1.

Sustav
je hijerarhijska zajednica sastavnih dijelova, strukturirana tako da obavlja zadae koje su svrha postojanja sustava. Svrha se formulira u obliku radnih zahtjeva. Svaki sustav mora biti sam sebi dovoljan za izvravanje svrhe za koju je namjenjen, u zadanom okoliu i za vrijeme itavog vijeka trajanja. Bitna obiljeja sustava: 1. Sredstva sustava STATIKA (primarna oprema +potpora) 2. rotok i raspodjela materijala DI A!IKA !. otpora sustava "#inancijska,opskrba...$ % "#$ISTI%KA &#T&#'A Svaki sustav ima prostornu i vremens(u )imen*iju: 1. &'S('&)* % ine je sredstva sustava "materijali,zgrade,ure+aji,pom.sred$ +. ,&-.-)S/* 0 1ivotni ciklus s vijekom trajanja Sastavni dijelovi sustava sastavljeni su od sredstva sustava2 0 materijali 3 ure+aji 3 soft4are 3 hard4are3 pomona sredstva 0 podaci3 slu1be 3 osoblje #snovna stru(tura sustava je ova : 1. -lementi ili podsustavi 5 to su oni dujelovi sustava koji se sastoje od ulaza, procesa i izlaza. 2. Svojstva sustava "atributi$ % to su osobine ili vidljiva obilje1ja elemenata !. me+uodnosi "relacije$0veze izme+u elemenata i atributa. S',DST-A S.STA-A/&'I!A' A #&',!A + &#T&#'A S.STA-A K-A"IT,TA S.STA-A / I0-,DBA+T'A1 #ST+,K# #!I% #ST

I0-,DBA S.STA-A2 je djelotvornost ostvarivanja namijenjene svrhe &rimarna oprema 6 oprema i dokumentacija "opis postupaka i podaci$ potrebna za ostvarenje svrhe sustava &otpora sustava 6 oprema i dokumentacija "opis postupaka i podaci$ potrebni za osiguranje uinkovitog i ekonominog rada tj ostvarenja svrhe$ sustava za vrijeme cijelog vijeka trajanja

+. Sustavs(i pristup
je uinkovita primjena znanstvenih i tehnikih napora u pretvorbi radnih ciljeva zamiljenog sustava u neki odre+eni oblik sustava, pomou tzv.itera2ijs(o34ijerar4ijs(o5 procesa definiranja radnih zahtjeva ,funkcijske analize,dodjele, sinteze,optimizacije, ispitivanja i provjere 0na6aj(e sustavs(o5 pristupa: 1. 7ijerarhijski pristup sustavu 2. 'rjentacija na 1ivotni ciklus !. 8nterdisciplinarnost 9. ojaan napor za identifikaciju zadanih zahtjeva sustava 7I"1 sustavs(o5 pristupa je ostvarenje optimalne ravnote1e izme+u radnih, ekonomskih i logistikih imbenika. Sustavski pristup je najuinkovitija metoda oblikovanja sustava. Do)jela je analitiki proces kojim se opi zahtjevi sustava raspodjeljuju na sve ni1e razine funkcijskog rastava sustava 8un(2ijs(i rastav je prikaz hijerarhijske strukture sustava,a sadr1i sljedee razine2 Sustav ":birka podsustava ili vie komada opreme koji u radu djeliju samostalno, pr zrakoplpov$, po)sustav $zbirka oprema ,grupa itd koja obavlja neku radnu zadau unutar sustava, pr visokofre;.

komunikacijski podsustav$ oprema3"nekoliko grupa ili sklopova ,podsklopova i komponenata spojenih tako <ukljuujui kablove i ostalo= da mogu obavljati ukupnu zadau$ 5rupa"skup sklopova ili podsklopova koji ine dio opreme5sustava, koji ne mo1e obavljati ukupnu radnu zadau %pr odailjaka grupa, prijamna grupa...$ je)ini2a "bilo koja slo1enica od komponenata podsklopova ili sklopova sklopljena tako da mo1e neovisno i samostalno izvravati neku zadau. 'na se mo1e odstraniti bez demontiranja ili odstranjivanja druge opreme$ s(lop" nekoliko komponenata ,stupnjeva ili podsklopova koji spojeni zajedno obavljaju neku funkciju i koji se zamjenjuju kao cjelina, pr pojaalo$ po)s(lop"15vie stupnjeva ili komponenta, 0 pr stupanj pojaala$, stupanj"spoj 2 ili vie komponente$ (omponenta"nekoliko sastavnih djelova$. #D!1,'A-A 1,: "trade0off$2jedna od metoda za donoenje odluka o bilo kojoj problematici sustava"u ovom sluaju problematici odr1avanja$ /riterij za donoenje odluke gotovo uvijek je ekonominost

.jerila uinkovitosti mogu se svrstati u 9 skupine2 a$ mjerila izvedbe "u i(0u promet, jakost prometa, propusnost itd$ b$ mjerila raspolo1ivosti % u kojem trenu je sustav do koje mjere raspolo1iv c$ mjerila uporabivosti % opisuju povezanost vjerojatnosti baravka sustava u radnom stanju tijekom bilo kojeg razdoblja s vjerojatnosti boravka nala1enja sustava u radnom stanju na poetku razdoblja uporabe d$ mjerila trokovne uspjenosti0 povezanost ispunjavanja svrhe sustava i ukup. (rokova 1ivotnog ciklusa

9. :ivotni 2i(lus ()e;ini2ija i 5lavni )ijelovi)

>ivotni ciklus je razdoblje koje poinje u trenutku t1, a zavrava u trenutku t2. >ivotni ciklus je vremenski odsjeak koji poine u trenutku pojave ili definiranja potrebe za sustavom , a zavrava u trenutku zavretka razgradnje sustava >ivotni ciklus je vremenska dimenzija sustava koja sadr1i 9.glavna vremenska razdoblja2 1. 'a*)oblje tvorbe pojma i )e;ini2ije sustava % formulira se svrha ili cilj sustava i njegova opa svojstva 2. 'a*)oblje proje(tiranja i ra*voja % u nekoliko koraka se oblikuje sustav i izra+uje prototip 9. 'a*)oblje 5ra<enja i pu=tanja u ra) 9. 'a*)oblje ra)a i o)ravanja % koje zavrava razgradnjom sustava ,ijek trajanja je vremenski odsjeak koji poinje u trenutku putanja sustava u rad , a zavrava u trenutku zavretka razgradnje sustava. 'dr1avanje je proces kojim se izvedba sustava u trenutku putanja sustava u rad zadr1ava na istoj razini tijekom cijelog vijeka trajanja. :ivotni 2i(lus ima >. )ijelova: 1. ID,1 I &'#1,KT % izra+uje se na temelju potrebe za sustavom a sastoji se od2 0 studuje ostvarivosti 0 planiranje i specifikacija proizvoda

2. $"A- I &'#1,KT % projekt za gra+evnu dozvolu !. I0-,DB, I &'#1,KT % izra+uje se nakon i na temelju idejnog i glavnog projekta 9. &'#I0-#D 1A I"I $'A?, 1, " a$mjerenja na izgr. sustavu, b$probni rad i ispitiv., c$dokumentacija o izvedbenom stanju,d$ korekcije ?. 'AD S.STA-A % provedba procesa odr1avanja za vrijeme vijeka trajanja @. 'A0$'AD 1A S.STA-A % na kraju vijeka trajanja

@. &ou*)anost
je svojstvo sustava obilje1eno procesom pojavljivanja kvara, koji se koliinski izra1ava pomou vjerojatnosti da e sustav raditi na zadovoljavajui nain, za vrijeme promatranog vremenskog razdoblja, ako radi u propisanim radnim uvjetima. ouzdanost se odnosi na (&*A)'S( sustava &ou*)anost ((oli6ins(i$ je vjerojatnost da e sustav raditi na zadovoljavajui nain za vrijeme promatranog vremenskog razdoblja, ako radi u skladu sa propisanim uvjetima Trajnost je svojstvo sustava (oje se o)nosi na ispravni ra) sustava u vremenu. Koli6ins(i opis pou*)anosti: ' &*,BA8, sustav % onaj sustav koji se nakon kvara popravkom vraa u stanje rada )- ' &*,BA8, sustav % onaj koji se nakon prvog kvara baca,tj.ne isplati se poprav. &opravljiv sustav u vremenu ima pona=anje: Sustav radi % kvari se % popravlja se % puta se u rad % radi do sljedeeg kvara % popravlja se % i ciklus C&*D0/,*&E se nastavlja.

t(Ai+1 t(Ai / t(Ai+1 tpAi + tpAi t(Ai

ra*)oblje i*me<u (varova ra*)oblje ispravno5 ra)a ra*)oblje (vara

Sustav ima veu trajnost ako za vrijeme trajanja ima manji broj kvarova. Fkoliko se br. /varova u jedinici vremena prekomjerno povea popravak postaje preskup i sustav se mora zamijeniti "trokovi odr1avanja vei od trokova nabave novog sustava$. &ro2jena pou*)anosti putem 9 na6ina: a$ ukljui se promatrani sustav u rad te se nakon razdoblja uhodavanja bilje1e trenuci u kojima se doga+aju sluajni kvarovi i trenuci u kojima se zavravaju popravci ovih kvarova.(rajanje popravaka u vjerojatnosnom smislu ne ovise o trajanju rada, mo1e ih se promatrati i analizirati odvojeno. (o znai da da se prouavanju pouzdanskih svojstava sustava smiju izdvojiti samo trenuci u kojima nastaju kvarovi jer nas oni tada jedino zanimaju. "ako se stoga ne obraa pozornost na trajanje popravaka sustava % to je predmet prouavanja odr1avljivosti sustava <mo1e se rei da da popravak traje G sati i da se trenutak pojave kvara podudara s trenutkom putanja u rad nakon popravka. b$ Fkljui se u rad vea koliina istih sustava i nakona razdoblja uhodavanja bilje1e se trenuci u kojima se pojavljuju kvarovi. ritom se pokvareni sustavi odstrane iz ispitivane skupine, tj ne vraa ih se na ispitivanje nakon popravljanja"ili ih se baca ako su nepopravljivi$ Ovaj nain prikladan je za sklopove i podsklopove )aini a i b rabe se za praenje rada i pouzdanosti tijekom vijeka trajanja. c$ Fkkljui se u rad vea koliina istovrsnih sustava i nakon odre+enih razdoblja "iste duljine$ bilje1i se broj pre1ivjelih. Ovaj je nain najprikladniji za komponente ,rijedi tvrdnja 2 broj sluajnih kvarova jednog sustava " uz poporavljanje$ u promatranom vremenskom razdoblju je u vjerojatnosnom smislu jednak broju pokvarenih sustava u skupini sustava "bez popravljanja pokvarenih primjeraka$ koji su ukljueni u rad u istom trenutku kad i onaj jedan iji se kvarovi promatraju i bilje1e. romotimo stoga skupinu od )G lanova koje smo ukljuili u trenutku tG tj u trenutku tG smo zapoeli ispitivanje trajnosti ili <trajnu probu=. 'znai se broj pre1ivjelih primjeraka "tj onih koji jo rade$ u trenutku t s n"t$. okvareni sustavi se nepovratno odstranjuju iz ispitivane skupine . *ko se ispitivana skupina promatra u trenucima t1, t2........i bilje1i se broj <pre1ivjelih= n"t1$, n"t2$ dobit e se tzv. (rivulja preivjeli4 . 'mjer n"t$5)G je jedan od 2 naina izraunavanja vjerojatnosti 2 n"t$ je <broj povoljnih < a )G <broj svih sluajeva=

Hledajui sa vjerojatnosnog stajalita omjer n"t$5 )G je ocjena vjerojatnosti da bilo koji od ispitivanih sustava Ijer su svi isti$ispravno radi u razdoblju od trenutka poetka ispitivanjatrajnosti do trenutka t. (a se vjerojatnost naziva pouzdanost (e(sperimentalna ili empirijs(a pou*)anost) (rajnost sustava mo1e se mjeriti na 2 naina2 bilje1enjem broja i trenutaka nastanka kvarova na jednom sustavu ili isto to na skupini istovrsnih sustava. 'penito2 rosjena vrijednost S, J <trajanje ispravnog rada ili vrijeme do kvara nosi naziv <prosjena vrijednost vremena do kvara= ili eng <.ean (ime (o #ailure= .((#0 za nepopravljive sustave kada se radi o samo jednom kvaru "nakon kojeg se sustav baca$ .(K#0 za popravljive sustave , kada postoji vie kvarova, ali i isto toliko popravaka ija je prosjena vrijednost <prosjena vrijednost trajanja popravka= ili eng <.ean (ime (o &epair= ".((& p$ tako da vrijedi2 .(K#6.((# L .((&p .((#0 za nepopravljive sustave kada se radi o samo jednom kvaru "nakon kojeg se sustav baca$ &roje(tiranje pou*)anosti: Fnutar projektiranja sustava znai voditi rauna o dugotrajnosti i ispravnom radu tijekom vremena trajanja.)eke od metoda su sljedee2 a. #unkcijska analiza pouzdanosti b. odjela pouzdanosti c. .odel pouzdanosti d. redvi+anje pouzdanosti e. 8zbor komponenata f. 8dentifikacija komponenata s najkraim vremenom trajanja g. Finci skladitenja,pakiranja,prijevoza,rukovanja

h. Dokumentiranje,analiza ciklusa korektnog odr1avanja a6ini poveBanja pou*)anosti: 1. Smanjenje razine kvarenja uvo+enjem poboljane tehnologije na razini komponente 2. Fvo+enje redundancije "zalihost$ !. oboljanje projekta sustava s obzirom na pouzdanost 9. oveanje uinka zalihosti uvo+enjem ' 5'M nadzora provjere

C. 'e)un)a2ija (0ali4ost)
Aedan od naina poboljanja pouzdanosti je dodavanje promatranom sustavu nekoliko istovrsnih primjeraka koji bi ga zamjenili u trenutku kvara. &edundancija je dakle,nain poveanja pouzdanosti sustava dodavanjem istovrsnih primjeraka. &edundantni sustav je onaj koji je dodan jednom ili nekolicini istih.)ain na koji on mo1e biti dodan definira vrstu redundancije2 1. C-'.DAE3&aralelna re)un)an2ija "cijeli sustav prestaje raditi tek kada se pokvari svih n podsustava jer su svi podsustavi ukljueni u rad$ 2. CF"AD AE3&aralelna re)un)an2ija "prvi podsustav poinje raditi sam,a ostali nisu ukljueni u rad sustava,oni stoje u priuvi. Nim se on pokvari ukljuuje se u rad drugi, trei.. sustav se pokvari u sluaju kvara n0tog podsustava.$ !. CmE o) GnE re)un)an2ija "poseban oblik paralelne redund.:a rad sustava dovoljno je m, m n podsustava.)pr,rezervni kota u auta m69 i n6?. r motor s I cilindara "n6I$ radi ako su ispravna bar 9 "m69$ 'va vrsta redundancije mo1e biti i serijska i paralelna. Serijska je ako m61, a paralelna ako je m6n

?.? Do)jela pou*)anosti

Ko) proje(tiranja potrebno je i*ve)bu sustava (i*me<u ostalo5 i pou*)anost) prenijeti na sve sast. )ijelove. To je (ara(teristi(a Htop3)oIn sustavaJ Do)jela *a4tjeva na pou*)anost sastavnim )ijelovima sustava s 2iljem )a sustav (ao 2jelina ima *a4tjevanu pou*)anost na*iva se dodjela pouzdanosti

>. "o5isti6(a potpora ( )e;ini2ija i 5lavni )ijelovi)

Sustavni dijelovi potpore su2logistika,ekonomska i druga potpora "#$ISTIKA je tehnika koja se bavi zahtjevima,oblikovanjem,dobavom i odr1avanjem sredstava sustava tako da budu sposobni ostvarivati potporu svim zadacima, planovima i pothvatima koji ine svrhu sustava. otpora sustava se odnosi na svrhu sustava, a ne na sredstva sustava. Bogistika potpora odnosi se na raspodjelu,odr1avanje i ostalu potporu sustava, a prvenstveno znai protok materijala,transport i raspodjelu. Bogistika potpora je skup svih pothvata iji je ukupni rezultat uinkovita z ekonomina potpora sustava tijekom cijelog predvi+enog vijeka trajanja Bogistika potpora sadr1i2 1. plan #D':A-A 1A 5mora integrirati,tj.uobliiti sve dijelove potpore.8nformacije u olanu odr1avanja ine tehniku bazu za sve ostale dijelove glavnog plana B . 2. plan #&SK'B , &#T&#', 5sadr1i sa1eti ispis &D za sve razine odr1avanja tj. za svu opremu,jedinice,ure+aje. !. plan IS&IT , I &#T&#' , #&',!, 5obuhvaa nabavu ispitne i potporne opreme tj.ure+aja za nadzor,provjeru,ispitivanje,ba1darenje. 9. T'A S&#'TA'.K#-A 1, 5oprema za rukovanje i tzransport5 ?. plan #S#B"1A I #B.K, 5obuka djelatnika koji rade u sustavu na svim razinama odr1avanja, oprema za obuku, dokolovanje uz rad. @. plan &#!#D IF S',DSTA-A 5obuhvaa zgrade,kontejnere,prodavaonice. O. plan &#DATAKA(S#8TKA',$ 5sadr1i sa1etak zahtjeva za tehnike podatke na svim razinama odr1avanja,kalendar prikupljanja tehnikih podataka. I. &*NF)*B)* ' &-.* P. plan 'A0$'AD 1, S.STA-A 5naroito voditi rauna o odlagalitima stare ili opasne opreme zbog zatite okolia. !jerila lo5isti6(e potpore ovise o vrsti i namjeni sustava te o kriterijima za ocjenu sustava i odnose se na2opskrbu,transport,ispitnu opremu,organ.odr1.pomo.opremu !jerila ops(rbne potpore,proraunat broj &D se odre+uje pomou tzv. oisson0ova sluajnog procesa gdje se promatra vremenski slijed sluajnih doga+aja. 'pskrbnu opremu ine &D smjeteni u pogonskom skladitu i odgovarajue zalihe potrebni za ostvarenje svih korektivnih i preventivnih ' 5'M na svim razinama odr1avanja. :ahtjevi za &D se temelje na nacrtu odr1avanja a dopunjuje se analizom logistike potpore. !jerila transporta 5:ahtjevi za transportom ukljuuju premjetanje ljudskih i materijalnih sredstava zbog radnih i odr1avalakih ciklusa. !jerila ispitne i potporne opreme 5'va kategorija mo1e sadr1avati vrlo razliite ure+aje poput preciznih elektronskih ure+aja,mehanike ispitne opreme,posebnih ure+aja za dizanje i hvatanje, radnih stolova za odr1avanje. /oliinu i vrstu potporne opreme odre+uju ova tri imbenika2 0 ,rste popravljivih dijelova koji dolaze na popravak

0 0

,rste mjerenja koje treba obaviti kod ovih popravaka Festalost ispitivanja u jedinici vremena

L. 'aspoloivost
!jerila raspoloivosti 5&aspolo1ivost je vjerojatnost da je popravljiv sustav ispravan u bilo kojem trenutku. :a nepopravljivu opremu odluujua je pouzdanost a za popravljivu raspolo1ivost. ostoje tri oblika izra1avanja raspolo1ivosti2 priro<enaAposti5nuta i ra)na raspoloivost. a. priro<ena raspoloivost Ai je vjerojatnost da e popravljivi sustav biti ispravan u bilo kojem trenutku uz propisane uvjete rada u idealnom potpornom okoliu korektivnog odr1avanja tj.uvijek raspolo1ivi alati, rezervni dijelovi,osoblje za korektivno odr1avanje itd. 8z *i iskljuujemo utjecaj preventivnog odr1avanja, logistiko vrijeme zastoja i administracijsko vrijeme zastoja. *i 6.((# 5 .((# L .ct b. posti5nuta raspoloivost Aa je vjerojatnost da e popravljivi sustav biti ispravan u bilo kojem trenutku ako radi uz propisane uvjete rada u idealnom potpornom okoliu ukupnog odr1avanja tj. uvijek raspolo1ivi alati,rezervni dijelovi,osoblje za ukupno odr1avanje itd. 'va definicija je jednaka onoj iz *i samo to ovdje ukljuujemo preventivno odr1avanje, ali su i dalje iskljueni logistiko vrijeme zastoja i administracijsko vrijeme zastoja. *a 6 .(K. 5 .(K. L . 2. ra)na raspoloivost Ao je vjerojatnost da e sustav biti ispravan u bilo kojem trenutku uz propisane uvjete rada u stvarnom radnom i potpornom okoliu ukupnog odr1avanja *o 6 .(K. 5 .(K. L .D( &aspolo1ivost *o i *i su pogodna mjerila za odre+ivanje opreme od dobavljaa kada on ne mo1e utjecati na radnu okolinu u kojoj oprema mora raditi, inae je potrebno koristiti *o.

M. Br*ina (varova
#unkcija z"t$ koja predstavlja brzinu kvarenja u svakom trenutku se definira na ovaj nain2 De;: *(t)N)t je uvjetna vjerojatnost )a Be se sustav popraviti u intervalu (tAt+)t) a(o je bio ispravan )o trenut(a t. K-A'0 kada sustav ne ispunjava one radne zahtjeve koji se odnose na mjerila izvedbe, tj. radne karakteristike ili funkcije. &oslje)i2e (vara su smanjena kvaliteta ili potpuni izostanak namjene "svrhe$ sustava. Svi kvarovi se mogu razvrstati u dvije kategorije2 0 smanjenje razine kvalitete ili obi6an (var 0 prestanak funkcije ili (atastro;alan (var /od obinih kvarova moramo razlikovati dvije vrste2 0 trajno smanjenje razine kvalitete,koje se uklanja popravljanjem, tj.treba primjeniti ' popravak

privremeno smanjenje razine kvalitete, koje ne zahtjeva popravak u smislu navedenom u popisu ' tj.treba primjeniti neki od ' preventivnog odr1avanja

1G

O. #snovne (on;i5ura2ije
ouzdanost ukupnog sustava je na neki nain sastavljena od pouzdanosti njegovih sastavnih dijelova. 'ni mogu na ukupnu pouzdanost sustava utjecati na vie naina, ve prema tome kako kvar elementa "podsustava$ utjee na kvar sustava. S obzirom na nain kako utjeu na pouzdanost sustava elementi "podsustavi$ mogu biti spojeni serijs(iA paralelno ili mje=ovito. Serijs(i spoj:*ko kvar sustava ovisi o kvarovima podsustava tako da kvar na samo jednom podsustavu znai kvar cijelog sustava,govorimo o pouzdanskom serijskom spoju podsustava. &aralelni spoj :*ko kvar sustava ovisi o kvarovima podsustava tako da do kvara sustava do+e samo onda kada se svi podsustavi pokvare, govorimo o pouzdanskmo paralelnom spoju podsustava. oveanje pouzdanosti posti1e se dodavanjem podsustava istovrsnih primjeraka pa se to naziva redundancija ili zalihoe,a paralelno spajanje u pouzdanskom smislu paralelnom redundancijom ili zalihou.

1P. astajanje (varova

Kvar je doga+aj kada sustav ne ispunjava radne zahtjeve koji se odnose na izvedbu sustava /var je sluajni doga+aj osljedica kvara su smanjenje ili poporpuni gubitak kvalitete. 2 vrste kvara2 1$ obini smanjenje razine kvalitete 2$ katastrofalni2 nestanak kvalitete 'bje kategorije pokreu korektivno odr1avanje

11

'bini se kvarovi najee otkrivaju tijekom preventivnog odr1avanjai uklanjaju se primjenom odr1avalakih pothvata, ba1darenja i sl /od obinih kvarova treba razlikovati 2 vrste2 0 trajno smanjenje razine kvalitete , to se uklanja popravljanjem "primjena ' 5'M <popravak=$ 0 privremeno smanjenje razine kvalitete koje ne zahtjeva ' 5'M <popravak= negfo neki od ' 5'M preventivnog odr1avanja &ad sustava opisan s pomou radnih zahtjeva i odr1avanje ,opisano pomoo ' 5'M, odvijaju se istodobno. Samo neke vrste kvarova"tj neispunjavanje nekih od radnih zahtjeva$ zahtjevaju ' 5'M <popravak= koji je jedan od mnogih ' 5'M. )etono je smatrati odr1avanje nizom aktivnosti koje se odvijaju nakon kvara"kada sust. )e ispunjava neke radne zahtjeve$ jer je to samo djelomino tono i odnosi se na korektivno odr1avanje. rema uzroku nastajanja kvarove dijelimo na2 0 -anjs(i ili e5*o5eni: (o su oni koji potjeu od utjecaja okoline, a oituju se u obliku jakih nepredvidivih udara "naponskih,strujnih,prometnih,mehanikih$. :gog toga se svi uzroci nazivaju sluajnima.Krzina pojavljivanja ovakvih kvarova ovisi o jakosti ugro1avanja od okoline ,im je nepovoljna okolina tim su kvarovi ei. 0 utarnji ili en)o5eni 2'ni potjeu od nutarnjih uzroka tj.od svojstava samoga sustava./varoviu razdoblju uhodavanja i razdoblju starenja su unutarnjeg porijekla. )ajei kvarovi su oni koji nastaju kao kombinacija oba naina nastanka kvarova.

11.#)ravljivost
je svojstvo sustava s obzirom na proces popravljanja kvara.(o je jedna od bitnih znaajki projekta sustava ili proizvoda koja se odnosi na lakou,tonost,sigurnost i ekonominost pothvata kojima se ostvaruje odr1avanje. 'dr1avljivost se koliinski definira na tri naina2 0 o)ravljivost je vjerojatnost da e sustavbiti zadr1an ili vraen u definirano stanje za rad unutar zadanog vremenskog razdoblja,ako se odr1avanje izvodi u skladu s propisanim sredstvima i postupcima 0 o)ravljivost je vjerojatnost da odr1avanje u promatranome razdoblju nee trebati provesti vie od Q3puta 0 o)ravljivost je vjerojatnost da trokovi odr1avanja unutar predvi+enog razdoblja nee biti vei od R

11. 1 &roje(tiranje o)ravljivosti

&'#$'A! odr1avljivosti % je skup svih aktivnosti koje se bave odr1avljivou.'n je temelj za projektiranje sustava za odr1avljivost. &'#1,KTI'A 1, odr1avljivosti treba ugraditi u projektiranje sustava kao cjeline,cilj je ugradnja odr1avljivosti u sve dijelove projekta,gra+enja i iskoritavanja "eksploatacije sustava$. &'#1,KT odr1avljivosti ima ove glavne dijelove 0 /vantitativni i kvalitativni zahtjevi za odr1avljivosti sustava u skladu s radnim zaht. i nacrtom odr1avanja 0 Do)jela i raspo)jela zahtjeva odr1avljivosti na razini podsustava i ni1e 0 !eto)a pra(se proje(tiranja2samoispitni krugovi,normizacija dijelova, modularnost i dostupnost

12

Anali*a o)ravljivosti2 ocjena razliitih shvaanja projektiranja, analiza razina odr1avanja "popravljanja,stvaranja dijagrama tra1enja kvarova$

Anali*a o)ravljivosti je prenoenje sadr1aja nacrta rada i odr1avanja,imbenika osoblja,kriterija za potporu,opreme i dr.u odre+ene kvantitativne i kvalitativne projektne zahtjeve,ona se stvara za vrijeme izrade idejnog projekta. Anali*a o)ravanja je imenovanje "ili uoavanje detaljnih zahtjeva i najuinkovitijih naina njihova ostvarenja za odr1avanje za vrijeme izrade glavnog projekta$,ona je provjera glavnog projekta sustava.

1+.!jerila o)ravljivosti
#& je a(tivnost (ojom se ostvaruje pro2es o)ravanja (pr poprava(A na)*orA ba)arenje ...) Svaki ' mo1e imati vie odr1 zahvata "':$, a mo1e zahtijevati istodobnu primjenu drugih ' , pa se u tom sluaju govori o odr1avalakom ciklusu "'M$ 'dr1avljivost se mo1e izraziti pomou etiri grupe mjerila2 1. mjerila vremena trajanja odr1avalakih pothvata ' 2. mjerila uestalosti odr1avanja ' 5'M !. mjerila radnog vremena utroenog na odr1avanje 9. mjerila trokova odr1avanja

1. !jerila vremena trajanja o)ravala6(i4 pot4vata S2i(lusa #&S#7

!2t0prosjeno vrijeme popravka "uslijed kvara$ !pt0prosjena vrijednost trajanja preventivnog ' 5'M "bez kvara unaprijed predvi+en$ !3prosjena vrijednost adekvatnog"stvarnog,djelatnog$ vremena odr1avanja"sve odr1 bez zastoja logist i admin razloga$ "DT0logistiko vrijeme zastoja 5utroeno vrijeme za dobavu rez.dijelova5 ADT0administracijsko vrijeme zastoja ili vrijeme ekanja na poetak odr1avanja !DT / ! + "DT + ADT %ukupno vrijeme stajanja zbog odr1avanja

+. !jerila u6estalosti o)ravanja

(emelji za odre+ivanje uestalosti odr1avanja je brzina kvarova.Svrha prouavanja odr1avljivosti je pru1iti razumnu ravnote1u izme+u preventivnog i korektivnog odr1avanja uz minimum ukupnih trokova2 !TB!3srednja vrijednost vremena izme+u odr1avanja..jerilo odr1avljivosti .(K. je glavna veliina kod odre+ivanja stvarne raspolo1ivosti !TB'20prosjena vrijednost vremena izme+u zamjena 5odnosi se samo na one poetne trenutke onih ' 5'M u kojima dolazi do zamjene dijela3podsustava,opreme5 /od projektiranjaodr1avljivosti sustava nastoji to vie poveati.

!. .jerila vremena rada utroenog na odr1avanje

&adno vrijeme sustava utroeno na odr1avanje je onaj dio nazivnog radnog vremena sustava koji se utroi na odr1avanje. (reba imati na unu da za vrijeme odr1avanja sustav stoji i da odr1. provodi osoblje "rje+e stroj$, te da vrijeme koje osoblje utroi ne mora biti uvijek vrijeme nerada "npr neko podeavanje bez potrebe zaustavljanja$ )azivno radno vrijeme % vrijeme odr1avanja 6 stvarno vrijeme rada

&adno vrijeme osoblja se uzima u obzir u sljedeim mjerilima odr1avljivosti2

1!

0 0 0 0

radno vrijeme odr1avanja na jedan sat rada sustava "&,'5S& izra1ava se uglavnom brojem G,1 ili G,2 radno vrijeme odr1avanja na jedan ciklus rada sustava "&,'5ciklus rada$ radno vrijeme odr1avanja u jednom mjesecu "&,'5mjesec 22 rad.d$ radno vrijeme odr1avanja na jedan ' 5'M "&,'5' $

@. !jerila tro=(ova o)ravanja ostoje mnogi sustavi kod kojih su trokovi odr1avanja najvei dio ukupnih trokova 1ivotnog ciklusa,to se posebno odnosi na velike sustave.)eka mjerila trokova odr1avanja su2 0 (rokovi jednog ' 5'M F "/n5' "'M$$ 0 (rokovi odr1avanja po jednom satu 0 Fkupni trokovi odr1avanja za jedan mjesec 0 Fdio trokova odr1avanja u ukupnim trokovima cijelog 1ivotnog ciklusa #

19.!jerila pou*)anosti o)ravljivosti i raspoloivosti

1. !jerila *a opis ra)no5 stanja tj.mjerila pou*)anosti
Trajanje ra)no5 stanja je vremenski odsjeak izme+u trenutka kada je sustav puten urad do trenutka kvara. -jerojatnost )a se sustav ne po(vari u odsjeku "G,t$ uz uvjet da je u trenutku t6G bio nov ili popravljen tako da je bio Edobar kao da je novE -jerojatnost )a sustav )oivi (var TT80vrijeme do kvara -remens(i o)sje6a( o) *avr=et(a poprav(a do prvog kvara

+. !jerila *a opis (vara (K-A'/pro2es popravljanja) mj.o)ravlj.

Stanje (vara poinje u trenutku u kojem se pojavio kvar,a zavrava trenutkom putanja u rad popravljenog sustava. -jerojatnost )a se sustav popravlja u je)ini2i vremena t m(t)N)t0vjerojatnost da je sustav popravljen tijekom vremenskog odsjeka "t,tLdt$ ako je kvar trajao od t6G do trenutka t "trajanje kvara$ TT'p6 vrijeme do zavretka popravka !TT'p6prosjena vrijednost vremena do zavretka popravka

9. !jerilo *a opis *)rueno5 pro2esa (varenja3mjerila raspoloivosti

ouzdanost se razlikuje od raspolo1ivosti jer pouzdanost zahtjeva ispravni rad bez kvarova u promatranom razdoblju "G,t$,a raspolo1ivost ne3nego samoispravnost u promatranom trenutku t bez obzira da li se prije toga sustav kvario ili ne. *ko se sustav kvario i bio popravljen prije promatranog trenutka t,on doprinosi raspolo1ivosti a ne pouzdanosti,zbog toga je raspolo1ivost popravljivog sustava uvijek vea od pouzdanosti. !TB86prosjena vrijednost izme+u kvarova !TT86 prosjeno vrijeme do kvara rosjena vrijednost duljine vremenskih odsjeaka izme+u dva susjedna kvara !TB8 / !TT8 + !TT'p !TB'p/prosjena vrijednost vremena izme+u popravaka rosjena vrijednost duljine vremenskih odsjeaka izme+u dva susjedna popravka !TB'p / !TB8 / !TT8 + !TT'p

19

Do)jela o)ravljivosti je poput svake dodjele proces prenoenja zahtjeva za odr1avljivost sustava u kriterije projektiranja na ni1e razine funkcijskog sustava,pri tome je dovoljno imati samo pojednostavljen"grublji$ funkcijski sustav koji se mora temeljiti na nacrtu odr1avanja, podacima funkcijske analize i opisu osnovnih pristupa popravljanju tj.da se sustav popravlja zamjenom jedinice,sklopa,podsklopa i komponente.

1@.#)ravanje
je dio logistike potpore.(o je proces kojim se izvedba sustava u trenutku putanja u rad zadr1ava na istoj razini tijekom itavog vijeka trajanja. 'dr1avanja je skup tehnikih,administrativnih i upravljakih pothvata tijekom 1ivotnog ciklusa promatranog dijela, iji je cilj zadr1ati ga ili vratiti u stanje u kojem mo1e izvravati zahtjevanu funkciju. Sadr1aj odr1avanja mo1e se prikazati2 0 &ostup2i i meto)e o)ravanja "sadr1e tehniku i tehnoloku stranu odr1avanja$ 0 a2rt o)ravanja "je skup iskaza i objanjenja u kojima se definiraju i li opisuju kvarovi,' ,vrste odr1avanja,razine$ 0 Sluba o)ravanja "je organizacija ili upravljanje odr1avanjem, tu ulazi problematika osoblja i dokumentacije 0 &lan o)ravanja "je redosljed izgradnje slu1be odr1avanja, opis redosljeda primjene nacrta odr1avanja$. #D':A-A"A%KI &#TF-ATI (7IK".SI) &ro2es o)ravanja se ostvaruje s pomoBu o)ravala6(i4 pot4vata (#&). A(o ne(i o) nji4 *a4tijeva isto)obnu primjenu )ru5i4 A ta)a se ra)i o o)ravala6(om 2i(lusu (#7) 1. &#&'A-AK je ostvarenje korektivnog odr1avanja koje se obavlja na dijelu opreme za koji je utvr+eno analizom da ulazi u kategoriju popravljenih dijelova.'n mo1e biti izveden2 a. bez dodatnog materijala b. s dodatnim materijalom +. AD0#' 9. S,'-ISI'A 1, (&#S".:I-A 1,) esto zahtjeva rasklapanje,odstranjiv. @. &#D,TA-A 1, "odnosi se na potvrdu uskla+enosti s radnim zahtjevima$ C. 8I A 7I1SK# T,STI'A 1, >. #DST'A 1I-A 1, I -'ADA 1, "postupak kojim se dio nakon odstranjivanja obino vraa na isto mjesto i u iste radne uvjete. L. #DST'A 1I-A 1, "postupak kojim se dio o kojem se radi odstranjuje iz sastava opreme vie hijer.razine,kod promjene konfiguracije. M. #DST'A 1I-A 1I I 0A!1, A"ovaj ' se susree kod obje vrste odr1avavanja korektivnog i preventivnog,u sluaju preventivnog odr1av on se odstranjuje zbog2uoene dotrajalosti i predvi+ene dotrajalosti. O. &',T'A:I-A 1, "postupak kojim se promatrani dio potpuno rastavlja sastavlja ispituje i vraa u radno stanje. 1P. BA:DA', 1,"ono se primjenju uglavnom na opremu za precizno mjerenje$ 11. #TK'I-A 1, K-A'A "pojava kvara inicira korektivni ' ,nakon signalizacije o kvaru, priprema za odlazak na mjesto kvara. ostoji mnogo razliitih pristupa organizaciji popravljanja2 0 popravljanje grupe, ne popravljivi sklopova 0 popravljive grupe,napajanje popravljivo,a ostali sklopovi nepopravljivi

1?

1C.-rste o)ravanja
ostoje dvije vrste odr1avanja2 a. K#',KTI- # "skup svih ' 5'M kojima se izvodi popravak kvarova nastalih zbog sluajnih uzroka.Milj korektivnog odr1avanja je popravak kvara na takav nain da sustav opet postane radno sposoban u smislu Cdobar kao novE. b. &',-, TI- # "skup svih ' 5'M koje zahtjeva redosljedno "kalendarsko$ odr1avanje s ciljem zadr1avanja razine izvedbe sustava na vrijednosti koju je imao u trenutku putanja u rad. (u spadaju2 0 periodike provjere3 nadzor smetnje3 zamjena kritinih dijelova 0 ba1darenja 3redovno servisiranje3 remont, rekonstrukcija 0 investicijsko odr1avanje Suvremena praksa razlikuje sljedee uvjete preventivnog odr1avanja2 0 redosljedno 0 prilagodno,usavravajue 0 ograniavanje odr1avanja "vrsta ' kojoj je cilj utjecati na projektiranje i oblikovanje sustava u svrhu to manjeg odr1.$

1>.'a*ine o)ravanja
Fvijek moraju postojati tri razine odr1avanja2 1. #r5ani*a2ija ili ra*ina ra)no5 mjesta "ovdje se odr1avanje ostvaruje na radnom mjestu gdje se nalazi promatrani dio. +. Sre)nja ili ra*ina po)u*eBa "obavljaju ga specijalne slu1be sa specijalnim alatom,one mogu biti pokretne,stalne ili polupokretne$. 9. 'a*ina proi*vo<a6a ili )obavlja6a "ovo je najvia razina u hijerarhiji odr1avanja,fiziki se ona sastoji od specijaliziranih radionica ili tvornica proizvo+aa nae opreme$. !TB! je srednja vrijednost duljina vremenskih odsjeaka izme+u odr1avalakih pothvata uzevi u obzir obije vrste odr1avanja2preventivno i korektivno !TB' je prosjena vrijednost duljine vremenskih odsjeaka izme+u zamjena dijelova koje treba zamjeniti tijekom procesa odr1avanja Festalost ' je broj koji govori koliko se esto za promatrani dio oekuje odre+eni ' .

1L.&lan o)ravanja
je popis djelatnosti "pothvata$ koje e se obavljati tijekom cjelokupnog odr1avanja sustava "dijela,ure+aja itd$. lan odr1avanja je detaljna razrada nacrta odr1avanja i nastaje nakon zavretka projekta sustava, pa se zbog toga to mo1e zvati projektom odr1avanja2 1. 'pis odabranih razina odr1avanja 2. Definiranje odgovornosti za odr1avanje !. Sustavski kriterij za ostvarenje raznih elemenata logistike 9. #aktori uinkovitosti za sposobnost za potpornost ?. regled opih mogunosti razdiobe i protoka materijala @. 'koli odr1avanja &azlika izme+u nacrta i plana odr1avanja je u tome to se nacrt odr1avanja izra+uje prije projektiranja, a plan odr1avanja na temelju rezultata projektiranja sustava "tj. nakon dovrenja projekta sustava$.

1M.Sluba o)ravanja

1@

je upravljanje procesom odr1avanja za konkretan sustav tj.organizirana primjena postupka "metoda$ odr1avanja nadopunjena problematikom rezervnih dijelova osoblja i tehnikih sredstava. 'pseg slu1be odr1avanja temelji se na rezultatima analize2 0 nacrta odr1avanja 0 problematike rezervnih dijelova 0 problematike osoblja "struktura i obrazovanje$ 0 tehnikih podataka "dokumentacija o sastavu,projekti i sl.$ 0 imbenika "mjerila2raspolo1ivost,.(K.,.(K#,(*( itd$ 'S'KBA- 5radnici se po kvalifikaciji dijele u tri grupe2 0 'snovna kvalifikacija )SQ 5kao pomo osoblju s viim kvalifikac.$ 0 Srednja kvalifikacija 5treba imati obuku kroz rad5 0 /valifikacija za kontrolora 5odr1.na terenu na najvioj razini5 D'/F.-(*M8A* 0 I*vje=Be o ra)u sustava 5br.izvjea,datum,ime sastavljaa3 broj dijela serijski broj33 opis rada sustava po datumima33 opis osoblja33iskoristivost opreme po datumima 0 I*vje=Be o #& 5 A)ministra2ijs(i po)a2i ime osobe,broj radnog naloga, vrijeme rada33 0na6aj(e sustava2 broj dijela,serijski broj ure+aja, ukupno vrijeme rada ure+aja330na6aj(e o)ravanja2opis ' ,opis odr1avalakih zahvata, .D(,stvarno vrijeme odr1avanja33 "o5isti6(e *na6aj(e2vrijeme zapoinjanja i zaustavljanja rada svakog ovjeka u odr1avanju, koritene tehnike upute, postupak odr1avanja

1O