-Procesi sa plinskim turbinama

Energetski sistemi sa plinskim procesom

• radni medij - plin

• rad plinske turbine se temelji na Joul-ovom
kružnom procesu koji se u literaturi naziva još i
Braytonov proces .
- Osnovni princip rada plinskih turbina
• plinske turbine mogu raditi sa otvorenim ili
zatvorenim plinskim procesom
• U otvorenom procesu te se promjene dešavaju
izmjenom toplote sa okolinom u koju se ispušta plin
iz tubine, a u zatvorenom procesu u posebnom
izmjenjivaču toplote.

• Zbog postojanja gubitaka

stvarni proces ≠ teoretski proces
• Karakteristike otvorenog plinskog procesa su:
- jednostavnost i relativno mali investicijski
troškovi,
- iskoristivost je niža,
- znatna osjetljivost na kvalitet goriva zbog
erozivnog i korozivnog djelovanja dimnih
plinova koji nastaju pri izgaranju.
Shema otvorenog plinskog procesa
• Prednosti zatvorenog plinskog procesa su:
- Radni medij u zatvorenom krugu je odgovarajući plin
(zrak, N2, CO2, He) koji u procesu ostaje hemijski
nepromjenjiv te ne djeluje štetno na materijal sa
kojim dolazi u dodir;
- Indirektno zagrijavanje radnog medija omogućuje
korištenje više vrsta goriva slabijeg kvaliteta, bez
štetnih posljedica na radne dijelove turbine i
kompresora.
• Mogućnost bolje regulacije snage turbine u
širem rasponu te zbog toga veća iskoristivost
postrojenja pri djelomičnom opterećenju.
• Glavni nedostatak zatvorenog plinskog
procesa su veliki investicijski troškovi zbog
potrebe za velikim izmjenjivačem toplote, što
proizilazi iz relativno lošeg prenosa toplote u
sistemu plin/plin.
Shema zatvorenog plinskog procesa
• Teoretski Joul – Braytonov kružni proces sastoji se od
sljedećih promjena stanja:
• Od 1-2, izentropska kompresija do pritiska na kojem
započinje davanje toplote. Ova promjena stanja
dešava se u kompresoru.
• Od 2 – 3, dodavanjem toplote uz konstantan pritisak.
U otvorenom procesu to se dešava u komori
izgaranja, a u zatvorenom u izmejnivaču toplote.
• Od 3- 4, izentropska ekspanzija plina u turbini do
početnog pritiska.
• Od 4 – 1, hlađenje plina uz konstantan pritisak.
p-v dijagram Joule-Braytonova procesa
T-s dijagram Joule – Braytonova procesa
• Glavne veličine koje utiču na učinkovitost plinske
turbine su radne temperature na kojima se odvija
kružni proces.

• Što je temperatura predaje toplote viša i što je

temperatura oduzimanja toplote niža, iskoristivost
plinske turbine je veća.
• Ograničavajući faktor najviše radne temerature
procesa je kvalitet materijala od kojeg su izrađene
lopatice koje su najopterećeniji dijelovi plinske
turbine.
• Ulazna temperatura se kreće obično oko 700 do
800oC, dok se za turbine namijenjene povremenom
radu dozvoljavaju temperature do 1000oC.
• Cilj je tehnloškim razvojem, a osobito
primjenom specijalnih keramičkih materijala,
dostići temperature do 1500oC
• Iskoristivost plinskih turbina se kreće u granicama:
- 17 do 25 % kod jednostavnih plinskih turbina sa
otvorenim kružnim procesom;
- 20 do 30 % kod većih plinskih turbina sa otvorenim
rekuperativnim kružnim procesom;
- 32 do 35 % kod dvoosovinskih plinskih turbina sa
ugrađenim međuhladnjakom, rekuperatorom te
međupregrijačem;
- 30 do 35 % kod plinskih turbina sa zatvorenim
kružnim procesom.
 Iskoristivost kružnog procesa sa plinskom
turbinom
W WT  WK h3  h4   h2  h1 
t   
Q1 Q1 h3  h2

Uz pretpostavku da je radni medij idealan plin te

se njegova svojstva ne mijenjaju u toku procesa,
I koristeći da je dh = Cp dt dobija se da je:
 T4   T1 
T3 1    T2 1  
T3  T4   T2  T1   T3   T2 
t  
T3  T2 T3  T2
• Za izentropsku promjenu stanja vrijedi da je
pa se dobija da je:
T
 1
 const .

p

 1  1
   
  p2  

  p2  

T3 1     T2 1   
  p1     p1  
   
t 
T3  T2
• Uvrštavajući kompresioni odnos k=p2/p1 dobija se
konačni izraz za iskoristivost idealnog Joule –
Braytonovog kružnog procesa:

1
t  1   1

k

Zavisi samo od kompresionog odnosa k te se sa

njegovim rastom asimptotski približava vrijednosti 1
(važi samo za ηm=1 i povratne procese)
Dijagram h-s realnog Joule-Braytonova procesa
• Vidljivo je kako se mijenja iskoristivost Joule –
Braytonovog kružnog procesa u realnim uslovima
gdje su uzeti u obzir gubici usljed nepovratnosti
(unutarnja iskoristivost turbine ηi,T=0.88 i
kompresora ηi,K=0.85) uz najvišu temperaturu
procesa T3=1090 K, odnosno T3 = 810 K.

• Krive za realan proces znatno odstupaju od idealnog

slučaja.
• U slučaju kada je početna temperatura procesa T1 =
288 K i krajnja T3 = 1090 K, optimalan kompresijski
odnos u idealnom procesu smanjuje se od k = 105 na
k = 11.6.
Ovisnost iskoristivosti ciklusa o
kompresionom omjeru
• Pri nižoj maximalnoj temperaturi procesa (T3 =
810 K), optimalni kompresioni odnos je još
manji k =5.4.
• Tu je uočljiva bitna ovisnost iskoristivosti
realnog procesa o radnim temperaturama; što
je manji odnos izmedju krajnje i početne
temperature nepovratnog procesa, manja je i
njegova iskoristivost.
• Korisna energija koja se dobija iz Joule – Braytonovog
kružnog procesa samo je manji udio energije koju
razvija sama plinska turbina. Naime, 60 do 75 %
mehaničke energije, koja se razvije u turbini,
iskorištava se za pogon kompresora, a razlika ostaje
kao efektivan rad sistema.
• Prema tome, svako poboljšanje, kojim se postiže
smanjenje unutrašnjih nepovratnih gubitaka u samoj
plinskoj turbini ili kompresoru, dovodi do direktnog
povećanja efektivne energije cjelokupnog sistema.
Mjere za poboljšanje iskoristivost procesa sa plinskom
turbinom
• Može se postići povećanjem srednje temperature u
onom dijelu procesa u kojem se dovodi toplota ili
sniženjem srednje temperature odvodjenja toplote
• Posmatranjem dijagrama T-s idealnog Joule –
Braytonovog kružnog procesa može se zaključiti da
srednja temperatura s kojom se dovodi toplina Tdo i
srednja temperatura s kojom se odvodi toplota Tod
iznose:

 Tds
Tdo  2

s3  s 2
 odnosno 4

 Tds
Tod  1

s 4  s1
Osnovni izraz za toplotnu iskoristivost Joule – Braytonovog
kružnog procesa je:

Q1  Q2 Q2 Tod s3  s 2 
t   1  1
Q1 Q1 Tdo s4  s1 

Tod
s3=s4, s2=s1 t  1 
Tdo
Prema tome, proces sa plinskom turbinom, koji radi sa najvišom
radnom temperaturom T3 i najnižom T1, može u idealnom slučaju
postići iskoristivost koja odgovara Carnotovom procesu izmedju
temperature Tod i Tdo.
• Dakle, na povećanje iskoristivosti bitnije utiče
povećanje srednje temperature dovodjenja,
odnosno sniženje samo najniže temperature
procesa.

• U praksi se to postiže:
- regenerativnim zagrijavanjem,
- stepenovanim međuzagrijavanjem i
međuhlađenjem radnog medija.
 Regenerativno zagrijavanje

Shema Joule – Braytonova procesa sa

regenerativnim zagrijavanjem
T-s dijagram Joule Braytonova procesa sa
regenerativnim zagrijavanjem
• Površina omeđena tačkama 5-6-c-d
predstavlja toplotu koja se u regenerativnom
zagrijaču prenosi s izduvnih plinova
• površina izmedju tačaka 2-3-a-b je jednaka
toploti koju preuzima komprimirani zrak
U ovom slučaju toplotna iskoristivost je:

Q2 T6  T1
t  1   1
Q1 T4  T3
• Poboljšanje iskoristivosti ovisi o tzv. stepenu
regeneracije, koji je definisan odnosom
između toplote predane u regeneratoru i
najviše topline koja se teorijski može prenijeti,
odnosno:
h3  h2 T3  T2
 
h5  h2 T5  T2

• U praksi se ovaj stepen regeneracije kreće

između 0.5 i 0.8.
Međuzagrijavanje i međuhladjenje radnog fluida
• Povećava se srednja temperatura dovođenja i snižava srednja
temperatura odvođenja toplote

Joule- Braytonov proces sa međuhlađenjem,

međuzagrijavanjem i regenerativnim zagrijavanjem
T-s dijagram Joule- Braytonova procesa sa međuhlađenjem,
međuzagrijavanjem i regenerativnim zagrijavanjem
T-s dijagram Joule- Braytonova procesa sa
višestepenom kompresijom i višestepenom
ekspanzijom
• Sa povećanjem broja stepeni međuzagrijavanja i
međuhlađenja povećava se stepen regeneracije te se
proces sve više približava Carnotovom procesu.
• Veliko poboljšanje u iskoristivosti procesa postiže se
već prvim, odnosno drugim stepenom
međuzagrijavanja i međuhlađenja.
• Daljnjim povećanjem broja stepeni učinci se
smanjuju, a investicijski troškovi i troškovi održavanja
su znatno veći.
• Stoga se u praksi rijetko primjenjuje
međuzagrijavanje i međuhlađenje sa više od tri
stepena.
 KOMBINOVANI ENERGETSKI SISTEMI

• Relativno visoka apsolutna temperatura okoline

sprečava da se u poznatim toplotnim ciklusima nešto
više od 40% ulazne energije, sadržane u gorivu,
pretvori u koristan mehanički rad.

• Ostali dio energije mora se kao neizbježan gubitak

ispuštati u okolinu.
• Najveći nedostatak klasičnih termoelektrana jeste
upravo to što se u njima ne može iskoristiti otpuštena
niskotemperaturna energija koja se, hlađenjem
radnog fluida u kondenzatoru, nepovratno gubi.

• Međutim, industrijska procesna postrojenja pružaju

mogućnost vraćanja i iskorištavanja te energije u
obliku toplote primjenom energetskih procesa sa
kombinovanom proizvodnjom električne i toplotne
energije.
• Tako se dolazi do primjene tzv. kombinovanih
energetskih sistema kojima se učinkovitije vrednuje
primarna energija, odnosno bolje iskorištava
eksergija goriva.

• Klasičan sistem za kombinovanu proizvodnju

mehaničke i toplotne energije sastoji se od
proizvodnje pare u loženim generatorima pare,
ekspanzije u turbini do određenog pritiska te njenog
razvođenja u sistem za iskorištenje toplotne energije.
Kombinovani sistem sa protutlačnom
turbinom
• Osnovni nedostatak kombinovane proizvodnje
mehaničke i toplotne energije je nemogućnost
bilansiranja proizvedene električne energije i
topline sa potrebama korisnika u pojedinom
trenutku.
• Ovaj nedostatak može se riješiti ugradnjom
tzv. kondenzacijsko- oduzimne turbine za
pogon generatora, gdje se toplotna energija za
potrošače podešava promjenom oduzimanja
pare iz turbine, a električna energija
regulacijom protoka pare kroz kondenzacijski
dio turbine.
Kombinovani sistem sa kondenzacijskom
turbinom sa regulisanim oduzimanjem
• Uvođenjem dodatnog loženja kod generatora
pare na ispusne dimne plinove omogućuje se
regulisanje i povećanje njihovog učinka, čime
sistem postaje potpuno autonoman za
proizvodnju električne i toplotne energije,
ovisno o potrebama korisnika.
• To su tzv. plinsko-parni kombinovani
energetski sistemi.
• Kombinirana postrojenja baziraju se na
kombinaciji plinske i parne turbine odnosno
kombinaciji plinskog i parnog turbinskog
postrojenja. Osnovna ideja o spajanju plinskog
i parnog turbinskog postrojenja je da se
iskoristi toplota ispušnih dimnih plinova
(plinova izgaranja) iz plinske turbine koja bi u
klasičnom plinskoturbinskom postrojenju
ostala neiskorištena.
• Temperatura ispušnih dimnih plinova je
relativno visoka i kreće se od 450 [°C] do 650
[°C] te predstavlja početnu temperaturu u
procesu parne turbine. Na taj način moguće je
korištenje gotovo cijelokupne toplotne
energije u sistemu na različitim
temperaturnim nivoima. Najjednostavnija
principijelna šema kombiniranog procesa
ovakvog postrojenja prikazana je na slici
. Pojednostavljena šema kombiniranog postrojenja
• Postrojenje funkcionira na način da se ispušni dimni plinovi iz
plinske turbine provode kroz utilizator (generator pare na
otpadnu toplinu), gdje predaju svoju toplotu napojnoj vodi
koja se pretvara u pregrijanu paru, i izlaze u okoliš.
• Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje
ekspandira i tako odaje koristan mehanički rad generatoru
električne struje. Nakon toga para sada već niskih parametara
odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije
pare u vodu, voda se napojnom pumpom odvodi ponovno u
generator pare, gdje preuzima otpadnu toplotu dimnih
plinova gdje je kružni Rankineov proces zatvoren. Toplinski
proces kombinirani procesa prikazan je na slici
Toplinski proces u T-s dijagramu
• Spajanjem plinskog i parnog turbinskog postrojenja postiže se
mnogo veći stepen korisnostinego što je u klasičnom
plinskoturbinskom postrojenju ili parnoturbinskom
postrojenju.
• Kao osnovni razlozi povećanju korisnosti su:
• Odvođenje toplote pri znatnoj nižoj temperaturi u odnosu na
odvojeni plinski proces, što znači da temperatura ohlađenih
dimnih plinova koja se kreće oko 140 °C je znatno niža od bilo
koje vrste plinskoturbinskog procesa.
• Dovođenje toplote pri znatno višoj temperaturi u odnosu na
odvojeni parni proces, pošto se plinski ciklus odvija kod
temperatura viših od temperatura u najmodernijim zasebnim
parnoturbinskim postrojenjima.
• U odnosu na ostala klasična termoenergetska postrojenja za
proizvodnju električne energije, kombinirana plinsko-parna
postrojenja imaju najveću korisnost. Na slici 2.23 prikazana je
usporedba neto korisnosti u ovisnosti o izlaznoj snazi
postrojenja za termoelektrane s različitim procesima.
• Osim visoke korisnosti, jedna od karakteristika plinske turbine
je i ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo, pa
se taj višak zraka može iskoristiti za izgaranje dodatnog goriva
neposredno u generatoru pare. Takva mogućnost je prikazana
na slici .
• Dosad navedene činjenice govore nam da se kod kombiniranih
postrojenja za datu totalnu izlaznu snagu reducira potrebna
dovedena energija u odnosu na zasebno plinskoturbinsko ili
parnoturbinsko postrojenje.
. Usporedba stepena korisnosti za plinsko, parno, kombinirano i nuklearno
postrojenje
• Osim povećanja korisnosti, prednosti kombiniranih
postrojenja su i:
• Niži investicijski troškovi
• Kraći rok projektiranja i izgradnje
• Velika fleksibilnost (kratko vrijeme potrebno za puštanje u
pogon i dobre karakteristike i pri manjim opterećenjima)
• Niski troškovi održavanja
• Manje zagađenje okoliša odnosno manja emisija štetnih
sastojaka produkata sagorijevanja
Kombinovani sistem sa plinskom turbinom i
generatorom pare na ispusne dimne plinove
 Kombinovani sistem sa plinskom turbinom i
generatorom pare na ispusne dimne plinove uz
dodatno loženje
• Energetski sistem postaje još djelotvorniji kada
se para, proizvedena u generatoru pare na
ispusne dimne plinove, iskorištava za
proizvodnju električne energije u
protutlačnom turbogeneratoru.
• Iskoristivost samih plinskih turbina kreće se
najčešće 25 do 35%, ovisno o tipu i radnim
parametrima turbine, a u prikazanim
kombinovanim sistemima se energetska
iskoristivost povećava čak do 85%.
Kombinovani sistem sa plinskom i protutlačnom
turbinom te sa dodatno loženim generatorom pare
na ispusne dimne plinove
• Kod kombinovane proizvodnje mehaničke
(električne) energije i toplote sve su češće u
primjeni dizel motori.
• Određeni nedostatak im je nemogućnost
proizvodnje pare viših parametara zbog niže
temperature izduvnih plinova. Međutim,
jednostavniji su i investicijski povoljniji od
plinskih turbina.
• Mogu biti u kombinacji sa neloženim ili
loženim generatorim pare na ispusne dimne
plinove
 Kombinovani sistem sa dizel motorom te sa
dodatno loženim generatorom pare na ispusne
dimne plinove
• Iz ovog kratkog opisa osnovnih oblika
kombinovane proizvodnje mehaničke i toplotne
energije može se zaključiti da projektanti –
energetičari imaju vrlo složen i odgovoran
zadatak da izmedju svih mogućih oblika
energetskih sistema odaberu najpovoljniji u
pojedinim radnim okolnostima.

• Pri tome je potrebno rasčlaniti sve tehničko –

ekonomske faktore te njihovom ispravnom
procjenom pronaći optimalno rješenje.
 Stepen iskorištenja kombiniranog
procesa
• Toplotna iskoristivost kombiniranog procesa
je:

• Toplotna iskoristivost procesa s dodatnim

izgaranjem u struji dimnih plinova (ispred
utilizatora):
• Za plinski dio kombiniranog procesa važi:

• Za parni dio kombiniranog procesa s dodatnim

izgaranjem važi:
• Uvrštavanjem proizilazi toplotna iskoristivost
kombiniranog procesa s dodatnim izgaranjem
u struji dimnih plinova:

• Toplotna iskoristivost kombiniranog procesa

bez dodatnih izgaranja u stuji dimnih plinova
(Qdov,p=0)
• Za plinski dio kombiniranog porocesa važi:

• Za parni dio kombiniranog procesa važi:

• Uvrštavanjem proizilazi toplotna iskoristivost

kombiniranog procesa bez dodatnih izgaranja:
• Izvedeni izrazi se odnose na idealne procese
bez nepovratnih gubitaka koji nastaju u
realnom sistemu. Za ukupnu iskoristivost
kombiniranog plinsko-parna postrojenja treba
u obzir uzeti nepovratne gubitke koji nastaju u
turbini, kompresoru, komori sagorijevanja,
utilizatoru, generatoru, te mehaničke gubitke
u ležajevima.