikljukom 3.

Najee se ova vrsta razvodnika koristi za upravljanje

dvoradnim cilindrima gdje se zrak mijenjanjem
poloaja razvodnika naizmjenino dovodi sa jedne i
druge strane dvoradnog cilindra.

4/3 razvodnik ima funkciju slinu razvodniku 4/2, s tom

razlikom to osim navedenih poloaja osigurava i
neutralni poloaj u kojem su svi prikljuci na
razvodnik zatvoreni.
Time se omoguuje u primjeni razvodnika kod
dvoradnih cilindara zaustavljanje klipa u
meupoloaju.

Ovi se razvodnici izvode najee koritenjem

okretne ploe s izvedenim kanalima. Aktiviranje se
izvodi polugom, koja ima tri vrsta poloaja.

Razvodnik 4/3 moe imati dvije verzije srednjeg

poloaja. U jednom su svi prikljuci zatvoreni, a u
drugom sluaju su radni vodovi spojeni na
odzraivanje.
5/2 razvodnik ima slinu funkciju kao i razvodnik 4/2, ali
ima jedan prikljuak vie u cilju odzraivanja. Prema
slici, aktiviranje je dvostrano, tlano, pri emu se
porastom tlaka s jedne strane aktivira prolaz struje
zraka od 1 ( kompresora ) prema 2
( troilo),i istovremeno od 4 ( troila ) prema 5
( odzraivanje ).

Porastom tlaka s druge strane dolazi do pomjeranja

klipa unutar razvodnika. Oslobaa se prolaz struje
zraka od kompresora ( 1 ) prema troilu ( 4 ), i
istovremeno se izvodi odzraivanje troila ( 2 )
preko prikljuka ( 3 ).

Izvedba razvodnika moe biti razliita, kao i naini

njegovog aktiviranja.
5/3 razvodnik u mirnom poloaju je protok struje zraka od
kompresora ( 1 ) prema troilima onemoguen, pri
emu neme niti odzaivanja troila.

Tlanim aktiviranjem s desne strane oslobaa se prolaz struje

zraka od kompresora ( 1 ) prema troilu ( 2 ), uz istovremeno
odzraivanje troila ( 4 ) preko prikljuka ( 5 ).

Tlanim aktiviranjem s lijeve strane oslobaa se prolaz struje

zraka od kompresora ( 1 ) prema troilu ( 4 ), uz istovremeno
odzraivanje troila ( 2 ) preko prikljuka ( 3 ).
 3.3.2. ZAPORNI VENTILI

Osnovna namjena zapornih ventila je zatvaranje protoka u

jednom smjeru, te omoguavanje protoka struje zraka u
drugom smjeru. S obzirom na nain ostvarenja svoje
funkcije zaporne ventile dijelimo na:
-
nepovratne ventile
-
naizmjenino zaporne ventile ( ILI ventile )
-
brzoispusne ventile
-
uvjetno zaporne ventile ( I ventile )

Nepovratni ventili slobodno proputaju struju zraka u jednom

smjeru , a zatvaraju u suprotnom. Zaporni elementi
izvode se u obliku stoca, kugle, ploice i
membrane. Koriste se kao samostalni elementi, ali i
vrlo esto u sklopu s prigunim ventilima.

Pri osiguravanju propusta tekuine kroz ventil tlak zraka

mora savladati silu opruge koja dri zaporni element na
njegovom sjeditu.
Naizmjenino zaporni ventil je ventil sa dva ulaza i jednim
izlazom. Dolazak stlaenog zraka na bilo koji ulaz ( 1 )
odmie brtveni element u ventilu, zatvara drugi ulaz i
proputa stlaeni zrak na izlaz ( 2 ).
Ovakvim djelovanjem se ostvaruje logika funkcija
ILI, pa se ovaj ventil esto naziva i ILI ventilom.

Funkcija ILI se ostvaruje tako da se prespaja ili jedan

ili drugi ulaz na izlaz ventila. Naizmjenino zatvara
suprotni ulaz od onog koji je pod tlakom, kako taj
signal ne bi pobjegao na drugi ulaz.
Odatle i naziv naizmjenino zaporni ventil. Koristi se
svugdje u pneumatskim sklopovima gdje signali
dolaze na jedno mjesto s vie strana.
Brzoispusni ventil funkcija brzoispusnog ventila je isputanje
stlaenog zraka u atmosferu preko velikog otvora, odmah
nakon to je izvrio rad. Koristi se za poveanje brzine
kretanja klipa u cilindru, budui da se zrak direktno
odzrauje u atmosferu, a ne preko vodova i razvodnika.

Time se smanjuje zaostali tlak u cilindru, poveava pad

tlaka, a time i brzina kretanja klipa.
Ugrauje se direktno na cilindar, jer su tada i efekti
bolji. Kada zrak ulazi u cilindar brtva zatvara odzrani
prikljuak ( 3 ) i zrak slobodno struji u cilindar kroz
izlaz ( 2 ).

Kada se ta strana cilindra odzrauje , na prikljuku ( 1

) pada tlak, a zrak iz cilindra koji je pod tlakom
zahvaa rubove brtve, pomie je i zatvara prolaz
prema ( 1 ), a otvara otvor za odzraivanje ( 3 ).
Uvjetno zaporni ventil ima dva ulaza ( 1 ) i jedan izlaz ( 2 ). Tlak zraka na
izlazu pojavit e se samo ako postoji tlak zraka na oba ulaza. To znai da
izvedba ventila uvjetuje pojavu signala na oba ulaza.

Zbog toga se i zove uvjetno zaporni ventil.

On ostvaruje logiku funkciju I, jer se funkcija na

izlazu pojavljuje samo ako postoji i jedan i drugi ulaz.
esto se naziva i I ventilom.

Ukoliko postoji djelovanje tlaka samo s jedne strane

klipa, pomie se brtveni klip i zatvara prolaz prema
izlazu ( 2 ).


PROTONI VENTILI

Namjena protonih ventila je regulacija protoka struje zraka. Koliina protoka

ovisi o povrini presjeka kroz koju zrak struji. Regulacija se ostvaruje
ili priguenjem ili blendom. Postoje dva tipa prigunih ventila:
-
s priguenjem u oba smjera
-
jednosmjerno priguni ventili
Priguni ventil u oba smjera bez obzira na smjer strujanja
suuje se prolaz zraku pomou koninog vijka i time
definira koliina protoka.

Jednosmjerno priguni ventil ima nepovratni ventil koji

slobodno proputa zrak u jednom smjeru, a u drugom ga
prisiljava da prolazi kroz prigunicu. Ovaj tip prigunih
ventila se ee koristi, bilo samostalno u pneumatskom
sustavu, ili kao sastavni dio drugih pneumatskih
elemenata 8 cilindri, razvodnici i sl. )
TLANI VENTILI

Namjena ovih ventila je regulacija tlaka. Mijenjajui visinu tlaka,

mogu direktno podeavati silu na klipnjai. U grupu
tlanih ventila spadaju:
-
sigurnosni ventili
-
prosljedni tlani ventili
-
regulatori tlaka

Sigurnosni ventili sprjeavaju porast tlaka u vodu iznad

namjetenog tlaka. Veliinu namjetenog tlaka
podeavamo silom opruge koja dri konus na dosjedu.
Kada tlak poraste iznad namjetenog, ventil otvara
prolaz prema odzraivanju i dri ga tako dugo
otvorenim dok tlak u vodu ne padne ispod
namjetene vrijednosti. Padom tlaka pada i sila na
konus i oprugu i ventil se zatvara.

Zove se sigurnosni ventil jer predstavlja sigurnost

sustava od nedozvoljenog poveanog tlaka u sustavu.
Prosljedni tlani ventil ovaj ventil radi isto kao i sigurnosni
ventil, osim to prikljuak za odzraivanje nema tu
namjenu ve prosljeuje taj tlak na potrebno mjesto
u pneumatskom sustavu. To znai da u trenutku kada
je postignuta namjetena vrijednost tlaka na ulazu, on
se prosljeuje na izlazni vod.

Ugrauje se u pneumatski sustav kada je

potrebno da se za neku funkciju postigne
odgovarajua razina tlaka.

Regulator tlaka osim ugradnje u sustav za pripremu

stlaenog zraka, moe se koristiti na ostalim mjestima
u sustavu. Svrha mu je odravanje konstantnog tlaka
na izlazu, neovisno o promjenama tlaka na ulazu. To
se ostvaruje jedino pod uvjetom da je tlak na ulazu
vei od reguliranog tlaka na izlazu.

3.3.5. CIJEVNI ZATVARAI

To je zajedniki naziv za sve elemente koji obavljaju funkciju zatvaranja i
otvaranja protoka na cijevima. Pri tome nemaju funkciju niti reguliranja protoka,
niti reguliranja tlaka zraka unutar sustava.
Rad zasnivaju na mehanikom podizanju ili sputanju konusa sa
dosjeda pri emu dolazi do oslobaanja prolaza strujanju zraka
ili njegovog spprjeavanja prolaza kroz cijevni zatvara. U ovu
grupu elemenata ubrajamo:
-
slavine za ispust kondenzata
-
protoni ventili
-
zasuni itd.
 3.3.6.KOMBINACIJE VENTILA

Osim opisanih grupa ventila, postoje i njihove kombinacije, jedna od takvih

kombinacija predstavlja i jednosmjerno priguni ventil. Meutim, postoje i
sloenije kombinacije, a najee se koriste:
-
razvodnik s kanjenjem izlaznog signala
(vremenski lan)
-
razvodnik koji reagira na odreenu vrijednost
tlaka
-
upravljaki sklop
-
razvodnik za davanje oscilirajueg kretanja
-
upravljaki blok za transportere trake itd.

Kao primjer djelovanja takvih ventila moe posluiti primjer razvodnika

s kanjenjem ukapanja:
Razvodniku 3/2, t5lano aktiviranom, dodan je jednosmjerno
priguni ventil i zrani spremnik. Tlani signal koji
treba aktivirati razvodnik dovodi se na prikljuak
( 12 ). Stlaeni zrak je prisiljen zbog nepovratnog
ventila proi kroz priguenje u spremnik. Kako zbog
stlaivosti zraka iza priguenja pada tlak, to e trebati
neko vrijeme da tlak u spremniku poraste na
vrijednost koja e biti dovoljna da djelujui na
povrinu klipa savlada opruge i silu tlaka traka koji
djeluje na brtvu razvodnog elementa. Vrijeme ovisi,
uz stalan tlak na ulazu, o veliini priguenja i veliini
spremnika. Budui da je veliina spremnika odreena,
vrijeme ovisi samo o veliini priguenja. Nestankom
tlaka u signalnom vodu, spremnik se odzrauje preko
nepovratnog ventila, te se djelovanjem povratne
opruge razvodnik odmah vraa u nulti poloaj.

Ovakvi sklopovi se uvijek pokazuju okvirom od crta

toka linije unutar kojeg se nalaze simboli meusobno
povezani.
 4. PNEUMATSKO UPRAVLJANJE

Pneumatsko upravljanje je oblik rjeenja upravljanja nekog

procesa koritenjem pneumatskih elemenata, pri
emu se njihova meusobna povezanost pokazuje
pneumatskim shemama.

Pneumatska shema koja definira pneumatsko

upravljanje sloena je u logiki lanac. Upravljaki
lanac moe biti cijela shema ili samo jedan njen dio.

Svaki upravljaki lanac ima dva osnovna dijela:

-
energetski dio
-
informacijski ( upravljaki ) dio

Energetski dio je sklop izvrnog elementa i pripadajueg

razvodnika.

Primjer: energetski sklop jednoradnog cilindra

Jednoradni cilindar obavlja rad samo u jednom

smjeru. Taj hod ostvaruje se djelovanjem tlaka zraka.
To znai da je kod jednoradnog cilindra dovoljan samo
jedan radni vod. Za takvo djelovanje se koristi
razvodnik 3/2. Budui da postoje najmanje dva stanja
cilindra ( izvueno i uvueno ) to i razvodnik mora
imati najmanje dva poloaja.

U ovisnosti o mogunosti zaustavljanja klipa u

meupoloajima potrebno je imati razvodnik da
dodatnim poloajima, pa se u tu svrhu koristi
razvodnik 3/2.
 Razvodnik koji opskrbljuje cilindar stlaenim zrakom
naziva se glavnim razvodnikom. Osim njega u
shemi pneumatskog upravljanja moe biti jo istih ili
drugaijih razvodnika.

Upravljaki dio pomak glavnog razvodnika iz jednog u drugi

poloaj moe se ostvariti na vie naina:
-
direktno djelujui na glavni razvodnik jednim
od naina aktiviranja ( fiziki, mehaniki,
elektriki itd. )
-
indirektno putem nekog drugog razvodnika ,
te se njegovim signalom aktivira glavni
razvodnik.

Direktno aktiviranje je znatno rjee i koristi se

uglavnom za najjednostavnije upravljanje cilindrom.
Svako sloenije upravljanje se obavlja indirektno.
4.1. PRIMJERI PNEUMATSKOG
UPRAVLJANJA
 4.1.1. STEZANJE RADNOG KOMADA

Predmet za obradu potrebno je jednoradnim cilindrom stegnuti u stezi i drati

stegnutim do kraja obrade. Nakon toga treba ga otpustiti, uzeti
obraeni komad i postaviti novi. Nakon toga se postupak stezanja
ponavlja.

Za ovako jednostavan nain upravljanja koristi se direktno fiziko

aktiviranje, s polugom i zadravanjem u postavljenom poloaju.
Aktiviranjem razvodnika 3/2 izvlai se klip i stee radni komad. U tom
poloaju ostaje sve vrijeme obrade. Kada se eli zamijeniti komad
otputa se stega vraanjem klipa, odnosno cilindra u mirni poloaj.
 4.1.2. PREBACIVANJE SKRETNICE

Zadatak upravljanja je osigurati prebacivanje skretnice na ulaz jedne odnosno

druge staze ovisno o potrebama slanja radnih komada u razliite
dijelove skladita.

Prebacivanje skretnice na ulaz jedne odnosno druge staze ostvaruje se pomakom

klipnjae dvoradnog cilindra. Pomak u jedan, odnosno drugi kraj
ostvaruje se posebnim tipkalom. Za upravljanje dvoradnim cilindrom
koristi se razvodnik 4/2.aktiviranje s dva tipkala, za dva poloaja
cilindra, ukazuje na indirektno ( daljinsko ) upravljanje . s obzirom na
to da treba dati signal stlaenim zrakom sa svake strane glavnog
razvodnika, on je tlano aktiviran i tlano vraen u polazni poloaj.
Tlani signal s jedne i druge strane se ostvaruje
razvodnicima 3/2 .

Vrlo esto se upravljanje pri kojem je aktiviranje

ostvareno iskljuivo voljom rukovoditelja, dakle jednim
od naina fizikog aktiviranja, naziva i upravljanjem
ovisno o volji.
OSJETILA ( SENZORI )

Tehniki osjetnici (senzori) su tehnike tvorevine koje imaju

zadatak pretvoriti fizikalnu pojavu ili varijablu ( temperaturu,
udaljenost, tlak, brzina, osvjetljenje, itd.) u jednostavno
mjerljive signale na izlazu iz osjetnika.

Izlazni signali iz osjetnika mogu biti razliitog oblika:

-elektrinog (I, U, f . . .)najee zbog primjene u eklektinim i

elektronikim sklopovima

-mehaniki (centrifugalni regulatori)

-pneumatski (pneumatske brane, refleksne mlaznice)

PODJELA OSJETNIKA U DVIJE NAMJENSKE SKUPINE

1. Osjetnici koji pokazuju ( skupljaju ) informacije o trenutnom

stanju mjerene fizikalne veliine na zaslonu ili skali
mjernog ureaja.
Primjeri. Brzinomjeri, termometri

2. Osjetnici u namjeni upravljanja sustavima iji izlazni signal

je ulazni signal (informacija ) za upravljaki sustav koji na
osnovi njih donosi odluke ili naloge za djelovanje izvrni
elemenata
Primjeri. ABS sustav, ASR sustav, odravanje nivoa tekuine

Senzorski sustav se sastoji od komponenti koje su povezane

u sustavu koji: razluuje signal, proiava ga, pojaava ili
smanjuje sve dok ne postane upotrebljive vrijednosti.

PODJELA OSJETNIKA (SENZORA) prema vrsti elektrinog izlaza

Tip A

Osjetnici ( senzori ) iji je izlaz binarni signal

( senzori blizine, tlaka razine, bimetalni senzori . . . )

Tip B

Senzori s pulsirajuim izlazom

( inkrementalni pokazivai duljine ili kutnog zakreta )

Tip C

Senzori s analognim izlazom bez integracijskog pojaala i

pretvorbe u elektroniki

( piezoelektriki senzori, magnetorezistori i Hall senzori,

linearni potenciometri )
Tip D

Senzori s analognim izlazom sa integracijskog pojaalom i

pretvorbom u elektroniki

Signal koji se moe odmah koristiti.

( signal tono odreene razine napona signala 0-10 V, -5 do

+5 V itd

Tip E

Senzori ili senzorski sustavi s normiranim izlazom signala

prema

RS-232, RS-422, RS-485 ili s podatcima za BUS suelje

( profibus, senzor-aktuator-bus)

PODJELA SENZORA PREMA FIZIKALNIM POJAVAMA KOJE

REGISTRIRA
1. Tok tvari
2. Mjerenje geometrije predmeta
3. Toplinske pojave
4. Svjetlosne emisije i zraenja
5. Zvune pojave
6. Elektromagnetske pojave
7. Kemijske pojave
8. Fizikalne pojave i znaajke
9. Prepoznavanje predmeta i itanje njihovih oznaka.

PODJELA OSJETNIKA (SENZORA) BINARNI , ANALOGNI

BINARNI SENZORI su svi senzori koji pretvaraju registriranu

fizikalnu veliinu u binarni izlazni signal koji moe biti
ukljuenog ( 1 ) ili iskljuenog ( 0 ) stanja.

-krajnji prekidai

-senzori poloaja

-senzori tlaka

-neki temperaturni senzori

-senzori dostignute razine

ANALOGNI SENZORI su svi senzori koji pretvaraju registriranu

fizikalnu veliinu u analogni izlazni signal, najee
elektrinog tipa kod kojeg se mijenjaju znaajke (napon U ili
struja I )

-senzori duljina

-senzori udaljenosti

-senzori rotacije

-senzori sile
-senzori optikih vrijednosti

-senzori p-h vrijednosti

-senzori vlage

-senzori temperature

-. . .

ZNAAJKE OSJETNIKA (SENZORA)

Unutar grupe senzora koji mjere istu fizikalnu pojava postoje

razliiti zahtjevi za odreeni tip osjetnika (senzora) kao to su
: tonost mjerenja, podruje mjerenja, vrste izlaznih signala
itd.

Primjer temperaturni senzori :

-za mjerenje temperature izratka kod toplinske obrade

-za mjerenje temperature taline metala kod lijevanja

-mjerenje temperature zagrijanosti rashladne tekuine kod
motora

-mjerenje tjelesne temperature ovjeka

TONOST SENZORA je preciznost registriranja fizikalne

pojave, odnosno njegovog izlaznog signala.

Primjer: kod mjerenja temperature ovjekovog tijela ako je

preciznost 0.1 ili 0.2 , onda je onaj koji ima manje
odstupanje toniji, a u pravilu i skuplji termometar.

KALIBRACIJA je oznaavanje veliine izlaznog signala u

ovisnosti o mjerenoj fizikalnoj veliini. Definiraju se veliine
podjele zaslona ili mjernih skali.

Primjer: tahometar daje odgovarajui elektrini izlaz ( napon

U ) koji ovisi o brzini vrtnje koji se mora moi prikazati na
zaslonu ili mjernoj skali.

ZABRANJENA ZONA (MRTVA ZONA) ILI PODRUJA je

podruje rada senzora koji zbog unutranjeg trenja ( otpora )
ili hestereze ne reagira na mjerene fizikalne promjene.

HISTEREZA je razlika na izlaznom signalu koji nastaje kod

mjerenja senzora, a moe biti porast ili pad vrijednosti
izmjerene vrijednosti.

POGREKA je razlika izmeu izmjerene vrijednosti koju daje

senzor i stvarne vrijednosti. Pogreka senzora se iskazuje u
postotcima (%)
LINEARNOST je veliina linearnosti izlaznog signala u
odnosu na ulazni signal, a iskazuje se u postotcima (%).

PONOVLJIVOST je znaajka koja nam iskazuje kvalitetu

senzora u ponavljanju procesa mjerenja da bez obzira na
broj ponavljanja mjerenja fizikalnih veliina, ako je fizikalna
veliina ostala u iznosu ista da i izlazni signal bude po iznosu
isti. On nam daje podatke o radnom vijeku senzora, odnosno
koliko je neki senzor pouzdan (daje deklarirane tone
podatke) u odreenom svom radnom vijeku.

REZOLUCIJA je najmanja vrijednost promjene ulaznog

signala ( fizikalne veliine koju mjerimo) na koju reagira
senzor a iskazuje se promjenom skale ili poloajem brojeva
na mjernoj skali.

OSJETLJIVOST se iskazuje odnosom vrstih uvjeta promjena

izlaza prema promjeni ulaznog signala.

najvea.izlaz najmanji.izlaz
Osjetljivost
najvea.ulaz najmanji.ulaz

Osjetljivost ovisi o vrsti senzora i o vrsti mjerene fizikalne

veliine

RADNO PODRUJE je mogunost kvalitetnog mjerenja

senzora od minimalne do maksimalne vrijednosti mjerene
fizikalne veliine.

esto dimenzije senzora odreuju i radno podruje (pamet

senzora) koja je vee to su senzori vei.
STABILNOST RADA SENZORA je .

TOLERANCIJA SENZORA .

STATIKA POGREKA SENZORA .

Sve znaajke senzora daje proizvoa senzora u tehnikoj

dokumentaciji .
 1. OSJETNICI (SENZORI) POLOAJA

Redni Vrste senzora Izvedba senzora Znaajka rada

broj
poloaja
1. Mehaniki senzori binarni -elektrini
-pneumatski
2. Magnetni senzori analogni
binarni - s kontaktom
- bez kontakta
- pneumatski izlaz
3. Induktivni senzori analogni
binarni
4. Kapacitivni senzori analogni
binarni
5. Optiki senzori analogni
binarni svjetlosna - svjetlosni mlaz sa svjetlosnim vodiem
brana ( kabelom )
- svjetlosni mlaz bez svjetlosnog vodia
( kabela )
binarni refleksni - sa svjetlosnim vodiem ( kabelom )
senzori - bez svjetlosnog vodia ( kabela )
6. Ultrazvuni senzori analogni
binarni - ultrazvuna brana
- refleksni ultrazvuni senzori
7. Pneumatski senzori binarni - senzori s povratnim tlakom
- refleksne mlaznice
- pneumatske brane
1.1 INDUKTIVNI OSJETNICI (SENZORI)

Induktivni senzori reagiraju samo na metale

Jako dobro mogu zamijeniti mehanike krajnje prekidae

To su bez-kontaktni senzori .
Aktiviraju ga iskljuivo elektrino provodljivi materijali
( metali ) kad dou u aktivnu zonu senzora. Povrina koju
obuhvaa magnetsko polje naziva se aktivna zona.

Udaljenost na kojoj reagiraju iskljuivo ovisi o vrsti metala u

aktivnoj zoni.

Na najveoj udaljenosti reagira na eljezne legure (ferit ), a

potom na mjed, aluminij i bakar.

Udaljenost reagiranja Sn se kree od 0,8 do 10 mm .

Izvedbe induktivnih senzora i njihovo spajanje

IZVEDBA ZA ISTOSMJERNI NAPON ( = ) DC

Ovi induktivni senzori ( prekidai ) izvode se za prikljune

napone od 10 V do 30 V.

3 ilni
(+)
(-
)

4 ilni
(-)

(+
)
 IZVEDBA ZA IZMJENINI NAPON AC

Izvedeni su za napone 20 V do 250 V izmjenine struje

L1 .
2 ilni

1.2 KAPACITIVNI OSJETNICI (SENZORI)

Reagira na sve osim na razrijeene plinove

Nakupljanje vlanog taloga na aktivnu povrinu senzora moe aktivirat

senzor.

Ako je neizbjeno koritenje kapacitivnog senzora u uvjetima stvaranja

vlanog taloga na aktivnoj povrini onda se to izbjegava tako da na
senzor dovedimo toli suhi zrak da sprijei kondenzaciju vlanog taloga
na aktivnoj povrini.
1. 3. OPTIKI OSJETNICI (SENZORI)

Reagiraju na staklo, drvo, plastiku, folije, keramiku, papir, tekuine i

metale.

Mogu se sortirati materijali s razliitim sposobnostima

refleksije svjetlosti.
 Rade dobro i kroz tanko ploasto staklo i tanki sloj vode.

To su najee koriteni senzori jer su vrlo precizni te se moe

koristiti za vrlo tanke i sitne predmete.

Koriste se razliite valne duljine generiranog svjetla

a) Vidljive crvene ( red ) zrake svjetla valne duljine 660 nm .

b) Nevidljive infracrvene (infrared ) zrake svjetla valne duljine
oko 880 nm
Senzori sa infracrvenim zrakama mjere na vee udaljenost,
ali su vie osjetljivi na greke zbog osvjetljenja na okolno
svjetlo.

1. 3. 1. REFLEKSNI OPTIKI OSJETNIK

- svjetlosna brana s predajnikom i prijemnikom skupa
(predajnik/prijamnik LS )

Kod ovih senzora predajnik alje zraku koja se reflektira od

predmet i vraa se na prijamnik. Predmet ne reflektira zraku ako
je tamne ili crne matirane povrine (tada je veliko upijanje
svjetlosnog zraka od strane predmeta) ili ako je predmet
zakoen pa odbijena svjetlosna zraka ne pogaa prijamnik.
1.3.2. SVJETLOSNI REFLEKSNI SENZOR KOJI SE SASTOJI OD
PREDAJNIKA I PRIJAMNIKA U JEDNOM KUITU I REFLEKTORA
 1. 3. 3. OPTIKI SENZOR KAO SVJETLOSNA BRANA
-svjetlosna brana s odvojenim predajnikom i prijemnikom
(predajnik/prijamnik LS )

Iako se za svjetlosnu branu koriste i predajnik i prijamnik kao

odvojeni elementi oni se mogu koristiti kao da su u jednom
dijelu, ako se poveu optikim vodiem ( kabelom ).
 1.4. ULTRAZVUNI OSJETNICI (SENZORI)
Bezkontaktni senzori kod kojih se rad temelji na emisiji
ultrazvunih valova frekvencije 30 do 300 kHz, te odbijanju tih
valova od predmet i njihov prijam.

Impuls koji emitira ultrazvuni odailja radi na temelju piezo-

efekta.

Ovi senzori reagiraju na sve materijale u krutom, prakastom ili

tekuem stanju ( osim plinova ).

Vrlo sitni predmeti nemaju dovoljnu refleksiju ultrazvuka te

nema detekcije tih predmeta.

Predmeti se mogu registrirati na udaljenosti do 1 m ( iznimno i

do 10 m ).

Predmet ne smije biti zakrenut vie od 3 do 50.

Ultrazvuni senzori ne smiju biti u zatvorenim kutijama, zbog

refleksije zvuka od stjenke.

Ultrazvuni senzori su skuplji od optikih i primjenjuju se samo

tamo gdje imaju prednost nad optikim .
Prednosti ultrazvunih senzora u odnosu prema optikim:

1. Mogu se mjeriti rasuti prakasti materijali i tekui

materijali.
2. Moe se mjeriti na veim udaljenostima
3. Moe se mjeriti u zadimljenim i zapraenim prostorima
4. Moe se mjeriti u vlanim i prostorima s kondenzacijom
vlage.
1.5. PNEUMATSKI OSJETNICI (SENZORI)
2. SENZORI SILE I TLAKA

2.1. SENZORI SILE

2.2. SENZORI TLAKA

3. SENZORI TEMPERATURE
 ELEKTRINI TERMO-NAPONSKI TERMOMETRI

Znaajke termo-parova
Termo-napon Gornja granica
Kombinacija materijala
mV/100 0C mjerenja temperature 0C
Bakar (+) konstantan ( - ) 4,1 500
eljezo ( + ) konstantan ( - ) 5,6 700
Nikal-krom ( + ) - nikal ( - ) 4,1 900
Nikal ( + ) - platina ( - ) 0,9 300
Platina-rodij ( + ) - platina ( - ) 0,64 1600
4. MJERENJE PROTOKA
4.1. MJERENJE VOLUMENSKOG I MASENOG PROTOK
4.2. MJERENJE BRZINE STRUJANJA
5. MJERENJE BRZINE VRTNJE

5.1. TAHOMETRI
5.2.
SPAJANJE SENZORA

Senzori se spajaju serijski ili paralelno .

Broj spojenih senzora ovisi o maksimalnoj struji optereenja

(tereta).

Serijski spoj senzora izmjenine struje Paralelni spoj senzora izmjenine

struje

L1 L1

BL BL
Senzor 1 Senzor 1
BN BN
BL BL
Senzor 2 Senzor 2

BN BN
K1 K1

K1 K1
N N
Serijski spoj senzora istosmjerne struje Paralelni spoj senzora istosmjerne
struje

(+) (+)
BN BN
Senzor 1 Senzor 1
BC BC

BL BL

BN BN
Senzor 2 Senzor 2
BC BC

BL
K1
K1
(-) K1 (-) K1

UGRADNJA BEZKONTAKTNIH SENZORA

 a) Senzori otporni na gustu ugradnju
Pod pojmom guste ugradnje bezkontaktnh senzora misli se na one
senzore ija je preklopna povrina sa strane oklopljena. To se
ostvaruje pomou metalnog kuita po itavoj duini ili kod kuita od
polimerne mase internom zatitom.

Da bi sprijeili meusobni utjecaj vie senzora ugraenih jedan do

drugog, potrebno je da razmak izmeu senzora bude barem jedan
promjer senzora

b) Senzori koji nisu za gustu ugradnju

Ti senzori se mogu ugraditi na mjestima na kojim nisu prisutni
materijali u zoni aktivacije koji mogu utjecati na vrsto definirane
znaajke senzora.

Minimalni razmak do susjednog bezkontaktnog senzora treba iznositi

najmanje tri promjera aktivne plohe senzora ( promjera senzora )

ELEKTRO-PNEUMATIKA

Elektro-pneumatika ili elektro-pneumatsko upravljanje u

podruju obrade signala koristi u pravilu kontaktne preklopne
elemente.

Ulazni signali se dobivaju od raznih osjetila ( kontaktni i

bezkontaktnih ).

U izlaznom (radnom) dijelu koriste se pretvarai signala

(elektromagnetski upravljani razvodni ventili) i pneumatski
izvrni elementi sa ili bez odreenih specifinih prilagodbi
izvedbe.
ELEKTRIKI DAVAI SIGNALA

Zadae elektrikih davaa signala su predaja elektrikih signala

s razliitih mjesta upravljanja, razliitih naina upravljanja, te
razliitih vremena upravljanja, u podruje obrade signala.

a) Ako se upravljanje ostvaruje spajanjem odreenih elektrikih

kontakata, u pitanju je kontaktno upravljanje.

b) Drugi tip upravljanja je bezkontaktno ili elektroniko

upravljanje.

SKLOPKE

Sklopke su elektriki elementi koji omoguuju uspostavljanje ili

prekidanje protoka struje u strujnom krugu.

Sklopke uspostavljaju protok struje u strujnom krugu preko

kontakata kojih moe biti jedan par ili vie.

Tipovi kontakata prema funkciji

Radni kontakti imaju zadau spajanja dvaju vodova u

strujnom krugu

Mirni kontakti imaju zadatak otvaranja spoja dvaju vodova u

strujnom krugu

Preklopni kontakti svojim otvaranjem prekidaju spoj dvaju

vodova u strujnom krugu, a ostvaruju spoj druga dva voda u
strujnom krugu (ima i mirni i radni kontakt).

Dodatnim zahtjevima se definiraju kao to su vrste kontakata,

broj kontakata, jakost struje, vrstu zatite kontakata (ulje,
plin, . . . ) , materijal kontakata, broj ukljuenja, . .

Tipovi sklopki prema nainu aktiviranja

 a) Fiziko aktiviranje
b) Mehaniko aktiviranje
c) Tlano
d) Daljinski

Fiziki aktivirane sklopke

Aktivacija se ostvarujem djelovanjem volje i sile ovjeka (ruka,

noga, . . . )

Oblici fizikih aktivacija su razliiti ( tipkala, poluge,

mehanizmi, . . . ) ovisno o potrebnim oblicima i zahtjevima, a
generalno postoje dvije osnovne izvedbe

a) Tipkala (povratna i nepovratna )

b) Sklopke

TIPKALA
Tipkala povratna nakon aktiviranja zauzima odreeni sklopni
poloaj (ukljueni radni kontakti) i zadrava ga dok traje
aktivacija, a nakon prestanka djelovanja aktivacije iskljuuje
radne kontakte i ukljuuje mirne kontakte tj. zauzima poetni
poloaj.

Postoji period izmeu ukljuenja i iskljuenja mirnih i radnih

kontakata koji ovisi o brzini djelovanja aktivacije.

Tipkala nepovratna imaju zaporni mehanizam koji osigurava

da nakon aktiviranja (postavljanja) i zauzima aktiviranog
poloaja ostaje u tom poloaju sve do ponovne aktivacije kada
se namjeta u prvobitan poloaj.
GREBENASTE SKLOPKE

Grebenasta sklopka nakon aktiviranja (postavljanja) u

odreeni poloaj i zauzima taj poloaj sve do ponovne aktivacije
kada se namjeta novi eljeni poloaj ili vraa u prvobitan
poloaj.

Naziv sklopke sadri i broj moguih poloaja sklopke.

MEHANIKI AKTIVIRANI SKLOPNICI

Ovaj tip sklopnika provjerava odreeni konani krajnji poloaj

izvrnih elemenata ili njihovih dijelova tako da se aktivacija
postie mehanikim stiskanjem elementa aktivacije sklopnika.

Kod ovih sklopnika pouzdanost aktivacije je velika i tonost

toke preklapanja.

Ovi se sklopnici jo zovu i krajnji prekidai, a mogu imati

elemente aktivacije u obliku poluge, ticala, poluge i kotaia i u
obliku zglobnog ticala i kotaia.
RELEJI

Releji su elektriki elementi koji sa slabom elektrinom

energijom mogu ukljuiti (upravljati) znatno jau snagu
elektrine energije.

Releji moraju moi ostvariti veliki broj aktiviranja, proputati

velike struje, a vrijeme aktivacije mora biti kratko. Izvedba je
malih dimenzija, lako izmjenjiva (samo se izvadi iz podnoja i
stavi drugi ) i bez bilo kakvog odravanja.

Znaajke releja se nalaze napisane na kuitu releja.

VRSTE RELEJA

a) Releji aktivirani istosmjernom strujom

b) Releji aktivirani izmjeninom strujom

VREMENSKI RELEJI

Releji kod kojih je na aktivaciju dodan RC lan ( promjenjivi

otpornik, kondenzator i dioda ) to omoguuje kanjenje.

Smjer spajanja diode odreuje je li vremenski relej sa

kanjenjem ukljuenja ili iskljuenja.
BEZKONTAKTNI DAVAI SIGNALA
1. Magnetni osjetnci ( senzori )

2. Induktivni osjetnici ( senzori )

3. Kapacitivni osjetnici ( senzori )
4. Optiki osjetnici ( senzori )
ILI