PLANIRANJE VREMENA

Planiranje je procjenjivanje vremena za izvršenje dijelova ili cjelokupne

proizvodnje u danim uvjetima, uz organizacijske postavke i uz pridodane
proizvodne resurse.

Planiranje obuhvaća slijedeće faze:

• detaljno upoznavanje zadataka, tj. investicijsko-tehničke dokumentacije
• izrada spiska pozicije radova (na temelju dokaznice mjera)
• specifikaciju potreba u radnoj snazi, mehanizaciji i materijalu
• utvrđivanje logičnog redoslijeda radova
• proračun vremena trajanja svake vrste rada kao i utvrđivanje dinamike
• sustav kontrole i evidencije izvođenja radova

Osnovu za izradu plana građenja (proizvodnje) predstavlja:

• Investicijsko-tehnička dokumentacija (opseg radova)
• Poznavanje i razrada tehnoloških procesa
 METODE PLANIRANJA

Razlikujemo:
• brojne (numeričke) i grafičke planove

Numerički planovi
• okvirni statički planovi
• brojčano planiranje sredstava po mjesecima, kvartalima i sl.

Grafički planovi
• histogram
• gantogram
• ciklogram
• ortogonalni plan
• mrežni plan
VRSTE PLANOVA
 BROJČANI VREMENSKI PLAN

GODINA

1. TROMJESJEČJE 2. TROMJESEČJE
R.B. OPIS JED. UK.
RADA MJERA KOLIČINE MJESECI MJESECI
PLAN PLAN
1 2 3 4 5 6

1.

2.

3.
GRAFIČKI LINIJSKI PLAN - GANTOGRAM
HISTOGRAM
ORTOGONALNI DINAMIČKI PLAN
CIKLOGRAM
 TEHNIKA MREŽNOG PLANIRANJA
Najvažnije metode mrežnog planiranja:
• 1. PERT (Program Evaluation and Rewiew Tecnique) metoda je orijentirana na
probabilistički pristup planiranju događaja.
• 2. CPM (Critical Path Metod ) metoda je usmjerena na aktivnosti i ima
derterminističku orijentaciju.
• 3. PDM (Precedence Diagramming Method) metoda je također deterministička
metoda, ali takva u kojoj se uvelo više različitih vrsta vremenskih veza između aktivnosti, čime
se stvarni odnosi u projektima bolje modelirani.

Osnovne karakteristike:
• grafički način prikazivanja tehnološkog procesa putem mreže daje dobru
preglednost odvijanja radova,
• ukupno trajanje izvedbe određuju kritične aktivnosti (aktivnosti koje ne sadrže
vremensku rezervu),
• rezerve vremena nekritičnih aktivnosti mogu se koristiti za izglađivanje resursa,
• moguće je optimalizirati trajanje radova uz najmanje troškove
• pogodnost primjene računala za obradu mrežnih planova
 TEHNIKA MREŽNOG PLANIRANJA
• Mrežni dijagram – dijagram koji se sastoji od niza aktivnosti koje su međusobno
povezane vezama.
• Mreža ili mrežni dijagram predstavlja grafički prikaz strukture projekta. To je
grafički i matematički model koji opisuje slijed radova u projektu ili proizvodnji .
• Veza – predstavlja ovisnost među aktivnostima. Prikazuje se strelicom ili linijom.
Podrazumijeva se da je veza orijentirana od lijeva na desno, te da je lijeva aktivnost
prethodna, a desna naredna.
 VRSTE MREŽA

• activity-on-arc (AOA) AKTIVNOST

• activity-on-node (AON) događaj 1 događaj 2

AOA

AKTIVNOST 1 AKTIVNOST 2 AKTIVNOST 3

AON
 OZNAKE KOD MREŽNOG PLANA - AON mreže

A, B, itd – oznaka aktivnosti

t – trajanje aktivnosti
ES (RP) – najraniji početak aktivnosti
LS (KP) – najkasniji početak aktivnosti
EF (RZ) – najraniji završetak aktivnosti
LF (KZ) – najkasniji završetak aktivnosti
TF (UR) – ukupna vremenska rezerva
FF (UR) – slobodna vremenska rezerva
PA – prethodna aktivnost
NA – naredna aktivnost OPIS AKTIVNOSTI
UA - usporedna aktivnost Oznaka ES TF EF
Ta LS FF LF
 FAZA I – ANALIZA STRUKTURE

• rasčlanba objekta na manje dijelove (WBS, elementi, aktivnosti),

• izrada liste aktivnosti: određivanje tehnologije izvršenja,
• formira se logični redoslijed izvođenja i međusobnih ovisnosti, tjs.
konstruira se mrežni plan koji predstavlja tehnološki model izvedbe
objekta.

Glavni procesi sastoje od potprocesa, a potprocesi od aktivnosti. Aktivnosti se

sastoje od standardnih radnih procesa (pozicija), koji se dijele na operacije,
operacije na postupke, postupci na pokrete.
FAZA I – ANALIZA STRUKTURE
 FAZA I – ANALIZA STRUKTURE
Analiza strukture sastoji se od slijedećih poslova:
• Razmatra se projekt u cjelini i fazama, a zatim se faze raščlanjuju na
pojedine aktivnosti do onoga stupnja detalja do kojega odgovorni
izvršitelji smatraju da je dovoljan za uspješno rukovođenje i praćenje
realizacije;
• Upoznavanje sa konstruktivnim sustavom, obradom i opremom,
tehnologijom izvođenja radova po vrstama i detaljima konstrukcije i
tehnologije građenja;
• Upoznavanje sa organizacijom izvođenja i sredstvima rada,
kapacitetima i resursima za izvođenje (radnici, mehanizacija,
sredstva transporta, inventar, oprema, materijal);
• Konzultacije sa odgovornim izvršiteljima i rukovoditeljima kojima su
dodijeljeni poslovi u realizaciji projekta o svim bitnim pitanjima,
problemima, obuhvatu i potrebnim podatcima koji će se koristiti u
izradi mrežnog plana
 FAZA I – ANALIZA STRUKTURE
Po kronološkom karakteru odnosa između pojedinih aktivnosti one mogu biti :
• Prethodne
• Istodobne – istovremene – paralelne
• Naredne (sljedeće)
U planiranju postoje tri različite vrste veza između aktivnosti, svaka
uzrokovana različitom logikom:
• Tehničko – tehnološke veze – Proizlaze iz tehničkih obilježja proizvoda ili
odabrane tehnologije izvršenja te se u planu moraju bezuvjetno prikazati
na jedini točan način.
• Organizacijske veze – Određuje ih organizacija rada koja dopušta više
mogućih opcija rada, što znači da treba sve analizirati i u plan ugraditi
najbolje veze ili slijed aktivnosti u danim okolnostima
• Planske veze – Planer na osnovi vlastitog iskustva, znanja, pravila
sigurnosti na radu, određenoga ustaljenog načina poslovanja ili slično
slobodno povezuje aktivnosti kada ne postoje slučajevi iz točaka 1. i 2.
 FAZA I – ANALIZA STRUKTURE
Odnosi među aktivnostima predočuju se vezama:

SS (start to start) - početak naredne aktivnosti je nakon početka prethodne

FF (finish to finish) - završetak naredne aktivnosti je nakon završetka

prethodne

FS (finish to start) - početak naredne aktivnosti je nakon završetka prethodne

SF (start to finish) - završetak naredne aktivnosti je nakon početka prethodne

 FAZA II – ANALIZA VREMENA

1. Određivanje vremenske jedinice u planu (u građevini

uobičajeno – 1 dan).
2. Lista aktivnosti sa proračunom trajanja aktivnosti (na
temelju odabira grupa ljudi i strojeva – građevinske
norme i standardi).
3. Određivanje vremenskih veza između aktivnosti.
4. Proračun (račun naprijed i račun nazad).
5. Određivanje kritičnih aktivnosti i identifikacija
kritičnog puta.
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Određivanje trajanja aktivnosti

Vrijeme izvršenja (trajanje) aktivnosti se određuje na osnovu količina radova,

izabrane tehnologije i normi vremena.
Određivanje trajanja proračunom zasniva se na poznatim podatcima o količini
rada (Q), potrebnim normama sata za jedinicu mjere proizvoda (NS) ili na
praktičnom učinku (Up), radnom vremenu (h) te sastavu i broju radnih
grupa koje obavljaju rad (RG).

(dani)

• Q - količina radova
• NS - normativ učinka
• RG - broj radnika
• h - broj sati u radnoj smjeni
 FAZA II – ANALIZA VREMENA

Proračun u mrežnom planu:

• Na osnovu trajanja aktivnosti i veza među njima računaju se vremenski

podaci za svaku aktivnost.
• Metoda zahtjeva dva prolaza kroz aktivnosti – proračun naprijed i
proračun nazad.
• Slijedi izračun vremenskih rezervi i identifikacija kritičnog puta.
• Proračunom mrežnog dijagrama određuju se vremenska veličina najranijih
i najkasnijih početaka i završetaka aktivnosti, vremenske rezerve i kritični
put.
• Najranija vremenska stanja određuju se proračunom naprijed.
• Najkasnija vremenska stanja određuju se proračunom nazad.
• Aktivnosti kod kojih je ukupna vremenska rezerva jednaka nuli su kritične
aktivnosti i one određuju kritični put (LS=LF).
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Proračun unaprijed:

Računa se najraniji početak i završetak aktivnosti (ES i EF).

ES i EF je najranije vrijeme kada aktivnost može početi i završiti kada završi prethodna
aktivnost.
Proračun počinje sa prvom aktivnosti koja nema prethodnu.

• EF1 + (Lag) = ES2 ES + Trajanje = EF - FS veza

• ES1 + (Lag) = ES2 ES + Trajanje = ES - SS veza
• EF1 + (Lag) = EF2 EF - Trajanje = ES - FF veza
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Proračun unazad:

Računa se najkasniji početak i završetak aktivnosti (LS i LF)

LS i LF je najkasnije vrijeme kada aktivnost može početi i završiti bez odgađanja
završetka projekta.
Proračun započinje sa aktivnostima bez sljedbene aktivnosti:

• LS2 - (Lag) = LF1 LF - Trajanje = LS - FS veza

• LS2 - (Lag) = LS1 LS + Trajanje = LF - SS veza
• LF2 - (Lag) = LF1 LF - Trajanje = LS - FF veza
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Određivanje vremenskih rezervi:

Ukupna vremenska rezerva - TF (eng. ¨TOTAL FLOAT¨)

Vrijeme za koje se trajanje aktivnosti može produžiti ili odgoditi početak aktivnosti, a
da ukupno trajanje projekta ostane nepromijenjeno.

Razlika izmenu kasnog i ranog početka ili kasnog i ranog završetka.

Aktivnosti kojima ukupna rezerva ima vrijednost nula su kritične aktivnosti, a slijed
kritičnih aktivnosti je kritični put.

• LS - ES = TF
• LF - EF = TF
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Određivanje vremenskih rezervi:

Slobodna vremenska rezerva - FF (eng. ¨FREE FLOAT¨)

Vrijeme za koje se trajanje aktivnosti može produžiti ili odgoditi početak aktivnosti, a
da najraniji početak slijedbene aktivnosti ostane nepromijenjen.

Proračunava se ovisno o vrsti veze:

• ES2 - (Lag) – EF1 = FF1 - FS veza

• ES2 - (Lag) – ES1 = FF1 - SS veza
• EF2 - (Lag) – EF1 = FF1 - FF veza
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Kritični put:
• Nakon završetka proračuna unaprijed i unatrag te vremenskih rezervi potrebno je u
dijagramu označiti kritične aktivnosti i kritični put.
• Kritične aktivnosti su one koje imaju vrijednost ukupne vremenske rezerve jednaku
nuli (TF=0). Kritični put je put u mrežnom dijagramu koji spaja kritične aktivnosti.
• To je najduži put u mrežnom dijagramu i kao takav određuje ukupno trajanje plana,
odnosno projekta te stoga ima veliku važnost u planiranju.
• U jednom mrežnom dijagramu postoji jedan ili više kritičnih puteva.
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Neuobičajena obilježja metode PDM
• U metodi PDM mogu se pojaviti neke anomalije koje proizlaze iz proturječnog
pristupa povezivanju istiha aktivnosti u dijagramu koje provodi planer tijekom
analize strukture i analize vremena.
• Tijekom analize vremena moguće je primjenom SS-veza ili FF-veza napraviti
preklapanje izvršenja dvaju povezanih aktivnosti tako da se naruši prethodno
određena strukturna povezanost.
• Pojavu anomalija uzrokuje i kontrolira planer, a ne metoda, pa odgovornost
pripada čovjeku.

Slučaj 1: Prethodna aktivnost završava poslije sljedeće u slučaju kada je trajanje

prethodne aktivnosti (A) mnogo veće od trajanja sljedeće aktivnosti (B), a
povezane su SS vezom male vrijednosti.
 FAZA II – ANALIZA VREMENA
Neuobičajena obilježja metode PDM
Slučaj 2: Sljedeća aktivnost započinje prije prethodne u slučaju kada je trajanje
sljedeće aktivnosti (B) mnogo veće od trajanja prethodne aktivnosti (A), a
povezane su FF vezom male vrijednosti.

Slučaj 3: Kod primjene trajanja na putevima s nizom aktivnosti koje su sve povezane SS
vezama dužina puta određuje se zbrojem vrijednosti SS veza i trajanja posljednje
aktivnosti (Z) na putu.

Slučaj 4: Kod promjene trajanja na putevima s nizom aktivnosti koje su sve povezane
FF vezama dužina puta se određuje zbrojem vrijednosti FF veza i trajanja prve
aktivnosti (A) na putu.