Izradili: Luka Skoili

Miljen Siroti
Luka Frani
1.0 grad Rotterdam
2.0 openito o luci
2.1 promet vodeih Europskih luka
2.2 geoprometni poloaj luke
3.0 dinamika kretanja ukupnog prometa luke
3.1. vodee Europske luke po koliini ukrcajne i iskrcajne robe
4.0 struktura prometa prema vrstama tereta
4.1 vrste tereta u luci Rotterdam
5.0Struktura prometa luke prema usmjerenosti prometa
(uvoz,izvoz, tranzit)
6.0 prognoza prometa luke Rotterdam
 Rotterdam slubeno postoji od 1328. godine kada ga je
Grof Willem III proglasio gradom koji se irio okolo
brane (dam) na rijeci Rotte (tako je i dobio ime, Rotte-
dam)

On je, po populaciji, drugi najvei grad Nizozemske

odmah nakon glavnoga grada, Amsterdama

Gravitacijska zona Rotterdama pokriva povrinu na

kojoj ivi 350 milijuna Ijudi

On je centar trgovine, brodarstva, industrije i

distribucije
 Izvor: http://www.google.hr/imgres?q=grad

Izvor: http://www.flickr.com/photos/

http://www.google.hr/imgres?q=grad+rotterdam&um http://www.75b.nl/projectimages
 Rotterdam je najvea luka u Europi i sedma u svijetu

Luka direktno zapoljava skoro 70.000 ljudi

Zauzima prostor od 10.5 tisua hektara,dugaka je 40

km.

Ima 89 kilometara dokova i 1500 kilometara cjevovoda i

u njoj je direktno zaposleno 86.000 ljudi

Godinje istvari oko 300 milijuna tona tereta

Najvea svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je

kasnije taj naslov preuzeo Singapur i zatim Shangai
Izvor: http://www.portofrotterdam.com/en/Port
Izvor: http://www.oecd.org
 Promet vodeih luka od 2002. 2010. izraen u
*TEU (twenty-foot equivalent unit)-kapacitet mjeren na razini
kontejnera od 20 stopa (duljina 6,1 metar obujam 28 m3)
LUKA DRAVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Singapore Singapore 15571 16941 18410 21329 24792 23192 27932 25866 28430

Hong Kong Kina 17826 19144 20449 21984 22602 23539 23881 20983 23532

Shanghai Kina 6330 8620 11280 14554 18084 21719 26150 25002 29069

Shenzhen Kina 5080 7614 10600 13660 16197 18470 21099 18250 22509

Busan Ju. Koreja 8073 9436 10370 11430 11843 12039 13260 11954 14157

Kaohsiung Tajvan 7541 8493 8843 9714 9471 9775 10257 10581 10717

Rotterdam Nizozemska 6096 6506 7107 8292 9288 9690 10791 10843 11145

Dubai UAR 3502 4194 5152 6429 7619 8923 10653 11124 11600

Hamburg Njemaka 4689 5374 6138 7003 8088 8862 9890 7010 7900

Qingdao Kin - - 4239 5139 6307 7702 9462 10260 12012

Izvor: http//www.portofrotterdam.com.
 Nalazi se na obali rijeke
Nieuwe Mass, jednom od
tokova delte stvorene od Rhine
i Meuse rijeke zahvaljujui
kojima je luka Rotterdam
uzvodno odlino povezana sa
pograninom zonom Basela,
vicarske i Francuske
Drugim rijeima, luka je
smjetena na uu rijeke Rajne
du 40 km od centra
Rotterdama do Sjevernog mora

Izvor: http://www.google.hr/imgres?q
 Prokopom umjetnog kanala i otvorenja rijekog
prometa Nieuwe Waterweg (Novi Rijeni Put) 1872.
godine, luka Rotterdam je omoguila povezivanje
morskih ruta sa deltom Meuse-Rhine
Kanal je dug app 6.5 km

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Maesla
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Nieuwe_Waterweg
 Glave aktivnosti luke ine petrokemijska industrija i
preuzimanje/transport robe

Vano je tranzitno sredite tereta i robe izmeu europskog

kontinenta i prekomorskih luka

Iz Rotterdama se prijevoz robe vri putem broda, rijekih

tegljaa, eljeznicom ili cestom

Rotterdam se putem Betuwe, brze eljeznice za prijevoz robe,

spaja sa Njemakom
Izvor:
http://www.google.hr/imgres?q=luka+rotterdam
&um

Izvor: http://www.google.hr/imgres?q=luka
 Izraeno brojevima, u luku godinje "navrati"
34.000 brodova i 133.000 bari

Koordinacijski centar se brine o svakom

uplovljavanju/isplovljavanju broda u/iz luke koje se
u prosjeku dogaa svakih 5 minuta

Luka Rotterdam otvorena je za prihvat i prekrcaj

brodova 24 sata dnevno, 365 dana u godini

Sve to ini ju lukom velike vanosti za mnoge

gospodarske subjekte irom Europe, a prvenstveno
za Nizozemsku
Primjer kratkih morskih mrea
koje su centrirane prema velikoj
meunarodnoj luci Rotterdam.

Izvor: www.atlantica.org
Vodee europske luke po koliini ukrcane i iskrcane robe
LUKA DRAVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Rotterdam Nizozemska 314,7 321,8 327,8 352,6 370,2 378,2 406,8

Antwerpen Belgija 130,0 131,6 142,9 152,3 160,1 167,4 182,9
Hamburg Njemaka 92,4 97,6 106,3 114,4 125,7 134,8 140,4
Marseilles Francuska 92,4 92,3 95,5 94,1 96,6 100,0 96,3

Amsterdam Nizozemska 64,0 68,3 70,4 73,8 74,8 84,3 87,8

Le Havre Francuska 68,9 67,7 71,4 76,2 75,0 73,8 78,9

Algeciras panjolska 52,4 55,3 56,8 61,3 63,5 71,8 74,5

Bremen Njemaka 46,1 46,6 49,0 52,3 54,2 65,1 69,2
Constana Rumunjska 26,0 30,8 33,4 38,9 46,5 57,1 60,0
Genova Italija 50,2 51,7 53,7 55,8 55,2 55,0 57,2
Dunkerque Francuska 44,5 47,6 50,1 51,0 53,5 56,6 57,1
Valencia panjolska - - 35,0 37,5 40,9 47,5 53,6
London UK 50,7 51,2 51,0 53,3 53,8 51,9 52,7
Barcelona panjolska 31,4 32,6 34,8 39,3 43,8 46,4 50,0
Wilhelmshaven Njemaka 40,9 38,8 39,5 45,0 45,9 43,2 42,7
Zeebrugge Belgija 32,1 33,0 30,6 31,7 34,5 39,4 42,1

Izvor: www.portofrotterdam.com,
prosinac 2011.
 Velik dio pomorskoga prometa odnosi se na prijevoz
tekuega i rasutog (sipkog) tereta

Meu najvanijim pomorskim robnim tokovima

istiu se oni kojima se prevozi nafta, ugljen, eljezna
ruda i itarice (cerealije)

Generalni teret, koji ini uglavnom industrijska

roba, prijevozi se najvie putem kontejnera
 Izvor: http://www.portofrotterdam.com/en/Port
U luci je ak 90 razliitih terminala specijaliziranih za
razliite vrste tereta, 35 za tekue terete, 17 vienamijenskih,
15 za rasute terete, 9 kontenjerskih za brodove dubokog
gaza,terminale za rijene brodove itd.
 Mogue je uskladititi 28,4 milijuna kubika tekuih
tereta od ega na sirovu naftu otpada 12 milijuna,
mineralna ulja 8,7 milijuna.

Izvor: http://www.portofrotterdam.com/en/Port Izvor: http://www.google.hr/imgres?q

 Izvor: http://www.portofrotterdam.com/en/Port

Izvor: http://buy-sell-old-vessels-iron-scrap.blogspot.com
 U Rotterdam mogu pristati brodovi s dubinom gaza
od 24 metra to znai da moe prihvatiti najvee
kontejnerske brodove na svijetu
Promet kontejnera dosegao je 112,3 milijina tona

Izvor: http://www.google.hr/imgres?q Izvor: http://www.orangesmile.com

Izvor: http://www.google.hr/imgres?q=luka+rotterdam&um
Vrste tereta u luci Rotterdam
VRSTA 1987. 1994. 2000. 2010.
TERETA
Rasuti teret 79,1 88,8 123,0 143,0

Tekui teret 128,7 135,7 144,0 150,0

Ro-ro 6,4 8,3 11,8 17,0

Generalni 10,1 11,2 12,3 12,5

teret
Kontejneri 30,7 50,0 65,8 94,5

Broj kont. 2,0 3,0 4,0 5,8

(u mil.)
UKUPNO 255,0 294,0 356,9 417,0

Izvor: http://www.pfri.hr/plima/plima3/plima3/rotterdam.html
 Trenutno se trae naini kako unaprijediti pristupanost
luci kroz zakrene Nizozemske autoceste
Goginje se pretovari 11 milijuna kontejnerskih jedinica
(TEU)=6 7 milijuna kontejnera
polovica od toga odlazi eljeznicom i rijekom a polovica
ide na kamione i to je 3 mil. k. God. Ili 8,000 dnevno
Kontejneri predstavljaju samo etvrtinu prometa luke
Kroz luku godinje proe i 100 milijuna tona nafte (i
derivata) te 270.000 automobila
 Rotterdam ubrzano trai
partnere u lukama uzvodno
na Rajni,poput Duisburga,
gdje bi se napravili rijeni
terminali koji bi prihvaali
robu s kamiona i eljeznice
i prebacivali je na teglenice
s kojima bi lake i bre
stizala u Rotterdamsku
luku.

Izvor: www.skyscrapercity.com
 Povezanost rjene luke Duisburg sa Europom

Izvor: www.agefotostock.com

Izvor: www.visualphotos.com
 Udaljenost Europskih luka od luke
Rotterdam
LUKA KM (cestovna udaljenost) Uzvodno (iz rotterdama) Nizvodno (prema Rotterdamu)

Be 1180 10,0 9,0

Antwerpen 100 0,5 0,5

Strasbourg 535 3,0 1,5

Berlin 710 8,0 8,0

Frankfurt 455 2,0 1,5

Karlsruhe 535 2,5 1,5

Budimpeta 1435 11,5 10,5

Bratislava 1240 10,5 9,5

Basel 670 3,5 2,0

Izvor: www.portofrotterdam.com, prosinac 2011

 Prognoza prometa luke
Rotterdam
Rotterdam eli do 2030 godine poveati:

Ukupni promet s trenutnih 430 milijuna tona na 650

do 750 milijuna tona

Poveati udio kontejnera sa 25 % na 40 %

Za ostvarivanje takvih planova novi dijelovi luke

Maasvlakte 2 koji izranjaju iz mora igrat e vanu
ulogu
 Maasvlakte 2 Izvor: www.youtube.com

Novi dio luke,odnosno

Maasvlakte 2 jo uvijek
izranja iz mora.
Budui kompleks zauzimat e
2000 hektara povrine.
Za zatitu od valova u more
e se poloiti 20.000
betonskih blokova od kojih
svaki tei 43.000 kg.
Kompleks e imati 3,5 km
dokova sa dubokim
gazom(20m)
Izvor: www.skyscrapercity.com
 Zakljuak
Iako toga niste svjesni vjerojatno svaki dan koristite
neki proizvod ili namirnicu koja je do vas dola preko
luke u Rotterdamu zajedno s 430 milijuna tona
ostale robe koliko se tamo pretovari svake godine.

Koliko god se veselili svakom, pa i najmanjem

napretku koji se dogaa u naim lukama, injenica je
da one ne postoje na svjetskoj karti gdje nema ni
jedne od Jadranskih luka odnosno ni Trsta ni Kopra.
 Pitanja za ponavljanje
1. Koliko tona prometa ostvari godinje luka Rotterdam?
Godinje ostvari oko 300 milijuna tona prometa.

2. Na obali koje rijeke se nalazi luka Rotterdam ?

Nalazi se na obali rijeke Nieuwe Mass.

3. Koje su glavne luke aktivnosti?

Glave aktivnosti luke ine petrokemijska industrija i
preuzimanje/transport robe.

4. Koliko se godinje pretovari kontejnerskih tona?

112,3 milijuna tona

5. Kako se zove projekt izgradnje predvien do 2030 g.?

Maasvlakte 2
www.wikipedia.org
www.portofrotterdam.com
www.skyscrapercity.com
www.visualphotos.com
www.google.hr
Najvee europske luke (asopis)
Hvala na panji ! Laku no !