5.

SUSTAVI GRIJANJA
5.1. KLASIČNI IZVORI TOPLINSKE ENERGIJE
5.1.2. OSNOVNE KOMPONENTE SUSTAVA GRIJANJA
5.1.3. OSNOVNE KOMPONENTE SUSTAVA PRIPREME PTV

PREDAVAČI:
Prof.dr.sc. Petar Donjerković, dipl.ing.stroj.
Mr.sc. Ivan Cetinić, dipl.ing.stroj.

SADRŽAJ

SUSTAVI KLASIČNOG TOPLOVODNOG GRIJANJA

OGRJEVNA TIJELA – ogrjevne površine
RAZVODNA MREŽA OGRIJEVNOG MEDIJA
CRPKE U SUSTAVIMA GRIJANJA I PTV – Podjela
CRPKE U SUSTAVIMA GRIJANJA I PTV – Odabir crpke
EKSPANZIJSKI SUSTAV – Podjela
EKSPANZIJSKI SUSTAV – Sustav grijanja s otvorenim ekspanzijskim sustavom
EKSPANZIJSKI SUSTAV – Sustav grijanja sa zatvorenim ekspanzijskim sustavom
EKSPANZIJSKI SUSTAV – Sustav grijanja s DIKTIR sustavom ekspanzije
SUSTAVI ZA PRIPREMU PTV
Klasifikacija sustava
Načini zagrijavnja
Regulacija i upravljanje
Medicinsko-sanitarni aspekti
Akumulacisjki sustavi
Solarni sustavi zagrijavanja PTV
Proračun godišnjih potreba topl. energije za zagrijavanje
Tehnička regulativa

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 1
 OPĆENITO O SUSTAVIMA GRIJANJA
Komponente sustava

OSNOVNE KOMPONENTE SUSTAVA GRIJANJA:

5.1.1.Izvori toplinske energije *

51.2. Ogrjevna tijela
Razvod toplinske energije – cijevna mreža
Cirkulacijska crpka
Zaporna i regulacijska armatura
Ekspanzijski sustav
5.1.3. Sustavi pripreme PTV
5.1.4.Dimovodni sustavi*
5.1.5.Sustavi regulacije i upravljanja*
Definiranje projektnih parametara za toplovodne sustave (max.
temp. polazne tople vode < 105°C) sadržano je u normi
EN 12828.

SUSTAVI KLASIČNOG TOPLOVODNOG GRIJANJA

Osnovna konfiguracije

REGULACIJSKI KRUG

OSNOVNI Ekspanzijski
ENERGENT
CRPKA sustav

Shema sustava grijanja s osnovnim komponentama

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 2
 OGRJEVNA TIJELA
Podjela

OGRJEVNA TIJELA

Su elementi sustava grijanja, u kojima se odvija neposredan proces

prijenosa topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji i time održava
željena temperatura prostora.
Najjednostavnije, grijanje prostora može se ostvariti sa izravnom
izmjenom topline (npr. kamini, el. radijatori, grijalice i sl.).
Ogrjevno tijelo treba osigurati što jednoličniji raspored temperature
po visini prostorije i tlocrtu prostorije, a na što utječe način odavanja
topline prostoru samog ogrijevanog tijela i njegovo pozicioniranje u
prostoriji.

OGRJEVNA TIJELA temperatura po presjeku

prostorije ovisno o poziciji i tipu ogrjevnog tijela

podno grijanje grijanje pećima grijanje radijator UZ

Idealno grijanja

grijanje radijator VZ stropno grijanje kovektorsko grijanje

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 3
 OGRJEVNA TIJELA
Podjela

Ogrjevna tijela u osnovi možemo podijeliti na:

RADIJATORE

KONVEKTORE

KALORIFERE

PANELNE OGRIJEVNE POVRŠINE

SUSTAVE GRIJANJA SA GRIJANIM PLOHAMA PROSTORA

(podne,zidne i stropne)

POVRŠINSKI SUSTAVI GRIJANJA (podno, zidno i stropno

grijanje)

POSEBNE IZVEDBE

OGRJEVNA TIJELA Podjela

A - Konvektor B - Člankasti radijator od lijevanog željeza

KONVEKTORI: RADIJATORI prema izvedbi ogrjevnih ploha:

izmjenjivač topline s orebrenim cijevima
ČLANKASTI RADIJATORI
Podjela prema mjestu ugradnje:
PLOČASTI RADIJATORI
zidni ili za ugradnju u niše
podni RADIJATORSKA OGRIJEVNA TIJELA
s pokrovom (različite forme i izvedbe prema
interijerskim zahtjevima prostora)
8

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 4
 OGRJEVNA TIJELA Podjela

OGRJEVNA TIJELA Podjela

Člankasti radijator od lijevanog željeza

10

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 5
 OGRJEVNA TIJELA Podjela

pločasti (panelni) radijatori

11

OGRJEVNA TIJELA Podjela

PLOČASTIH(PANELNIH) RADIJATORA

12

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 6
 OGRJEVNA TIJELA Podjela

cijevni registri

13

OGRJEVNA TIJELA
Primjeri ugradnje radijatora

Mogućnosti i načini montaže radijatora

14

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 7
 OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

KONVEKTORI
Ogrijevna tijela izrađena od ravnih orebrenih
cijevi. U pravilu se ugrađuju iza maske uz zid
ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne
kanale (podni konvektori), ispod velikih
staklenih površina (smanjuju toplinske gubitke
Q2
Q1
prostorije i sprječavaju kondenzaciju na
staklenim površinama stvaranjem zavjese
toplog zraka), ispod klupe za sjedenje i sl.
Nedostatci konvektora u odnosu na
radijatore:
složena izvedba i ugradnja
otežano održavanje i čišćenje
razmjerno niža higijenska razina uporabe

Geometrijske karakteristike ugradnje:

h1 - izlaz toplog zraka Primjer ugradnje konvektora s maskom i istrujnim
h2 - djelotvorna visina (UZGONSKI EFEKT!) otvorima sa strane i odozgo
h3 - ulaz zraka u konvektor
Q2 > Q1

15

OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

konvektori (s ili bez

prisilnog strujanja
zraka)

16

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 8
 OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

OSNOVNI DIJELOVI PODNOG KONVEKTORA

1. Izmjenjivač (voda - zrak)
2. Rešetka
3. Kućište
Duljine kućišta na raspolaganju: 800-5000 mm
Ugradnja podnih konvektora prakticira se uz staklene
stijene kako bi se spriječilo rošenje i zamagljivanje
staklenih ploha, te smanjila potreba za toplinskom
energijom prostora, u odnosu na radijatorsku ogrijevnu
površinu ugrađenu uz staklenu plohu.

Podni konvektori ispod velikih staklenih površina

17

OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

Mogućnosti i načini montaže konvektora

18

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 9
 OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje
Podni ventilokonvektor

19

OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

Parapetni
ventilokonvektor

20

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 10
 OGRJEVNA TIJELA
Konvektori- primjeri ugradnje

Stropni ventilokonvektor

21

OGRJEVNA TIJELA
Radijatori- mjesta ugradnje

MJESTO UGRADNJE OGRJEVNOG TIJELA → DEFINIRANO ARHITEKTONSKIM

RJEŠENJEM GRAĐEVINE najčešće prostor ispod ostakljenih ploha ili u njihovoj
neposrednoj blizini zbog smanjenja utjecaja hladnih ploha na komfor boravka u
prostoru.Radijatori → ispod prozora (tzv. parapet): konvektori → u pod ispod velikih
ostakljenih ploha ; cijevi podnog grijanja u području blizu ostakljenih ploha → gušći raspored

Strujanje zraka u prostoriji s radijatorskim grijanjem

22

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 11
 OGRJEVNA TIJELA
Radijatori- mjesta ugradnje

Strujanje zraka u prostoriji s radijatorskim Strujanje zraka u prostoriji s radijatorskim

grijanjem ispod prozora VZ grijanjem unutarnji zid

U vezi sa potencijalnim mjestima ugradnje, smještaj ogrijevnih tijela ispod prozora

definiran je slijedećom regulativom:
TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U
ZGRADAMA (NN 110/08)
Članak 39.
Ogrijevno tijelo dopušteno je postaviti ispred prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa
stražnje strane zaštićeno oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U [W/(m2K)], te obloge
nije veći od 0,9 W/(m2K).
23

OGRJEVNA TIJELA
Površinski sustavi grijanja

POVRŠINSKI SUSTAVI GRIJANJA

kao ogrijevna tijela koriste građevinske elemente plohe prostorije: POD, ZIDOVE i STROP
izmjena topline zračenjem i konvekcijom
električni ili toplovodni
snižene temperature ogrjevnog medija (npr. 55/45°C, 40/30°C)
izvori topline:
niskotemperaturni i kondenzacijski kotlovi, solarni sustavi i dizalice topline
nužna je konstrukcijska prilagodba građevinskih elemenata ploha prostorije

POVRŠINSKI SUSTAVI GRIJANJA s obzirom na ogrjevnu plohu dijele se na:

PODNO GRIJANJE
ZIDNO GRIJANJE
STROPNO GRIJANJE

OSNOVNE IZVEDBE SUSTAVA POVRŠINSKOG GRIJANJA:

u mokrom estrihu
u suhom estrihu
u suhom estrihu u sloju toplinske izolacije
u suhom podu (samo za podno grijanje)

24

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 12
 OGRJEVNA TIJELA
Površinski sustavi grijanja

Ograničenje koeficijenta prolaska topline u slučaju panelnog grijanja

definirano je tehničkom regulativom:

TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I

TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA
(NN 110/08)

Članak 37.

U slučaju panelnog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline

slojeva građevnog dijela, koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog
zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od 0,35 W/(m2K).

25

OGRJEVNA TIJELA
Površinski sustavi grijanja

Za ravnomjernu razdiobu grijanja podne plohe

bitno je obratiti pažnju na slijedeće:
• promjer i fizikalne karakteristike cijevi
• korak između razvoda cijevnog snopa
• jednoliki otpor cijevnih snopova
• toplinske karakteristike građ. plohe
(poda, stropa, zida) Kombinirani sistem

Spiralni sistem

Izrazita prednost kod sakralnih objekata

Zmijoliki sistem Primjer postavljanja cijevnog razvoda
podnog grijanja
26

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 13
 OGRJEVNA TIJELA
Površinski sustavi grijanja

27

OGRJEVNA TIJELA
Preračunavanje standardnog toplinskog učina
ODABIR OGRJEVNOG TIJELA
Obavlja se prema potrebnom toplinskom učinu (HRN EN 12831 - Sustavi grijanja u
građevinama - Postupak proračuna normiranog toplinskog opterećenja)

UOBIČAJENE TEMPERATURE OGRJEVNOG MEDIJA:

90/70 °C, 75/65 °C, 70/60 °C, 70/55 °C, 55/45 °C itd.
Toplinske karakteristike ogrjevnih tijela dane su u prospektima proizvodnih programa
proizvođača za uobičajeno standardne temperature ogrjevnog medija 90°C/70°C.
Ukoliko
se režim grijanja odvija sa drugačijim temperaturama od standardnih tada je potrebito
izvršiti preračunavanje standardnog toplinskog učina na odgovarajući režim temperatura
sustava grijanja.

PRERAČUNAVANJE STANDARDNOG TOPLINSKOG UČINA OGRIJEVNOG TIJELA

Normni ili standardni toplinski učin ogrjevnog tijela QN definiran je prema HRN EN 442
(Radijatori i konvektori 1. dio: Tehničke specifikacije i zahtjevi) za slijedeće temperature:

temperatura polaza QV = 75
°C
temperatura povrata QR = 65
°C
28
temperatura zraka u prostoriji QL = 20
°C

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 14
 OGRJEVNA TIJELA
Preračunavanje standardnog toplinskog učina

Toplinski učin ogrijevnog tijela u stvarnim pogonskim uvjetima:

QV,pogon, QR, pogon temperatura polaza i povrata u stvarnim pogonskim uvjetima, [°C]
QL, pogon temperatura zraka u prostoriji u stvarnim pogonskim uvjetima, [°C]
n eksponent ogrjevnog tijela, [-]

Eksponent ogrjevnog tijela (n):

Podno grijanje 1,10 Orebrene cijevi 1,25
Pločasta ogrjevna tijela 1,20 - 1,30 Radijatori 1,30
Cijevi 1,25 Konvektori 1,25 - 1,45

29

OGRJEVNA TIJELA
Preračunavanje standardnog toplinskog učina

Proračun toplinskog učina ogrjevnih površina s prijašnjeg

standardnog toplinskog učina definiranog kod 90/70/20 °C na
važeći standardni toplinski učin kod 75/65/20 °C:

Za radijatore s eksponentom n = 1,3 vrijedi:

30

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 15
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

CIJEVNI RAZVOD je dio sustava grijanja koji služi za prijenos (TRANSPORT)

toplinske energije od izvora topline do ogrIjevnih tijela u prostorijama pomoću
odgovarajućeg ogrijevnog medija (prijenosnika energije).
Dimenzioniranje se provodi na osnovi jednadžbe kontinuiteta: A= V/w [m2]
U praksi se presjek cjevovoda određuje iz tabličnog prikaza koji sadrži toplinski učin,
gospodarsku brzinu i odgovarajući pad tlaka.
OGRJEVNI MEDIJ je tvar koja u sustavima grijanja služi za prijenos energije od
izvora topline do ogrijevnih tijela smještenih u prostorijama.
ZAPORNA ARMATURA se određuje na temelju promjera cijevi. Zaporna armatura
služi za odvajanje komponenata instalacije radi možebitnih intervencija (otklanjanja
kvara), te za uravnoteženje sustava (balans ventili).

REGULACIJSKA ARMATURA se određuje preko tzv. “karakteristike ventila”, tj. kV

vrijednosti.

31

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Podjela sustava

PODJELA SUSTAVA GRIJANJA

Toplozračni sustavi grijanja → ogrjevni medij ZRAK
Zračno-vodeni sustav grijanja → ogrjevni medij ZRAK, VODA
Toplovodni sustav grijanja → ogrjevni medij VODA
Dovođenje topline korištenjem VODE kao nosioca topline, razdioba tople vode po
prostorijama vrši se pomoću cijevi. Prijenos topline u prostoriji vrši se preko
ogrijevnih tijela sustava centralnog grijanja (središnji toplinski izvor opskrbljuje
toplinom veći broj prostorija ili cijelu zgradu).
Općenito je poznato da je specifični toplinski kapacitet vode najveći
u usporedbi sa specifičnim kapacitetima poznatih tvari i iznosi:
cW=4187 J/kgK (kod 70 °C)
Zbog toga je razumljivo da je VODA glavni prijenosnik energije u
sustavima grijanja!

32

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 16
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA
Centralni toplovodni sustavi

CENTRALNI TOPLOVODNI SUSTAVI GRIJANJA

za centralne sustave grijanja nosilac topline je voda standardnog temperaturnog
režima 90°C/70°C ili nižeg, ovisno od pogonskih karakteristika toplinskog izvora i
izbora sustava grijanja (radijatorsko, konvektorsko, podno, stropno, zidno itd.)
Podjela centralnih toplovodnih sustava grijanja može se izvesti prema:
načinu cirkulacije vode :
sustavi grijanja s prirodnom cirkulacijom (gravitacijski) → rijetko se izvodi
sustavi grijanja s prisilnom cirkulacijom (s crpkom)
izvedbi cijevne mreže:
jednocijevni
dvocijevni
razvodu cijevne mreže:
donji razvod (npr. vođenje polaznog i povratnog voda ispod stropa najniže etaže)
gornji razvod (polazni vod se nalazi ispod stropa najviše etaže)
vrsti ekspanzijskog sustava:
otvoreni sustav (ekspanzijska posuda na najvišoj točki instalacije)
zatvoreni sustav (ekspanzijska posuda u kotlovnici)
diktir ekspanzijski sustav

33

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
JEDNOCIJEVNI SUSTAV

JEDNOCIJEVNI SUSTAV GRIJANJA

Cijevni razvod se sastoji od jednog

voda koji serijski povezuje ogrijevna
tijela i izvodi se ispod ogrijevnog tijela
kako je to prikazano u shemi.
Zbog promjene temperature ogrijevnog
medija, od prvog do poslijednjeg
ogrijevnog tijela ovisno od udaljenosti
od izvora topline i broja ogrijevnih tijela
za ostvarivanje istog toplinskog učina
povećava se površina ogrijevng tijela u
odnosu na prethodno.

34

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 17
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA
Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
DVOCIJEVNI SUSTAV

DVOCIJEVNI SUSTAV GRIJANJA

Cijevni razvod se sastoji od DVA u

pravilu usporedno vođena voda:
polaznog i povratnog voda.
Mogu biti izvedeni s donjom ili
gornjom raspodjelom (razvodom).
Na slici je prikazan donji razvod.
Temperature ogrijevnog medija na
ulasku u svako ogrijevno tijelo su
jednake.
Sustav se dimenzionira prema
najnepovoljnijem odsječku, tj.
dijelu instalacije.

35

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TICHELMANNOV SUSTAV GRIJANJA

TICHELMANNOV SUSTAV GRIJANJA

Predstavlja kombinaciju dvocijevnih i jednocijevnih sustava grijanja. Karakterističan je po tome što
su ukupne duljine polaznog i povratnog voda od izvora topline do svakog ogrijevnog tijela
jednake. Sukladno tome padovi tlaka na svim granama su jednaki, te nije potrebno hidrauličko
uravnotežavanje.
Sustav se može dimenzionirati prema bilo kojoj grani.
Osnovni nedostatak sustava je u tome što jednake ukupne duljine vodova u praksi nisu ostvarive!

36

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 18
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA
Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
MATERIJAL ZA IZVOĐENJE CIJEVNOG SUSTAVA

ČELIČNE CIJEVI
navojne čelične cijevi
bešavne i šavne čelične cijevi
precizne čelične cijevi

BAKRENE CIJEVI (u ravnim komadima, u kolutovima, bez zaštite, s ovojnicom, predizolirane)

POLIMERNE CIJEVI
polivinilkloridne cijevi (PVC)
polietilenske cijevi (niske gustoće PELD, srednje gustoće PEMD, visoke gustoće PEHD)
cijevi od umreženog polietilena (PE-Xa, Pe-Xb, PE-Xc, PE-Xd)
polipropilenske cijevi (PP)
polibutanske cijevi (PB)
višeslojne cijevi

37

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TOPLINSKA IZOLACIJA CIJEVNOG RAZVODA

TOPLINSKA IZOLACIJA CIJEVNOG RAZVODA:

sprječavanje nepotrebnog odavanja topline na okolni prostor → smanjivanje toplinskih gubitaka
MATERIJALI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU:
ANORGANSKOG PORIJEKLA
staklena vuna
kamena vuna
mineralna vuna
ORGANSKOG PORIJEKLA
prirodni (npr. pluto)
umjetni (na polimernoj osnovi): npr. pjenasti ekspandirani elastomer
NA MATERIJALE ZA TOPLINSKU IZOLACIJU postavljaju se zahtjevi na:
koeficijent toplinske vodljivosti l (l < 0,1 W/mK)
protupožarna svojstva (teško zapaljivi, samogasivi, kod zapaljenja ne smiju razvijati otrovni plinove i
kapljevine)
kod izolacije hladnih cijevi otpornost difuziji vodene pare, m (moraju imati visoki koeficijent otpora
difuziji vodene pare)

38

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 19
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA
Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TOPLINSKA IZOLACIJA -TEHNIČKA REGULATIVA
TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U
ZGRADAMA (NN 110/08)
Razdioba topline tehničke mjere za elemente razvoda topline u građevini
Članak 41.
Projektom novog odnosno rekonstrukcijom postojećeg termotehničkog sustava s
razdiobom topline i razvodom tople vode za grijanje uključivo armatura, potrebno je
predvidjeti toplinski izolirane vodove odnosno armaturu.
Najmanja potrebna debljina izolacije iz stavka 1. ovoga članka propisana je na
slijedeći način i iznosi:
2/3 promjera cijevi, a najviše do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru
zgrade u kojemu se ne održava kontrolirana temperatura;
1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u zidovima i utorima u
međukatnoj konstrukciji, na mjestu križanja vodova, kod središnjih razdjeljivača
ogrijevnog medija; 
1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru zgrade u
kojemu se održava kontrolirana temperatura;
6 mm (može se izostaviti kod postavljanja zvučne izolacije) u međukatnoj konstrukciji
prema prostoru zgrade u kojemu se održava kontrolirana temperatura za vodove i
armature u površinskom sloju poda.
Podaci navedeni u stavku 2. ovog članka svedeni su na toplinsku vodljivost izolacije
0,035 W/mK.
Toplinsku izolaciju s toplinskom vodljivošću većom od 0,035 W/mK potrebno je
proračunati na potrebnu debljinu prema priznatim pravilima struke.
39

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TOPLINSKA IZOLACIJA -TEHNIČKA REGULATIVA

POTREBNA DEBLJINA TOPLINSKE IZOLACIJE CIJEVNOG RAZVODA

Potrebna debljina sloja toplinske izolacije ovisi o

promjeru cijevi i koeficijentu toplinske vodljivosti
izolacijskog materijala. Izolacijske klase (HRN EN 12828)
Potrebna debljina sloja toplinske izolacije može se Izolacijska Značajka pogona sustava
odrediti i na osnovu izolacijske klase (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6). klasa grijanja I , [°CS/(godx109)]
Određivanje izolacijske klase prema značajki pogona
sustava grijanja (HRN EN 12828: Sustavi grijanja u 0 I < 0,05
građevinama-Izvedba sustava toplovodnog grijanja) 1 0,05 < I < 0,17
Značajka pogona sustava grijanja (I) prema HRN EN 2 0,17 < I < 0,35
12828: 3 0,35 < I < 0,70
4 0,70 < I < 1,40
5 1,40 < I < 2,80
fa - procijenjeni udio toplinskih gubitaka, [-]
Qw - temperatura ogrijevnog medija u cijevima, [°C] 6 I > 2,80
Qe - temperatura okolnog zraka, [°C]
t - ukupno trajanje sezone grijanja, [s]

40

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 20
 RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA
Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TOPLINSKA IZOLACIJA -TEHNIČKA REGULATIVA

Potrebne debljine sloja toplinske izolacije cijevnog razvoda sustava grijanja

ovisno o promjeru cijevi d1, koeficijentu toplinske vodljivosti materijala toplinske izolacije l,
linearnom transmisijskom koeficijentu UL za cijevi i izolacijskim klasama (HRN EN 12828)

41

RAZVODNA MREŽA OGRJEVNOG MEDIJA

Izvedbe centralnih toplovodnih sustava
TOPLINSKA IZOLACIJA -TEHNIČKA REGULATIVA

Ekonomska debljina toplinske izolacije cijevnog razvoda sustava grijanja,

funkcija je promjera cijevi i koeficijenta toplinske vodljivosti izolacijskog materijala λ
(prema uredbi o štednji energije – EnEV)

42

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 21
 CRPKE U SUSTAVIMA GRIJANJA I PTV
Podjela

Osnovna podjela obzirom na lokaciju i zadaću:

Linijske crpke
Cirkulacijske crpke za grijanje
Recirkulacijske crpke za PTV

Regulacija kapaciteta crpke

ON/OFF režim rada (ručno i automatski preko termostata ili satnog
programatora)
višebrzinska regulacija
kontinuirana regulacija ( frekventna regulacija broja okretaja)

43

CRPKE U SUSTAVIMA GRIJANJA I PTV

Podjela

Jednostruka crpka
(elektronički regulirana)

Jednostruka crpka Dvostruka crpka

(radna i rezervna)

44

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 22
 CRPKE U SUSTAVIMA GRIJANJA I PTV
Odabir crpke

I. Odabir temeljem računalnog programa za izbor crpke, prema proizvodnom

programu određene tvrtke (npr. http://net.grundfos.com/Appl/WebCAPS/InitCtrl?mode=18 )
II. Odabir temeljem H-Q karakteristike crpke iz kataloga proizvođača:

H = 3,8 m
Q = 1,0 m3/h
3. brzina

H-Q karakteristika 3 - brzinske cirkulacijske crpke

45

EKSPANZIJSKI SUSTAV
Podjela sustava

Povećanje visine dobave pumpe radi kompenzacije manjka protoka znatno

povećava utrošak energije

Troškovi energije crpki sudjeluju do:

(u ukupnoj godišnjoj potrošnji)

Grijanje Hlađenje

15 - 20 %
2-6% 100 %

46

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 23
 EKSPANZIJSKI SUSTAV
Podjela sustava

Vrste ekspanzijskog sustava:

otvoreni sustav (ekspanzijska posuda na najvišoj točki toplovodne
instalacije)

zatvoreni sustav (membranska ekspanzijska posuda u kotlovnici,

priključak na povratni vod)

diktir ekspanzijski sustav (smješten u kotlovnici, priključak na

povratni vod)

Projektiranje ekspanzijskog sustava regulirano normom EN 12828.

47

EKSPANZIJSKI SUSTAV
Sustav grijanja s otvorenom ekspanzijskom posudom

Shema instalacije toplovodnog grijanja s

“otvorenim” sustavom ekspanzije

48

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 24
 EKSPANZIJSKI SUSTAV
Sustav grijanja sa zatvorenim sustavom ekspanzije

Proizvodna “gama” uređaja

Priključak na povratni vod P0=1,5 do 2,5 bar

Shema instalacije toplovodnog grijanja sa
“zatvorenim” sustavom ekspanzije Membranska ekspanzijska posuda

49

EKSPANZIJSKI SUSTAV
Sustav grijanja sa zatvorenim sustavom ekspanzije

50

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 25
 EKSPANZIJSKI SUSTAV
Sustav grijanja s DIKTIR sustavom ekspanzije

U većim sustavima grijanja javlja se

problem s održavanjem tlaka,
odnosno s izbacivanjem vode kod
zagrijavanja ili s nadopunjavanjem
vode kod ohlađivanja ili propuštanja
sustava.
Primjenom europskih normi (EN
12828), održavanje tlaka u
sustavima grijanja pomoću posude
s membranom ili tlačne posude s
dušikom kod sustava s instaliranom
snagom većom od 360 kW nije
dozvoljeno. Tlak treba održavati s
visoko položenom otvorenom
ekspanzijskom posudom ili nisko
položenom otvorenom ekspanz.
posudom pomoću tlačne pumpe i
prestrujnog ventila. Zbog navedenih
razloga razvijeni su uređaji koji
automatski održavaju tlak u Shema otvorenog ekspanzijskog uređaja s tlačnom pumpom
navedenim sustavima. (DIKTIR sustav)

51

EKSPANZIJSKI SUSTAV
Sustav grijanja s DIKTIR sustavom ekspanzije

Spajanje ekspanzijskog uređaja na sustav grijanja

52

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 26
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

1.Ulična vodovodna
mreža
2.Spojni vod vodovoda
3.Ventil sa produženim
vretenom
4.Ventil sa kosim
vretenom
5.Vodomjer
6.Temeljna razvodna
mreža hladne vode
7.Vertikalni vodovi
8.Zaporna armatura
9.Glavni zaporni
element
10.Individualni
vodomjer

11. Horizontalna razvodna mreža hladne vode u etaži 15. Sigurnosni protupovratni ventil bojlera
12. Horizontalna razvodna mreža tople vode u etaži 16. Bojler za pripremu tople vode
13. Ventil ispred izljeva ili grupe izljeva 17. Sanitarni uređaj
14. Ventil za predregulaciju 18. Protivudarni odzračni ventil

53

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

Sustavi pripreme tople vode trebaju osigurati dovoljnu količinu tople vode za
higijenske potrebe, pripremu hrane i pranje, te tehničke potrebe na svakom potrošnom
mjestu u zgradi.

54

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 27
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

55

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

56

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 28
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

57

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

Prema mjestu postavljanja sustava u odnosu na potrošače:

•individualna priprema tople vode
•centralna priprema tople vode.

Prema tlaku vode u sustavima pripreme uređaji se dijele na :

•niskotlačne (atmosferski tlak u bojleru i mreži)
•visokotlačne (tlak u sustavu jednak je ili veći od tlaka u vodovodnoj mreži).

Prema vremenu zagrijavanja tople vode uređaji se djele na:

•protočne (voda se zagrijava za vrijeme potrošnje pri protjecanju kroz grijač)
•akumulacione (veća količina vode se zagrijava prije početka potrošnje)
•kombinirane (koriste oba načina pripreme istovremeno).

Prema vrsti energenta (goriva) u sustavima pripreme tople vode isti mogu
biti:
•uređaji s direktnim izgaranjem
•električni uređaji
•uređaji koji koriste posredni medij za grijanje

58

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 29
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

Opća podjela sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV)

59

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava
Prema smještaju u odnosu na trošila:

60

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 30
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

Prema izvedbi izmjenjivača topline:

61

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

Prema načinu zagrijavanja vode:

62

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 31
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

SHEMA AKUMULACIJSKOG SUSTAVA

Osnovni elementi sustava su:

- izvor topline (kotao ili izmjenjivač),
- razvodna mreža (uključivo sigurnosna,
zaporna i regulacijska armatura s
recirkulacijskim vodom i cirkulacijskom
crpkom.
Recirkulacijska crpka se ugrađuje u
svrhu trenutnog osiguranja tople vode
na izljevnom mjestu (trošilu), bez obzira
na njegovu udaljenost od izvora topline.
Na taj način se gospodari energijom i
potrošnjom vode kao osnovnog
energenta.

63

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

Recirkulacijska crpka se ugrađuje u svrhu trenutnog osiguranja tople vode na izljevnom

mjestu (trošilu), bez obzira na njegovu udaljenost od izvora topline. Na taj način se gospodari
energijom i potrošnjom vode kao osnovnog energenta.
Ugradnja cirkulacijske crpke s
cirkulacijskim vodom u
sustavima potrošne vode je
ujedno i potrošač električne
energije, stoga je
preporučeno u svrhu
gospodarenja energijom
putem sustava automatske
regulacije i upravljanja rad
cirkulacijske crpke
programirati u funkciji
vremena potrošnje PTV-a.
Taj program treba slijediti
tehnološke zahtjeve objekta.

64

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 32
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

Akumulacijski zagrijač vode,

DIREKTNO grijan s plinskim atmosferskim plamenikom

65

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

CENTRALNA PRIPREMA TOPLE VODE

Centralna priprema tople vode primjenjuje se u srednjim i velikim
postrojenjima bez obzira na vrstu zgrade, a obavezno se primjenjuje u
zgradama koje su stalni potrošači tople vode (bolnice, hoteli, restorani,
sportski objekti i slično).
Način predaje energije potrebne za grijanje tople vode u centralnim
sustavima pripreme uvijek je posredan, a sustavi se izvode kao:
-akumulacijski
-protočni
-kombinirani
Osnovni elementi centralnog sustava pripreme tople vode su:
-izvor topline
-spremnik tople vode
-izmjenjivač topline (grijač)
-cirkulacione pumpe i sustav regulacije

66

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 33
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava
CENTRALNA PRIPREMA U VLASTITOJ KOTLOVNICI-VERTIKALNI BOJLER

1. Toplovodni kotal 5. Recirkulacijska pumpa tople vode

2. Cirkulacione pumpe primarnog medija 6. Uređaj za omekšavanje vode
s regulacijom temperature bojlera 7. Cirkulacioni vod tople vode
3. Bojler 8. Razvodna mreža tople vode
4. Sigurnosni ventil

67

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava

CENTRALNA PRIPREMA U VLASTITOJ KOTLOVNICI-LEŽEĆI BOJLER

68

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 34
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

69

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Klasifikacija sustava
FUNKCIONALNA SHEMA PRIPREMA TOPLE VODE U TOPLINSKOJ STANICI

Shema toplinske stanice – Kompakt izvedba

70

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 35
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Klasifikacija sustava

a) kolektor
b) spremnik
Solarni sustavi tople vode s
za pripremu PTV- izmjenjivačem
a u najvećem d topline
a
broju slučajeva c) solarna
stanica s
koriste se kao crpkom i
dodatni izvori regulacijom
topline, dok kao d) razvod s
osnovni i dalje odgovarajućim
radnim
služe plinski, uljni b (solarnim)
ili električni medijem.
kotlovi.

Konfiguracija sustava zagrijavanja PTV

sa solarnim kolektorima

71

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Medicinsko-sanitarni aspekti

Medicinsko-sanitarni aspekti o kojima treba voditi računa u

sustavima centralne pripreme tople vode s akumulacijom
Kod sustava potrošne tople vode, treba obratiti posebnu pažnju na
spriječavanje pojave bakterija legionele, usljed ustajalosti vode u sustavu i
pogodne temperature za razvoj.
Bakterije se u ustaljenoj toploj vodi razvijaju najčešće na
temperaturama između 32 i 42°C , a ta neželjenja pojava rješava se
programskim (periodičkim) pregrijavanjem vode u sustavu PTV-a na
~80°C. Temperatura u svakom slučaju treba biti veća od 65°C!
LEGIONELA ili tzv. “Legionarska bolest” je bolest bakteriološkog
karaktera – izazvana bakterijom Legionele, a manifestira se atipičnom
upalom pluća i može biti smrtonosna.
Blaži oblik bolesti je Pontijakova groznica (tegobe slične gripi).

72

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 36
 GODIŠNJA POTREBNA TOPL. ENERGIJA ZGRADE

73

GODIŠNJA POTREBNA TOPL. ENERGIJA ZGRADE

74

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 37
 GODIŠNJA POTREBNA TOPL. ENERGIJA ZGRADE

75

GODIŠNJA POTREBNA TOPL. ENERGIJA ZGRADE

Godišnja potrebna toplinska energija zgrade (QH)

76

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 38
 SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE
Proračun godišnjih potreba topl.energije za zagrijavanje

Proračun godišnje potrebne topline za zagrijavanje PTV (QW)

Ve obujam grijanog dijela zgrade, [m3]

77

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

Tehnička regulativa

Za detaljno određivanje godišnjih potreba toplinske energije sustava za

zagrijavanje potrošne tople vode (QW), te toplinskih gubitaka predmetnog
sustava (QW,ls ) potrebno se služiti slijedećom tehničkom regulativom:

78

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 39
 LITERATURA

1 Donjerković, P. Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i

klimatizacije, I i II dio Alfa-Zagreb, 1996.
2 Bošnjaković, F. Nauka o toplini I, II i III dio
Tehnička knjiga - Zagreb 1986
3 Šurina, T. Automatska regulacija
Školska knjiga - Zagreb 1987
4 Tehničke informacije GEA WÄRMETAUCHER
HAPPEL KLIMATECHNIK, 2012
5 Tehničke informacije WILO, 2012
6 Tehničke informacije VIESSMANN WERKE GmbH & Co., 2012
7 Tehničke informacije LOSS, International, Das Kesselsystem, 2012
8 PRIRUČNIK ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA, 2010

79

© GFEPCZ Modul 1 Izobrazba

Publ. no. 2009_001_HR 40