1.

Smjernice za prikupljanje podataka- Osoba koja prikuplja podatke:

a) Ne smije imati nikakav utjecaj na sustav
b) Ne smije posredovati i miješati se u rad sustava
c) Treba biti smještena "izvan" sustava
d) Najbolje ako nije vidljiva
e) Ne može koristiti bilo koji resurs sustava
2. Uređivanje i obrada podataka-- Uređivanje i obrada podataka odnosi se na:
 pravilno uređivanje i tabeliranje podataka
 pravilno grafičko prikazivanje podataka.
3. Najčešće korištena tehnika za prikazivanje veze među varijablama je regresijsko
modeliranje.
4. Razdioba kumulativne vjerojatnosti
Opisuje vrijednosti i kumulativne vjerojatnosti povezane sa slučajnim događajima.
5. Metode određivanja (definiranja) raziobe
a) Grafički pristup ( neformalna vizualna procjena )
b) Hi-kvadrat test
c) Kolmogorov Smirnovljev test
d) Kvadratna grješka – Anderson Darling test
6. Kolmogorov- Smirnov test
Uspoređuje funkcije razdiobe. Pri tome ne traži grupiranje podataka i točan je za proizvoljnu
veličinu od n uzorka; međutim, razdioba mora biti kontinuirana (ili grupirana diskretna
razdioba) a parametri nezavisno pretpostavljeni.
7. Anderson- Darlingov test
Koristi se za utvrđivanje ako su uzorci podataka došli iz populacije s određenom
distribucijom. Modifikacija za Kolmogorov-Smirnovljev (KS) test i daje više težine na repovima
od KS testa.
8. Prikupljanje ulaznih podataka- programi za izračun
Stat Fit, Easy Fit
9. Osnovne grupe faktora koji utječu na rad modela:
10. A) parametri koji definiraju koinfiguraciju sustava, koja uključuje i izbor tehnologije te
organizaciju rada
B)slučajni uzorci iz različitih razdioba vjerojatnosti
11. Cilj dizajna simulacijskih eksperimenata je: unaprijed izabrati koje će se konfiguracije
sustava simulirati, i to tako da se na što efikasniji način dobiju tražene informacije o
relevantnim karakteristikama i o značenju utjecaja pojedinačnih faktora i njihovih
kombinacija na svojstva sustava.
12. Faktori s gledišta simulacijskog eksperimenta mogu biti:
a)Kontrolabilni- na njih se može utjecati
B)Nekontrolabilni- na njih se ne može utjecati, a utječu na rezultate rada
13. Taguchi- jeva metoda
Njenom implementacijom dolazimo do dokumentiranih primjera velikog poboljšanja
kvalitete. Nastale su od tradicionalnih postupaka kontrole kvalitete.
14. Antitetske varijable
Koristi se za simulaciju jedne konfiguracije sustava. Nastoji se uvesti negativna korelacija
između posebnih izvođenja simulacije da se simulacijski eksperimenti izvode u dvije serije.
 15. Tipovi simulacijskih eksperimenata
a) Terminirajuće simulacije (Specifični uvjeti za početak i kraj, definirano trajanje)
b) Stacionarne simulacije (Dugotrajne, početni uvjeti nisu bitni, nedefinirano trajanje)
16. Analiza postupaka za terminirajuće simulacije
a) Analiza replikacija
b) Izvršavanje simulacijskih eksperimenata
c) Statistička analiza rezultata simulacijskih eksperimenata
d) Ekonomska analiza statističkih rezultata
17. Analiza postupaka za stacionarne simulacije
Početni uvjeti, Utvrđivanje stabilnog stanja, Autokorelacija, Duljina replikacije, Metode
grupiranja
18. ANOVA
ANOVA je tehnika uporabe razlika između prosjeka uzoraka u zaključivanju postojanja (ili ne)
razlike između prosjeka populacija.
1. Kontinuirano- diskretne simulacije se mogu izvoditi u Flexsimu? Mogu, u Flexsim fluidu.
2. Što je Flexsim fluid?
Programski alat za simulaciju kontinuiranih događaja. Njime simuliramo rad onog što se
može iskazati masom i volumenom (brašno, pijesak, tekućine…).
3. Čemu su namjenjeni fluid objekti u Flexsimu?
Namjenjeni su za izgradnju modela. Njima prolazi sve što se može iskazati masom i
volumenom (brašno, pijesak, tekućine…).
4. Flexsim struktura stabla
Osnovna podatkovna struktura u Flexsim-u je hijerarhijsko stablo:
a) Glavno stablo (model te objekti i podaci povezani sa projektom)
b) Stablo pogleda (objekti i liste povezani sa grafičkim sučeljem)
c) Stablo modela (objekti i podaci povezani sa modelom)
5. Što je tick? Označava interval kojim se tekući medij kreće kroz model.
6. Povezivanje tipkom D je za povezivanje horizontalnih mrežnih točki oko blok slagališta.
7. Povezivanje tipkom A je za povezivanje vertikalnih mrežnih točki oko blok slagališta.
8. Prekidanje tipkom E je za odvajanje horizontalnih mrežnih točki oko blok slagališta.
9. Flexsim CT- Consolidate- premještanje kontejnera iste vrste unutar „bloka“.
10. Flexsim CT- Relocate- premještanje kontejnera iz jednog „bloka“ u drugi.
11. Flexsim CT- dijaloški okvir Block assignment- Njime određujemo koji će kontejneri ići na koji
blok. Nalazi se unutar Yard plannera.
12. Flexsim CT- Resources assignment- Služi za određivanje opsluživanja blokova, odnosno koje
se prekrcajno sredstvo opslužiti pojedini blok.
13. Flexsim CT- dijaloški okvir planiranja pristana- Služi za unošenje podataka vezanih uz pristan.
Postavlja se dužina i širina pristana, te se mogu dodati dizalice za opsluživanje broda kada
dođe na pristan.
14. Flexsim CT- dijaloški okvir i planiranje skladišta- Yard Planner-organizira rad na slagalištu
kontejnera, određuje koji će gantry posluživati koji blok i sl.
15. Gate Planner - organizira rad na kopnenom izlazu/ulazu s terminala, određuje koliko će
kamiona ući i kada će izaći i sl.
1. Tvrdnje koje se odnose na model
- model je predočena, prikazana teorija
- model je konkretniji i lakše upravljiv
- model je pojednostavljenje nekih dijelova teorije
- modelom ispitujemo zaključke teorije, ali ne možemo objasniti ponašanje realnog sustava
2. Modeli omogućuju
- opis kompleksnih fenomena
- njihovo bolje razumijevanje
- komunikaciju onih koji rješavaju problem
- rješavanje problema
3. Osnovni tipovi modela i njihove karakteristike
- mentalni (determinira način našeg razmišljanja i djelovanja, karakteristike: nepotpuni su, nestabilni,
nemaju čvrste granice, nisu laki za korištenje, zasnovani su na predrasudama)
- materijalni (vjerna i umanjena kopija realnog sustava)
- matematički (matematički opis nekog procesa ili sustava, aksiomi – tvrdnje koje smatramo istinitima
bez dokazivanja, teoremi – tvrdnje koje dokazujemo)
- konceptualni (dijagrami, vizualiziranje modela, osnova za izradu računalnih modela)
- računalni modeli
4. Što je simulacija?
- računalno zasnovana numerička tehnika za eksperimentalne studije stohastičkih ili determinističkih
procesa u vremenu
5. Razlozi korištenja simulacije
- eksperiment s realnim sustavom može biti skup ili čak nemoguć
- analitički model nema analitičkog rješenja
- sustav može biti suviše složen da bi se mogao opisati analitički
6. Simulacije pri odlučivanju (dvije tvrdnje)
- razumijevanje sustava ili problema, odnosno nalaženje glavnih faktora utjecaja u sustavu
- analiza rada sustava, odnosno određivanje radnih karakteristika sustava, uskih grla, kapaciteta i sl.
7. Tri osnovna tipa simulacijskih modela pri odlučivanju
- modeli za jednokratnu uporabu
- modeli za dugoročnu uporabu
- modeli troškova
8. Komponente simulacijskog modeliranja – dijagram.
- komponente: sustav, model, program, računalo
9. Prednosti simulacijskog modeliranja (navedite dvije).
- moguće je opisati i rješavati složene dinamičke probleme sa slučajnim varijablama
- moguće je riješiti raznovrsne probleme (oblikovanje, analiza rada, predviđanja itd.)
- uvjeti eksperimentiranja su pod potpunom kontrolom, za razliku od eksperimenata sa stvarnim
sustavom,
10. Podjela modela simulacije
1. deterministički modeli
2. stohastički modeli
1. diskretni
2. kontinuirani modeli
3. miješani kontinuirano - diskretni modeli
11. Razlika između diskretnih i kontinuiranih modela
- diskretni modeli – stanje sustava mijenja se samo u nekim vremenskim točkama, promjene se zovu
događaji
- kontinuirani modeli – varijable se mijenjaju kontinuirano u vremenu, računala ne mogu izvoditi
kontinuirane promjene pa se aproksimiraju malim vremenskim pomacima
12. Miješani kontinuirano – diskretni modeli
- sadrže i kontinuirane i diskretne varijable
13. Monte Carlo simulacija
- bilo koja vrsta programa koja se koristi slučajnim brojevima
- stohastički tipovi simulacija kod kojih se za rješavanje problema koriste stvoreni uzorci iz razdioba
slučajnih varijabli
14. Vrste kontinuirana simulacije
- sustavi običnih diferencijalnih jednadžbi (sustavi s jednom nezavisnom varijablom po kojoj se
deriviraju zavisne varijable)
- sustavi parcijalnih diferencijalnih jednadžbi (sustavi s više nezavisnih varijabli po kojima se deriviraju
zavisne varijable)
- sistemska dinamika (simulacija sustava s povratnom vezom, postoji veza između ulaza i izlaza)
15. Simulacija diskretnih događaja
- ponašanje sustava opisuje se u obliku slijeda različitih događaja i aktivnosti
- koristi se za modeliranje i analizu sustava s redovima čekanja na resurse sustava
16. Metode simulacijskog modeliranja
- simulacija diskretnih događaja
- simulacija uporabim agenata
- sistemska dinamika
17. Simulacija uporabom agenata
- decentralizirani, pojedinačno centrični pristup
- identificiraju se entiteti agentima (osobe, tvrtke, projekti i sl.)
- određuje se njihovo ponašanje (reakcije, stanja), stavlja ih se u vezu u određenom okružju
18. Sistemska dinamika
- skup konceptualnih alata koji omogućuju razumijevanje strukture i dinamike složenih sustava
- rigorozna metoda
- rabi se za dugoročne, strateške modele
19. Tipovi događaja
- uvjetni događaji (oni koji se mogu dogoditi tek kada je ispunjen neki uvjet)
- bezuvjetni događaji (planirani, oni čiji je jedini uvjeti da bi se mogli dogoditi povezan za prolaz
vremena)
20. Shannonova karakterizacija simulacije diskretnih događaja
Entiteti
Imaju atribute
Međudjeluju u aktivnostima
Uz određene uvjete
Stvarajući događaje
Koji mijenjaju stanje sustava
21. Programi za simulaciju diskretnih događaja (navesti tri)
- FlexSim
- Automod
- Arena
22. Ponašanje sustava kod diskretne simulacije opisuje se na koji način?
- na diskontinuirani način, u obliku slijeda različitih događaja i aktivnosti
23. Što je aktivnost kod diskretne simulacije?
- međudjelovanje entiteta koje traje neko vrijeme
24. Podjela diskretnih razdioba
- binomna
- diskretna uniformna
- geometrijska
- negativna binomna
- poissonova
25. Razdioba vremena opsluživanja
- definira se trajanjem opsluživanja, tj. duljinom vremena koje je potrebno da jedno uslužno mjesto
opsluži jednu jedinicu
26. Razdioba vremena dolazaka jedinica
- definira se vremenom između dva uzastopna dolaska jedinica u sustav opsluživanja
27. Pokazatelji sustava opsluživanja (navesti dva).
- stupanj iskorištenja uslužnog mjesta
- koeficijent iskorištenja sustava
28. Mehanizmi pomaka vremena
- pomak vremena za konstantni prirast
- pomak vremena na sljedeći događaj
29. Pomak vremena za konstantni prirast
- vrijeme se pomiče tako da se uvijek dodaje isti prirast vremena
- nakon svakog pomaka vremena ispituje se da li su se u prethodnom vremenskom intervalu trebali
dogoditi neki događaji
- ako je takvih događaja trebalo biti, tada se oni planiraju za kraj intervala
30. Pomak vremena na sljedeći događaj
- simulacijski sat se pomiče na vrijeme u kojem će se dogoditi prvi sljedeći događaj
- napravi se odgovarajuća promjena stanja sustava, zatim se ispituje koji je slijedeći događaj
- kompliciraniji, ali puno efikasniji i ne unosi greške u vremenu izvođenja
31. Mjere varijabilnosti
-standardna varijacija
-koeficijent varijabilnosti
32. Što su varijable u Flexsimu?
- objekti imaju sistemske varijable kao što je vrijeme obrade, maksimalni kapacitet, brzina itd., koje
se jednostavno mogu definirati za svaku instancu objekta
- dijaloški okvir Parameters se obično koristi za uređivanje varijabli
33. Tipovi varijabli
- nezavisne varijable (vrijeme posluživanja, broj radnih mjesta)
- zavisne varijable (dužina reda pred radnim mjestom, vrijeme čekanja u redu, iskoristivost radnog
mjesta)
34. FlexSim je aplikacija za simulaciju
- diskretnih događaja
35. Što je FlexSim?
- programski alat za modeliranje, simulaciju i vizualizaciju procesa
- sustav koji se sastoji od redova čekanja, obrada i transporta
36. Kako se naziva objekt za pakiranje te kako stvara paletu?
- combiner
- SLIDE 25, slika – stvaranje palete
37. Vrste portova
- izlazno/ulazni
- središnji
38. Veze preko ulazno/izlaznih portova nam služe za:
- veza između instanci objekata preko koje prolaze entiteti (fiksni objekti)
39. Vrste objekata FlexSimu?
- fiksni objekti
- mobilni objekti
- ostali objekti
40. FlexSim objekti
- služe za izgradnju modela, imaju određena ponašanja te mogućnost definiranja atributa, varijabli i
vizualnih svojstava
- FlexSim ima 26 objekata koji se nalaze u biblioteci objekata
- objekti su implementirani pomoću objektno orijentirane metodologije koja uključuje hijerarhiju
superklasa/podklasa
41. Instance objekata
- nastaju u objektu kada se objekti iz biblioteke objekata prebace na radnu površinu
42. Flowitem
- entiteti koji prolaze kroz model (proizvodi, kupci, dokumenti itd.)
43. FlexSim poruke
- informacije koje se šalju s jedne instance objekata na drugu
- kada je poruka primljena, okidač okine
- poruke se mogu poslati odmah ili nakon određenog vremenskog razdoblja
44. Okidači (triggers)
- kada se ključni događaji pojave na objektima, okidač okine
- postoje okidači kada entitet ulazi ili izlazi iz instance objekata, kada završi vrijeme obrade ili vrijeme
popravka
- svaki tip objekata ima jedinstveni set okidača
47. FlexSim atributi
- objekti imaju fizičke atribute kao što je veličina, lokacija, rotacija, 3D oblik, boja itd., koji se
jedinstveno mogu definirati za svaku instancu objekata
- dijaloški okvir Properties se obično koristi za uređivanje atributa
45. Mjere asimetrije
- raspored članova osnovnog skupa prema osi simetrije
- koeficijent asimetrije – standardizirana mjera smjera i veličine asimetrije
46. Network Node
- definira mrežu putanji za operatore i viličare
- povezivanje - tipkom A i lijevom tipkom miša spajaju se dvije mrežne točke
- tipkom A i lijevom tipkom miša spajaju se Network Node i instanca fiksnog objekta (plava linija)
- tipkom A i lijevom tipkom miša spajaju se Network Node i instanca mobilnog objekta (crvena linija)
47. Netword Node – No connection
- točka u crvenoj boji označava zabranu prolaska
48. Network Node – Non passing
- odabirom opcije Non passing pojavljuje se točka u žutoj boji, pored strelice, koja označava prolazak
bez zaobilaženja
- instance mobilnih objekata akumuliraju se jedan za drugim
49. Network Node – Passing
- instance mobilnih objekata međusobno se zaobilaze ovisno o brzini
50. Koja se tipka koristi kod mijenjanja smjera kod mrežnih točaka?
- tipka X
51. Tri primjera entiteta
- entiteti – objekti, komponentne sustava koji modeliramo
- primjeri: podaci, dokumenti, proizvodi, kupci
52. Tasksequence
- popis zadataka koji se moraju izvršiti u određenom redu
- šalje se dispatcheru koji ih prosljeđuje slobodnim mobilnim instancama objekata koji će izvršiti
zadatke
53. Flownode
- vezano uz podatke u FlexSimu
54. Testovi značajnosti
55. Selektivni uzorci
56. Simulacija diskretnih događaja – stanje sustava
- skup svih informacija nužnih za opis sustava
- zavisi o entitetima koji su u njemu prisutni u tom trenu i o vrijednostima njihovih atributa
57. Standardna devijacija
- srednje ili prosječno odstupanje vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke sredine
58. Vrste kontinuirane razdiobe
- beta, eksponencijalna, logistička, lognormalna, normalna, trokutasta itd.
59. Kvantil
- ona vrijednost varijable za koju je vjerojatnost da varijabla bude manja od te vrijednosti
- 0.95 kvantil varijable – ona vrijednost koja će biti premašena samo u 5% slučajeva (a 95% slučajeva
će imati manju vrijednost)

IDEF 3-Modeliranje obilježja procesa

DVA PRISTUPA: 1. TIJEK PROCES – opisuje kako proces funkcionira;opisuje unutarnja djelovanja u
procesima; 2. MREŽA PROMJENA STANJA OBJEKTA – opisuje prijelaz koje objekt može napraviti
tijekom procesa; opisuje sučelja procesa
NEDOSTACI SIMULACIJSKOG MODELIRANJA(navesti 2)
-razvoj modela je dug i skup
-vrednovanje modela dosta je složeno i zatijeva dodatne eksperimente
OSNOVNA STRUKTURA PROCESA OPSLUŽIVANJA
Dolasci-čekanje na uslugu-3 usluzna kanala jedan iznad drugog-odlasci
NAČINI ODABIRA ZA OBRADBU KOD SUSTAVA OPSLUŽIVANJA
-FIFO-First on-First out-gleda se redoslijed dolaženja
-LIFO-Last in-Fisrt out-prednost jedinici koja je zadnja ušla
-PRIOR(VIP)-prednost nekim jedinicama
-SIRO-slučajno odabiranje koje svakoj jedinici daje istu vjerojatnost opsluživanja bez obzira na
vrijeme dolaska u red
BPML-TIPOVI KONTROLE TIJEKA
-VALUE BASED-zavisnost nekog koraka procesa se određuje prema vrijednostima procesnih podataka
tijekom izvođenja
-STATE BASED-stanje procesa određuje ovisnosti
-TIME BASED-kontrola tijeka je određena brojem izvođenja ili je podvrgnuta nekom vremenskom
rasporedu
-CYCLE BASED-tijek se kontrolira popravljanjem jedne ili više aktivnosti
XML- kratica i namjena!-Extensible Markup Language. Jezik za označavanje podataka.
Mjere centralne detencije!
-Aritmetička sredina
-Zajednička aritmetička sredina
-Standardna devijacija
-Koeficijent varijabilnosti
BPEL – BUSINESS PROCESS EXECUTION LANGUAGE
-baziran na XML jeziku
-top-down realizacija kroz kompoziciju, orkestraciju i koordinaciju
-Može se rabiti za modeliranje ponašanja izvršnih, ali i apstraktnih procesa
-jednostavan način za sastavljanje nekoliko servisa u kompozitne usluge nazvane poslovni procesi
PETRIJEVE MREŽE-namjena?
- predstavljaju sredstvo za modeliranje dinamičkih sustava u svrhu analize njihovih ponašanja u
različitim okolnostima
- Petrijeve mreže su matematički formalizam, kojim se opisuju sustavi s diskretnim događajima.
- Mogućnosti: Analiza sustava (strukture i dinamike), Validacija rezultata, Evaluacija performansi
TIPOVI VARIJABLI U SIM. DISKR.DOG: nezavisne i zavisne
PRIMJENE DISKRETNE SIMUL: Sim. proizvodnje, Sim. Uslužnih djelatnosti, Sim. Transporta
RED ČEKANJA-problem koji se pojavljuje u praksi; kad određeni broj jedinica koje traže odgovarajuću
uslugu ili obradbu moraju čekati, tj. provesti izvjesno vrijeme u redu čekanja prije nego su opsluženi
ili kada radno mjesto koje pruža tražene usluge mora čekati jedinice koje treba opslužiti
VRSTE MASOVNOG OPSLUŽIVANJA: sustavi s čekanjem i sustavi s otkazima jedinica
METODE MODELIRANJA I RJEŠAVANJA PROBLEMA: Analitički modeli, Numeričko modeliranje,
Simulacijsko modleiranje
SIMULACIJA-prezentiranje dinamičkog ponašanja sustava koji se pomiče od stanja do stanja prema
dobro definiranim pravilima
UML- kratica i namjena
UML -UNIFIED MODELING LANGUAGE
UML ujedinjeni sveobuhvatni jezik za modeliranje.
UML je standarizirani jezik za slikovno predstavljanje i modeliranje objekata
FUNKCIJSKI BLOK DIJAGRAM
pokrivaju širok spektar uporabe
-modeliranja funkcionalnih podataka,
-simulacija,
-objektno-orijentirana raščlamba
-dizajn i stjecanja znanja.
Funkcije su organizirane i prikazane sukladno redoslijed izvršenja.
Funkcije su povezane strelicama koje prikazuju tijek procesa i logičkim funkcijama
IDEF0 IDEF10 IDEF12
IDEF12 Modeliranje organizacije
IDEF10 Modelirane arhitekture sustava
IDEF0 Funkcijsko modeliranje
OSNOVNI IZVORI GREŠAKA UZORAKA U SIMULACIJSKIM EKSPERIMENTIMA:
1. Efekti skupa; greške skupa vrijednosti dobivenog procesom stvaranja uzoraka.
2. Efekti niza; greške uzrokovane slijedom u kojem su vrijednosti skupa generirane.
RAZDIOBA KUMULATIVNE VJEROJATNOSTI: Opisuje vrijednosti i kumulativne vjerojatnosti povezane
sa slučajnim događajima
NAJVEĆI NEDOSTATAK SIMULACIJE
– Nemogućnost dobivanja točnih odgovora
– Rezultati su samo procjene
TESTOVI ZNAČAJNOSTI- Testovi na kojima se temelji postupak dokazivanja ili odbacivanja nulte
hipoteze
nazivaju se testovima značajnosti (signifikantnosti) i dijele su u:
– Parametarske ili numeričke testove (z-test i t-test)
– neparametarske testove – obilježja su opisna
IZVORI PODATAKA: postojeći.računalne datoteke, baze podataka, proračunske tablice, video zapisi,
intervjui- opažanje- Video, promatranje sustava, intervjui
Što prikupiti-ovisi o ciljevima simulacije i razini aktivno
STATISTIČKA ANALIZA:određivanje mjera centralne tendencije(aritmetička sredina.) mjere
varijabilnosti standardna devijacija, koeficjent varijabilnosti, standardna greška, ) intervala
pouzdanosti, veza među podacima.
LINEARNA REGRESIJA-matematička povezanost dvaju pokazatelja(x i Y), koliko promjena jednog ( x)
određuje promjenu drugog(Y).
X= nezavisna varijabla
Y= zavisna varijabla
POGREŠKA PROGNOZE- variranje rezultata oko pravca. ( rezidual).
STANDARDNA POGREŠKA PROGNOZE- prosjek kvadrata udaljenosti svih točaka od pravca regresije.
GRANICE POUZDANOSTI-raspon vrijednosti rezultata unutar kojega s određenom sigurnošću
nalazimo predviđene rezultate.
POSTAVLJANJE HIPOTEZE..Histogrami su grafičke procjene oblika funkcije vjerovatnosti koja
odgovara razdiobi podataka.
VRSTE RAZDIOBE PREMA BROJU:
1. Diskretna distribucija- konačan broj različitih vijednosti
2. Kontinuirana distribucija- beskonačan broj različitih vrijednosti
VRSTE RAZDIOBE PREMA RASPONU VRIJEDNOSTI:
1. Pozitivne
2. Omeđene
3. Neomeđene
RAZDIOBE KOJE SE RABE U OBREĐIVANJU ULAZNIH PODATAKA:
1. Standardne
2. Empirijske- kumulativna vjerovatnost raspodjele funkcija, koji dodjeljuje vjerovatnost 1/n za
svaki element uzorka, skup koji sadrži n uzoraka.
HI kvadrat test- upotrebljava se kada želimo utvrditi odstupaju li dobivene frekvencije od teoretskih
frekvencija uz određene hipoteze.
NIVOI FAKTORA-Vrijednosti faktora
TRETMAN- Kombinacija faktora na određenim nivoima
ODZIVI-Zavisne varijable modela čije vrijednosti dobivamo kao rezultat simulacijskog eksperimenta
Ako model ima samo jedan faktor, simulacijski se eksperiment izvodi za svaku od nivoa tog faktora.
Ako postoji „k“ faktora, cilj je simulacijskih eksperimenata omogućiti određivanje utjecaja na odziv
sustava, svakog pojedinog faktora i faktora međudjelovanja.
2K DIZAJN- svaki se faktor prikazuje sa samo 2 nivoa, a simulacijski eksperiment se izvodi za svaku od
2k mogućih kombinacija faktora.
DJELOMIČNI 2K –P DIZAJN-omogućuje da se dobiju procjene glavnih efekata i efekata
međudjelovanja nižeg reda izvođenjem samo jednog dijela potpunog 2k faktorskog dizajna.
ZAJEDNIČKI SLUČAJNI BROJEVI- Primjenjuju se pri uspoređivanju rada dviju ili više alternativa
sustava. Zove se i stvaranje koreliranih uzorka, jer je njezin cilj da se uvede pozitivna korelacija
između izvođenja simulacije za različite alternative.
BIBLIOTEKE OBJEKATA-Sadrži popis objekata koji se mogu upotrijebiti za izgradnju modela.
3 PRIJEDLOGA ZA MODELIRANJE – poštanski ured, telefoniski call centar, ambulantna čekaona.
FLEXSIM MODEL SASTJO SE OD – reda čekanja,obrade,transporta
DISPEČER – prima popis zadataka(tasksequence) i šalje ih na mobilne objekte koji ih primaju i izvode.
SEPARATOR-razdvajanje/raspakiravanje entiteta
COMBINER-spajanje/pakiranje entiteta (te tako stvara paletu)
VRSTE OBJEKATA U FLEXSIMU-fiksni i mobilni objekti
MAXIMUM PORT RATE- propusnost kod izlaznih I ulaznih ventila npr. Tanka
MAXIMUM FLOW RATE-propusnost cjevovoda
OSNOVNA PODATKOVNA STRUKTURA- hjerarhijsko stablo,OSNOVNI ELEMENTI U FLEXSIMU-nodovi
SA KOJOM TIPKOM SE PREKIDA VEZA IZMEĐU PRIJENOSNIKA VELIKOG RASPONA I BLOKA
SLAGALIŠTA-sa tipkom Q
Kontinuirani objekti se akumuliraju u –Flexsim Fluidu
4 MEDIJA KOD KONTINUIRANIH SIMULACIJA:oni koji imaju volume ili masu, borovnica, marelica, sok
I nafta
DISCRETE UNITS PER FLOWITEM KOD ITEM TO FLUID:pretvaranje krutih entiteta u tekuće
MINIMALNI I MAKSIMALNI BROJ GROTALA-određuje se u berth planneru pod services i
povecavanjem broja grotala povecava se i broj kontejnera po grotlu.. 1 grotlo 40-50 kontejnera
ELEMENTI FLEXSIM FLUIDA: diskretni: source, sink, queue, conveyor, processor, multiprocesor,
combiner, separator. Kontinuirani: generator, terminator, tank, pipe, fluid, processor, mixer, lender,
spliter, item to fluid, fluid to item, ticker.
ELEMENTI FLEXSIM CT:background, berthplanner, truckgang,
yardblock,stradgang,toploader,chassispool,gantrcrane, wheeledblock, railplanner, group, transfer
area, railblock, network node, traffic control, gate planner, gatequeue, gate to yard, gate proess,
gateroad, gatesink.