Professional Documents
Culture Documents
Dino upanovi
Sadraj predavanja
1. Uvod u simulacijsko modeliranje 2. Vrste simulacijskih modela 3. Svrha simulacijskog modeliranja 4. Prednosti simulacijskog modeliranja 5. Nedostaci simulacijskog modeliranja 6. Podjela simulacijskih modela u cestovnom prometu 7. Highway Capacity Manual (HCM) 8. Usporedba simulacijskih modela i HCMa
Osnovni pojmovi
Cilj i svrha
glavni cilj i svrha simulacijskog modeliranja jest stvaranje (raunalnog) modela to je vie mogue slinog stvarnom promatranom sustavu podjela sustava prema funkciji pojavljivanja entiteta u modelu: diskretan
promjena stanja sustava se dogaa u
Sustav
kontinuiran
promjena stanja sustava se dogaa u istim
vremenskim intervalima
Model
model predstavlja pogodan nain izraavanja spoznaja i naina razmiljanja o promatranom sustavu
interpretacija stvarnog sustava stvara se s ciljem boljeg razumijevanja strukture procesa unutar promatranog sustava model sustava bi trebao to kvalitetnije opisati sve elemente sustava i njihove meusobne odnose
Simulacija
prikupljanja podataka u stvarnom sustavu istraivanja stvarnog sustava formuliranja teorije stvaranja konceptualnog modela sustava planiranja eksperimentiranja eksperimentiranja s (raunalnim) modelom prikupljanja i analiziranja dobivenih rezultata
Simulacija
prikupljanja podataka u stvarnom sustavu istraivanja stvarnog sustava formuliranja teorije stvaranja konceptualnog modela sustava planiranja eksperimentiranja eksperimentiranja s (raunalnim) modelom prikupljanja i analiziranja dobivenih rezultata
2. Vrste simulacijskih modela Raunalni model stvarnog ili predloenog sustava simulacijski model
elementi (resursi, entiteti) i naini upravljanja sustavom definiraju se prije poetka izvoenja simulacije
modele
Raunalni simulator
takoer prikazuje model stvarnog ili predloenog sustava resursi i/ili naini upravljanja sustavom definiraju se tijekom izvoenja simulacije svrha nije donoenje odluka o primjeni odreenog naina upravljanja sustavom, nego izlaganje korisnika sustavu i njihovo treniranje kako donositi odluke u sustavu
uvid u nain rada sustava razvoj i ispitivanje razliitih naina upravljanja sustavom ispitivanje novih koncepata i/ili sustava prije njihove primjene u stvarnim uvjetima stjecanje spoznaja o sustavu bez ometanja stvarnog sustava
10
Primjena
sloenost odreenih sustava sprjeava stjecanje spoznaja o nainu meudjelovanja elemenata unutar sustava, kao i ukupnog djelovanja sustava nije mogue prouavati sustav zaustavljanjem njegovog rada i/ili izdvojenim prouavanjem njegovih sastavnica
11
Primjena
dva osnovna naina (mogunosti) upravljanja (poznatim) sustavom podrazumijevaju: nain (politiku) upravljanja cjelokupnim sustavom (npr. odreivanje broja faza u ciklusu) , odnosno upravljanje (svim ili pojedinim) elementima koji se nalaze u sustavu (odreivanje kretanja odreenih kategorija vozila)
12
Primjena
ispitivanje novih koncepata i/ili sustava prije njihove primjene u stvarnim uvjetima
stjecanje spoznaja o moguem nainu rada sustava kada on jo ne postoji (utjecaj i nain rada novog raskrija)
trokovi razvoja modela novog sustava u naelu su zanemarivi u odnosu na kapitalnu investiciju (izgradnju novog raskrija) omoguava odabir optimalnog naina upravljanja sustavom u sluaju nadogradnje sustava (integracija novog raskrija u postojeu cestovni prometni sustav)
13
Primjena
simulacijsko modeliranje predstavlja jednu od rijetkih metoda koja omoguava istraivanje postojeih (stvarnih) sustava iji rad ne moe biti prekinut
moe li se prekinuti prometovanje odreenim
raskrijem zbog ispitivanja razliitih signalnih planova? ukoliko bi to i bilo mogue, da li bi se na taj nain mogao ispitati uinak novog signalnog plana?
14
eksperimentiranje (izvoenje) simulacijskog modela rezultira dobivanjem podataka u grafikom i statistikom obliku statistiki podaci prikazuju kvantitativne vrijednosti i predviaju to bi se moglo dogoditi u sustavu grafiki prikaz podataka omoguava lake tumaenje zato se sustav ponaa na odreeni nain; pojanjava statistike podatke
15
Prednosti
izvoenje eksperimenata u saetom (ubrzanom) ili proirenom (usporenom) vremenu smanjeni analitiki zahtjevi za izvoenje simulacijskih modela (hardware, software) jednostavnost prikaza simulacijskih modela
16
Prednosti
simulaciju je mogue izvoditi u proirenom (npr. zbog lakeg praenja kretanja entiteta u modelu)
17
Prednosti
smanjene potrebe za ekspertima postalo je mogue izvoditi dinamiku analizu modela odnosno analizu sustava tijekom izvoenja simulacije
18
Prednosti
animacija omoguava dinamiko prikazivanje promjena stanja sustava lake pronalaenje pogreaka u modelu laki prikaz rada sustava
19
Nedostaci
simulacija ne moe dati tone rezultate u sluaju neispravnih ulaznih podataka simulacija sama po sebi ne prua jednostavne odgovore na sloene probleme simulacija ne moe sama rijeiti probleme; potrebni su eksperti
20
10
Nedostaci
garbage in, garbage out bez obzira na kvalitetu opisane strukture modela, bez kvalitetnih ulaznih podataka, nema kvalitetnih izlaznih podataka
21
Nedostaci
potreban je oprez je simulacijski alati omoguavaju laku manipulaciju ulaznim i izlaznim vrijednostima
22
11
6. Podjela simulacijskih modela u cestovnom prometu Podjela simulacijski modeli u cestovnom prometu simulacijskih mogu se podijeliti prema razini detalja kojom modela
23
6. Podjela simulacijskih modela u cestovnom prometu Podjela mikroskopski simulacijski modeli simulacijskih modela
diskretno predstavljaju prometni sustav (prate se pojedina vozila) pojedine trajektorije vozila mogu se zasebno pratiti opa razina uinkovitosti prometnog sustava opisuje se na osnovi ponaanja pojedinog vozila/vozaa
24
12
6. Podjela simulacijskih modela u cestovnom prometu Podjela makroskopski simulacijski modeli simulacijskih modela
kontinuirano predstavljaju prometni sustav (prate se iskljuivo grupe vozila) pojedine trajektorije vozila ne mogu se zasebno pratiti opa razina uinkovitosti promatranoga prometnog sustava opisuje se pomou teorije kretanja fluida
25
6. Podjela simulacijskih modela u cestovnom prometu Podjela mezoskopski simulacijski modeli simulacijskih modela
diskretno predstavljaju prometni sustav (prate se pojedina vozila ili grupe vozila)
pojedine trajektorije vozila mogu se zasebno pratiti kao i kod mikroskopskih simulacijskih modela opa razina uinkovitosti promatranoga prometnog sustava opisuje se kao u makroskopskim simulacijskim modelima
26
13
(ubrzavanje, usporavanje, promjena trakova, pretjecanje, skretanje, te praenje vozila koje se nalazi ispred) pojavljuju koritenjem statistike distribucije dolazaka (stohastikim procesom) i njihovo kretanje unutar modela prati se tijekom svake sekunde.
vozila se u modelu
27
premda se odreeni broj vozila nalazi u istoj kategoriji, njihovo ponaanje nee biti identino, ve e biti jednoznano odreeno psiholokim osobinama vozaa. detaljan opis prometnog okruenja signalni planovi, irina i broj prometnih trakova, broj prilaza i sl.
28
14
izradbu signalnih planova, proraune emisija ispunih plinova i potronje goriva i openito za ispitivanje bilo koje vrste upravljanja prometnim procesima
29
30
15
31
32
16
podrazumijevaju promatranje itave skupine vozila na odreenoj dionici promatrane prometnice najea primjena makroskopskih simulacijskih modela jest za strateko planiranje prometnih procesa na irem geografskom podruju.
33
HCM
skup empirijski verificiranih i validiranih procedura za izraun kapaciteta i operativnih osobina razliitih vrsta transportnih sustava prvi put je predstavljen 1950. godine i od tada je bio podvrgnut mnogim revizijama i poboljanjima sadri vie od 1.100 stranica, podijeljenih u 30 poglavlja (HCM 2000) postupci opisani u HCM-u predstavljaju slijedne, makroskopske, deterministike, statike, analitike postupke, izvedive u
34
17
Osobine HCM-a
postupci opisani u HCM-u predstavljaju: slijedne, makroskopske, deterministike, statike, analitike postupke, izvedive u konanom broju koraka, s ciljem odreivanja vrijednosti propusne moi i ostalih mjera uinkovitosti prometnog toka
35
Osobine HCM-a
makroskopske
ulazni i izlazni podaci HCM-ovih postupaka zasnivaju se na prosjenim analitikim vrijednostima prometnog toka tijekom 15-minutnog ili intervala od jednog sata
deterministike
bilo koji ulazni skup podataka e uvijek kao rezultat imati jednaku vrijednost
statike
HCM-ovi analitiki postupci predviaju prosjene operativne uvjete tijekom nepromijenjenoga vremenskog perioda i ne uzimaju u obzir promjene operativnog stanja sustava
36
18
Nedostaci HCM-a
37
8. Usporedba HCM-a i simulacijskih modela Usporedba simulacijski alati prikazuju gustou vozila za stvarno HCM-a i prisutna vozila u modelu simulacijskih HCM prikazuje gustou vozila u odgovarajuim modela jedinicama osobnih vozila, odnosno dostavna vozila i teka vozila se broje kao vie osobnih vozila simulacijski modeli prikazuju propusnu mo prometnice kroz tonu podjelu vozila koja se pojavljuju u modelu kroz razliite kategorije vozila HCM prikazuje propusnu mo prometnice kroz odgovarajue jedinice osobnih vozila na prometnicama na kojima se prometni tok odvija u neprekinutim uvjetima kao to su to npr. brze ceste ili autoceste
38
19
8. Usporedba HCM-a i simulacijskih modela Usporedba HCM-a i simulacijskih modela simulacijski modeli prikazuju izgubljeno vrijeme samo na dijelovima prometnice gdje dolazi do usporavanja vozila HCM prikazuje izgubljeno vrijeme za cjelokupno promatrano podruje prometne mree, bez obzira na kojem dijelu prometnice dolazi do usporavanja vozila;
simulacijski modeli prikazuju repove ekanja samo na dijelovima prometnice gdje dolazi do stvaranja repova ekanja HCM prikazuje sve repove ekanja na promatranom dijelu prometne mree, bez obzira na mjesto njihovog nastanka
39
20