SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA:

TEHNIKA LOGISTIKA

Naslov seminarskog rada:

PROVJERA I DEMONSTRACIJA SUSTAVA ODRAVANJA

Mentor:

Studenti:

Dr. sc. Ivan Mavrin

Jelica Kljaji, Velimir

Matekalo, Josip Peek,
Mislav ajnovi, Ivan
Kereeni, Tomislav Huin

Zagreb, Lipanj 2014

Sve do ove toke, tekstualni materijal je sadravao specifikacije potreba odravanja,

osnove uvjeta dizajna, dostignua analiza odravanja i razmjene studija, izvrenje MTA i pregled
dizajna.
Kroz izvravanje ovih aktivnosti, inenjer odravanja je stekao sposobnost odreivanja
zahtjeva dizajna i nadalje procjeniti konfiguraciju zadanog dizajna relativnu suglasnost sa tim
zahtjevima.
Proces procjene je do sad imao prirodu analiziranja, dajui odreeni stupanj pouzdanja da
e i kvalitativna i kvantitivna potreba odravanja biti osigurana.
Iako ovaj analitiki proces ispunjuje odreene potrebe, on je ogranien jer ne odraava praktino
"rukovno" iskustvo sa primjenjujuim sustavom i komponentama.
Realnija procjena toga podudara li se sistem sa prvobitno utvrenim zahtjevima kupca je
potrebna, i provodi se kroz stvarne demonstracije odravanja ukljuujui glavne elemente opreme
tog sistema, zajedno sa pripadajuim softverom, osobljem, i elementima podrke sistema(rezerve,
oprema za testiranje, tehniki podaci itd.)
Ovo poglavlje opisuje potrebe za, i procedure povezane sa demonstracijama odravanja.
Kao uvod, prvo je potrebno ukratko dikutirati probu sistema i potrebe procjena u globali; nadalje,
prihvatljivo je pokazati kako se potrebe testa odravanja uklapaju. Uvjeti testiranja, faza pripreme
testiranja, provaanje formalne demonstracije testiranja, i potrebe izvjetaja testiranja se
diskutiraju.

11.1.
Pravi test ( koji je vaan sa stajalita odreivanja karakteristika odravanja u dizajnu)
sadrava procjenu sustava koji se koristi u operativnom okruenju od strane kupca, i podlijee
stvarnim uvjetima koritenja.
Za primjer, oprema dizajnirana za zrakoplovnu upotrebu treba biti testirana u zrakoplovu
koji leti uobiajenim profilom leta. Osoblje korisnika treba ispuniti funkciju operatora i
odravaa. U takvoj situaciji, stvarno iskustvo koritenja i odravanja u stvarnim uvjetima se
moe zabiljeiti i naknadno procjeniti da se odrazi pravi prikaz dizajna sistema za odravanje.
Demonstracija ovakve vrste se nabolje moe izvriti od strane korisnika tijekom standardnih
operacija sa pripadajuim resursima potpore( tijekom faze koritenja sistema).

Idealistiki bilo bi poeljno ekati dok sistem bude u operativnoj funkciji prije izvrenja
procjene njegove uinkovitosti, odrljivosti i ostalih karakteristika tog sistema.
Meutim, to nije praktino sa gledita doputenja za akcije ispravljanja u ekonominom
stajalitu. U sluaju da procjena indicira nezadovoljavajuu situaciju( sistem sa sadanjim
dizajnom nee zadovoljiti zadane potrebe), akcije ispravke bi trebale biti zapoete to je mogue
prije, u ivotnom ciklusu sistema, tako da se promjene mogu ukomponirati na vie ekonominijoj
bazi.
Izvravanjem ispravljajuih akcija nakon to je sistem stavljen u operacijsko koritenje
moe rezultirati u opsenim programskim modifikacijama, koje mogu poprilino kotati.
Stoga, u razvoju testiranja i procjene, cilj je obaviti to realniju procjenu sistema i njegovih
komponenta to je prije mogue. Mora se pregledati zahtjeve koji su ukljueni u specifikacije
sistema(tip "A"), identificirati kljune tehnike mjere performansa, i onda odrediti kako e se
sistem procjeniti da se osigura da e se ti zahtjevi ispuniti.
Neke karakteristike u programu mogu biti rano provjerene odgovarajuim koritenjem
analitikih metoda; koritenje inenjerstva ili laboratorijskih testnih modela tijekom poetnog
dizajna moe pruati dodatne informacije kljune za procjenu sistema; i koritenje prototipova
tijekom dizajniranja detalja i razvojne faze e rezultirati u tonijoj procjeni karakteristika sistema.
Test sistema i procjena zahtjeva su definirani tijekom faze kompjuroskog dizajna( kako se
tehnike mjere performansa oznauju za sistem), i izvraanje sljedeih testova i procesa procjena
na razvojnoj osnovi koristei kombinaciju resursa.
Slika 11.1 prikazuje pristup testu i procjeni. Za svrhu diskusije, razine testa su oznaene
po kategorijama. Kako dizajn i razvoj napreduju, konfiguracija sistema postaje dobro definirana,
testiranje postaje sofisticiranije i uinkovistost procjene raste, a s time su i trokovi vei. S druge
strane, postoje odreena ogranienja onoga to se prije moe izvriti.
1. Analitika procjena. Sa dolaskom raunalnih simulacija, inenjer dizajna moe razviti
trodimenzionalni vrsti model, iani model, grafiki prikaz razliitih segmenta sistema, itd.
Osoba moe pogledati sistem i njegove komponente na hijerarhijski nain, moe simulirati
ovjeka i pokazati razliite odnose osoba-oprema, i moe simulirati funkcije aktivnosti upotrebe i
odravanja (procjeniti dostupnost oteenim komponentama, simulirati uklanjanje i zamjenu
stvari, itd). Dok se u prolosti trebalo koristiti fizike modele i stvarnu opremu, danas se veina
toga moe izvriti kroz raunalnu simulaciju.

Procjena koritenja sistema i usporedba analitikih metoda prua mogunost za raniju

procjenu karakteristika odravanja u dizajnu. nije u potpunosti mogue zadovoljiti zahtjeve
demonstracije u tom stadiju ivotnog ciklusa, ali se moe pruiti veliki uvid karakteristikama
dizajna sistema.
2. Testiranje 1. tipa. Tijekom poetnog dizajna, inenjerski modeli, modeli testiranja
upotrebe, stolni testni modeli, idt. se esto grade sa namjerom provjera odreenih performansi i
fizikih

karakteristika

sistema

i/ili

njegovih

komponenti.

Ti

modeli

operativno

funkcioniraju( elektriki i mehaniki) ali ni u kojem sluaju ne predstavljaju produkcijske

subjekte. Testovi mogu ukljuivati postupke koritenja i odravanja opreme koji su izravno
usporedivi zadacima koje e se kasnije izvoditi u korisnikom okruenju( mjerenje parametara
performasi, izvravanje postupka uklanjanja/zamjene, izvravanje zahtjeva usluge).
Nadalje, testiranje ivotnog vijeka komponenti za svrhu odreivanja pouzdanosti moe
biti zapoeto unutar ove kategorije. Iako ovi testovi nisu formalni prikazi stvarnog operativnog
okruenja, informacije znaajne za odravanje i karakteristike podrke se mogu dobiti i koristiti
kao unos u predvianje izvravanja i odravanja i/ili MTA. Takvo testiranje se openito izvidi u
postrojenju izraivaa/dostavljaa od strane tehniara inenjerskog laboratorija koristei "juryrigged" opremu za testiranje i inenjerske zapise za proceduru testiranja. Karakteristike
odravanja u dizajnu mogu biti ocjenjene do granica, i tjekom ove poetne faze testiranja
promjene u dizajnu mogu biti ukomponirane sa minimalnim trokovima.
3. Testiranje 2.tipa. Formalni testovi i demonstracije se izvravaju tijekom kasnijeg dijela
dizajna detalja i faze razvoja kada su dostupni softver i hardver prototipa. Dijelovi prototipa su
slini produkcijskim dijelovima (oni koji e biti distribuirani za operacijsko koritenje), ali nisu
nuno u potpunosti kvalificirani u ovom razdoblju. Testni program moe sadravati niz
individualnih testova, skrojenih po potrebi, da ukljue:
a. Okolinsku kvalifikaciju- promjene temperature, udari i vibracije, vlaga, vjetar, slani
sprej, praina i pijesak, akustina buka, otpornost na eksploziju i elektromagnetiku
interferenciju. ESS moe bii ukljuen u ovoj kategoriji. Ovi faktori su usmjereni na ono emu e
sistem biti podvrgavan tijekom koritenja, odravanja i funkcija transporta i ugradbe.
b. Kvalifikacija pouzdanosti- testovi izvreni na sistemu da se odrede pravi MTBF i
MTBM. Rezultati se usporeuju sa prvobitno odreenim zahtjevima, i koriste se za auriranje
MTA.

c. Demonstracija odrljivosti- testovi izvreni na sistemu da se odrede vrijednosti M, Mct,

Mpt, Mmax, i MMH/OH. k tome, zadaci odravanja, vrijeme i redoslijed zadataka, odredbe
dijagnostike, stupanj ispitljivosti, suelje osnovne opreme-testne opreme, broj i vjetine osoblja
za odravanje, procedure odravanja i postrojenja za odravanje se provjeravaju do razliitih
razina. Elementi logistike podre su prvobitno procjenjeni na individualnoj osnovi.
d. Testiranje kompatibilnosti opreme za podrku- testovi esto izvreni za provjeru
kompatibilnosti izmeu osnovne opreme, testne opreme i opreme podrke, te opreme za transport
i rukovoenje
e. Testiranje i procjena osoblja- testovi koji se esto izvravaju za provjeru odnosa izmeu
ovjeka i opreme, potrebne razine vjetina i broja osoblja, i potrebe treninga. procjenjuju se i
zadaci izvravanja i odravanja.
f. Provjera tehnikih podataka- provjera operativnih procedura i procedura odravanja.
g. Testiranje softverske kompatibilnosti- esto izvreni testovi da bi se osiguralo da svi
softveri sistema zadovoljavaju zahtjeve performanse, da je pouzdan, da je kompatibilan sa
ostalim elementima sistema, i da zadovoljava odredbe osiguranja kvalitete. procjenjuje se i
operacijski softver i softver za odravanje.
Idealna situacija je da se plan i raspored tih pojedinanih ispitivanja tako da oni mogu biti
ostvarene na temelju integriranog kao "jedan" cjelokupnog testa. Namjera je osigurati da
odgovarajue razine ocjenjivanja , u skladu s potrebom , i eliminirati suvino i prekomjernu
cijenu.U nekim sluajevima , moda e se moi dobiti informacije iz jednog testa i moi koristiti
za ispunjavanje uvjeta iz drugog testa.Za primjer , kada dijelovi ne testiraju za vrijeme ispitivanja
pouzdanosti , naknadni popravak radnje moe se ocijeniti iz odravanja stajalita .To, zauzvrat
,moe dovesti do smanjenja veliine uzorka potrebnog za odravanja probe.U svakom sluaju ,
pravilno planiranje testiranja je bitno .
Drugi aspekt testiranja u ovoj kategoriji ukljuuje " ispitivanja proizvodnje uzimanjem
uzorka" , kada su proizvedene vee koliine stavke .Testovi identifikacije iznad osnove "
kvalificirati " sustava ; to jest ,konfiguracija komponenata sustava ispunjava uvjete za
produkciju i za operativnu uporabu . Ipak , nakon to se predmet poetku kvalificira mora se
osigurati da sve naknadne replike te toke su podjednako kvalificirani , dakle , u viestruke
koliine stanja , uzorci su odabrani sa proizvodne linije i testiran.

Testovi proizvodnja uzorkovanja moe pokriti neke kritine performanse karakteristike,

kao to pouzdanosti, odravanja, ili bilo koji drugi oznaen parametar koji se moe znaajno
razlikovati od jednog serijskim brojem stavke, ili mogu varirati kao rezultat procesa same
proizvodnje.Uzorak moe biti izabran , na temelju postotka od ukupne proizvodnje, ili moe
povezati sa x broj stavki na pojedinim vremenskim periodom.To ovisi o specifinostima sustava
i sloenosti proizvodnog procesa. Od testova proizvodnja uzorkovanja, esto se mjerio rast
sustava (ili propadanje) u fazi proizvodnje / konstrukcije.Primjer za to se odnosi na rezultate
testiranja pouzdanosti, gdje je rast u mjerenom MTBF moe biti realiziran kao jedan prihoda kroz
cjelokupni proces produkcije. Naravno, sve promjene u pouzdanosti

e imati utjecaj na

odrivost.
Testiranje tipa 2. obino se izvodi u proizvoaevom objektu od strane osoblja u tom
poduzeu. Test i podrka opreme namijenjene za djelotvornu uporabu, pripremni rad i prirunici
odravanja moraju biti koriteni kada je to potrebno. Korisniko osoblje esto promatra i/ili
sudjeluje u testiranju.
4. Testiranje 3. tipa. Uobiajeno testiranje i demonstracije, koje su provedene nakon
poetnog ocjenjivanja sustava i prije zavretka procesa proizvodnje, mogu se provesti u prostoru
za testiranje od strane osoblja. Oprema za testiranje i podrku, dijelovi, procedure, opreme i
osoblja koje je za fazu uporabne potroaa su zaposleni. Ispitivanje je uglavnom neprekidno,
postignuto tijekom dueg vremenskog razdoblja, a obuhvaa procjenu razliitih elemenata
sustava, rasporeenih kroz niz simuliranih operativnih vjebi. Ovo je po prvi put da se sa svim
elementima sustava (npr. glavna oprema, softver i elementi logistike podrke) upravlja i
procjenjuje na integriran nain. Provjerava se kompatibilnost izmeu glavne opreme i softvera,
glavne opreme i elemenata podrke, te kompatibilnost operatora. Mogue je mjeriti parametre
pouzdanosti i zahtjeva za odravanje, vremena izvrenja, vremena za logistiku podrku, razine
inventara, dostupnost opreme za testiranje, uinkovitost osoblja i povezane imbenike.
5. Testiranje 4. tipa. Tijekom faze operativnog koritenja sustava, ponekad se provode
formalni testovi kako bi se stekao daljnji uvid s obzirom na specifino podruje aktivnosti. Moglo
bi biti poeljno mijenjati profil misije ili stopu iskoristivosti sustava kako bi se utvrdio utjecaj na
ukupnu uinkovitost sustava, ili bi se moglo procijeniti nekoliko alternativnih politika podrke
kako bi se ustanovilo da li se operativna dostupnost sustava moe poboljati. Iako je sustav ve

dizajniran i na terenu se koristi od strane korisnika, to je u stvari prvi put da stvarno znamo
njegove istinske sposobnosti. Nadamo se da e sustav ispuniti svoje ciljeve na uinkovit nain;
meutim, i dalje postoji mogunost da se poboljanja mogu ostvariti mijenjanjem potpornih
politika rada i odravanja.
Testiranje tipa 4. provodi se na jednoj ili vie operativnih lokacija korisnika, u
realistinom okruenju, od strane operatora korisnika i osoblja odravanja, te je podrano kroz
normalnu podrku proizvoda i logistiku infrastrukturu. Elementi logistike podrke, dizajnirani
pomou predvianja i analize, ranije testiranje, i tako dalje, procjenjuju se u kontekstu cijelog
sustava.
Iako postoje odstupanja zahtjeva za testiranje i procjenu meu pojedinanim projektima,
evolutivni koncept ilustriran na Slici 11.1 je i dalje primjeren. Napredak se kree od analitikog
pristupa do pune demonstracije sustava u korisnikom okruenju. Cilj je razviti dobar plan te,
nadajmo se, rano detektirati bilo kakve potencijalne probleme, uz odgovarajue korektivne mjere
inicirane u trenutku programa kad se ukljuivanje izmjena moe obaviti na ekonomian nain.
11.2

PLANIRANJE TESTIRANJA, ADMINISTRACIJA I KONTROLA

Planiranje testiranja u biti poinje rano u fazi konceptualnog dizajna kad se inicijalno

utvruju temeljni operativni zahtjevi sustava i koncepti odravanja (vidi Sliku 11.1). Ako je
potrebno specificirati zahtjev za sustav, mora postojati nain kasnije procjene sustava kako bi se
osiguralo da je zahtjev udovoljen. Ova procjena moe biti evolutivna i ukljuivati odreene
aktivnosti u svakoj od ranije opisanih kategorija. U svakom sluaju, okolnosti testiranja koje je
potrebno razmotriti intuitivne su od poetka.
Kroz razliite stadije razvoja sustava, moe se specificirati itav niz pojedinanih testova.
esto postoji tendencija da se dizajnira test za mjerenje jedne znaajke sustava, dizajnira drugi
test za mjerenje drugog parametra, i tako dalje. Uskoro broj specificiranih testova moe postati
prevelik i predstavljati znaajan troak. Zahtjeve za testiranje potrebno je razmotriti na
integriranoj bazi.

Na primjer, podaci o potrebi za odravanje mogu se dobiti koritenjem simulacije (npr.

analitiko modeliranje), od testiranja pouzdanosti i od odreenih testova uinkovitosti. Podaci o
kompatibilnosti opreme za testiranje i podaci o osoblju mogu se dobiti iz testiranja pouzdanosti i
potrebi za odravanjem. Stoga bi moglo biti mogue prvo planirati testiranje pouzdanosti, zatim
demonstraturu potrebe za odravanjem, zatim kompatibilnost opreme za testiranje, i tako dalje. U
nekim sluajevima, kombiniranje testova moe biti ostvarivo dok god se mjere odgovarajue
znaajke i izlazni podaci su kompatibilni s inicijalno specificiranim ciljevima testiranja.
Za svaki program bi tijekom faze konceptualnog dizajna trebalo pripremiti integrirani
dokument o planiranju testiranja (ili glavni plan za testiranje i procjenu), no ne kasnije od 60 dana
prije planiranog poetka testiranja. U sklopu tog plana postoji dio koji se bavi zahtjevima za
demonstraturu podobnost za odravanje, ili procjena sustava/proizvoda kako bi se osiguralo da su
inicijalno

specificirani zahtjevi za odravanje zadovoljeni. Planiranje testiranja na ovom

podruju trebalo bi ukljuivati:

1. Definicija i planiranje svih zahtjeva testiranja (npr. analitikih, tipa 1-4). Oekivani
ishod testiranja (u pogledu onoga to test treba postii) se definira za svaki pojedinani test i
integrira gdje god je to mogue.
2. Opis organizacijskih, administracijskih i upravljakih odgovornosti (organizacijske
funkcije i suelja, odgovornosti za provoenje testova i nadziranje testnih aktivnosti, prikupljanje
podataka i analiza, naknadna kontrola i izvjetavanje).
3. Definicija testnih uvjeta i zahtjeva za resurse. Ovo ukljuuje razmatranje testnog
okruenja, objekata, opreme za testiranje i podrku, zahtjeve za rezervne dijelove i inventar,
softver za odravanje, osoblje za testiranje i testne procedure. Koji uvjeti moraju postojati kako bi
uspjeno obavili demonstraturu potrebe za odravanjem?
4. Opis faze pripreme testa za svaki tip testiranja. Ovo ukljuuje odabir specifine metode
testiranja, obuku osoblja koje e sudjelovati u testiranju i nabavu potrebnih potpornih resursa
(npr. specificiranu testnu opremu, rezervne dijelove i podatke). ,
5. Opis slubene demonstrature i procesa testiranja. Ovo ukljuuje opis testnih procedura
koje e se koristiti te metode prikupljanja podataka, redukcije i analize.
6. Opis uvjeta i zahtjeva za fazu ponovnog testiranja (ako je potrebno). Ovo ukljuuje
metode za provoenje dodatnog testiranja u sluaju situacije odbacivanja".
7. Identifikacija i planiranje testne dokumentacije i zahtjevi za izvjetavanje.

8.Projekcija oekivanih zahtjeva za testiranje testa (npr. projekcija trokova).

11.3. Uvjeti testiranja

Uvjeti testiranja, kao to su ovdje definirani, obuhvaaju potrebne preduvjete za
ostvarivanje formalne demonstrature potrebe za odravanjem. Ovi preduvjeti ukljuuju poetnu
definiciju zahtjeva potrbe za odravanje sustava, utvreni koncept odravanja, ostvarenje MTA ili
ekvivalentnog, odabir testnog modela, te nabavljanje odgovarajuih elemenata logistike
podrke. Iako e svaka od ranije opisanih kategorija ukljuivati neke aktivnosti koje se odnose na
procjenu potrebe za odravanjem, naglasak ovdje e biti na demonstraturi potrebe za odravanje
u sklopu testiranja Tipa 2.

11.3.1 Zahtjevi odravanja

Proces demonstrature potrebe za odravanjem u osnovi predstavlja provjeru sukladnosti s
danim nizom kvalitativnih i kvantitativnih zahtjeva za "dizajniranje", a pravilna specifikacija ovih
zahtjeva predstavlja nuan preduvjet. Pozivajui se na Poglavlje 5, poetni zahtjevi za sustav
razvijeni su kroz definiciju potreba korisnika, razvoj operativnih zahtjeva sustava i koncept
odravanja, identifikaciju i prioritizaciju mjera tehnike uinkovitosti, te razvoj specifikacija
sustava Tipa A. Opisani su operativni scenariji, definirani su funkcionalni redoslijedi, a
kvantitativni faktori uinkovitosti su primijenjeni na odgovarajui nain. Ovdje se poetno
specificiraju faktori pouzdanosti (R, MTBF, ), faktori potrebe za odravanjem (MTBM, MDT,
Mct, Mpt, MMH/OH, Mmax), dostupnost (A0, Aa, Ai) i ostali usporedivi faktori. Cilj demonstrature
potrebe za odravanje je da se odabere jedan ili serija operativnih scenarija, simuliraju kvarovi,
ostvare potrebni popravci i provjeri da li su zadovoljeni specificirani Mct (ili Mpt, MDT ili Mmax,
itd.) zahtjevi. Specifine metode testiranja odabrane za demonstraturu potrebe za odravanjem
moraju izravno odgovarati na mjere opisane u specifikacijama sustava Tipa A.

11.3.2 Koncept odravanja

Kvalitativni i kvantitativni zahtjevi za odravanje ne samo da izravno proizlaze od
operativnog scenarija sustava, ve se moraju odraziti kroz cijeli koncept odravanja. Pozivajui
se na Sliku 5.6, ilustracija navodi tri razine odravanja, predloene funkcije na svakoj razini i
neke kvantitativne faktore specificirane za svako podruje aktivnosti. Pitanje jehoe li
demonstratura biti primjenjiva na aktivnosti na organizacijskoj razini, na aktivnosti na prijelaznoj
razini i na aktivnosti proizvoaa/skladita; ili samo na organizacijskoj razini; ili na to?
Ako je cilj ogranien iskljuivo na procjenjivanje zahtjeva potrebe za odravanjem za
glavne elemente sustava, tada je vjerojatno da e se odabrani plan demonstracije odravanja
baviti samo onim funkcijama/zadaama odravanja koje se ostvaruju na organizacijskoj razini
odravanja. S druge strane, ako se eli procijeniti ne samo glavne elemente sustava ve takoer i
njegove sposobnosti odravanja i podrke, tada e odabrani plan demonstrature potrebe za
odravanjem vjerojatno ukljuivati sve specificirane razine odravanja. Nadalje, temeljna (i
inicijalno specificirana) znaajka dizajna moe ukljuivati ugraeni zahtjev samo-testiranja s
izoliranjem greaka sve do razine sastavljanja modula. U skladu s konceptom odravanja,
demonstratura ovog zahtjeva ukljuivat e aktivnosti i na organizacijskoj i prijelaznoj razini
odravanja.
Pri inicijalnom utvrivanju zahtjeva demonstrature potrebe za odravanjem tijekom faze
konceptualnog dizajna (dok se definiraju zahtjevi za testiranje sustava), vano je ciljevi
demonstrature budu u potpunosti definirani u kontekstu koncepta odravanja. Takoer, mora
postojati potpuna suglasnost izmeu klijenta i onoga koji obavlja testiranje o tome to se eli
postii.

11.3.3 Konfiguiranje demonstracijskog modela

Konfiguracija sustava (oprema, softver itd.) koritena za demonstraturu potrebei za odravanjem
mora predstavljati operativni sustav (tj. ono to e koristiti potroa) u najveoj moguoj mjeri.
Za testove Tipa 1, koriste se tehniki i laboratorijski testni modeli; meutim, ti modeli se ne
koriste izravno usporedno s proizvodnom konfiguracijom. Za testove Tipa 2-4 koriteni modeli
trebali bi predstavljati ono to e vidjeti krajnji potroa.

Oni sadre iste dijelove, proizvode se i sastavljaju koristei iste procese koji se koriste za
proizvode, podloni su istim kvalifikacijskim testovima, i tako dalje. Preduvjet za demonstraturu
ukljuuje odabir eljenog testnog modela prema serijskom broju, definiranje konfiguracije
specificiranjem primjenjivih crtea/dokumentacije/podataka, ukljuujui bilo kakve prethodno
neukljuene no odobrene projektantske promjene, te osiguravanje da je model dostupan na danoj
lokaciji i u potrebnom vremenu.

11.3.4 Testno okruenje

Cilj je postii demonstraturu potrebe za odravanjem u realistinom operativnom
okruenju. Ako e se, na primjer, sustav/proizvod instalirati i koristiti u kopnenom vozilu, tada je
poeljno ostvariti demonstraturu pomou tog vozila dok isto obavlja misiju. Meutim, ovo nije
uvijek mogue tijekom obavljanja testiranja Tipa 2. Ovi testovi se obino provode u postrojenju
proizvoaa koje ne prua prednosti predstavljanja operativne situacije. Bez obzira, proizvoa
(ili preuzimatelj posla) bi trebao pokuati simulirati "operativno iskustvo u najveoj moguoj
mjeri.
Za sustave/proizvode koji su dizajnirani da rade u vanjskom okruenju demonstratura
se moe provesti u dvoritu preuzimatelja posla dok pue vjetar, pada kia, dok su niske
temperature i tako dalje.

11.3.5. Prostrojenja za testiranje i resursi

Kao dio procesa planiranja testiranja, postoji potreba za odreivanjem zahtjeva za
specijalna postrojenja za testiranje, okolinske komore za testiranje, glavna oprema, specijane
stege i uvrivai, sprecijalna instrumentacija, kontrola okruenja i povezani resursi (toplina,
voda, kontroliranje zraka, plinovi, telefon, snaga i svjetlost). U nekim sluajevima, novi dizajn i
izgradnja su potrebni to izravno utjee na raspored i trajanje faze pripreme za testiranje. Detaljni
opis postrojenja za testiranje i izgleda postrojenja, izvori materijala i raspored moraju biti
ukljueni u dokumentaciju planiranja testiranja i u zavrnom izvjeu testiranja.

11.3.6. Osoblje za testiranje i trening

Osoblje za testiranje u ovom trenutku ukljuuje one individue koje e zapravo upravljati i
odravati sistem/proizvod tijekom formalnog testiranja (i nisu tehniari instrumentizacije,
zabiljeivai podataka, promatrai ili osoblje upravljanja testiranjem). Te individue trebaju
posjedovatipozadinu i razinu vjetina slinu osoblju potroaa koji e kasnije biti zadueni za
sistem kada e on biti u upotrebi. Razliiti zadaci odravanja koji e se demonstrirati kroz
formalno testiranje mora biti izvreno u realistinom nainu. Vie utrenirana individua iz
proizvodne organizacije koja je doslovno "ivjela sa sistemom" tijekom dizajniranja i razvoja e
naravno utjecati na rezultate testiranja na nain razliit onome kao kod individue sa manje
vjetina. Preporuena koliina osoblja i razine vjetina se dobivaju iz poglavlja 9.
S obzirom na odabir osoblja za demonstraturu odrljivosti, postoje 3 osnonve mogunosti:
1. Odabir osoblja od potroaa ili korisnika sa pripadajuom pozadinom i razinom
vjetina. Takvo osoblje se procjenjuje na mjestu testiranja na osnovi zamjene i pruen im je
formalizirani trening na sistemu koji se testira.
2. Odabir osoblja it proizvodne organizacije koji je bio dodijeljen na programe nevezane
na sistem koji se testira. Takvo osoblje je dodijeljeno na mjesto testiranja osnovom zamjene i
pruen im je formalizirani trening na komponentama primjenjujueg sistema.
Iako ovo osoblje nije imalo direkno iskustvo sa aktualnom opremom koja se testira, oni su
upoznati sa dizajnom proizvoaa, testom i metodama proizvodnje. Kroz povezanost sa ostalim
sliim sistemima, njihove steene sposobnosti mogu utjecati na rezultate testiranja sa utecajem
spretnosti na zadatak izvoenja i odravanja i na vrijeme izvoenja (via spretnost i nie vrijeme
za ipunjenje zadatka). to je posebno vano kad se ocjenjuje oprema u odnosu na dizajn za
podrljivost, i za tipove 1 i 2 testiranja kada se testovi provode u postrojenju proizvoaa.
S druge strane, to osoblje je ope neupoznato sa organizacijom korisnika, metodama izvravanja i
okruenjem. kao rezultat, drugi faktori (primarno oni koji se bave sa sueljem sistema i
elementima logistike podrke) mogu biti pristrani na drugi nain. to moe biti kompenzirano
odreenom razinom pruanja formalnog treninga koji pokriva korisnika izvravanja; meutim,
potpuna kompenzacija zahtjeva stvarno iskustvo teninga "na radnom mjestu".
3. Odabir osoblja iz organizacije proizvoaa koji su bili ukljueni u dizajn i razvoj
komponenti sistema koji se testira. u tom sluaju, dodijeljeno osoblje e bit u potpunosti

upoznato sa opremom, i mogu utjecati na bolje rezultate testiranja ( vie od onih kada je bilo
dodijeljeno osoblje sa drugog programa) u obavljanju odreenih zadataka izvravanja i
odravanja. Spretnost izvravanja zadatka e biti vea a vrijeme krae od onih oekivanih kada bi
oprema bila u upotrebi. Dodatak tome, neupoznatost s korisnikim metodama izvravanja i
okruenja koje postoji.
Sa stajalita koje se pribliava realnijoj izvrnoj situaciji za testiranje i demonstraciju,
prednost u odabiru osoblja koji su nabrojani ukljuuju 1, 2 i 3, tim redoslijedom. Realizacija ove
prednosti je vea kako sistem napreduje kroz razliite faze testiranja. K tomu, poeljan pristup je
vjerojatniji ako se test izvodi kod korisnikog postrojenja za testiranje. U bilo kojem sluaju, plan
testiranja mora odreivati pristup koji e se koristiti. Odabrane individue koje se razmatraju za
sudjelovanje u testiranju trebaju biti odreeni imenom sa prikladnom pozadinom i iskustvom.
Tijekom faze pripreme za testiranje, te individue se dodjeljene programu testiranja i opskrbljene
potrebnim formalnim teningom kako je propisano. taj trening e varirati sa ovisnou o pozadini i
vjetinama odabranog osoblja.

11.3.7. Testiranje i oprema podrke

Uspjeno izvravanje zadataka odravanja unutar zadanih zahtjeva za sistem (Mct, M,
Mpt i MMH/OH) jako ovisi o pravilnom testiranju i dostupnoj opremi za podrku. Zahtjevi za
testiranje i opremu podrke se razvijaju od MTA, i mogu ukljuivati bilo koju kombinaciju
runog izvoenja, poluautomatske, i/ili automatske opreme za testiranje. u izvravanju
demonstracije odrljivosti, vano je imati prave predmete za taj zadatak. Ako se, npr.oprema za
runo izvoenje koristi gdje je trebala biti oprema za automatsko izvoenje testa, onda e vrijeme
proteklo za demonstraciju odravanja premaiti zadano. Koritenjem zamjenskog dijela e
znaajno utjecati ne samo na vrijeme za odravanje nego i na MMH/OH. Takoer postoji
mogunost veeg broja greaka uzrokovanih odravanjem tijekom demonstracije zadatka
pronalaska pogreke.
Prikladan test i dijelovi opreme za podrku moraju biti opisani u testu, nabavljeni,
prikladno provjereni i kalibrirani, i dopremljeni u prikladno vrijeme. U nekim sluajevima, novo

dizajnirani dijelovi bi mogli biti potrebni, i dovoljno vremena treba biti prueno da se omogui
razvoj i nabavka ovih dijelova na vrijeme za tipove 2-4 testiranja.

11.3.8. Rezervni dijelovi/dijelovi za popravak i zahtjevi inventara

Zahtjev tipa i koliine rezervnih dijelova i dijelova za popravak, veliina i lokacija
inventara podrke su odreeni iz koncepta odravanja, rezultati analize razine popravka i MTA. U
provoenju demonstracije odrljivosti glavnih i elemenata sistema, poeljno je imati pri ruci te
rezervne dijelove koji su potrebni za dovretak zadatka popravka i/ili odstranjivanja i zamjene.
Zadatak pojedinca je provjeriti jesu li zahtjevi za funkcionalnost i fiziku zamjenjivost ispunjeni.
Ako je, u drugu ruku, cilj provesti demonstraciju odrljivosti cijelokupnog kapaciteta podrke
sistema, onda se mora uspostaviti prikladni inventar rezervnih dijelova i dijelova za popravak u
skladu sa konceptom odravanja i MTA.
Tonije, za manje demonstracije, glavni cilj je izmjeriti samo aktivne elemente ciklusa
odravanja ili utjecajnih faktora na taj dio testiranja sistema. U takvim sluajevima, zahtjevi za
rezervnim dijelovima ne mora biti toliko vaan. Npr.zadatak odravanja koji ukljuuje procjenu
pronalaska problema, rastavljanje, uklanjanje i zamjenu, ponovno sastavljanje i provjeru sistema.
Ako procedura odravanja zahtjeva zamjenu veine popravljivih dijelova, novo instalirani dio
moe biti jednak onome koji je uklonjen. Vrijeme odravanja koje ne obuhvaa uklanjanje i
zamjenu se ne ubraja, i popravci povezani sa sastavljanjem se ne prihvaaju. Za testiranja ovog
tipa (tipovi 1 i 2), koliina potrebnih rezervnih dijelova moe biti zanemariva sa paljivim
planiranjem. Zabiljeeni testni podaci pokrivaju samo elemente zadataka aktivnog odravanja.
Za testove veih dimenzija (tipvi 3 i 4), rezervni dijelovi i dijelovi za popravak e
openito biti potrebni za sve razine poto ti testovi primarno ukljuuju procjenu sistema kao
jedinke i njegove ukupne sposobnosti logistike podrke. Cjelokupni ciklus odravanja, pruanje
pomonih dijelova (tip i koliina rezervnih dijelova odreena pri svakoj razini), vrijeme opskrbe,
vrijeme izmeu doleta i odleta, i povezani faktori se procjenjuju. U odreenim sliajevima,
postrojenje proizvoaa moe pruiti odreenu razinu podrke. Stoga je vano uspostaviti stvarni
sistem dobave( ili blisku aproksimaciju) za dio koji se testira.

Kontrola inventara, tipa i koliine rezervnih dijelova i dijelova za popravak i procedure za

rezervne dijelove kroz program testiranja treba biti odreen u planu testiranja. Stopa koritenja,
zahtjevi ponovnog naruivanja, vremena nabavke i uvjeti praznih zaliha tijekom testiranja se
zabiljeuje i ukljuuje u izvjeu testiranja.

11.3.9. Procedure testiranja

Ispunjenje ciljeva testiranja moe ukljuivati ispunjenje i operativnih zadataka i zadataka
odravanja. Zavretak ovih zadataka treba pratiti formalne prihvatljive procedure koje su
openito pristupane u obliku operativnih instrukcija, prirunika odravanja, eklista itd.
razvijenih tijekom kasnijih faza dizajna detalja i faze razvoja. Praenjem prihvaenih procedura
je nuno za osiguravanje pravilnog rukovoenja u koritenju i odravanju sistema. Devijacije od
ovih prihvaenih procedura moe rezultirati kvarovima uzrokovanim osobljem, i prouzroiti
iskrivljenje u frekvenciji odravanja i vremena za zadatke kako je zabiljeeno u podacima
testiranja. Prepoznavanje procedura koje e se koristiti u testiranju trebaju biti ukljuene u planu
demonstracije odrljivosti.

11.3.10. Softver sistema

U provoenju demonstracije odrljivosti, sistem obino radi u nekom modu kada se desi
greka. To e dovesti do uspjeha izvravanja zahvata odravanja. Svi softveri koriteni u radu
sistema, plus softver koriten u izvoenju odravanja moraju biti prepoznati, nabavljeni i
dostupni za svrhu testiranja. Cilj je provjeriti kompatibilnost izmeu opreme i softvera, tehniara
za odravanje i softvera itd. Zahtjevi softvera za ispunjenje i ispravljujueg odravanja i
preventivnog odravanja moraju biti opisani u planu testiranja i biti dostupni na vrijeme.

11.4. Faza pred-demonstracije

Faza pred-demonstracije se odnosi na aktivnosti pred-treninga do tranzicije prepoznavanja
zahtjeva testiranja do stvarnoga provoenja testa. To ukljuuje odabir metoda demonstracije,
odabir odreenih zadataka koji e se demonstrirati, nabavka i sticanje zahtjeva resursa podrke
opisanih u sekciji 11.3.. i pripadajui trening osoblja za testiranje.

11.4.1. Metoda demonstracije

Kao to je prije diskutirano, prvi korak je prepoznavanje zadanog mjesta testiranja i
organizacija koja e provesti demonstraciju odrljivosti (korisnik/potroa na mjestu izvoenja,
na mjestu izvoaa sa osobljem potroaa koji provode demonstaturu, na mjestu izvoaa gdje
osoblje izvoaa provodi demonstraturu, ili na neovisnom nepovezanom postrojenju za
testiranje). Metoda demonstracije ovdje opisana se odnosi na odreenu proceduru testiranja koja
se mora pratiti. Odabir modela demonstrature se osniva na odreenim zahtjevima opisanim u
specifikacijama sistema pripremljenih tijekom faze konceptnog dizajniranja. Npr ako postoji
zahtjev za 30-minutnim Mct, onda odabrana procedura testiranja mora pruiti procjenu Mct kao
izlaznu informaciju. Drugaiji pristup moe biti prikladan za Mpt,MDT, Mmax ili MMH/OH
zahtjeve.
Za prikaz koncepta, dvije razliite testne metode su odabrane za diskusiju. Prva prati
sekvencijalni pristup planu testiranja koji je slian testu kvalifikacije pouzdanosti koji je opisan u
sekciji 7.2.9. dva razliita sekvencijalna plana se provode da bi se demonstriralo je li sistem
zadovoljio Mct i Mmax zahtjeve. Odluka prihvai-odbaci za testirani sistem je dohvaena kada ta
odluka moe biti doneena za oba plana. Planovi testa pretpostavljaju da osnovna distribucija
vremena zadatka pravilnog odravanja daje log-normal odluku. Sekvencijalni plan testiranja
dozvoljava donoenje rane odluke kada je odrljivost ispitivanog sistema jako iznad ili jako ispod
zadanih vrijednosti Mct i Mmax.
Druga metoda je primjenjena za demonstraciju Mct, Mpt i M. Osnovna distribucija
vremena zadatka odravanja nije ograniena (bez pretpostavki), i veliina uzorka se sastoji od 50
ispravljujuih zadataka odravanja za potvrdu Mct i 50 preventivnih zadataka odravanja za

potvrdu Mpt. Veliina M he odreena analitiki iz rezultata testiranja za Mct i Mpt; Mmax
takoer moe biti odreen kada osnona distibucija iznosi log-normal. Ova metida prua prednost
fiksirane veliine uzorka.

11.4.2 Odabir zadatka testiranja

Uvjerenje da su rezultati predloene mogunosti odravanja propisno prikazani odraavati
e se na dizajn karakteristika sustava koji se procjenjuje kroz procesni odabirni zadatak.
Prikazani " zadatak " ukljuuje niz koraka . Kvar se uvodi u sustav, operater prolazi kroz sustav
putem operativnog scenarija sve dok se ne otkrije simptom kvara, a zadueni tehniari odravanja
e nastaviti provoenje korektivnog odravanje kroz korake koji su prikazani na slici. 4.8. Koraci
koji se provede su: lokalizacija i izolacija kvara, demontaa, ukloniti i zamjeniti pokvareni dio (ili
popraviti na mjestu), sastavljanje, usklaivanje i prilagodba, provjera stanja. Tehniar odravanja
zavrava ciklus. Vremena testiranja su zabiljeena, podaci su prikupljeni i rezultati se usporeuju
sa inicijalizacijskim specificiranim Mct standardima. Dodatno su prikupljeni podaci za provjeru
zadataka sekvence i nivoa teine kvarova. Zavretak ciklusa koji je proizlazio iz jednog
izazvanog neuspjeha, mjerna jedinica je Mct.
U prikazu zahtjeva korektivnog odravanja potrebno je pronai veliinu uzorka ili broj
zadataka za prikaz. Veliina uzoraka temelji se na varijanci zadataka koje prikazuje,
kompleksnosti opreme i vjerojatno na oekivanim grekama. (faktor rizika korisnika).Poeljno je
odabrati uzorak dovoljno velik da se u potpunosti moe prikazatii dovoljno mali da je u skladu sa
trokovima programa i rasporedu zahtjeva. Veliki broj uzoraka e naravno osigurati preciznije
rezultate ispitivanja, ali vrijeme i trokovi potrebni za provedbu takvog testitanja znatno su vei.
Manji broj uzoraka ukljuuje vee rizike i moe prouzroiti neuvjerljive rezultate testiranja. Na
temelju industrijskog iskustva, koliina od 50 uzoraka dovoljna je veinu testnih zahtjeva.

Korektivni zadaci odravanja su odabrani na temelju njihovog oekivanog doprinosa

prema odravanju . Viskoka stopa kvarova stavaka zahtjevati e vie zahvata odravanja. Vie
zadataka su prikazani u ovom podruju . Tablica 11 . 1 prikazuje poetnu distribuciju 50 zadataka
na razini jedinice sustava i Tabica 11,2 prikazuje produetak ove distribucije na podsustavu ili na
razini modula. Ispod te razine ,komponenta na ploici , konektor ili ekvivalent je odabran kao
jedna stavka gdje e se greka prikazati.
Pozivajui se na Tablicu 11. 1. treba navesti i kategorizirati sve znaajke sklopova,
module ili dijelova koji ine predmet koji se ispituje u stupcu 1 . Primjer obuhvaa osam glavnih
sklopova jedinica " A" i " B" u stupcu 2. Prikazuju Koliinu ( Q ) od svake koritene stavke, a u
stupcu 3. nalazi se stopa kvarova ( postotak u 1000 sati ) . Stupac 4. predstavlja ukupnu stopu
kvarova, ukljuujui sve aplikacije . U stupacu 5 . utvren je postotak doprinosa svake stavke
ukupnom broju kvarova, to je izraunava dijeljenjem u stupcu 4. od zbroja svih artikala kvarova
po 1000 sati . U stupcu 6. gdje je to mogue , predmeti se mogu grupirati kada je postotak
doprinosa niska . Tablica 11.2 pokazuje primjer nekih grupacija . U stupcu 6 je razdijeljen broj
korektivnih poslova odravanja.
Tablica 11.1 razdjeljuje 50 zadatka na odravanju izmeu 8 glavnih skupina jedinica "A" i
" B" Da bi se utvrdilo koji e se tono zahtjevi za odravanjem prikazati ispod razine, ista
raspodjelna procedura se podie na viu razinu , kao to je prikazano u Tablici 11.2 . Svaka manja
razina odravanja pogoava se i analizira sve dok svih 50 zadataka na rasporedu nisu prikazani i
u potpunosti indetificirani. U sluajevima gdje je najnia toka popravljivosti ( sastoji se od vie
dijelova ) pokrivena jednim ili dva uzorka prikaza. Postavlja se pitanje koje specifine
zahvate za odravanjem su odabrane i koje je tono dijelove potrebn odabrati
za svrhu induciranja kvara.Kada postoje razne mogunosti, tablica sluajnih brojeva moe
olakati proces selekcije.
Svi zahtjevi za korektivnim odravanjem i specifine stavke gdje su kvarovi izazvani su
indetificirani u odreenoj toki u trenutku i ukljuuju gdje su kvarovi bili izazvani i ukljueni u
teststiranje i demonstriranje plana. (koji ne bi trebali biti dostupni pojedincima primjerice
operativcima tokom testiranja.) Poznavanje sistema, njegovih elemenata i razni modeli kvarova i

utjecaji, definitivno se zahtjevaju u sekciji gdje e biti kvarovi biti uvedeni. Cilj je simulirati
stvarnu situaciju bez oteivanja ispitne opreme ili ozljeivanja osobe koja provodi testiranje.
U odabiru preventivnih poslova odravanja su dvije osnovne kategorije: 1. Kategorija:Preventivni
zadaci odravanja koji mogu biti izvedeni kada je sistem ukljuen (odnosno kada se neki proces
odvija). 2 kategorija: preventivni zadaci odravanja koji zahtjevaju da je sistem iskljuen
(odnosno da se proces ne odvija), proces mora biti zaustavljen dok se obavlja preventivno
odravanje.
Stavka

Koliina

Kvarovi/
%u
1000h

Strujno
pojaalo
Napajanj
e
IF
pojaalo
Raunaln
a
jedinica

0,55

Ukupni
kvarovi/10
00h

% stavki
koje
zahtjevaj
u
odravanj
e

Raspodjel
a
zadataka
za
odravanj
em

Jedinica A
0,55

25,2

13

0,24

0,24

11,0

0,05

0,05

2,4

0,86

0,86

39,4

19

2,8
5,0

1
3

4,6

9,6

Jedinica B
Pretvara
1
0,06
0,06
Naponski
1
0,11
0,11
pretvara

Digitalni
1
0,10
0,10
izlaz
Napajanj
1
0,21
0,21
e
Ukupno:
2,18
Tablica 11.1. Preventivni zadaci odravanja:

100
50
Izbor uzoraka

Stavka

RE strujno
pojaalo
Duplexer
Cupler
Detektor
Modulator
Demodula
tor
Oscilator
Pojaalo
Ukupno:

Koliina

Kvarovi/
%u
1000h

Ukupan broj
kvarova/10
00h

% stavki
koje
zahtjevaj
u
odravanj
e

Raspodjel
a
zadataka
za
odravanj
em

Strujno
pojaalo
0,3800

0,380

69,1

2
2
4
1
1

0,0025
0,0060
0,0010
0,0650
0,510

0,005
0,012
0,004
0,065
0,051

0,9
2,2
0,7
11,8
9,3

1
1

0,300
0,0030

1
1
1

0,015
2,7
1
0,018
3,3
0,550
100
13
Tablica 11.2. Preventivni zadaci odravanja: Izbor uzoraka

S obzirom na preventivne poslove odravanja koji rezultiraju nekom stankom, ako je

koliina uzoraka mala (manje od 50), tada svi zadani zadaci moraju biti provedeni. Ako je
koliina uzoraka velika (vie od

50), reprezentativni uzorak bira se koritenjem postupka

slinom izboru zadataka korektivnog odravanja. Identificirati sve preventivne poslove

odravanja: odreivanje uestalosti pojavljivanja za svakog zadatak na popisu: utvrivanje broja
preventivnih odravanja sa istom uestalosti pojavljivanja, odreivanje ukupne frekvencije
pojave kvarova i njihov postotak. Grupiranje zadataka u kojima je doprinos nizak i razdijeliti
broj preventivnih poslova odravanja koji e biti prikazani.
Izbor korektivnih i preventivnih poslova odravanja, kako je objanjeno do sada, bila je
temeljena prvenstveno na frekvenciji. U principu to moe biti dobar pristup! Iako, kroz
provoenje FMECA, u RCM, kao i aktivnostima MTA, moda postoje odreeni zadaci koji su
vrlo kritini iz pogleda misija zavrena, ali oekivana uestalost pojave moe biti relativno
niska. U takvom sluaju zbog kritine prirode zadatka, ti zadaci mogu biti ukljueni u provoenje
testa.

11.4.3 Provoenje pripreme za testiranje

Preostali trud u fazi predprovoenja testa obuhvaa posljednje pripreme na testnom
poligonu. Sustav / proizvod ije e testiranje biti provoenkzajedno s navedenim elementima
potpore je postavljen, podeen i operativno provjeren na testnom poligonu. Sve nepravilnosti
( greake u proizvodnji, problemi uzrokovani transportom itd.) moraju biti eliminirani prije
poetka demonstracije. U isto vijeme, primjenjivi elementi potpore su postavljeni u skladu sa
preporukama navedenim u sekciji 11.3.
Tehniari odravanja koji sudjeluju u provoenju testitanja (pojedinci koji e poetno
upravljati sustavom te nakon toga obaviti poslove odtavanja) moraju biti obueni i posjedovati
vjetine koje su preporuene u MTA. Takva obuka moe se ostvariti na poligonu izvoaa testa,
te moe biti ograniena kratkim brifingom i upoznavanju sa sustavom. Na svakom testiranju cilj
je zavriti demonstraciju u suradnji sa osobom koja posjeduje najbolje vjetine za odreeni tip
testiranja. Testni tim je zaduen za uspjeno provoenje testiranja. Tim se sastoji od vie lanova
koje predvodi voditelj tima, tehniar koji e izazvati odreene nepravilnosti u radu na odreenom
modelu za svaki segment testiranja. Drugi lan je osoba koja je zaduena za prikupljanje i
analizu podataka, te ostali promatrai i suradnici. Briefing strunjaka koji sudjeluju na testiranju
treba pokriti zahtjeve za odravanjem sustava, u svrhu za prikazivanje odgovornosti , metoda i
postupaka tamo zaposlenih strunjaka tijekom demonstracije testiranja, takoer i nain snimanja
podataka, ciljeva za analizu podataka, te zahtjeva za podnoenjem izvjea. Sastanak trebao bi se
odrati na testnom poligonu neposredno prije poetka formalnog dijela demonstracije.

11.5 Faza formalne demonstracije

Formalna demonstracija ukljuuje simulaciju (koliko je to mogue) svih aktivnosti
odravanja sustava (tj. korektivnog i preventivnog odravanja), na ranoj fazi ivotnog ciklusa,
kako bi se uvjerili da smo se upoznali sa definiranim zahtjevima za odravanjem. Na slici 11.1

aktivnosti su opisane kao sastavni dio testiranja Tipa 2, i dvije metode demonstracije testiranja su
pokrivene sekvencijalnom i fiksnom metodom uzimanja uzoraka.

11.5.1 1. Metoda demonstracije (sekvencijalni pristup)

Ova metoda slijedi sekvencijalni plan ispitivanja slian u pristup konceptu koji se koristi
u kvalifikacijskom ispitivanju pouzdanosti, opisana je u toki 7.2.9. Dva razliita sekvencijalna
plana ipitivanja se koriste da se prikae dali sustav ispunjama Mct i Mmax zahtjeve za
korektivnim odravanjem. Odluka "Prihvaam" je postignuta kada podaci pokazuju da su oba
uvjeta ispunjenaSlika 11.2 prua mogunost grafikog prikaza tih testnih planova. Uglavnom,
jedna procedura uz os apscisa (desno) kao upjean provedeni zadatak testiranja je zavreni, a
zajedno sa osi ordinata (gore) kao zadovoljen zatjev testiranja. Pojedinosti o tim planovima e se
uoljivije uoiti kao jedan nastavlja kroz raspravu izmeu suradnika na testiranju.Osnovni koraci
u postupku ispitivanja opisani su u nastavku.

1. Direktor odravanja ispita prvo e omoguiti podatke koji pokrivaju tehnike upravljanja
simulacije oteenja. List s podacima, poput onoga prikazanog na slici 11.3. biti e dovren (kroz
stavku A3) prije samog poetka demonstracije za svaki od 100 potencijalnih planiranih zadataka
simuliranih za ovu metodu ispitivanja. Pozivajui se na sliku 11.2, ako je odluka o prihvaanjuodbijanju doneena rano, stvarni broj pokazanih zadataka moe biti manji. Meutim, inicijalno
planiranje mora uzeti u obzir mogunost da e se ispitivanje nastaviti do toke kraenja, tj.
zavretka 100 zadataka demonstracije. 100 simulacijskih zahtjeva proizlaze iz primjera procesa
odabira prikazanog u tablici 11.1. i 11.2. i metoda simulacije oteenja utvrena je u fazi prije
demonstracije. Simulacija se moe ostvariti kroz otvaranje ili kratko spajanje elektrinih
prikljuaka (vodia), instalacija poznatih neispravnih dijelova, stavljanje trake na prikljuke itd.
Pretvorbe koje mogu rezultirati oteenjem opreme ili nesigurnim stanjem se naravno trebaju
izbjei.
2. Tehniari odravanja dodjeljeni da zavre zadatke koji su demonstrirani duni su
napustiti prostorije gdje se vre ispitivanja. Tijekom njenog/njegovog odsustva, direktor

ispitivanja i/ili predstavnik potroaa moe nasumino odabrati bilo koji od 100 listova s
podacima (Sl. 11.3.). Odabrani list podataka ukazuje na tip kvara koji treba prikazati i metodu
prikaza. Tehniar ( dodjeljen da asistira direktoru ispitivanja i kontroloru ispitivanja) zatim uvodi
pogreku u sustav. Kvar se provjerava kako bi se utvrdilo da predvia eljeni simptom
pogreke. Zatim se poziva tehniar odravanja na mjesto testiranja kako bi zavrio
demonstracijski zadatak.
3. Tehniar odravanja zatim obavlja operativnu provjeru demonstracijskog modela
koristei se odobrenim operativnim postupcima. U jednom trenutku tijekom izvedbe funkcije
pojaviti e se simptom kvara (tj. blokirano stanje). U tom trenutku, snima podataka biljei
simptom kvara i nain rada operativnog sustava kada se kvar dogodio na demonstracijskoj listi
podataka (Sl. 11.3, stavke A4 i A5).
4. Jednom kad je simptom kvara uoen, tehniar odravanja uvodi potrebne popravne
radove odravanja: lokalizaciju i izolaciju kvara, demontau, popravke, ponovno sastavljanje,
provjeru itd. Zadaci odravanja su dovreni koritenjem odobrenih postupaka odravanja. Snima
podataka kontrolira svaki korak do detalja u procesu odravanja i snima odgovarajue
informacije kao to je vidljivo na sl 11.4. Opisi zadataka, start-stop, vrijeme aktivnog odravanja,
administrativno i logistiko vrijeme i vezani podaci su zabiljeeni. Iako nije istaknut na slici,
snima podataka bi takoer trebao zabiljeiti resurse logistike potpore koji su potrebni za
podrku aktivnosti odravanja. Tehniari moraju obavijestiti direktora kad se utvrdi uzrok kvara.
Direktor zatim mora utvrditi da su otkriveni kvar i inicijalno uveden kvar jedno te isti, prije nego
li dopusti nastavak testiranja. U sluaju da tehniar odravanja nije u mogunosti utvrditi i
pronai inicijalno uveden kvar (kroz neku nepravilnost ili nedostatak u dizajnu opreme) test se
mora prekinuti u zajednikom dogovoru direktora i predstavnika potroaa.

DEMONSTRACIJSKI LIST PODATAKA

DEMO NO:

29

CM: X

PM:

RECORDER: J.SMITH

DATE: 7/1/93

OPREMA

NAZIV PREDMETA

MFGR. PART NO.

SUSTAV

Sustav

A37700

JEDINICA

Jedinica A

A37701

SKLOP

Raunalo

A58180

PODSKLOP

C. B. No. 2A5

A58183

KOREKTIVNO ODRAVANJE (CM):

A. GREKA SIMULACIJE:
1. Vrsta simuliranog oteenja: otvoreni odailja prikljuen na
tranzistor
2. Metoda simulacije: zamijenjen OS s poznatim neispravanim
tranzistorom
3. Oznaka dijela koji simulira kvar: F10
4. Simptom kvara: Svijetlo na prednjoj ploi jedinice A pokazuje NOGO stanje. Ne utjee na izlazne podatke. Izostanak signala pri
T.P.1 od C, B, 2A4
5. Nain rada pri otkrivanju: T/R nain i A/A nain
6. Dodatne informacije:
B.

VRIJEME PODATAKA:
ZAHTJEVI
ODRAVANJA
LOKALIZACIJA

VRIJE
ME
1.0

VRIJE
ME
17.0

10.0

ZAHTJEVI
ODRAVANJA
PONOVNO
SASTAVLJANJE
ISPRAVAK/PODEA
VANJE
CHECKOUT

IZOLACIJA

20.0

RASTAVLJANJE
UKLANJANJE/
ZAMJENA
POPRAVAK

2.0

DRUGO

5.0

UKUPNI
POPRAVAK

61.0

6.0.

PREVENTIVNO ODRAVANJE (PM)

INSP:
FORCE REM:

FUNC.TEST:

CAL:

SERV:

A. POSTUPAK ODRAVANJA:
B. UKUPNO VRIJEME ODRAVANJA (AKTIVNO):

Tablica 11.3 Primjer demonstracisjkog lista podataka

OH:

Demonstracijski radni list

OPREMA
Sustav
Jedinica
Sklop
Podsklop

NAZIV PREDMETA
Sustav XYZ
Jedinica A
Raunalo
C. B. No. 2A5

MFGR DIO NO.

A37700
A37701
A58180
A58183

DETALJNI ZADACI ODRAVNJA

ZADATAK

OPIS ZADATKA

QTY
MEN

Aktivno vrijeme dranja

(HR:MIN)
START

1.
2.
3.

4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

18.

Provjerite sustav
samoispitivanjem
Uklonite jedinicu A iz
sustava XYZ
Uklonite poklopac na
jedinici A (6 brzih
privrivaa za
iskopavanje)
Spojite ice na
klin/ep/iglu
Odravajte izvor
napajanja
Primjenite napon na klin
C
Provjerite za 15V pp
signal
Provjerite puls za
kavadratni val
Uklonite kompjuterski
sklop iz jedinice A
Uklonite C.B. 2A5
Popravite
Instalirajte rezervni..
Pauza za kavu
Zamjenite kompjuterski
sklop
Napravite pregled za
jedinicu A
Instalirajte poklopac na
jedinici A
Instalirajte jedinicu A u
XYZ sustavu
Izvrite finalnu provjeru
1
10:50

STOP

9:15

9:16

9:16

9:19

9:22

9:26

9:26

9:28

9:30

9:34

9:34

9:41

9:41

9:48

9:48

9:51

1
1
1
2
1

9:51
9:52
9:57
10:28

9:52
9:57
9:58
10:34

10:34

10:39

10:39

10:44

10:44

10:50

10:51

ADMIN/LOG
TIME
(HR:MIN)
START STOP

9:19

9:22

9:28

9:30

9:58

10:28

5. Dok tehniar odravanja pokazuje popravne radove odravanja, snima je u mogunosti

pruiti procjenu adekvatnosti/neadekvatnosti sposobnosti logistike podrke. Da li je pravi tip
podrke pruen u pravo vrijeme? Da li je dolo do kanjenja testiranja radi neadekvatnosti? Da li
je bilo previe pojedinih predmeta i nedostatak drugih? Da li je svaki od elemenata logistike
podrke ostvario svoju funkciju na zadovoljavajui nain? Da li su postupci ispitivanja bili
odgovarajui? Ova i druga vezana pitanja trebaju biti na umu snimatelja podataka tijekom
promatranja i demonstracije.
Ovaj ciklus je ostvaren n puta, gdje je n odabrani uzorak. Za dosljedni test, broj
demonstracija moe se produiti do 100, s pretpostavkom da prevlada odluka o nastavku
ispitivanja. U Tab. 11.3., raspodjela 100 zadataka prikazuje se za sustav sastavljen od jedinica
A-C. Proces je isti kao i onaj ilustriran u Tab 11.1 i 11.2 gdje je veliina uzorka bila 50.
Sa zadacima identificiranim i navedenim u sluajnom redoslijedu, demonstracija nastavlja
s prvim zadatkom, zatim drugim, treim itd. Kriterij za odluke prihvaanja odbacivanja
ilustrirane su na sl.11.2. Vrijeme zadataka (Mct i) izmjereno je i usporeeno s primarno odreenim
Mct i Mmax vrijednostima. Kada demonstrirano vrijeme istee naznaeno vrijeme, dogaaj je
zabiljeen iznad uz ordinatu grafikona, a problemska podruja su opisana snimaom podataka.
Testiranje e se nastaviti dok linija dogaaja (event) ue u regiju odbacivanja ili regiju
prihvaanja.
Primjer rezultata demonstracije prikazan je u tab. 11.4. Brojevi prihvaanja-odbijanja
podravaju crte odluke u tab 11.2 (odnosi se na Mct liniju). U ovom sluaju 29 zadataka je
dovreno prije nego to je dostignuta odluka prihvaanja.
Test dosljednosti zahtjeva da oba kriterija Mct i M max budu zadovoljena prije nego je
sustav u cijelosti prihvatljiv. Mmax moe biti baziran na devedesetini ili devedeset petom
percentilu, ovisno o uvjetu odreenog sustava i odabarnog plana testiranja. Ako je jedan plan
testiranja zavren s linijom koja prelazi u regiju prihvaanja, testiranje e se nastaviti dok se ne
donese odluka u drugom planu testiranja.
Tablica 11.3 Korektivna raspodjela zadatka odravanja

Tablica 11.4 Demonstracijska lista podataka

Prema sl. 11.2 kriteriji za dosljedno testiranje odreuju da je minimalni broj moguih
zadataka potreban za brzu odluku za Mct je 12 (Plan testiranja A). Za M max u 90 percentila zadnji
broj mogueg zadatka je 26 (Plan testiranja B 1), dok je brojka 57 za 95 percentilu (Plan testiranja

B2). Iako, ako je odravanje pojedinog predmeta marginalno (granino) i prevlada odluka o
nastavku testiranja test program moe zahtjevati demonstraciju svih 100 zadataka. Ako doe do
kraenja, oprema je prihvatljiva za Mct ako iznosi 29 ili manje zadatak e prekoraiti odreenu
Mct vrijednost. Usporedivi faktori za Mmax su 5 ili manje za 90-u percentilu i 2 ili manje za 95-u
percentilu.

Tablica 11.5 Test vremena odravanja

11.5.2 Demonstracijska metoda 2 (pristup fiksnog uzorka)

Ova je moetoda primjenjiva za demonstraciju Mct, Mpt i M. Temeljna distribucija
vremena odravanja nije ograniena (nema prethodnih pretpostavki) i veliina uzorka sainjava
50 popravnih radova odravanja za Mct i 50 preventivnih radova za Mpt. M je odreen analitiki
iz rezultata testa za Mct i Mpt. M max se takoer moe odrediti ako se pretpostavi da je temeljna
distribucija normalno podijeljena.
Metoda ukljuuje odabir i izvedbu poslova odravanja na slian nain kao to je opisano
za demonstracijsku metodu 1. Zadaci su izabrani na temelju njihove predviene distribucije na
ukupnu sliku odravanja, i svaki je zadatak izveden i procijenjen u uvjetima vremenskih
odravanja i potrebnim logistikim resursima. Ilustraciju ove metode najbolje je ostvariti na
primjeru. Pretpostavljeno je da je sustav osmiljen da zadovolji sljedee zahtjeve i mora se
dokazati u skladu s tim.
M = 75 minuta

Mct = 65 minuta
Mpt = 10 minuta
Mmax = 120 minuta
Rizik proizvoaa () = 20%
Postignut test i prikupljeni podaci su prikazani u Tab 11.5.
Utvrivanje Mct ( gornja granica pouzdanosti) temelji se na izrazu

gornja granica = Mct + Z

Nc

Nc = korektivna veliina uzorka odravanja = 50

gornja granica= 62+

( 0,84 )(17,5)
50

=64,07 min

Statistika je izraunata u odnosu na odgovarajue prihvaene-odbijene kriterije, koja je

prihvaena ako je

Odbijena ako je

Primjenjujui podatke demonstracijskog testa moe se vidjeti da je 64:07 minuta ( gornja

vrijednost Mct izvedena testom) manja od odreene vrijednosti od 65 min. Stoga, sustav prolazi
Mct test i prihvaen je.
Zbog preventivnog odravanja koriten je isti pristup. 50 preventivnih zadataka
odravanja je demonstrirano i vrijeme zadataka (Mpt i) je zabiljeeno. Uzorak oznauje da je
preventivna stanka:

Kriterij prihvaanja-odbijanja isti je kao to je navedeno u formulama (11.2) i (11.3)

osim ako su koriteni faktori preventivnog odravanja.
Prihvaena je ako je:

Odbija je:

S obzirom na vrijednosti testa za Mct i Mpt, izraunato srednje vrijeme odravanja je

Gdje je:
= korektivna stopa odravanja ili oekivani broj korektivnih zadataka odravanja se pojavljuje u
odreenom vremenskom periodu
fpt= preventivna stopa odravanja ili oekivani broj preventivnih zadataka odravanja koji se
pojavljuje u istom vremenskom periodu
Koristei podatke testiranja, dobivena vrijednost M trebala bi biti jednaka ili manja od 75 minuta.
Konano, Mmax odreuje se iz

Za prihvaanje bi izraunata vrijednost trebala biti jednaka ili manja od 120 minuta.
Primjer izrauna za Mmax je prikazan u 4. poglavlju.

Ako su sve demonstrirane vrijednosti bolje od vrijednosti koja je odreena, slijedei

kriterij naveden gore, sustav je prihvaen. Ako ne, potrebno je ponovitii test i/ili plan ovisno o
ozbiljnosti problema.

11.5.3 Faza ponovljenog testiranja

Faza ponovljenog testiranja je napravljena kako bi se moglo ponoviti odreene aspekte
formalne demonstracije odravanja i time istraiti bilo kakve uoene nedostatke nastale tijekom
prvotne demonstracije. U globalu, do ponovljenog testiranje moe doi iz sljedeih uvjeta:
1. Sustav/proizvod ne ispunjava uvjete formalne demonstracije i mogunost neuspjeha je
relativno mala. U ovom sluaju kupac moe zatraiti da se demonstrira dodatna koliina zadataka
kako bi se povealo povjerenje u podatke testiranja i rezultate. Ako i nakon dodatnog testiranja
podaci ukazuju popustljivost prema poetno utvrenim zahtjevima, kupac moe prihvatiti sustav i
testiranje je zavreno. Ako podaci i dalje neispunjavaju zahtjeve, od izvoaa radova moe se
traiti da napravi neke preinake ili da prihvati novanu kaznu.
2. Postoji velika mogunost da sustav/proizvod ne moe ispunjavati formalne uvjete
demonstracije. U ovom sluaju, izvoa radova moe biti prisiljen da uini neke preinake (na
vlastiti troak) i/ili da bude novano kanjen.
U sluaju da je potrebno izvriti preinake na sustavu, mogua podruja koncentracije su
lako identificirana paljivim preispitivanjem i analiziranjem informacija snimljenih na
demonstracijskom listu podataka (Sl 11.3) i na demonstracijskom radnom listu (Sl 11.4). Opsena
odravanja e, naravno, ukazati na problemska podruja. Rezultati su pregledani i procijenjeni od
strane projektanta i inenjera odravanja za korektivne mjere.
Naknadnom odobrenju (od strane kupca) i ugradnji potrebnih preinaka, sustav moe biti
podvrgnut dodatnim demonstracijskim testiranjima. Mogunosti su da ukljui kompletni test (50
novih uzroka simulacije) ili djelomini test koji pokriva samo odreena podruja gdje su
problemi identificirani. U svakom sluaju, dodatna testiranja e se izvriti sljedei istu proceduru
opisano za demonstraciju metode 1 i 2.

Dodatna mogunost je da se odgode bilo koji zahtjevi za ponovljeno testiranje vezanih uz

Tip 2 testiranja i vrednuju karakteristike odravanja sustava/proizvoda kao dio testiranja Tipa 3
i/ili 4. Iako moe biti korisnije procijeniti sustav u realnijoj potroakoj okolini, potencijalni
troak potrebnih izmjena u ovoj kasnoj fazi ivotnog ciklusa je visok.

11.6. Ispitivanje i ocjena sustava

Ispitivanje pouzdanosti, demonstracija odravanja i srodnih podruja ispitivanja su
primarno postignuti neovisno jedan od drugoga do ove trenutka. To nije bilo mogue
demonstrirati cijeli sustav i njegovu ukupnu sposobnost za podrku u realnom potroakom
okruenju.
Ispitivanje i ocjenjivanje sustava ostvareno kao Tip 3 i 4 testiranja (vidi sliku 11.1.), esto
pruaju prvu pravu priliku vidjeti sustav kao "cijelinu". Primarna oprema, software, ljudi, i svi
elementi logistike potpore dostavljaju se na operativni test poligon, integriranaju, i rasporeuju u
nizu zadanih scenarija, tijekom kojih se obiljeja operativnosti, performanse, pouzdanosti,
odravanja i podravanja mjere i vrednuju. Tijekom ostvarenja uzastopnih scenarija misija u
duljem vremenskom razdoblju, sustav se moe mjeriti u smislu uinkovitosti, dostupnosti,
pouzdanosti, i tako dalje. Pouzdanost (MTBF) i odrivost (MTBM, Mct, MMH/OH) moe se
mjeriti na realnijim temeljima nego je mogue tijekom Tip 2 testiranja. Osim toga, elementi
logistike potpore mogu se ocijeniti u pogledu sposobnosti i adekvatnosti. To ukljuuje procjenu
karakteristika sposobnosti odravanja u dizajnu opreme za test i podrku , zamjenjivost
zamjenskih dijelova (rezervi), funkcionalno pakiranje i modulariziranje softvera, u provjeri
postupaka odravanja, i tako dalje. Tako esto nalazimo da siromani dizajn bilo kojeg od
elemenata logistike potpore e uzrokovati probleme u odnosu "povratnih informacija" za
primarnu opremu. Na primjer, ako predmet za ispitivanje opreme nije "odriv", vjerojatno nee
biti badaren ispravno, i na taj nain moe izazvati kvarove u predmetu primarne opreme za iju
je provjeru osmiljen. U biti, vie je vjerojatno da e uinci te interakcije biti prepoznati tijekom
ispitivanja i procjene sustava, u odnosu na ono to se moe postii u okviru Tip 2 testiranja.

Kao primjer testa sustava i evaluacije, pretpostavlja se da je sustav zrakoplova dizajniran

kako bi ostvarili tri osnovna profila zadataka. Tri profila i radni zahtjevi razliitih pojedinanih
komponenti zrakoplova za vrijeme svakog profila se definiraju kao dio operativnih zahtjeva, kada
je sustav prvi put zamiljen. Osim toga, sljedei imbenici su navedeni kao zahtjevi:
Operativna raspoloivost sustava

0.95

Pouzdansot sustava tijekom zadataka

0.85

Koliina radnih sati utorenih za odravanje po operativnom satu

1.5

Vremena obrta:
Organizacijsko odravanje

12 minuta

Posredno odravanje

2 sata

Skladino odravanje

80 sati

Test program moe biti dizajniran za procjenu sustava i mjerenje ovih imbenika.
Reprezentativan broj letova je zadan tijekom odreenog vremenskom razdoblja sa odreenim
letovima koji se dodijeljuju svakom od tri profila. Tu mora biti dovoljno letova zadanih kako bi
se osiguralo da su dobiveni podaci valjani. Na temelju definicije zadatka, brojne funkcije i
operativni modovi zrakoplova e se ostvarivati u razliitim stupnjevima. Realna operativna
situacija bi trebala biti simuliranai to je to vie mogue. Jedan ili vie zrakoplova moe se
dodijeliti testnom programu, ovisno o broju planiranih pokusnih letova i vremenskom razdoblju
koje je odobreno za testiranje. Slika 11.5. ilustrira osnovni ciklus ispitivanja.
Kako test program napreduje, mjeri se dostupnost zrakoplova da zapone sa svojim
dodijeljenim zadatkom. Uz pretpostavku da je zrakoplov dostupan i polijee po planu,
vjerojatnost da e zrakoplov dovriti svoju misiju uspjeno postaje znaajna. Kada se kvarovi
pojavljuju, nuno je obavljanje korektivnog odravanja na organizacijskoj razini u zadanom
vremenu kako bi se zrakoplov vratio u operativno stanje spremnosti i ispunjavao uvjet
dostupnosti. Organizacijsko odravanje je podrano od strane radne snage i materijala na
posrednoj razini koji se, pak, podrava sa skladine razine. Sustav opskrbe, ispitivanja i opreme
potpore, kadrovske koliine i razine vjetine, postrojenja, softver i podatci na svakoj razini

procjenjuju se kako bi se osiguralo odaziv na vrijeme obrta, radnih sati odravanja, i zahtjevi
operativne dostupnosti.
Prikupljanje podataka tijekom testnog programa je dosta opirno, a temelji se na vrsti i
preciznosti informacija koje su potrebne iz testiranja. Operativni podatci i podatci za odravanje
sustava se prikupljaju te se nihove dobre i loe znaajke zabiljeuju. Odstupanja se biljee i
dogaaji se analiziraju kako bi utvrditi uzrono-posljedine veze. Neuspjeni trendovi se
identificiraju i trebaju rezultirati korektivnim akcijama koje dovode do promjene u operativnom
postupku ili izmjenama na opremi.

Slika 11.5. Ispitivanje sustava i procjena (izvor:Blanchard, B., Logistics Engineering and Management, 4.
Izdanje, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1991, str.289).

Kad je zavrio potreban broj testnih letova, snimljeni podaci su analizirani i rezultati su
usporeeni s navedenim zahtjevima sustava. Ti zahtjevi ne ukljuuju samo operativnu
raspoloivost, ovisnost, radne sate odravanja po operacijskom radnom vremena, nego i zahtjeve
na nioj razini kao to je pouzdanost MTBF i odravanje Mct. Vrsta zadanih zahtjeva e diktirati
tip snimljenih podataka, to zauzvrat je ukljueno u osnovni dokument planskog testiranja.
S obzirom skup testnih podataka, analitiar moe utvrditi operativnu dostupnost iz izraza

Ao=

MTMB
MTMB + MDT

Uz pretpostavku da je ispravna vrsta podataka prikupljena, sljedei faktori mogu biti izvedeni
(pogledajte poglavlje 4):

broj otkaza
ukupno operativno vrijeme sustava

1
MTBF= =MTBM u

fpt =

broj preventivnih mjera odravanja

ukupno operativno vrijeme sustava

MTBM s=

1
fpt

MTB M =

1
1/MTBM u +1/ MTBM s

MDT =M + administrativno vrijeme+ logistiko vrijeme

M=

( ) ( M ct ) + ( fpt )( M pt )
+ fpt

M pt=

M ct=

( fpt i ) ( Mpt i )
fpt i

( i ) ( Mct i )
i

MMH /OH =

radni sati odravanja

ukupno operativno vrijeme sustava

Drugi faktori mogu se odrediti kao izvodljivi. Na primjer, kada se procjeni sposobnosti za
logistiku potporu, analitiar bi htjeo znati:
1. Vrijeme obrta na organizacijskoj, posrednoj i skladinoj razini odravanja
2. Vremena opskrbe rezervnih dijelova izmeu razina odravanja. To ukljuuje procjenu o
operativno nespremnim sustavima zbog nedostatka opskrbe ili kanjenja.
3. Razine zaliha zamjenskih/rezevnih dijelova te stope potranje za pojedine stavke
4. Faktori efikasnosti osoblja (organizacijska uinkovitost, dodjela funkcijama po
odgovarajuim razinama vjetine, adekvatnost propisanog formalnog programa obuke,
ljudska stopa pogreaka)
5. Dostatnost za operativne i postupaka odravanja (sveobuhvatnost i jasnoa)
6. Kompatibilnost i koritenje opreme za testiranje i podrku (dali e obaviti posao, dali se
uinkovito koristi?)
7. Adekvatnost operativnih objekata i objekata odravanja (pravilno okruenje, uinkovito
koritenje objekata, ljudsko-objektna suelja, adekvatni prostor za pohranu dijelova i
opreme za ispitivanje)
8. Ukupna ekonominost sposobnosti logistike podrke

Podruja odstupanja biljee se i pregledavaju u smislu mogue korektivne mjere.

Korektivne mjere mogu predstavljati promijene na opremi, softwaru, proceduri, i / ili elementima
za logistiku podrku. Ovisno o ozbiljnosti problema, sustav moe biti podvrgnut ponovnom
testiranju ili se moe primjenjiva modifikacija ugraditi u operacijskom sustavu bez potrebe za
ponovna testiranja.

11.7. Analiza podataka i korektivna mjera

Nepotrebno je rei da je petlja analize podataka i korektivne mjere znaajan aspekt
programa. Bez toga sve testiranje svijeta nebi imalo nikakav utjecaj. Kako bi sustav dostigao
svoja operativna potraivanja (to i jest uloga samog sustava), mora biti procjenjen i podruja
nedostataka moraju se ispraviti; samim time, kontinuirane povratne informacije i nain na koji se
korektivne mjere izvode mora biti prepoznat. Osim toga, petlja djelovanja korektivne mjere mora
imati zube!
Shvaeno je da korektivne mjere mogu s vremena na vrijeme biti prilino skupe.
Nepredvieni dogaaji esto nastaju. S druge strane, nedostatak odgovarajueg razmatranja
odravanja (ili drugih usporedivih faktora) u fazi projektiranja je predvidljivo i zasigurno e
postati evidentno kroz testiranje. U ovom sluaju, zanemarujui da se uine ono to treba biti
uinjeno ranije u programu moe izazvati beskrajne probleme kasnije. Skupe izmjene bi mogle
biti potrebne (koje su rezultat testiranja), a mogle su se izbjei da su se poduzeli potrebni koraci.
Petlja korektivne mjere je prikazana na slici 11.6. Podaci testiranja su analizirani i rezultati su
usporeeni sa zahtjevima sustava. Podruja neslaganja su ispravljena i sustav moe se ponovno
testirati (ili ne), ovisno o ozbiljnosti problema. Faza ponovnog testiranja je dizajnirana kako bi se
ponavljali odreeni testovi zbog toga to sustav kada je prvotno testiran nije ispunio sva
oekivanja sa velikim ili manjim pogrekama. U prvom sluaju moe se dogoditi sljedee:
1. Redizajn primarne opreme, elementa softvera, ili promjena dobavljaa
2. Vea izmjena u proizvodnji ili procesu kontrole kvalitete.; i / ili
3. Promjena u osnovnoj politici logistike potpore ili modifikacija na odreeni element
logistike potpore
Sustav se moe ponovno testirati kako bi potvrdili da su izvedene promjene ispravile
identificirani problem(e).
U drugom sluaju (odnosno, zahtjevi nisu ispunjeni, ali sa manjim grekama), bilo bi
poeljno da se dobije vie iskustva kroz formalno testiranje kako bi se osigurao dodatno
povjerenje da e sistemski zahtjevi biti ispunjeni u operativnoj fazi koritenja. Kad je ponovno

testiranje zatraeno, plan za retestiranje je potreban i treba sadravati iste osnovne podatke koji se
nalaze i u dokumentu planiranja poetnog ispitivanja.
Konani napor u test programu sastoji se od pripreme izvjea ispitivanja. Konani
izvjetaj o ispitivanju mora sadravati dokument planiranja poetnog ispitivanja i treba opisati
uvjete ispitivanja, podatake testiranja i rezultat analize podataka. Ti rezultati mogu sadravati
primjerene preporuke za budue izmjene sustava.

Slika 11.6. Petlja korektivne mjere