Univerzitet u Sarajevu, Građevinski fakultet

SKRIPTA ZA KOLEGIJ ''ORGANIZACIJA GRAĐENJA'' doc.dr.sc. Žanesa Ljevo

ORGANIZACIJA GRAĐENJA

Sva autorska prava pridržava Građevinski fakultet u Osijeku i predmetni nastavnik

kolegija prema Zakonu o zaštiti autorskih prava. Kopiranje i elektronsko umnožavanje
ovog dokumenta dozvoljeno je samo za ličnu upotrebu studenta Univerziteta u
Sarajevu. Umnožavanje, distribuiranje ili rasparčavanje ovog dokumenta na forumima,
društvenim mrežama, ili komercijalno korištenje (prodaja) dokumenta ili njegovog
sadržaja nije dozvoljeno.

1
4. Organizacija radnih procesa

Proces je niz pojava kojim se ostvaruje promjena u nekom okruženju.

Tehnološki proces je slijed normiranih postupaka kojim proizvodimo tehničke
tvorevine.
Tehnološki proces je skup radnih operacija koje treba da se izvrše, po izabranoj
metodi, po odgovarajućem redoslijedu koji obezbjeđuje racionalno korišćenje
materijala, energije i informacija i transformiše ih u gotovi proizvod.
Radni proces je praktična primjena tehnološkog procesa u cilju proizvodnje nove
tehničke tvorevine nastaje uključivanjem ljudi u tehnološki proces. Odvija se na
prostoru na kome djeluje veći ili manji broj radnika, mehanizacije i postrojenja većeg ili
manjeg učinka. Dijelimo ih na: osnovni, pomoćne, individualne, grupne, ručne,
polumehanizovane, mehanizovane i automatizovane radne porcese.
Radni proces čini sistem izrade jednog elementa ili dijela građevine određene vrste i
obavljaju ga radnici jednog, odgovarajućeg zanimanja i kvalifikacija. Radni proces
treba sadržavati metode rada, režim rada, vrijeme rada i složenost rada.
Radni proces može se dijeliti na operacije koje čine onaj dio procesa koji se obavlja na
posebnim radnim mjestima ili mašinama. Radne oprecije se mogu dijeliti na radne
postupke svake operacije (slika 8).
složeni radni proces

radni proces radna operacija

radni proces radna operacija

radni postupak
radna operacija radni pokret
radni postupak
radni pokret

Slika 8. Razlaganje složenog radnog procesa

2
Radni procesi izrade armirano betonske konstrukcije su: izrada, transport i montaža
oplate, izrada, transport i ugradnja potrebne armature, spravljanje, transport i ugradnja
betona odgovarajuće čvrstoće.
Radne operacije npr. izrade armature su: ispravljanje željeza, čišćenje željeza,
siječenje željeza, prijenos željeza, savijanje željeza, prenos armature.
Radni postupci za npr. savijanje željeza su: namještanje šipke na stolu, postavljanje
ključa, savijanje šipke, skidanje ključa, odlaganje šipke.
Radni pokreti npr. za savijanje šiprke su: pokret rukom do šipke, uzimanje šipke, pokret
do mjesta savijanja, namještanje šipke itd.
Radne operacije npr. izrade oplate su: ''krojenje'' rezanje oplatnih elemenata, prenos
elemenata, spajanje oplatnih elemenata, prenos oplate.
Radni postupci su npr.: postavljanje šper ploče na sto, povlačenje prema pili, rezanje,
podizanje pile
Neželjeni rezultati tehnološkog procesa su gubici materijala i energije tj. onaj dio koji
se u tehnološkom procesu nije iskoristio za izradu proizvoda (građevine).
Svaku građevinu, da bi joj izračunali troškove realizacije te izradili vremenski plan i
organizirali izvedbu radova, potrebno je podijeliti na njene elementarne dijelove.
Stavke troškovnika i aktivnosti vremenskih planova najčešće se definiraju upravo na
nivou tehnoloških procesa. Složeni tehnološki proces dijeli se na tehnološke, radne
procese. Tehnološki proces rada čini sistem izrade jednog artikla (vrste rada)
određene vrste i obavljaju ga radnici jednog, odgovarajućeg zanimanja. Tehnološki
proces rada čini sistem izrade jednog artikla (vrste rada) određene vrste i obavljaju ga
radnici jednog, odgovarajućeg zanimanja. Tehnološki proces treba sadržavati metode
rada, režim rada, vrijeme rada i složenost rada. Tehnološki postupak može se dijeliti
na operacije koje čine onaj dio procesa koji se obavlja na posebnim radnim mjestima
ili strojevima, odnosno s posebnim alatima.

4.1. Proučavanje metode rada

Utvrđivanje tehnološkog procesa, može se izvrštiti na više načina, najefikasnije i

najprikladnije za oblast građevinarstva su: metoda dijagrama toka i metoda karte
procesa.
Dijagram toka grafički prikazuje tehnološki proces u tlocrtu ili pogledu s prikazom
proizvodnih sredstava (mehanizacija, vozila, skladišta materijala) i njihovih veza.

3
Dijagramom toka tehnološkog procesa se ucrtavanjem prikazuje proizvodni kapacitet,
njihov međusobni raspored, odgovarajuća povezanost kapaciteta, način i pravac
kretanja materijala, poluproizvoda, elemenata i sredstava rada u toku njegovog
odvijanja.

Slika 9. Primjer dijagrama toka

Radi potpune preglednosti dijagrama toka predstavlja objekat ili radove na crtežima u
osnovi (situacije) i u presjeku. Na tim crtežima, u pogodnoj razmjeri, prikazuju se
proizvodni pogoni, mašine, vozila, materijali, poluproizvodi, elementi i radnici sa
odgovarajućim šematskim prikazima koji omogućavaju raspoznavanje pojedinih

4
sadržaja na dijagramu toka. Uz ovo daju se odgovarajuće oznake, tumačenja i
objašnjenja (slika 9).
Studiju tehnološkog procesa metodom dijagrama toka počinjemo od takozvane ključne
operacije koju redovno izvršavamo na ili pomoću ključne mašine. Sve ostale operacije
tj. mašine koje ih izvršavaju moraju imati nešto veće kapacitete i učinke kako bi ključna
mašina (kao najskuplja i najznačajnija za proces proizvodnje) bila u potpunosti
iskorištena. Pri tome se moraju na svim mjestima gdje se prelazi sa kontinuiranog na
cikličan tok proizvodnje, predvidjeti odgovarajuće deponije radi eliminisanja
eventualnih prekida u proizvodnji.
Osnovni koraci pri izradi dijagrama toka:
 odrediti tehnološki sljed pocesa,
 nacrtati izvršitelje i opremu na svakoj operaciji.
 opisati izvršitelja na svakoj operaciji,
 napisati praktični učinak izvršitelja na svakoj oparaciji.
Pogodan je za prikaz neprekinutih procesa-pokretni predmet proizvodnje prolazi više
radnih mjesta. Ta je metoda pogodna za prikaz kontinuiranih tehnoloških procesa.
Ovako prikazan tehnološki proces je slikovit i pregledan i može dobro da posluži svojoj
namjeni. Međutim, vidi se da je njegova izrada dosta složena jer traži veliki crtački
posao. Zbog ovoga može se zaključiti da je dijagram toka pogodan za prikazivanje
tehnoloških procesa koji se jedanput uspostavljaju za duži vremenski period, a to su
stabilna postrojenja (separacije i sl.). Ovo tim prije što kod ovih pogona imamo kretanje
samo predmeta produkcije dok radnici stalno ostaju na svojim mjestima.
U slučajevima kada je tehnološki proces teško prikazati dijagarmom toka primenjujemo
prikazivanje tehnološkog procesa metodom karte procesa. Karte procesa se razlikuju
od dijagrama toka po tome što se umjesto mašina i uređaja unose podaci o samim
operacijama. Takve karte procesa imaju naročitu vrijednost za one koje treba
podučavati, kao i onda kada se radi o planiranju neodomaćene vrste posla.
Metodom karte procesa je jednostavnije predstaviti tehnološki proces. Kod karte
procesa koriste se odgovarajući simboli kojima se na apstraktan način predstavlja
tehnološki proces, za razliku od dijagrama toka, gdje se ucrtavaju mašine, uređaji i
materijali. Imamo dvije vrste simbola: prosti i kombinovani. Prosti simboli predstavljaju
niz aktivnosti: operacije, prenos, kontrolu, skladištenje i čekanje. Ako se ove aktivnosti
izvršavaju istovremeno ili na istom radnom mjestu onda te aktivnosti predstavljamo
kombinovanim simbolima (Tabela 3).
5
Tabela 3 – Simboli i opis aktivnosti za kartu procesa
Simbol Opis aktivnosti
Operacija – nastaje kada se predmetu namjerno mjenja neka od fizičkih ili
hemijskih osobina, kad se stvara sklapanjem ili rasklapanjem iz nekog
drugog predmeta, kada se priprema za neku drugu operaciju, prenos,
kontrolu ili skladištenje (iskop zemlje, izrada oplate, ugradnja betona, izrada
planova i sl.)
Prenos – javlja se kada se predmet pomjera sa jednog na drugo mjesto,
ili osim kada ta pomjeranja predstavljaju dio operacije (prenos armature,
prenos i dizanje betona i sl.)
Kontrola – sastoji se iz identifikacije predmeta ili provjere kvaliteta (provjera
ispravnosti postavljene armature,provjera kvaliteta betona i sl.)

Skladištenje – nastaje kada se rpedmet zadržava i kada se spriječava

njegovo dalje kretanje bez posebnog odobrenja (deponija gotove armature,
deponija oplat i sl.)
Čekanje – predmet mora da čeka kad uslovi ne dozvoljavaju ili ne
zahtjevaju da se sljedeća planirana aktivnost odmah izvede (črkanje
zbog sušenja boje i sl.)

Osnovni koraci pri izradi karte procesa su (slika 11):

• odrediti tehnološki sljed pocesa,
• prikazati ih simbolima,
• opisati tekstom rad uz svaki simbol ili upisati skraćenice uz legendu
• uz svaki rad napisati izvršitelja
• napisati praktični-radni učinak uz svakog izvršitelja.

6
 Legenda:
D = dozator

TB = tvornica betona

BU = buldozer

B = bager

U = utovarivač

K = kamion

M = stroj za sječenje arm.

S = stroj za savijanje arm.

G = gravitacija

AP = arhimedov puž

R = radnik

BP = betonska pumpa

TD = toranjska dizalica

Slika 10. Karta procesa za iskop temelja

4.2. Osnovni elementi rada u građevinarstvu

Čovjek je kao inicijator i kreator, kao izvršilac i kontrolor operacija je temeljni faktor
organizacije.
Proučavanjem funkcija ljudskog organizma pri radu i nakon njega se bavi fiziologija
rada. Glavni interesi fiziologije su da objasni životne procese u organizmu, lokalizuje
ih u odnosu prema stanicama, tkivu, organima i sustavima, protumači uzroke pojava i
organičkih procesa i poveže sve to u uzročnu cjelinu. Glavna zadaća fiziologije rada je
prilagoditi rad anatomskim, fiziološkim i psihološkim karakteristikama ljudskog
organizma, kao i istražiti posljedice koje u čovjekovom organizmu nastaju pod uticajem
rada u različitim uslovima. Fiziologija rada se dakle bavi proučavanjem i rada i čoveka
koji radi.

Radna snaga
Radna snaga tj. radno sposobno stanovništvo je glavni element tržišta rada. Radna
snaga pri realizaciji aktivnosti u građevinarstvu je neizbježna.
7
Radno mjesto i radna okolina
Građevinski radnik kao neizostavni učesnik realizacije aktivnosti pri građenju
prvenstveno radi ''pod otvorenim nebom'' što je ustvari svako gradilište. Radno mjesto
treba biti uređeno tako da se može odvijati nesmetan rad bez sudaranja i sl. Uz pravilno
razmještanje svih potebnih alata za izvršavanje rada. Uvijek treba analizirati
pojedinačno radno mesto, a ne zanimanje, jer se time analizira koje će funkcije
organizma biti izložene uticajima tog rada. U građevinarstvu je jako često prisutan rad
na visini, u prostorima u kojim je kretanje ograniceno i sl., tako da je analiza radnog
mjesta vrlo korisna. Čovjek otežano radi ili prekida rad u uslovima nepovoljnog
okruženja usljed npr. smanjene vidljivosti, neodgovarajućih temperatura, vlažnosti
zraka, buke, prašine i sl. Optimalna temperatura za: veoma laki umni rad oko 18°C.,
lak rad 16-18°C i intenzivan fizički rad 13-16°C. Za zidanje, armiranje, izradu oplata
optimalna tempratura za rad je 16-18°C. Rani učinak se snižava za 30% pri radu na
temperaturama višim od 30°C, a rad se potpuno obustavra na temperaturama višim
od 40°C. Niskim temperaturama se lakše ''suprostaviti'' u odnosu na visoke. Buka i
vibracije: štetno djeluju na kardiovaskularni sistem, nervni sistem i organe za varenje.

Radno vrijeme
Najveća učinkovitost se postize osmosatnim radnim vremenom sa jednom, eventualno
dvije pauze u toku rada. Optimalna organizacija radnog vremena je 3,5 sata rada,
pauza 0,5 sata, nastavak 4 sata rada ili alternativno 2sata i 45 minuta rada, zatim
pauza 15 minuta, ponovo 2sata i 45 minuta rada, zatim pauza 15 minuta i nakon toga
2 sata rada. Povečanjem radnog vremena ne postiže se proporcionalno povečanje
učinka, pa ako za osmočasovno radno vrijeme učinak smatramo 100%, za
desetočasovno radno vrijeme je taj učinak povečan za 6 do 8%, iako je radno vrijeme
povečano za 25%. Učinak radnika u različitim radnim smjenama je različit, pa tako je
učinak radnika u prvoj smjeni najveći, u drugog smjeni je 10% manji, a u trećoj (nočnoj)
smjeni je 20% manji.
Radno vrijeme je struktuirano od rada i prekida (slika 11), određene prekide je moguće
regulisati kao npr. tehnološke prekide. Kada se analizira radno vrijeme provedeno na
radnom mjestu kroz neposredan rad i prekide, moguće je znati koliko je učešće istih u
ukupnom radnom vremenu. Organizacijom radnih procesa se prekidi i zastoji svode
na minimun, kroz npr. adekvatan izbor kvalifikacije radnika za izvršenje radne
operacije.

8
 Radno vrijeme

Prekidi:
Rad:
- predah i fiziološke potrebe,
- neposredni rad (pripremno-završni,
- slučajan i nepotreban rad,
operativni /osnovni i pomoćni/,
opsluživanje mašina), - prekidi organizacijske i tehnološke
prirode,
- uslovljeno vrijeme
- kršenje radne discipline.

Slika 11. Radno vrijeme – rad i prekidi

Obučenost i motivacija
Pri izvođenju radnih operacija zahtjeva se određena obučenost radnika za realizaciju
istih, trajanje obuke zavisi od složenosti operacije i sredstava rada koja se koriste.
Obavljanje radnih operacija sa manjim utroškom radnog vremena donosi bržu
realizaciju, dobit poslodavcu i veću zaradu radniku, pri dužem radu na istoj radnoj
operaciji učinak postaje veći.
Motivacija (psihološka) je ta koja može da utiče na produktivnost radnika bez obzira
što su svi uslovi radnog okruženja ispunjeni. Motivi koji utiču na učinkovitost rada mogu
biti različiti: egzistencijalni, sigurnost, pripadanje, uvažavanje, samopotvrđivanje i sl.

4.3. Zastoji i gubici

Građevinarstvo je u velikoj mjeri podložno gubicima (male serije, teški uvjeti rada,
klimatske neprilike, i sl).
Izvori nastajanja zastoja i gubitaka:
• zastoji prirodne naravi,
• gubici organizacijske naravi,
• zastoji tehnološke naravi,
• gubici u materijalu,
• zastoji kod korištenja mehanizacije,
• gubici kod rada radnika.
Zastoji prirodne naravi leže u vanjskim uticajima ne mogu se otkloniti, ali je moguće
uticati na smanjenje njihovog negativnog djelovanja (zaštita nadstrešnicama od kiše,
osiguravanje izvođenja unutrašnjih radova u objektu i sl).

9
Neke pojave se predviđaju i procjenjuju (praćenje, statistika), ali se njihov intenzitet i
vrijeme ne mogu unaprijed odrediti po mjesecima se predviđaju neradni dani.
Neke se pojave ne mogu niti predvidjeti niti procijeniti, dok se neke mogu procijeniti sa
rizicima u pogledu ispunjenja i obima (rat, pobune, poplave, snijeg, odroni i sl.) ovakve
poremećaje označavamo pojmom viša sila, a njihova se eventualna pojava regulira
isključenjem odgovornosti po pitanju rokova izvedbe u ugovoru o građenju.
Gubitci organizacijske naravi pojavljuju se zbog nedovoljnih priprema ili odstupanja od
propisanih procedura.
Razlozi mogu biti različiti:
• loš raspored radnih mjesta,
• loš izbor proizvodnih resursa,
• nepotpuna tehnička dokumentacija,
• nedostatak radne discipline,
• loše provođenje kontrole,
• nekvalitetno rukovođenje,
• povremeni nedostatak energenata,
• loša organizacije službe HTZ.
Zastoji tehnološke naravi nastaju zbog:
• promjene u dužina transportnih puteva,
• promjene konstrukcije u presjeku,
• promjene radnih mjesta,
• neujednačenosti,
• djelomičnog opterećenja ljudi i mehanizacije
Ovi zastoji mogu se smanjiti kvalitetnim dimenzioniranjem sredstava rada.
Gubici u materijalu dijele se na uklonjive i neuklonjive (tabela 4)
Uklonjive gubitke moguće je eliminisati dobrom organizacijom i uslovima rada.

10
Tabela 4. Uklonjivi i neuklonjivi gubitci u materijalu
Razlozi nastanka uklonjivih zastoja Razlozi nastanka neuklonjivih zastoja
– rasipanja materijala (loša manipulacija, – transporta,
transport materijala i sl.) – uskladištenja,
– lošeg korištenja materijala, (korištenje – krojenja materijala i sl.
nestandardnog materijali i sl)
– pretjerano nagomilavanje materijala à
loše i sa financijske strane i sa strane
kvalitete materijala
– nemarno i nesavjesno rukovanje
– nedovoljna kontrola
– neracionalno korištenje otpadaka
– primjena neodgovarajuće mehanizacijei
alata

Dio ovih gubitaka je neuklonjiv u svom minimalnom dijelu, a sve ono do čega dolazi
radi neracionalnog gospodarenja i manipulacije je uklonjivo.

Zastoji kod korištenja mehanizacije dijele se na: uklonjive i neuklonjive (tabela 5)

Tabela 5. Uklonjivi i neuklonjivi gubitci u materijalu zastoji kod korištenja mehanizacije
Razlozi nastanka uklonjivih zastoja Razlozi nastanka neuklonjivih zastoja
– nedostatka materijala za preradu i – promjene radnog mjesta
transport – promjene dijelova i alata
– nedostatka rezervnih dijelova, goriva i – tekućeg održavanja i sl.
ostale energije
– zakrčenosti radnog mjesta
– lošeg rasporeda
– neusklađenosti procesa
– kvarova
– lošeg održavanja
– loše organizacije i planiranja

Gubici radnog vremena radnika nastaju zbog:

• loše organizacije radnoga mjesta,
• lošeg odnosa među radnicima,
• kršenja radne discipline,
• nedovoljne obuke radnika,
• loših uslova rada,
• fluktuacije radne snage,
• lošeg rasporeda rada i odmora,
• lošeg nagrađivanja, rukovođenja i smještaja.

11
 4.4. Mjerenje i normiranje rada

Građevinski normativ je utrošak materijala ili radnih sati po jedinici proizvoda.

Norma je skup odredbi koje definišu redosljed i način izvođenja radnih operacija, alate
i građ. mašine (strojeve), normalne uslove okruženja pod kojima se normativ može
ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.

Norma – opisuje tačnu vrstu i kvalitet materijala za pojedine radne procese i

građevinske proizvode.
Normativi imaju mnogostruku namjenu. Pomoću normativa se:
• planiraju potrebne količine materijala, ljudskog i mašinskog rada za određeni
poduhvat i to, mašinskog rada po vrstama građevinskih mašina i učincima, a
ljudskog rada po kvalifikacijama, broju ljudi i stepenu stručne osposobljenosti,
• utvrđuje proizvodna i prodajna cijena proizvoda i građevine u cjelini,
• provjeravaju utrošene količine materijala, mašinskog rada i zarada radnika,
• obračunavaju izvedeni radovi ukoliko nisu na drugi način ugovoreni.
Normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova, zaštićuju radnika od prekomjernog
iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete radnog okruženja.
Norma materijala predstavlja utrošak materijala po jedinici proizvoda za tačnu vrstu i
kvalitet materijala za pojedine radne procese. One utvrđuju tačnu: vrstu materijala,
Kvalitet materijala za pojedine radne procese i utrošak materijala za izradu jedinice
proizvoda.
Norma ljudskog rada je vrijeme potrebno određeno obučenom čovjeku, da po
određenom postupku i redoslijedu radnih operacija, određenom vrstom materijala,

12
određenim alatima i mehanizacijom, u normalnim uslovima okruženja, uz normalno
zalaganje i zamor – izvrši tačno određeni posao.
Na rad ljudi utiču uslovi okruženja: temperatura, osvjetljenje, buka, prašina,
nedostatak kisika, prisutnost štetnih plinova.
Kad su ispunjeni radni uslovi okruženja, čovjek može raditi učinkovito i kvalitetno, ali i
slabo što zavisi o motivaciji za rad. Pitanje motivacije složenije je od pitanja plate za
rad. Ono je vezano uz prihvatanje ili neprihvatanje čovjeka u radnoj sredini,
porodičnim prilikama, afiniteta prema poslu i dr.
Norma rada građevinskih mašina prvenstveno podrazumjeva izbor vrste građevinske
mehanizacije za izvršavanje određene radne operacije, način i uslovi rada, te utrošak
mašinskog rada po jedinici mjere proizvoda.
Pored vremena koje se direktno utroši na izradi proizvoda, u strukturi radnog
vremena u normativima sadrži i druga vremena koja su neophodna da se rad može
obaviti, ali nisu direktno proizvodna (slika 12).

Slika 12. Struktura radnog vremena

Pripremno-završno vrijeme je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za
pripremu za rad, te završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa
Pomoćno vrijeme nije direktno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. čitanje
nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl. Iznosi 15-
20 % ukupnog normativa.
Tehnološko vrijeme je proizvodno vrijemekoje iznosi 40 –60 % ukupnog normativa.
Dodatno vrijeme je vrijeme potrebnoza odmor tokom rada. Sastoji se od kraćih odmora
iza određenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na polovici radnog vremena. U
dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbogkvarova, nestanka

13
električne energije i sl. U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada
radnikazbog nediscipline i sl. Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.
Norme mogu biti elementarne i kompleksne.
Elementarne se norme odnose na pojedine radne operacije (npr. čišćenje, sječenje,
vezivanje i montažu betonskog željeza). Kompleksne norme dobivaju se sintezom
elementarnih norma (npr. priprema i postavljanje betonskog željeza). Osim toga,
postoje norme vremena i norme učinka. Norma je vremena utrošak vremena za
jedinicu proizvoda dobre kvalitete uz pravilnu i svrsishodnu organizaciju. Norma
vremena Nv određuje se pomoću izraza, gdje je gdje je V utrošeno vrijeme, a Q količina
proizvoda:
𝑉
𝑁𝑉 =
𝑄
Građevnski radovi, koji treba da posluže za ustanovljivanje norma, moraju se odvijati
u normalnim uslovima, to znači da moraju biti dobro organizovani s obzirom na
raspoloživi materijal i potrebna sredstva rada, i da ih moraju obavljati dobri radnici koji
su uvježbani za takve poslove.
Da bi se osigurala dobra organizacija radnog procesa, treba poznavati tehnologiju
rada, te sastav i dispoziciju sredstava za rad.
Radne norme određuju se računski na osnovi provjeravanja proizvodnih mogućnosti
radnika, sredstava rada, radnog mjesta i organizacije rada da bi se postigla tražena
kvaliteta i ekonomičnost.
Da bi se utvrdile radne norme, treba organizaciju građevnog procesa tako postaviti da
ona odgovara normalnim uuslovima, zatim treba proces rada raščlaniti na elemente
(radne operacije), utvrditi vrijeme rada uz njegovu klasifikaciju i odabrati elemente koji
će se promatrati. Tokom rada mjeri se utrošeno vrijeme za dijelove radnog procesa i
količina proizvoda. Na temelju tih mjerenja obrađuju se rezultati nakon što su izdvojeni
utrošci vremena koji se ne normiraju, određuje se elementarna i kompleksna norma,
pa se sastavlja elaborat radne norme s opisom karakteristika radnog procesa.
U nastavku je prikazan primjer građevinskih normativa (Bučar) za mašinsko
malterisanje unutrašnjih zidova, gdje je jasno da za 1m 2 malterisanja unutrašnjih
zidova malterom debljine 1,5cm je potrebno 0,130 sati polukvalifikovanom radniku i
0,370 sati kvalifikovanom radniku za izvršenje navedene aktivnosti.

14
ZI.06.1503. Strojno žbukanje ravnih unutarnjih zidova s tvornički pripravljenom
mješavinom žbuke u debljini do 1,5 cm. m2

NORMATIV RADA sati / m2

Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukup
1. Strojno žbukanje posebnom gipsanom mješavinom 0,130 0,370 0,500
NORMATIV MATERIJALA po m2
1. Gispsane mješavine 23,00 kg
2. Rijetka cementna žbuka 0,001 m3

Napomene:
1. Otvori na zidu do 3 m2 se ne odbijaju, ali je uključena obrada čela zida.
2. Kod otvora od 3 do 5 m2 odbija se površina iznad 3 m2.
3. Kod otvora iznad 5 m2 odbija se površina iznad 3 m2, a obrada čela obračunava se zasebno.
4. Normativi za zidove površine ispod 10 m2 povećavaju se za 1,20.

Zidarski radovi (GN 301, Normativi i standardi rada u građevinarstvu)

Primjer :
 za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, treba
izračunati potreban materijal i radnu snagu
 količina zida iz predmjera je 50,00 m3
 zidanje treba izvesti za 4 dana
 radno vrijeme je 8 sati
 dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.

15
Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6 GN 301-206, 1.1.
- Materijal za 1,00 m3 za 50,00 m3
Blok opeka 29 x 19 x 19 cm … kom. 82 … 82 x 50,00 = 4100 kom.
PCM 1 : 2 : 6 … m3 … 0,10 … 0,10 x 50,00 = 5,00 m3
- Izrada za 1,0 m3 za 50,00 m3
Zidanje zida
Z VI …………… NS 3,20 x 50 = 160,00
R II …………… NS 0,90 x 50 = 45,00

16
Prenos blokova i morta
R II …………… NS 1,65 x 50 = 82,50
R II …………… NS 0,20 x 50 = 10,00
Ukupno:
Z VI …………… NS 160,00
R II …………… NS 45,00+82,50+10,00=137,50

Da bi se izvršilo zidanje 50 m3 zida blokovima dimenzija 29x19x19 cm sa prenosom

blokova i morta-maltera potrebno je da ZVI radi 160, a RII 137,50 sati.
Za zadano vrijeme trajanja izvršenja ove aktivnosti od 3 dana sa radnim vremenom od
8 sati potrebno je:
160
𝑛𝑍𝑉𝐼 = 3𝑑𝑎𝑛𝑎 𝑥 8𝑠𝑎𝑡𝑖 = 7 Z VI
45+82,5+10
𝑛𝑅𝐼𝐼 = 3𝑑𝑎𝑛𝑎 𝑥 8𝑠𝑎𝑡𝑖 ≈ 6 R II

Radna brigada za zidanje zida: 7 Z VI, 6 R II

Razlikujemo nekoliko metoda mjerenja kod izrade normativa vremena:

 Mjerenje kronometrom povratnim ili protočnim načinom - mjerenje trajanja
radnih operacija pomoću kronometra (sekundomjera) - usporednom analizom
normativa iz više izvora i utvrđivanjem normativa za naše uslove tačnost
snimanja je 0,2 do 1 sekunda.
Snimanje vremena protočnom metodom izvodi se tako da se na početku
snimanja zaporna ura aktivira i ne isključuje se sve do završetka snimanja..
Zahvate koji traju kraće od 6 sekundi je jako teško očitati te je to glavni
nedostatak ove metode.
Kod povratne metode se nakon očitavanja vremena izvođenja svakog zahvata
kazaljka ure pritiskom na krunu vraća u početni položaj, tako da se odmah
bilježe osnovna vremena i nije ih potrebno naknadno računati. Prednosti ove
metode su što se greške pri snimanju mogu uočiti prilikom samog mjerenja, a
snimanje je moguće prekinuti i u bilo kojem trenutku ga nastaviti.
 Fotopregledom - upotrebljava se za promatranje cjelokupnog radnog vremena,
koje osim radnog procesa (podijeljenog na radne operacije), obuhvata vrijeme
odmora, tehnoloških prekida i različitih zastoja koji su zavisni i koji su nezavisni

17
 o radniku. Postupak je pogodan za radove koji duže traju (npr. betoniranje,
malterisanje, montaža armature), kad je dovoljna tačnost registracije vremena
od 1 minute. Podaci se upisuju numerički, grafički ili kombinovano. Kad u
radnom procesu učestvuje 1-3 radnika, često se upotrebljava grafički upis
podataka.
 Tehničkom evidencijom koji razlikuje koristan rad i zastoje - se koristi onda kada
se ne traži velika tačnost kao ni detaljiranje vremena rada i zastoja. Služi i za
orijentaciono provjeravanje realnosti postojećih normativa ili za ustanovljenje
postotka izvršenja postojećih normativa tokom realizacije radova.
 Dnevnim izvještajem koji je najmanje tačan - koriste se obrasci koji se
popunjavaju nakon završene smjene i predaju šefu gradilišta radi provjere
izvršenja dnevnog zadatka i radi plana za idući dan, upisuju se radovi i utrošeno
vrijeme radnika prema kvalifikacijama potrebno za izvršavanje tih radova.
 Metoda trenutačnih zapažanja (MTZ) - zasniva se na zakonitostima statistike i
vjerojatnoće, zaključci se donose nakon velikog broja opaženih stanja, bez
korištenja sata.

Osnovna namjena normativa je:

• za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture;
• za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti;
• za određivanje broja građ. mašina po vrstama,
• utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine;
• na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, građ.
mašina i količine materijala;
• normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova
• zaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uslove
okruženja.

4.5. Varijante u radnim procesima

Postoje tri osnovna načina proizvodnje, te njihove različite kombinacije u pojedinim

dijelovima izvođenja:
 proizvodnja po redosljedu pojedinih dijelova ili objekata,

18
  paralelna proizvodnja pojedinih dijelova ili objekata,
 taktna ili lančana proizvodnja pri čemu su procesi kontinuirani.
Karakteristika proizvodnje po redosljedu je da se tek nakon završetka jednog objekta
nastavlja na izvođenju slijedećeg. Redoslijed radova je isti kod svakog objekta. Javlja
se kod pojedinačnih objekata. Na slici 13 je prikazan primjer izvođenja četiri temeljne
konstrukcije za montažni bungalov, sa po četiri vrste radova - radnih procesa (iskop
temelja i izvedba poda, zidanje zidova, postavljanje oplate i armature ploče,
betoniranje ploče)

Radne etape
m=broj radnih etapa (4) T=kxmxn
n=broj radnih procesa (4) T=1x4x4=
k=vremenska jedinica (1 dan) = 16 dana

taktovi
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Slika 13. Primjer proizvodnje po redosljedu

Kod paralelne proizvodnje radovi se paraleliziraju, u svrhu što kraće izvedbe

cjelokupnog zadatka građenja. Na slici 14 je prikazano da se iste vrste radova izvode
paralelno, odnosno istovremeno. Ova proizvodnja zahtijeva veliku koncetraciju radne
snage i sredstava (mehanizacije, opreme, materijala), zbog čega je i vrlo skupa.

Radne n=4
etape
k=1, T=nxk = 4dana

taktovi
1 2 3 4
Slika 14. Primjer paralene proizvodnje

19
Kod taktne ili lančane proizvodnje uz efikasno planiranje, te održavanje stalne brzine
u radu ostvaruje se kontinuitet u proizvodnji. Ovdje se ostvaruje proizvodnja slična
industrijskoj, tj. proizvodnja na tekućoj traci. Dok se u industriji proizvod kreće po traci
do pojedinog radnika, ovdje se radnici i proizvodna sredstva kreću s objekta na objekt
ili sa jednog dijela na drugi dio objekta. Za ovakav način proizvodnje neophodno je
ostvariti slijedeće pretpostavke:
 osigurati veći broj objekata ili njihovih dijelova. koji imaju pribilžno iste količine
radova,
 podijeliti radni proces, te izvedbu ostvarivati specijaliziranim radnicima,
 procese obavljati planiranom brzinom, kako ne bi došlo do neželjenih smetnji
 neizbježne prekide uključiti u plan, da ne bi ometali cjelokupni tok proizvodnje,
a sve ostaIe prekide eliminisati.
Na slici 15 je prikazan prikazan primjer taktne proitvodnje, gdje su tri radne aktivnosti
planirane biti izvedene za 7 dana i to na način da prvi dan radimo samo prvu
aktivnost (koja traje 4 dana), drugi dan uvodimo i drugu aktivnost (koja traje 4 dana),
treći dan uvodimo i treću aktivnost (koja traje 4 dana), četvrti dan uvodimo četvrtu
aktivnost (koja traje 3 dana), a tog dana se prva aktivnost završava, peti dan je
završava druga aktivnost, šesti dan se završava treća aktivnost, a sedmi dan se
završava četvrta aktivnost.

Radne
etape

n=4
m=4
k=1
T=(m+n-1)xk=
=7dana

taktovi
1 2 3 4 5 6 7
Slika 15. Primjer taktne proizvodnje

Trbojević, B., Organizacija građevinskih radova, Građevinska knjiga Beograd, četvrto

izdanje, Beograd, 1981.

20
Trbojević, B.: Organizacija građevinskih radova, Naučna knjiga, Beograd, 1992.

Lončarić Rudolf, Organizacija izvedbe građevinskih radova, Hrvatsko društvo

građevinskih inženjera, Zagreb, 1995.

Mikšić, D.: Uvod u ergonomiju, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1997

Čajko, N.: Organizacija građenja, 2007.

Dreca, Š.: Organizacija građevinske proizvodnje, Arhitektonski fakultet u sarajevu,
Sarajevo, 2007.

Čajko, N., Čorić, D.: Organizacija i obračun radova

The Lean Enterprise Institute Cambridge,MA: LEAN LEXICON a graphical glossary for
Lean Thinkers, 4th Edition, USA, 2008

M. Aranđelović, J. Jovanović, Medicina rada, Medicinski fakultet Univerzitet u Nišu,

2009.

Barbara J. Jackson: Construction Management JumpStart, Sybex; 2 edition, 2010.

Radujković, M. i saradnici: Organizacija građenja, Sveučilište Zagreb, Građevinski

fakultet Zagreb, 2015.

Marušić, J.: Organizacija građenja, FS, Zagreb, 1994.

Normativi i standardi rada u građevinarstvu, Vodoprivreda d.o.o. Novigrad

21