KABINET ZA INSTALACIJE

VODOVOD
INSTALACIJA TOPLE VODE

mr. sc. IVAN CETINIĆ

1
SHEMA INSTALACIJE VODOVODA S INDIVIDUALNOM PRIPREMOM
TOPLE VODE

1.Ulična vodovodna mreža 10.Individualni vodomjer

2.Spojni
p j vod vodovoda 11Horizontalna razvodna mreža hladne vode u etaži
3.Ventil sa produženim vretenom 12.Horizontalna razvodna mreža tople vode u etaži
4.Ventil sa kosim vretenom 13.Ventil ispred izljeva ili grupe izljeva
5.Vodomjer 14.Ventil za predregulaciju
6.Temeljna
j razvodna mreža hladne vode 15.Sigurnosni
g p
protupovratni
p ventil bojlera
j
7.Vertikalni vodovi 16.Bojler za pripremu tople vode
8.Zaporna armatura 17.Sanitarni uređaj
9.Glavni zaporni element 18.Protivudarni odzračni ventil 2
INSTALACIJA TOPLE VODE
Sustavi
S t i pripreme
i ttople
l vode
d ttrebaju
b j osigurati
i ti d
dovoljnu
lj kkoličinu
liči ttople
l vode
d za
higijenske potrebe, pripremu hrane i pranje, te tehničke potrebe na svakom potrošnom
mjestu u zgradi.

3
INSTALACIJA TOPLE VODE

4
INSTALACIJA TOPLE VODE

5
6
Proračun godišnjih potreba toplinske energije za
zagrijavanje potrošne tople vode

7
INSTALACIJA TOPLE VODE
Sustavi
S t i pripreme
i ttople
l vode
d ttrebaju
b j osigurati
i ti d
dovoljnu
lj kkoličinu
liči ttople
l vode
d za
higijenske potrebe, pripremu hrane i pranje, te tehničke potrebe na svakom potrošnom
mjestu u zgradi.

8
PODJELA SUSTAVA ZA PTV
Prema mjestu postavljanja sustava u odnosu na potrošače:
•individualna priprema tople vode
•centralna priprema tople vode
vode.

Prema tlaku vode u sustavima pripreme uređaji se dijele na :

niskotlačne (atmosferski tlak u bojleru i mreži)
•niskotlačne
•visokotlačne (tlak u sustavu jednak je ili veći od tlaka u vodovodnoj mreži).

Prema vremenu zagrijavanja tople vode uređaji se djele na:

•protočne (voda se zagrijava za vrijeme potrošnje pri protjecanju kroz grijač)
•akumulacione (veća količina vode se zagrijava prije početka potrošnje)
•kombinirane ((koriste oba načina pripreme
p p istovremeno).)

Prema vrsti energenta (goriva) u sustavima pripreme tople vode isti mogu biti:
•uređaji s direktnim izgaranjem
•električni uređaji
•uređaji koji koriste posredni medij za grijanje

9
10
11
 AKUMULACIJSKI ELEKTRIČNI BOJLERI

U akumulacijskim bojlerima zagrijava se unaprijed, kroz određeno

vrijeme, veća količina vode koja stoji na raspolaganju potrošaču, a pri
potrošnji
t š ji i za vrijeme
ij pauza se automatski
t t ki d
dogrijava.
ij

Ovakvi grijači najčešće se i primjenjuju zbog male angažirane

(priključne) električne energije.

NISKOTLAČNI AKUMULACIJSKI ELEKTRIČNI BOJLER

1.Tijelo bojlera
2.Toplinska izolacija
3.Vanjski plašt bojlera
4.Preljevna cijev
5.Termostat
6 El kt ič i grijač
6.Električni ij č
7.Fiksni električni grijač
8.Dovod hladne vode
9 Zaporni ventil (slavina)
9.Zaporni

12
 PRELJEVNA MJEŠALICA NISKOTLAČNOG BOJLERA

1.Priključak na vodovodnu mrežu

2.Dovodna cijevj bojlera
j
3.Preljevna i odušna cijev
4.Izlijev tople i hladne vode
T-Ventil tople vode
H-Ventil hladne vode

Ugradnja niskotlačnog bojlera

iznad i ispod izljevnog mjesta

13
 ELEKTRIČNI VISOKOTLAČNI AKUMULACIJSKI BOJLER

1.Tijelo
1 Tij l bbojlera
jl
2.Toplinska izolacija
3.Vanjski plašt bojlera
4 Preljevna cijev
4.Preljevna
5.Termostat
6.Električni grijač
7 Električni priključak
7.Električni
8.Dovod hladne vode
9.Sigurnosni ventil
10.Protupovratni ventil
11.Zaporni ventil
12.Izljevno mjesto
KAPACITET I DIMENZIJE
Vanjski
V j ki jje plašt
l št iizrađen
đ jje od
d ččeličnog
lič lima,
li V Visina širina Ukupna
elektrostatski lakiran na 200°C.Kotlić je izrađen od L A
mm
B
mm
C
mm
visina
D
čelika, debljine 1,5 mm, obložen staklastim mm

porculanom opremljen grijačem od 1200

porculanom, 1200-1500
1500 30 500 380 380 555
50 505 440 385 560
(2000;3000) W, 220 do 240 V, čepom  32 mm, 80 725 440 585 780

termostatom i anodom od magnezija.Bojler je izoliran 100

150
945
1125
440
440
805
905
1000
1180
ekspandiranim poliuretanom visoke gustoće te 200 1215 565 1050 1235

opremljen termometrom, ventilom i kontrolnom

lampicom. 14
PROTOČNI PLINSKI VISOKOTLAČNI BOJLER

15
 PROTOČNI ELEKTRIČNI VISOKOTLAČNI BOJLERI
Protočni zagrijači vode su uređaji koji vodu zagrijavaju pri njenom protjecanju
kroz sustav pripreme.
Zbog toga su znatno manjih dimenzija (0,3 do 2 litre), ali su im grijači vrlo
velike snage.
g
Zbog velike snage (12; 18 i 21 kW) i opterećenja komunalne električne
mreže (velika angažirana snaga) postavljanje protočnih električnih grijača je
neekonomično.
neekonomično
Tehnički podaci VED 12 18 21 24
Napon mreže 3/PE- V 400 400 400 400
Nazivna snaga kW 12 18 21 24
Nazivna struja A 17.3 26 30.3 34.6
Stupanj snage I Djelomična snaga kW 4 6 7 8
Puna snaga kW 8 12 14 16
Stupanj snage II Djelomična snaga kW 6 9 10.5 12
Puna snaga kW 12 18 21 24
Maks. tlak hladne vode bar 10 10 10 10
Protok pri stupnjima snaga I i Djelomična snaga I/min 2.7 3.8 4.4 5.1
II Puna snaga l/min 38
3.8 58
5.8 67
6.7 77
7.7
Minimalni tlak vode 2)
Pri stupnjima snaga I i II Djelomična snaga bar 0.2 0.3 0.35 0.4
Puna snaga bar 0.35 0.55 0.7 0.9
Minim. dozv. otpor vode (+15°C) Ω cm 1300 1300 1300 1300
Priključak hladne i tople vode navoj R½ R½ R½ R½
Vi i
Visina mm 4
475 4
475 4
475 4
475
širina mm 240 240 240 240
Dubina mm 125 125 125 125
Nazivni sadržaj l 0.4 0.4 0.4 0.4
Težina kg 5.4 5.4 5.4 5.4
Vrsta zaštite IP 25 Serijska
j zaštita od prskajuće
p j vode
1) Kod ulazne temperature vode od 10°C
2) Gubitak tlaka u uređaju: vodovi i armature nisu uključeni
16
 PLINSKI GRIJAČI

APARATI SA OTVORENIM LOŽIŠTEM

Aparati
A ti su takove
t k izvedbe
i db d
da zrak
k potreban
t b za iizgaranje
j plina
li uzimaju
i j iiz
prostorije te prostorija mora ispunjavati dva uvjeta.

I. Prostorija u kojoj je smješten bojler mora imati volumen jednak ili

veći od 1 m³/kW nazivne snage bojlera (npr. QB = 17.5 kW, prostorija
mora imati VP≥17.5 m³). )

II. Volumen prostorije potreban da se iz prostorije može uzimati zrak

potreban za izgaranje iznosi 4 m³/kW
m /kW nazivne snage aparata.
aparata

Potrebni volumen može se dobiti, ako je prvi uvjet zadovoljen,

povezivanjem prostorije u kojoj je aparat sa susjednom prostorijom
ugradnjom rešetke pri dnu i vrhu vrata površine od 150 cm² svaka.

O k i grijači
Ovakvi ij či vežu
ž se na kl
klasičan
ič didimnjak
j k.
17
PLINSKI GRIJAČI S OTVORENIM LOŽIŠTEM SPOJEN NA KLASIČNI DIMNJAK

18
PLINSKI GRIJAČI S OTVORENIM LOŽIŠTEM SPOJEN NA KLASIČNI DIMNJAK

19
20
APARATI SA ZATVORENIM LOŽIŠTEM

Aparati sa zatvorenim ložištem zrak potreban za izgaranje uzimaju iz

dimnjačke ventilacione vertikale pomoću ventilatora, a otpadne plinove
istim ventilatorom odbacuju preko dimnjaka u atmosferu.
Za grijače u izvedbi sa zatvorenim ložištem nema uvjeta za volumen
prostorije u koju se ugrađuju.
Aparati sa zatvorenim ložištem vežu se na poseban dimnjak

21
APARAT SA ZATVORENIM LOŽIŠTEM

22
PLINSKI GRIJAČI SA ZATVORENIM LOŽIŠTEM SPOJANJE NA POSEBNI DIMNJAK

23
PLINSKI GRIJAČI SA ZATVORENIM LOŽIŠTEM SPOJANJE NA POSEBNI DIMNJAK

24
DIMNJAK I APARAT-ZATVORENO LOŽIŠTE

25
RAZLIČITI NAČINI ODVODNJE DIMNIH PLINOVA PLINSKIH APARATA

UREĐAJ SA OTVORENIM OSTALI UREĐAJI SA

LOŽIŠTEM ZATVORENIM 26
LOŽIŠTEM
Prema načinu zagrijavanja sustavi PTV-a
PTV a dijele se na:
- protočne sustave → primjereni za manja, pojedinačna trošila
- akumulacijske sustave → primjereni za veću potrošnju, veliki stupanj istovremenosti

SHEMA AKUMULACIJSKOG SUSTAVA

Osnovni elementi sustava su:

- izvor topline (kotao ili izmjenjivač),
- razvodna mreža (uključivo sigurnosna,
zaporna i regulacijska armatura s
recirkulacijskim vodom i cirkulacijskom
crpkom.
Recirkulacijska crpka se ugrađuje u
svrhu trenutnog osiguranja tople vode
na izljevnom mjestu (trošilu), bez obzira
na njegovu udaljenost od izvora topline.
Na taj način se gospodari energijom i
potrošnjom vode kao osnovnog
energenta.

27
Recirkulacijska crpka se ugrađuje u svrhu trenutnog osiguranja tople vode na izljevnom
mjestu (trošilu),
(trošilu) bez obzira na njegovu udaljenost od izvora topline.
topline Na taj način se gospodari
energijom i potrošnjom vode kao osnovnog energenta.

FUNKCIONALNA SHEMA RECIRKULACIJE

Ugradnja cirkulacijske crpke s
cirkulacijskim
j vodom u
sustavima potrošne vode je
ujedno i potrošač električne
energije, stoga je
preporučeno u svrhu
gospodarenja energijom
putem sustava automatske
regulacije
g j i upravljanja
p j j rad
cirkulacijske crpke
programirati u funkciji
vremena potrošnje PTV-a.
Taj program treba slijediti
tehnološke zahtjeve objekta.

28
Rad cirkulacijske pumpe treba prilagoditi potrebama za toplom vodom
odnosno potrošnji tople vade s ciljem racionalnije potrošnje energije

29
Smanjenje toplinskih gubitaka tople vade vođenjem recirkulacijskog voda
u cijevi tople vodes ciljem racionalnije potrošnje energije

30
 CENTRALNA PRIPREMA TOPLE VODE
Centralna priprema tople vode primjenjuje se u srednjim i velikim
postrojenjima bez obzira na vrstu zgrade, a obavezno se primjenjuje u
zgradama koje su stalni potrošači tople vode (bolnice,
(bolnice hoteli,
hoteli restorani
restorani,
sportski objekti i slično).

Način predaje energije potrebne za grijanje tople vode u centralnim

sustavima pripreme uvijek je posredan, a sustavi se izvode kao:
-akumulacijski
-protočni
t č i
-kombinirani

Osnovni elementi centralnog sustava pripreme tople vode su:

-izvor topline
-spremnik
p tople
p vode
-izmjenjivač topline (grijač)
-cirkulacione pumpe i sustav regulacije

31
 CENTRALNA PRIPREMA U VLASTITOJ KOTLOVNICI

Priprema tople vode u vlastitoj kotlovnici primjenjuje se u zgradama gdje postoji

kotlovnica kao izvor topline. Priprema tople vode rješava se kao akumulacijski sustav
zbog manjeg opterećenja kotla (kapacitet) Toplinska energija za zagrijavanje vode dobija
se izgaranjem goriva u kotlu i prenosi na primarni medij, a toploj vodi predaje posredno
preko cijevnog grijača ugrađenog u bojler ili preko izmjenjivača topline. Hladna voda
ulazi u bojler i preuzima toplinu od primarnog medija iz grijalice (prenos topline s
kotlovske vode na sanitarnu vodu je preko izmjenjivača-cijevnog registra). Kad se u
bojleru postigne naregulirana temperatura tople vode sustav za automatsku regulaciju
prekida dovod toplinske energije u bojler (gašenjem cirkulacijske pumpe primarnog
medija ili mjenjanjem položaja regulacionog ventila). Otvaranjem izljevnog mjesta i
trošenjem tople vode, hladna voda iz vodovodne mreže ulazi u bojler, istiskuje toplu
vodu i na taj način se prazni akumulirana topla voda. U trenutku kada temperatura vode
na ⅓ visine bojlera padne ispod naregulirane vrijednosti, sustav automatske regulacije
aktivira dovod primarne energije u bojler i zagrijava sadržaj bojlera. Kada je potrošena
akumulirana toplap voda ((nema p potrošnje-pauza)
j p ) dogrijava
g j se ukupni
p sadržajj bojlera
j na
potrebnu temperaturu. Kako ovakvi sustavi opskrbe toplom vodom imaju dugačku
horizontalnu razvodnu mrežu, u kojoj se voda hladi kad nema potrošnje, za osiguranje
stalne temperature vode na izljevnom mjestu u sustav pripreme
ugrađuje se recirkulacijska pumpa i cirkulacijski vod tople vode.
32
.
33
CENTRALNA PRIPREMA U VLASTITOJ KOTLOVNICI-VERTIKALNI BOJLER

1. Toplovodni kotal 5. Recirkulacijska pumpa tople vode

2. Cirkulacione pumpe primarnog medija 6. Uređaj za omekšavanje vode
s regulacijom temperature bojlera 7. Cirkulacioni vod tople vode
3. Bojler 8. Razvodna mreža tople vode
4. Sigurnosni ventil

34
CENTRALNA PRIPREMA U VLASTITOJ KOTLOVNICI-LEŽEĆI BOJLER

35
 CENTRALNA PRIPREMA TOPLE VODE U TOPLINSKOJ STANICI

Primjenjuje se u zgradama koje se opskrbljuju toplinom priključkom na

centralni
l i iizvor topline.
li

Osnovni elementi instalacije su:

1 Predgrijač
1.Predgrijač
2.Dogrijač
3.Regulacija temperature priprema tople vode
4.Akumulacioni spremnik
5 Cirkulaciona pumpa
5.Cirkulaciona
6.Recirkulaciona pumpa
7.Uređaj za omekšavanje vode
8.Sigurnosni ventil
9 Razvodna mreža tople vode
9.Razvodna
10.Cirkulacioni vod tople vode

36
FUNKCIONALNA SHEMA PRIPREMA TOPLE VODE U TOPLINSKOJ STANICI

37
Shema toplinske stanice – Kompakt izvedba 38
 INSTALACIJA GRIJANJA

U TOPLANU
IZ TOPLANE

Kompakt izvedba toplinske stanice 39

INSTALACIJA GRIJANJA

PUMPE

PLOČASTI
IZMJENJIVAČ

TOPLANA Kompakt izvedba toplinske stanice 40

 SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE
SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE

Solarni sustavi za
pripremu PTV
PTV-a au
najvećem broju
slučajeva koriste
se kao dodatni a)) k
kolektor
l kt
izvori topline, dok b) spremnik tople
kao osnovni i vode s
izmjenjivačem
dalje služe topline
plinski, uljni ili c) solarna
električni kotlovi. stanica s crpkom
i regulacijom
d) razvod s
odgovarajućim
radnim
((solarnim))
medijem.

Konfiguracija sustava zagrijavanja PTV

sa solarnim kolektorima

41
 PRIJEMNICI ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA (KOLEKTORI)

VAKUUM-CJEVNI)
PLOČASTI (RAVNI)

APSORBERZA BAZENE

PLOČASTI S INTEGRIRANIM SPREMNIKOM

42
KOMPLET ZA SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE

43
 KOMPLET ZA SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE

kolektor

ekspanzijska
spremnici tople vode s posuda solarna stanica s
i j ji č
izmjenjivačem topline
t li crpkom i regulacijom
44
SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE

45
SOLARNI SUSTAVI PRIPREME TOPLE VODE

46
KORIŠTENJE ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA ZA GRIJANJE SANITARNE
TOPLE VODE

47
KORIŠTENJE ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA ZA GRIJANJE SANITARNE
TOPLE VODE

Sunčan dan Oblačan dan 48

KORIŠTENJE ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA ZA GRIJANJE SANITARNE
TOPLE VODE

49
KORIŠTENJE ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA ZA GRIJANJE BAZENSKE
VODE

50
KORIŠTENJE ENERGIJE SUNČEVOG ZRAČENJA ZA GRIJANJE BAZENSKE
VODE

51
 PRIPREMA TOPLE VODE DIZALICOM TOPLINE

Princip rada dizalice topline

KONDENZATOR
U rashladno/toplinskom
p krugu
g cirkulira
RADNA TVAR

ISPARIVAČ  radna tvar isparava na

temperaturi isparavanja, primajući na sebe
toplinu

KOMPRESOR  usisava isparenu radnu tvar

i komprimira je na tlak kondenzacije

KONDENZATOR  pregrijana ij para iiz

kompresora se hladi, predajući toplinu okolini
Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje

PRIGUŠNI ELEMENT  snizuje tlak nastalog

ISPARIVAČ
kondenzata na tlak isparavanja

52
 KONDENZATOR
(hlađen zrakom iz okoline)
Kondenzator se nalazi na poleđini
hladnjaka
j

HERMETIČKI ISPARIVAČ
KOMPRESOR
Isparivač se nalazi unutar hladnjaka
i on jje ttajj kkojiji hl
hladi
di prostor,
t a titime i
proizvode u njemu.
53
PRIPREMA TOPLE VODE DIZALICOM TOPLINE

54
 Medicinsko-sanitarni aspekti o kojima treba voditi računa u
sustavima centralne pripreme tople vode s akumulacijom

Kod sustava potrošne tople vode, treba obratiti posebnu pažnju na

sprječavanje pojave bakterija legionele, uslijed ustajalosti vode u sustavu
i pogodne temperature za razvoj.
razvoj
Bakterije se u ustaljenoj toploj vodi razvijaju najčešće na temperaturama
između 32 i 42°C , a ta neželjena pojava rješava se programskim
(periodičkim) pregrijavanjem vode u sustavu PTV-a na ~80°C.
Temperatura u svakom slučaju treba biti veća od 65°C!
LEGIONELA ili tzv.
tzv “Legionarska
Legionarska bolest
bolest” je bolest bakteriološkog
karaktera – izazvana bakterijom Legionele, a manifestira se
atipičnom upalom pluća i može biti smrtonosna.
Bl ži oblik
Blaži blik b
bolesti
l ti jje P
Pontijakova
tij k groznica
i (t(tegobe
b slične
lič gripi).
i i)

55
 IZLJEVNA ARMATURA U SANITARNIM PROSTORIJAMA
Miješalice slavina i tuševa
Miješalica ili baterija predstavlja završni dio vodovodne instalacije i
služi za miješanje tople i hladne vode u željenom omjeru, a u pravilu je
sastavnii di
dio glavne
l iizljevne
lj armature ((slavine
l i ili tuša)
š ) pa se njome
j
ujedno otvara ili zatvara protok. Miješanje tople i hladne vode pri tome
je potrebno kako bi se zagrijana voda (najčešće na oko 60 °C) dovela
na prihvatljivu,
ih tlji ugodnu
d ttemperaturu,t iizmedu
d 38 i 40 °C.
°C
Kod suvremenih je kupaoničkih miješalica uobičajeno označavanje
vodova, odnosno, ručica za toplu i hladnu vodu bojom te položajem ili
smjerom zakretanja ručiceručice. Topla se voda tako označava crvenom
bojom, a strana s koje se postavlja ručica ili smjer u kojem je valja
zakrenuti trebali bi biti lijevi. Za razliku od toga, hladna se voda
označava plavom
plavom, a njezina je strana desna desna.
Kao materijal za izradu kupaoničkih miješalica i slavina uglavnom se
koristi mjed pri čemu je njegova vanjska površina najčešće prevučena
slojem kroma
kroma, bronce
bronce, pozlate ili polimernih materijala u raznim
bojama.

56
 IZLJEVNA ARMATURA U SANITARNIM PROSTORIJAMA

Miješalice se mogu podijeliti na dva osnovna načna

1) prema izvedbi:
- zidne ili nadžbukne
- ug
ugrađene,
ađe e, pod
podžbukne
bu e ili pod
podzidned e
- samostojeće
2) prema načinu rada, odnosno otvaranja i zatvaranja protoka:
- jednoručne
j
- dvoručne
- termostatske
- samozatvarajuće i automatske (uglavnom se koriste samo u javnim sanitarnim
prostorijama).
Zidne ili nadžbukne miješalice se postavljaju izravno na zid iz kojeg izlaze dva
voda, jedan za toplu, a drugi za hladnu vodu (il. 3). Iza miješalica odmah slijedi
izljevni element, tj. slavina i/ili vod prema
mlaznici tuša.
Ugrađene, podžbukne ili podzidne miješalice postavljaju se u posebno izvedene
otvore
t u zidu
id i pokrivaju
k i j se odgovarajućim
d j ći pokrovom,
k iiz ččega viri
i i samo ručica
či za
namještanje željene temperature vode i/ili protoka, dok izljev čak ne mora biti na
istom mjestu. Ipak, sama njihova izvedba značajno otežava moguće popravke.
Samostojeće miješalice se postavljaju na rubove kupaoničkih elemenata (kade (kade,
umivaonika i sl.), pri čemu se dovodi hladne i tople vode provode kroz za to
predviđene otvore u samom elementu 57
Dvoručne miješalice imaju najjednostavniju
izvedbu i sastoje od dva ventila s miješalištem te
i j d
imaju dvije
ij ručice:
či svaku
k za pojedini
j di i vod.
d
Odvrtanjem i zavrtanjem svake ručice u miješalište
ulazi željena količina tople i hladne vode. Cijena im
je vrlo prihvatliiva
prihvatliiva, jednostavno se popravljaju i
imaju prilično dug vijek trajanja. Ipak, željenu
temperaturu vode svaki put valja namještati iznova.
Jednoručne miješalice omogućavaju istodobno
namještanje temperature i protoka izlazne vode
jjednoslavnim pomicanjem j ručice u odgovarajućem
g j
smjeru. Pomicanjem u smjeru lijevo-desno mijenja
se temperatura, a gore-dolje protočna količina.
Opremaju se protupovralnim ventilom kako bi se
spriječilo povratno strujanje i mogući hidraulički
udari u mreži. Njihovo se mlješalište sastoj od tzv.
kartuše i upravljačkog klipa ili, miješajuće
zaklopke,
kl k a za njihovu
jih se iizradu
d u pravilu
il kkoriste
i t
keramički materijali. Jednostavne su za rukovanje,
a namještena vrijednost temperature ostaje i
nakon
k zatvaranja
t j protoka.
t k Unatoč
U t č nešto
št većoj
ć j
cijeni, danas su sve popularnije.
58
Termostatske miješalice omogućavaju automatsko namještanje željene temperature
vode pri čemu namještena vrijednost ostaje bez obzira na zatvaranje protoka,
promjenu tlaka ili temperature u instalaciji.
instalaciji S vanjske se strane nalazi jedna ili dvije
ručice. Na jednoj se nalazi ucrtana temperaturna skala i ona služi za namještanje
osnovnog položaja bimetalnog ili tekućinskog regulacijskog elementa koji se nalazi
unutar kućišta
kućišta, dok druga služi za regulaciju protoka (ručice su često objedinjene u
jednu). Ako je temperatura vode preniska, regulacijski se element steže i tako otvara
protok tople vode, a ako je pak temperatura previsoka, element se rasteže i zatvara,
odnosno smanjuje protok tople vode u miješalište. Slavine se često opremaju
sigurnosnim elementom
koji onemogućava
protok izlazne vode
temperature više od
neke određene
vrijednosti (npr. 38 °C),
osim ako to korisnik
izričito ne želi, što se
može promijeniti
okretanjem
k t j ručice.
či
Uz to, svaki se vod
oprema i protupovratnim
ventilom.
til

59
Samozatvarajuće miješalice su
osobito prikladne za javne
sanitarne prostorije (npr. u
ugostiteljskim i turističkim
objektima, školama, bolnicama,
proizvodnim pogonima i sl.) koje
imaju vrlo veliku potrošnju vode.
Najčešće
j su robusne izvedbe,, a
osnovu njihovog rada predstavlja
opružni ventil koji se otvara
pritiskanjem ručice, a zatvara
sam, vraćanjem opruge u
prvobitni položaj nakon
određenog vremena.
Odgovarajuća izlazna
temperatura vode pri tome se
može namjestiti okretanjem
ručice
či u određenom
d đ smjeru
j čime
či
se otvara ili prekida dovod
hladne ili tople vode do
miješališta
miješališta.

60
Automatske miješalice su također vrlo prikladne za javne sanitarne prostorije,
osobito one s velikim protokom Ijudi.
Ijudi Njihovom se primjenom izbjegava dodirivanje
mokrih dijelova armature rukama većeg broja ljudi, čime se postiže visoka
higijenska razina uporabe. Uz to, smanjuje se i potrošnja jer voda protjeće samo
kada je potrebna, to jest kada je dio tijela (npr. ruke) u dometu signala
primopredajnog osjetnika koji može biti infracrveni, mikrovalni ili radarski.

61
VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

ZIDNA MJEŠALICA ZA KADU

62
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

ZIDNA
ZIDNA MJEŠALICA MJEŠALICA
KADU ZA UMIVAONIK
JEDNORUČNA

PERLATOR-DJELOVI I
PRINCIP RADA

63
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

ZIDNA MJEŠALICA ZA KADU I TUŠ KADU

64
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

PODŽBUKNA MJEŠALICA ZA TUŠ KADU

65
TERMOSTATSKA ZIDNA MJEŠALICA ZA KADU I TUŠ KADU

66
TERMOSTATSKA PODŽBUKNA MJEŠALICA ZA TUŠ KADU

67
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

JEDNORUČNA
Č STOJEĆA
Ć MJEŠALICA
Š ZA UMIVAONIK

68
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

STOJEĆA
Ć MJEŠALICA
Š ZA PRAONIK

69
VRSTE IZLJEVNE ARMATURE
ZIDNA MJEŠALICA ZA PRAONIK

70
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

STOJEĆA MJEŠALICA ZA PRAONIK

71
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE
STOJEĆA MJEŠALICA ZA PRAONIK S TUŠEM

72
 VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

JEDNORUČNA STOJEĆA MJEŠALICA ZA PRAONIK S TUŠEM

73
VRSTE IZLJEVNE ARMATURE

ZIDNA LJEČNIČKA
Č Č MJEŠALICA
Š

74
UREĐAJI ZA ISPIRANJE
Za ispiranje zahodskih školjki, pisoara i sličnih sanitarnih elemenata koriste se
uređaji za ispiranje koji se prema izvedbi mogu podijeliti u dvije osnovne skupine:
- tlačni ispirači
- vodokotlići.
Tlacni ispirač č je dio izljevne armature namijenjen ispiranju zahodskih školjki
š ili
pisoara pri čemu se protok otvara jednostavnim pritiskom na ručicu ili djelovanjem
elektromagnetskog ventila na osnovi
odgovarajućeg
d j ć signala.
i l N Najčešće
jč šć je
j predviđen
d iđ za dimenzije
di ij cjevovoda
j d DN 1515, 20 i
25 i omogućava ispiranje s 2 ili 4 L vode za pisoare, odnosno, sa 6, 9 ili 14 L vode
za zahodske školjke. Njegove su osnovne prednosti jednostavna i brza ugradnja,
mali prostor potreban za postavljanje te mogućnost ponovnog ispiranja u vrlo
kratkom roku, a jedini je nedostatak razmjerno velika potrebna dimenzija priključne
instalacije. S obzirom na izvedbu, mogu se podijeliti u dvije osnovne
skupine:
- jednostavni, bez protutlačne komore
-opružni, s protutlačnom komorom.
Dok je kod jednostavnih ispirača ručicu potrebno držati pritisnutom ili okrenutom
cijelo vrijeme ispiranja, kod opružnih se pritiskom na ručicu ostvaruje pomak
zapornog elementa čime se uspostavlja protok, koji se ponovno zatvara nakon što
p g p
sila opruge postane veća od sile tlaka vode.

75
 opružni, s protutlačnom komorom
jednostavni, bez protutlačne komore

76
Vodokotlić je dio izljevne armature uglavnom namijenjen ispiranju zahodskih
školjki pri čemu se određeni volumen vode potreban za ispiranje pohranjuje u
odgovarajućem spremniku. Pritiskom na tipku, povlaćenjem ručice ili poluge otvori
se ventil pa se spremnik u cijelosti ili djelomično prazni, a potom se djelovanjem
plivajućeg elementa otvara dovod vode ponovno puni do kraja. S obzirom na
i
izvedbu,
db postojit ji ih nekoliko
k lik vrsta:
t obični,
bič i iinjektorski,
j kt ki s iispusnim i ventilom
til i
dvokoličinski, tzv. štedljivi.
Pri postavljanju vodokotlića valja voditi računa o udaljenostima od školjke i poda, ali
ne i o tlaku i promjeru cijevi sto je slučaj kod tlačnih ispirača
ispirača. Ipak
Ipak, vodokotlići
zahtijevaju određeni prostor za postavljanje, a nakon ispiranja valja neko vrijeme
pričekati do ponovne uporabe, tj. dok se ne napune.

OBIČNI VODOKOTLIĆ

77
 VODOKOTLIĆ S ISPUSNIM VENTILOM

INJEKTORSKI VODOKOTLIĆ

78
79
UGRADBENI VODOKOTLIĆ

80