1.

to ograniava primjenu Carnotovog ciklusa kao idealnog kod parno-turbinskog

postrojenja.
Unato tome to Carnotov ciklus ima najvii termiki koeficijent iskoristivosti, njegov omjer rada je
nizak.
Posljedice za realizaciju su:
U stanju koje obiljeava toka 3 para je vlana kod tempT2 - teko je zaustaviti proces kondenzacije u
toki 3 kao i potom komprimirati da bi postigli stanje 4.
Pumpa koja komprimira istu vodu ima mnogo manje dimenzije i jednostavnija je nego ona koja
komprimira vlanu paru, a sam proces pumpanja vode je efikasniji, a komponente postrojenja
jednostavnije. Nedostatak je uklonjen modifikacijom kondenzacije.

2. Skicirajte idealni Rankineov ciklus s vlanom parom u T-s dijagramu i navedite od kojih se
komponenti sastoji.

Proces 1-2 - ekspanzija pare

Proces 2-3 - hlaenje vlane pare
Proces 3-4 - komprimiranje (voda)
Proces 4-5 - dovoenje topline (p=konst.)(dolazi do
zasienja H2O)

3. Skicirajte toplinsku shemu jednostavnog Rankineov ciklusa i navedite od kojih se

komponenti sastoji.

4. Kakovi je s obzirom na iznos rad doveden napojnoj pumpi spram rada koji realizira parna
turbina kod Rankineovog ciklusa
Rad doveden tzv. napojnoj pumpi - on je mala veliina u usporedbi s radom turbine W12 i moe se
zanemariti.
Iskoristivost Carnotovog ciklusa je max. mogua, ali ciklus ima nizak omjer rada.
Iskoristivost,omjer rada i specifina potronja pare su kriterij uinkovitosti.

5. Napiite izraz za termodinamiku iskoristivost Rankineovog ciklusa bez zanemarivanja

rada napojne pumpe.

Korisno dobiven rad

Toplina dovedena u generatoru pare

6. Definirajte specifinu potronju pare kod Rankineovog ciklusa.

Povezuje dobivenu snagu s tokom pare koji je potreban da ju proizvede. Tok pare ukazuje na veliinu
postrojenja i njegovih sastavnih komponenti, pa stoga spec.potronja pare je vrijednost po kojoj se
mogu usporeivati relativna postrojenja razliitih veliina. Spec. potronja pare je tok pare u kg/h koji je
potreban za proizvodnju 1kW.
W specifina potronja pare =1*3600 kJ/h
3600

specifina potronja pare s.p.p=

(W je u kJ/kg)

kg/kWh

Zanemarujui rad pumpe imamo: W=(h1-h2)

3600
1 2

s. s.p.p=

kg/kWh

7. Skicirajte idealni Rankineov ciklus s pregrijanom parom u T-s dijagramu i navedite od kojih se
promjena stanja sastoji

1-2 - izentropska ekspanzija

2-3 - izotermna i izobarna promjena
3-4 - izentropska kompresija
4-5 - izobarna promjena
5-6 - izotermna i izobarna promjena

8. Skicirajte toplinsku shemu Rankineovog ciklusa s pregrijanom parom i navedite od kojih se

komponenti sastoji.

9. ime je ograniena temperatura pregrijanja pare kod Rankineovog ciklusa i kako utjee na
termodinamiku iskoristivost odnosno specifinu potronju pare. ???
Prosjena temp.kod koje se toplina dovodi u generator pare moe biti poviena pregrijanjem pare.
Obino se suhozasiena para iz bubnja generatora pare provodi kroz snop cijevi manjeg promjera
unutar generatora pare. Taj snop je smjeten tako da je grijan pomou vruih plinova iz loita pa para
na taj nain postie traeno pregrijanje.
Vlanost na izlazu iz turbine je nia nego kod istog procesa sa suhozasienom parom. Rezultat je
erozija turbinskih lopatica i smanjenje izentropskog koeficijenta iskoristivosti.

10. ime je ograniena temperatura kondenzacije pare kod Rankineovog ciklusa i kako utjee
Temperatura kondenzacije pare je vezana je uz kondenzacijski tlak koji je limitiran temperaturom
rashladne vode, ali i zaprljanjem kondenzatora i odravanja niskog tlaka uklanjanjem zraka iz
kondenzatora
Para strujei naglo mijenja smjer tako da voda koja ima veu gustou od pare se odvaja. Koliina vode
koja se odvaja u separatoru se mjeri, a para koja preostaje, koja sada ima vei sadraj pare, prolazi
kroz prigueni kalorimetar. Uz upotrebu separirajueg i priguenog kalorimetra potrebno je kondenzirati
paru poslije priguivanja te izmjeriti koliinu kondenzata.

11. emu slui kondenzator kod parno-turbinskih postrojenja.

Funkcija kondenzatora je da skupi ispunu paru iz turbine ili stroja, kondenzira ju i preda kondenzat do
napojne pumpe. U cilju povienja iskoristivosti termoenergijskog postrojenja potrebno je da razlika
izmeu temperature kod koje se toplina odvodi u kondenzator bude to je mogue via. Tlak u
kondenzatoru mora biti to je mogue nii (limitirana temp. rashladne vode, ali i zaprljanjem
kondenzatora i odravanje niskog tlaka uklanjanjem zraka iz kondenzatora)

12. Kakovi tipovi kondenzatora se koriste kod parno-turbinskog postrojenja. Kratko ih opiite
POVRINSKI: - rashladna voda struji kroz cijevi kondenzatora, a para se kondenzira na rashladnoj
vanjskoj povrini cijevi. Voda moe izvoditi 2 prolaza kroz kondenzator (omoguuje kompaktniju
konstrukciju kondenzatora i time imamo manju koliinu potrebne rashladne vode, proces izmjene
topline je efikasniji, meutim mora se osigurati dodatna snaga za pumpanje). Kondenzator sadri
smjesu vode, pare i zraka i analiza radnih karakteristika se daje na osnovu analize mjeavine. Jedna
od vrsta je kondenzator s isparavanjem.
KONDENZATOR S MJEANJEM: - rashladna voda se mijea s parom (obino se izvodi da 2 struje
dolaze u kontakt na vrhu kondenzatora ili da voda ulazi na vrhu, a para ulazi kod dna). Primjenjuje se
veoma rijetko, jer ako rashladna oda nije kemijski pripremljena sav kondenzat se mora baciti i moramo
stalno dovoditi novu rashladnu vodu.

13. Navedite uz objanjenje kakovi se tipovi kondenzacijskih postrojenja koriste kod parnoturbinskih postrojenja.
Kondenzacijsko postrojenje moe biti izvedeno kao otvoreni ili zatvoreni sistem, te kombinirani.
OTVORENI se sastoji u tome da pumpa za rashladnu vodu zahvaa vodu i pumpa ju kroz cijevi
kondenzatora. Prije zahvata voda se oisti tek od grubih neistoa. Prolazei kroz kondenzator voda
se zagrijava poto se s vanjske strane cijevi vri proces kondenzacije. Nakon toga se vraa u rijeku ili
more. Koristi se u sluaju ako imamo dovoljno vode.
ZATVORENI - kroz kondenzator cirkulira uvijek jedna te ista rashladna voda, kada ona izae iz
kondenzatora treba ju hladiti-to se odvija u rashladnom tornju, ohlaene kapljice se skupljaju u
sabirnom bazenu rashladnog tornja otkuda se prebacuju u zahvatni kanal od kuda pumpa zahvaa
rashladnu vodu i pumpa ju u kondenzator.
KOMBINIRANI - moe raditi u odreenom periodu kao otvoreni, a u drugom kao zatvoreni. To se
izvodi npr. ako rijeka za sunog perioda nema dovoljno vode pa bi se uzimanjem iz nje potrebne
koliine rashladne vode i vraanjem nje zagrijane natrag u rijeku, rijeka zagrijala preko dozvoljene
vrijednosti.

14. Kakovi tipovi rashladnih tornjeva postoje. Kratko ih opiite

VLANI - zagrijana rashladna voda se uvodi pri vrhu rashladnog tornja, raspruje u sitne kapljice
kojima u suprotnom smjeru se upuhuje zrak da bi se hlaenje intenziviralo, kombinira se s prakom.
SUHI - zagrijana rashladna voda se proputa kroz cijevi preko kojih nastrujava zrak te se na taj nain
rashladna voda hladi, obino se kombinira s kondenzatorom s mijeanjem.

15. Navedite tipove ejektora i kratko opiite njihovu ulogu kod kondenzacijskog postrojenja
Tipovi ejektora su: PARNI ili VODENI.
Uloga ejektora je da odstranjuje zrak iz kondenzatora.
Proces ejekcije moe se izvoditi u jednom ili vie stupnjeva (do 4).
Obino se moe postii vacuum od oko 0,90 bar s ejektorom s jednim stupnjem i apsolutni tlak od
0,003 bar u kondenzatoru se moe postii uz koritenje ejektora s 4 stupnja.

16. Skicirajte idealni Rankineov ciklus s meupregrijanjem u T-s dijagramu i navedite od kojih
se promjena stanja sastoji. Koje su dobre strane takvog ciklusa.
1-2 - izentropska ekspanzija
2-3 - izobarna promjena
3-4 - izentropska ekspanzija
4-5 - izobarna i izotermna promjena
5-6 - izobarna promjena
6-7 - izotermna i izobarna promjena
Omoguuje poveanje srednje temperature pri kojoj
se dovodi toplina pari te takoer omoguuje da imamo
paru s niem vlanou i u stupnjevima s niim
tlakom.

17. Skicirajte toplinsku shemu Rankineovog ciklusa s meupregrijanjem i navedite od kojih se

komponenti sastoji

Generator pare
Grija
Turbina T1
Meupregrija
Turbina T2
Kondenzator
Pumpa

18. Skicirajte idealni Rankineov ciklus s regenerativnim predgrijavanjem napojne vode u T-s
dijagramu. Na emu se temelji poboljanje termodinamike iskoristivosti u usporedbi s
ciklusom bez predgrijavanja.

Poboljanje se temelji to se napojnoj vodi

podigne temperatura do temperature zasienja
prije nego to ona ue u generator pare

19. Skicirajte toplinsku shemu Rankineovog ciklusa s regenerativnim predgrijavanjem

napojne vode u sluaju jednog predgrijaa. Koja je u tom sluaju vrijednost temperature
oduzete pare

20. Koje su mogunosti poboljanja termodinamike iskoristivosti Rankineovog ciklusa temeljene

na toplini ispunih plinova iz generatora pare.
Ugraivanje ekonomajzera - sastoje se od snopa tzv. cijevnih zmija koje su smjetene u struji dimnih
plinova izgaranja na izlazu iz generatora pare.
Pomou topline dimnih plinova takoer se moe predgrijavati i zrak koji je potreban za izgaranje goriva.
Za danu temp. plinova izgaranja, via poetna temperatura zraka nego to je kod atmosferskog stanja
bit e unoenje dodatne energije i stoga manja potronja goriva.

21. Koji su razlozi naveli na ideju binarnog parnog sustava

Iskoristivost Rankineovog ciklusa raste ako raste i maksimalna temperatura.
Max. temp. je ograniena materijalima od kojih su generatori pare i turbina izgraeni - oko 600C.
Kritina temp. pare je 374,15C, ali odgovarajui tlak zasienja je visok, 221,2 bar.
Bilo bi najbolje da radni fluid koji ima kritinu temperaturu oko 600 *C , ima nii tlak
isparavanja(zasienja) iva

22. Skicirajte binarni parni ciklus u T-s dijagramu uz kratki opis

Gornji ciklus je Rankineov ciklus sa ivom, a donji
Rankineov ciklus za paru.
Spojna veza izmeu njih je da toplina potrebna za
isparavanje pare se dobiva kondenzacijom ive, a
potrebna temp. razlika (T3-T5')=(T2-T6')postoji da bi se
osigurao proces prijelaza topline.

23. Koje su loe strane binarnog parnog ciklusa sa ivom

iva je veoma skupa, teka i otrovna; investicijski trokovi postrojenja veliki; iva u normalnom stanju
slabo vlai elik - slabi prijelaz topline na ivu moe se poboljavati dodavanjem magnezija i titana ivi

24. Po kojim su sve kriterijima mogue podjele generatora pare

- uin generatora pare,
- temperatura pregrijanja pare,
- prostorni smjetajni zahtjevi,
- zahtjevi higijensko-tehnikih propisa
- zahtjevi regulacije i automatike generatora pare,
- zahtjevi zatite okoline

Podjela na tipove provodi se s obzirom na:

-namjenu generatora pare (stabilni i brodski)
-optok i cirkulaciju vode i pare u generatoru pare
-izvedbu loita tj nain izgaranja goriva

25. Kako se dijele generatori pare s obzirom na optok

- generatore pare s prirodnim optocima ili cirkulacijom vode;
- generatori pare s prisilnim optokom; (La Mont)
- generator pare bez bubnja s prisilnim protjecanjem vode i pare u isparavakim ogrijevnim povrinama

26. Koji su osnovni dijelovi generatora pare

- loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova,
- tlani dio generatora pare,
- ogrjevne povrine isparivaa vode,
- ogrjevne povrine pregrijaa pare,
- ogrjevne povrine zagrijaa i predgrijaa vode (ekonomajzeri),
- ogrjevne povrine zagrijaa zraka,
- armatura generatora pare,
- nosiva elina konstrukcija generatora pare,
- ozid i izolacija generatora pare

27. Koje se sve ogrjevne povrine susreu kod generatora pare

- ogrjevne povrine isparivaa vode,
- ogrjevne povrine predgrijaa pare,
- ogrjevne povrine zagrijaa i predgrijaa vode (ekonomajzeri),
- ogrjevne povrine zagrijaa zraka

28. Na koji se nain sve moe izgarati kruto gorivo kod generatora pare
Kruto gorivo se moe izgarati u razliitim loitima:
- loita za izgaranje krutih goriva s raznim vrstama nepominih reetki na mehaniki pogon,
- loita za izgaranje krutih goriva u sluaju s mehanikom puzajuom reetkom s raspodjelom zraka
za izgaranje po pojedinim dijelovima reetke ili stepenastom reetkom s reguliranim dovodom zraka po
pojedinim redovima reetke;
- loita za izgaranje krutih goriva u prostoru.

29. Koji tipovi reetki se koriste kod generatora pare

Ravna mehanika, stepenasta, kosa, ravna nepomina, kosa nepomina, pomina (mehanika) ravna, stepenasta, koso-stepenasta

30. Opiite ukratko mlinski sustav loenja generatora pare s recirkulacijom plinova izgaranja
Kod ugljena s malom ogrijevnom vrijednou provodi se recirkulacija dimnih
plinova, tj. Iz loita se jedan dio dimnih plinova vraa u mlinove.
Tako se sui ugljeni prah u mlinovima i postie potrebna temp. mijeanja ugljenjog praha, zraka i
vodene pare, nastale suenjem goriva prije dovoenja u loite.
Ugljen se melje u mlinovima. Vrste i izvedbe mlinova ovise o karakteristikama pojedinih vrsta
ugljena. Gorivo se dodaje u loite pomou gorionika.

31. Skicirajte u T-s dijagramu generator pare s nadkritinim parametrima

32. Koji su pomoni ureaji generatora pare

- postrojenje za pripremu napojne vode;
- ureaji za napajanje g. pare;
- postrojenje za transport i pripremu goriva;
- ureaji za ienje dimnih plinova;
- ureaji za odvod troske i pepela;
- oprema za instrumentalizaciju, regulaciju i automatiku generatora pare.

33. Kakovi sve filteri za ienje dimnih plinova postoje kod generatora pare
- mehaniki - suhi filtri (istai dimnih plinova);
- mehaniki vlani;
- elektrosuhi;
- elektrovlani.

34. Kakovi sve tipovi pregrijana napojne vode postoji

- povrinski izmjenjivai topline
- izmjenjivai topline mijeanjem;
- predgrijai niskog (pod tlakom pumpe kondenzatora) i visokog tlaka (smjeteni iz napojne pumpe); - - povrinski predgrija s naknadnim hladnjakom;
- povrinski predgrija s hladnjakom pare za zagrijavanje i naknadnim hladnjakom.

35. Prikaite shematski i u T-s dijagramu predgrija napojne vode mijenjem.

36. Prikaite shematski i u T-s dijagramu povrinski predgrija napojne vode.

37. Prikaite shematski i u T-s dijagramu povrinski predgrija napojne vode s naknadnim
hladnjakom kondenzata.

38. Prikaite shematski i u T-s dijagramu povrinski predgrija napojne vode s hladnjakom pare i
naknadnim hladnjakom kondenzata s tzv. negativnom karakteristikom.

39. Navedite tipove zagrijaa zraka kod generatora pare

- rekuperativni (cijevni, ploasti i lijevani),
- regenerativni
- zagrijai zraka s posrednim nosiocem topline.

40. Koji su razlozi doveli do praktine primjene spojnih(kogeneracijskih) ciklusa.

Iskoristivost termoenergetskog postrojenja moe biti znaajno poveana ako para iz dijela postrojenja
koje odgovara niim temp. koristimo za grijanje ili kao tehnoloku paru u procesnoj industriji - tada
iskoristivost dosee 85%. Grijanje pomou pare je efikasno i jedini gubitci koji se javljaju su zbog
radijacije ili proputanja pare iz sistema

41. Koje mogunosti stoje na raspolaganju za realizaciju spojnih ciklusa. Skicirajte ih

Protutlana turbina, turbina s reguliranim oduzimanjem, turbina s mjeovitim tlakom, ispuna turbina,
vakuum turbina.

42. Koji razlozi su doveli do praktine primjene kombi ciklusa.

Kombi ciklus - kompletno koritenje energije koja je na raspolaganju u sistemu je tzv. pristup totalnog
iskoritenja energije i predstavlja koritenje cjelokupne toplinske energije u energetskom sistemu na
razliitim temperaturnim nivoima, na kojim je raspoloiva; za dobivanje rada, pare, zagrijavanje vode ili
zraka, to ima za posljedicu odvoenje to manje otpadne topline
Jedna od mogunosti ostvarivanja takvoga pristupa primjena kombiniranih ciklusa.

43. Skicirajte toplinsku shemu kombi ciklusa sa zatvorenim odnosno otvorenim plinsko-turbinskim
ciklusom
ZATVORENI

OTVORENI

44. Opiite ciklus nuklearne fisije

Nuklearna reakcija podrazumjeva cijepanje jezgre koje je popraeno s oslobaanjem velike koliine
energije. Ta reakcija cijepanja atoma se zove fisija. Jedina tvar koja postoji u prirodi i koja je podlona
fisiji je uran i to izotop uran-235.

45. Skicirajte pojednostavljeni presjek kroz reaktor i kratko navedite ulogu pojedinih dijelova
Reakcijska jezgra se sastoji od moderatora (ugljik), koji usporava
neutrone do brzina koje omoguuju kontroliranu fisiju.
Kanali u jezgri nose gorive elemente u prikladnim oblogama.
Funkcija reflektora je da vrate elektrone koji bjee iz jezgre natrag,
dok funkcija ekrana je da sprjeava emisiju tetnih radioaktivnih
estica.
itava reaktorska posuda je oklopljna sa biolokim titom od
armiranog betona i elika.
Hladilo moe biti zrak, CO2, vodik,helij, voda

46. Navedite tipove termalnih reaktora

- napredni reaktor hlaen plinom -AGR;
- reaktor koji se hladi s vodom pod tlakom-PWR;
- reaktor hlaeni i moderirani s kipuom vodom - BWR;
- reaktor hlaeni i moderirani s tekom vodom - PHWR.

47. Koja je razlika u djelovanju izmeu termalnih i brzih (oplodnih) reaktora.