UNIVERZITET U ??

FAKULTET ??
ODSJEK: ??
SMJER: ??

KORIDOR 6
SEMINARSKI RAD

Kandidat:
Vladimir Mati
Broj indeksa: ??

Mentor:
???

Sadraj
UVOD..............................................................................................................................................3
1.

Tehniko-tehnoloke i eksploatacijske osobine Paneuropskih koridora..................................4

2.

Koridor VI................................................................................................................................5
2.1.

Opi razvoj........................................................................................................................6

2.2.

Osobine koridora VI..........................................................................................................7

2.3.

Razvoj du koridora VI.....................................................................................................8

2.3.1.

Poljska........................................................................................................................8

2.3.2.

Slovaka...................................................................................................................10

2.3.3.

eka........................................................................................................................10

ZAKLJUAK................................................................................................................................12
LITERATURA...............................................................................................................................13

UVOD
Paneuropski saobraajni koridori koridori koji povezuju zemlje centralne Evrope, sa zemljama
istone i jugoistone Europe. Europski projekat Paneuropskih saobraajnih koridora otpoet je
1991. na konferenciji u Pragu, usljed potrebe za integrisanjem postojee Transeuropske
transportne mree (TEN-T) sa transportnim mreama zemalja van tadanje Europske Unije.
Na drugoj Paneuropskoj konferenciji o saobraaju odranoj u martu 1994. godine na Kritu,
definisano je devet koridora, kao glavne saobraajne trase izmeu tadanje Europske Unije i
drava u njenom okruenju - u centralnoj, istonoj i jugoistonoj Europi, sa idejom njihovog
prioritetnog finansiranja tokom sljedeih 10-15 godina. Zakljuci ove konferencije precizirani su
i dopunjeni na treoj konferenciju u Helsinkiju, 1997. godine, kada je zahvaljujui kraju rata
u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u mreu Paneuropskih koridora dodat i deseti koridor
(Paneuropski koridor 10), koji prolazi kroz veinu bivih jugoslovenskih republika. (Zato se ovi
koridori nekada nazivaju i Kritski koridori ili Helsinki koridori.)
Devet koridora su elezniki i drumski, a deseti (Koridor 7 - "Dunavski koridor") vodeni je
koridor tok Dunava. Za sada, ovi razvojni koridori nisu pripojeni Transeuropskoj saobraajnoj
mrei, koja obuhvata sve glavne trase u "starim zemljama EU", ali postoje prijedlozi za punu
intergaciju ova dva sistema.
Paneuropske koridore treba razlikovati od Europske mree meunarodnih puteva ("Evropski
putevi"), koja obuhvata samo drumske puteve (koji se oznaavaju slovom E i 2-3 cifrenim
brojem).
U ovom seminarskom radu biti e rijei o Koridoru VI, njegovim osobinama, duini, te
zemljama kroz koje prolazi. Biti e govora i o mogunostima za razvoj du koridora.

1. Tehniko-tehnoloke i eksploatacijske osobine

Paneuropskih koridora
Ideja za izgradnju Paneuropskih koridora bila je da se naprave strateki okviri za utvrivanje
prioriteta razvoja. U tom smislu koridori su u poetku vie bili pravci razvoja nego unaprijed
definirane trase. Ideja izgradnje Paneuropskih koridora ostvaruje se u sljedeim fazama:
1. definiranje mree,
2. definiranje tehnikih standarda mree i njezinih komponenti,
3. fazno projektiranje i izgradnja do 2015. godine i
4. definiranje nivoa izdvajanja zemalja u skladu s dinamikom i potrebama mree.1
Napravljen je poseban informacijski sustav i baza podataka u cilju implementacije projekata,
poznatog pod skraenicom TIS. Znaajan imbenik izgradnje koridora, koji bi prema planovima
trebali biti gotovi do 2015. godine, predstavljaju tehnike zahtjeve. Traene tehnike norme
meu razliitim transportnim oblicima, kao to je elektrifikacija, razmak meu tranicama,
eljeznika komunikacija, signalizacija, dozvoljeno optereenje vozila na cesti, veze meu
sjevernojadranskim pristanitima, sigurnost i vidici ouvanja okolia te prometni menadment.
Paneuropska prometna mrea ukljuuje 10 Paneuropskih prometnih koridora ija ukupna mrea
iznosi 20 900 km eljeznikih pruga, 18 700 km cesta, 86 transportnih terminala, 4 000 plovnih
putova u unutranjim vodama, 58 rijenih luka, 20 morskih luka i 40 aerodroma. 2

1 www.transport.research.info (pristupljeno 7.1.2015.g.)

2 www.europa.eu.int (pristupljeno 7.1.2015.g.)
4

2. Koridor VI
Koridor VI je multimodalna transportna veza koja ide od sjevera prema jugu, povezujui poljske
luke Gdyniu i Gdanjsk na Baltikom moru sa Slovakom i ekom. Koridor VI sastavljen je od
eljeznikih pruga s duljinom od 1800 km i cestama duljinoe 1880 km, ukljuujui sljedee
dijelove:
1. Poljska
Glavna eljeznika pruga poinje od Gdynia / Gdanjska, u dvije grane, jedna preko Warszawa,
Katowice na graninom prijelazu Zebrzydowice na ekoj granici, a druga preko Katowica i
dalje prema slovakom graninom prijelaz. Veina prometa se odvija na Tczew-u, oko 30 km
juno od Gdanjska prema Katowicama, dok se veina teretnog prometa odvija preko
Bydgoszczu-a

juno do Katowica (tzv "Ugljena prtljana linija"). Glavna cesta

kao dio

Koridora takoer se sastoji od dvije grane. Jedna grana povezuje Gdanjsk s Grudziadzom i
koridorom II u Poznanju. Od Grudziadza juno prolazi kroz Lodz, Czestochowu, Katowice do
sljedeih graninih prijelaza: Zwardoa na slovakoj granici, te Cieszyna i Gorzyczkia na
ekoj granici. Koridor VI ima duljinu od 1559 km eljeznikih pruga i 1.447 km cesta u
Poljskoj.
2. Slovaka
Koridor VI se sastoji od cestovne i eljeznike vozne paralele od graninog prijelaza s Poljskom
preko Cadce do iline, gdje se spaja s koridorom V. Duljina eljeznike pruge u slovakom
dijelu iznosi 51 km, dok cesta ima duljinu od 64 km.3
3. eka
eljezniki koridor VI u ekoj ima duljinu od 202 km. Poinje od granice s Poljskom, prolazi
kroz Ostravi, Perov, kroz Breclav, gdje se spaja s eljeznikim koridorom IV. Cestovni koridor
VI poinje na graninim prijelazima s Poljskom u Cesky Tn i Vernovicam, prolazi kroz
Ostravi u Brnu gdje se povezuje s cestovnim koridorom IV.
Ukupna duljina ekog dijela cestovnog koridora VI je 253 km.
3 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.75)
5

2.1. Opi razvoj

Memorandum razumijevanja (MoU) vezan za razvoj koridora VI potpisan je 14. listopada 1999.
godine u Bratislavi od strane ministara vanjskih poslova odgovornih za prijevozni sektor. U
lipnju 2000. godine Memorandum razumijevanja je potpisan od strane Loyola de Palacia,
povjerenika za Energetiku i transport, te potpredsjednice Europske komisije. Dva memoranduma
za razvoj eljeznikog koridora, jedan od austrijskih eljeznica (BB), ekih eljeznica (CD) i
Hrvatskih eljeznica (PKP), a drugi od BB, slovakih eljeznice (RS) i PKP su potpisani u
svibnju 1998. godine pod pokroviteljstvom UIC. PKP-om predsjeda Upravni odbor za eljeznice.
Na posljednjem sastanaku odranom u Beu 6/7 listopada 1998. godine Upravni odbor za
eljeznice nastavlja svoj rad u podgrupama: teretni promet, putniki promet i infrastruktura.
U Ostravi (eka) se svake godine u studenom odrava konferencija o prijevozu u koridoru VI,
koja je organizirana pod pokroviteljstvom Europske komisije i ekog ministra prometa.
Osnovna tema konferencije je "Transeuropski Multimodalni tranzitni koridor VI - znaaj,
priprema i provedba projekta ". Konerencija istie i promovira ovaj koridor u Europi kao
najpovoljniji prometni koridor u srednjoj Europi zahvaljujuitome to prolazi kroz Moravska
vrata.
21/22 studenoga 2001. odrana je peta godinja konferencija u kojoj su sudjelovali Ministar
prometa Republike eke, zamjenik ministra prometa Poljske, te predstavnici Slovake, Austrije,
Njemake, kao i Europske komisije i Meunarodna federacija Road, odnosno sve stranke
Memoranduma o razumijevanju i druge zainteresirane strane. Raspraljalo se o razvoju Koridora
VI, te Sporazumu o mjestu izravne veze s autoceste.4

4 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.75)
6

2.2. Osobine koridora VI

Tabela 1. Tehnike karakteristike koridora VI5

Zainteresirane zemlje
Naini trensporta
eljeznike pruge
Ceste
Vodeni putevi
Boj aerodroma
Boj morskih/rijenih luka
Svrstavanje

Republika eka, Poljska, Slovaka

Pruge, ceste, avijacija, navigacija
1.800km
1.880km
n.a.
6
5
Gdansk Grudziadz/Warszawa Katowice

Pruge

Zilina
Gdynia Gdansk Tczew Warszawa
Psary Katowice Bielsko Biala

Ceste

Zwardon/Cadca Zilina
Gdansk Grudziadz Torun Wloclawek
Lodz Piotrkow Tryb. Czetsochowa
Katowice Bielsko Biala Zwardon/Skalite

Ceste

Zilina
Branch do Poznan
Road Grudziadz Bydgoszcz Poznan

Pruge

Branch do Breclav/Brno
Bielsko Biala Zebrzydowice/Petrovice u

Ceste

Karvine Ostrava Breclav

Czestochowa Katowice Gorzyczki
Ostrava Brno

2.3. Razvoj du koridora VI

5 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.76)
7

2.3.1.

Poljska

Razvoj eljeznicom: Postoje dvije paralelne linije za eljezniki koridor u Poljskoj.

Elektrificirana pruga od Gdynia kroz Gdansk - Tczew - Malbork - Warszawa Grodzisk
Mazowiecki - Psary na Katowicama je glavna linija koja se koristi za putniki promet. Nastavlja
se kroz Pszczyna - Bielsko-Biala na poljsko-slovakoj granici na Zwardou.
To je linija duplih pruga, osim na dijelu Bielsko-Biala Zwardo. Trenutna maksimalna brzina
linije je 100 - 120 km / h. Maksimalna brzinu od 160 km / h moe se dosei u u dijelu kojeg
zovu "Centralna prtljana linija" od Grodziska Mazowieckia na Zawiercie (256 km). Druga linija
tzv "Ugljena Prtljana linija " za teretni promet odvija se linijom Tczew - Inowrocaw - Zduska
Wola - Tarnowskie Gry. Ukupna duina ove dvije paralelne linije je 1526 km.
Do 2000. prva faza projekta sufinancirana iz PHARE fonda su modernizirana, a to su granini
prijelazi Zebrzydowice / Petrovice: ukupni troak 6,3 milijuna i Zwardo / Skalit za ukupnu
cijenu od 1,8 milijuna . Sljedea faza modernizacije tog graninog prijelaza e se nastaviti sve
do 2003 godine.
Od 2004. godine planira se modernizacija eljeznike pruge E-65 od Warszawe do Gdanjsk /
Gdynie (340 km). Prvi dio (Warszawa - Dziadowo, 150 km) e se nadograditi na parametre koje
zahtijeva AGC / AGTC sporazum za sufinanciranje iz ISPA-e. Ukupni troak nadogradnje ovog
dijela se procjenjuje na 270 milijuna u periodu od 2003.-2006. godine. Drugi dio od Dziadowa
do Gdynie s duinom od 190 km bit e nadograen zahvaljujui sufinanciranju od strane fondova
EU.6
Do 2015. godine planira se izgraditi nova liniju iz Psary - Trzebinia do Bielsko-Biaa ime e se
produiti "Sredinja prtljana crta".
Cestovni razvoj: Cestovni koridor u Poljskoj ima dvije paralelne linije: - Gdanjsk - Tczew Grudzidz - Toru - d - Katowice - Bielsko-Biaa - Cieszyn; te - Gdanjsk - Varava Katowice - Zwardo. Izgradnja dijela autoceste A1 od Gdanjska do Toruna (141 km) planira se
6 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.77)
8

do 2006. Godine, a dionica od Toruna do Strykwa do 2010. godine. Mali dio autoceste A1 od
Piotrkow Trybunalski do Tuszyn ve postoji. Postojea sesta od Piotrkowa Trybunalskia do
Czestochowa e biti unaprijeena u prvom stupnju izgradnje autoceste (dupli kolovoz bez
vorova).
Cesta dijela koridora VI iz Katowica do Bielsko-Biala (55 km) ve postoji kao autocesta. Projekt
izgradnje dalje na jug

do slovake granice biti e nastavljen do 2006.g. uz pomo ISPA

sufinanciranja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 97 milijuna . Cesta iz Bielsko-Biala do

Cieszyn (33 km) e biti unaprijeena u autocestu do 2005. Godine. Dio ceste iz Czestochowa Katowice - Gorzyczki u eko e biti izgraen kao autocesta A1. Meutim, ovaj dio nee biti
zavren do 2008.godine. Dravna cesta broj 7 od Gdanjska do Warszawe (320 km) e biti
nadograena i rekonstruirana do 2015. godine.
Dodatni ogranak Koridora odvaja se u Grudziadz - wiecieu i zavrava u Poznanju. Duina staze
je 190 km. Postojea cesta e biti obnovljena kao autocesta. Sljedei projekti jaanja kolnika
osovinskog optereenja do 115kN / osovini e se sufinancirati iz ISPA fonda:
a) Cesta br 7 Gdanjsk - Varava, Gdanjsk - Jazowa s duljinom od 42 km, ukupnog troka
84.500.000 do 2004. godine;
b) Cesta br 7, dio iz Plonsku s duinom od 73 km za ukupnu cijenu od 26 milijuna do
2006. godine;
c) Cesta broj 1 Gdask - Cieszyn, u duini od 36,5 km za ukupnu cijenu 12 milijuna do 2004;
d) Cesta broj. 1, dio iz Kujawsko-Pomorskie do Toruna s duinom od 90 km za ukupnu cijenu od
30 milijuna do 2004.7
Dva projekta koji se odnose prometne infrastrukture nalaze se blizu dvaju morskih luka
Gdanjska i Gdynia.To su:
- Izgradnja Kwiatkowski rute, sa pristupom luci Gdynia s duinom od 3 km za ukupnu cijenu od
47.000.000 , predviena izgradnja do 2005. godine;
- Izgradnja Sucharski puta, kao poboljanje pristupa cestom do luke Gdanjsk za ukupnu cijenu
od 71 milijuna , planirana izgradnja do 2006.godine.
7 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.78)
9

2.3.2.

Slovaka

Razvoj eljeznicom: Od Cadca da ilini linija double-track i elektrificirana.Drugi odjeljak od

Skalit na Cadca je single-track i to je elektrificirano. Ovo poglavlje e biti elektrificirana do
2001. godine, a druga pjesma e biti dodan do 2006. godine. Trenutno u sekciji Cadca Skalit
brzinu putovanje je 60 km / h, s Skalit preko Slovake / poljske granice do Zwardo - samo 50
km / h zbog prolazi kroz teko liniju planinskom podruju. U odjeljku s Cadca u ilini (39,3 km)
brzina vonje moe biti stigao do 100 km / h, ali s ogranienjima brzine u 15 toaka. Sljedei put
brzine e biti postignut do 2006. godine: Zilina - Cadca 120 km / h, Cadca - Skalit - 100 km /
h, Skalit - Zwardo - 70 km / h. Slovaku vlasti ne predviaju realizirati svaki projekt
sufinancira iz programa ISPA u ovom koridora. Ulaganja su tranje zahvaljujui financijsku
potporu iz dravnog prorauna i PHARE fonda.
Cestovni razvoj: Cestovni koridor iz Poljske / slovake granice (Zwardon) na sat. Podhradie,
gdje se spaja na koridor V, ima duljinu od 64 km. To je twolane Nacionalna ceste te e biti
zamijenjen novoizgraene autoceste do Do 2015. godine. Cestovni koridor iz Poljske / slovake
granice je dravljanin dvije trake ceste, te e biti zamijenjen novoizgraene autoceste do 2015.
godine. Zbog najvii promet u koridoru V, veina domaih i sve pretpristupnih europskih
fondova u vezi s prometnom sektoru, odobreni za Slovaka e biti dodijeljena za modernizaciju
tog koridora.

2.3.3.

eka

Razvoj eljeznicom: eljezniki odvojak od Poljske / eke granice (Petrovice u Karvine) kroz
Ostravu do Breclav su elektrificirane, dvostruke pruge. Do 2004. Godine biti e nadograen do
brzine od 160 km / h. Sljedei prijedlozi za eljeznike projekte e se sufinancirati iz programa
ISPA financiranja od 2001. do 2003. godine:
- Sekcija Petrovice - Karvine - Ostrava, s duinom od 25 km za ukupnu cijenu od 5,88 milijuna
;
- Sekcija Ostrava - Studenka, s duinom od 20 km za ukupne trokove od 8.370.000 ;
- Sekcija Otrokovice - Prerov, s duinom od 30 km za ukupne trokove od 7.560.000 .
Ostatak linije e se financirati iz dravnog prorauna.
10

Cestovni razvoj: cestovni odvojak iz Poljske / eke granice (esk Tn) prolazi kroz Lipnik i
Brno, gdje se spaja na koridor IV. Ovaj dio je glavna cesta sa dvije, odnosno autocesta sa etiri
trake. Nova autocesta planirana je biti izgraena od Cesky Tn se Vykov do 2006. Glavni dio
cestovnog koridora VI poevi od Brna do Ostrava do Vernovice na poljskoj / ekoj granici je
rezerviran za D47 autoceste, koja se gradi od 2000.g. 8

ZAKLJUAK
Paneuropski prometni koridori su definirani prometni putevi u centralnoj i istonoj Europi koji
svojom vanou zahtjevaju investiranje u narednim godinama. Ti koridori definirani su na tri
Pan-Europske prometne konferencije, odrane na razini ministara prometa. Oni predstavljaju
8 N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna (p.78)
11

izgradnju i modernizaciju cestovnih i eljeznikih koridora, kombiniranih i vodenih puteva te

njihovu povezanost na zajedniku europsku transportnu mreu. Ti koridori bi omoguili bolji
pristup do trita srednje i zapadne Europe. Koridori definirani na konferencijama na Kreti i u
Helsinkiju potiu usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, na bolju
komunikaciju meu zemljama obuhvaenim pojedinim koridorom kako bi se izmeu ostalog
unaprijedio protok graninim prijelazima te potaknuo razvoj intermodalnog transporta.S obzirom
na obraivanu temu slobodno se moe rei da paneuropski koridori predstavljaju gospodarsku
prednost za Hrvatsku, druge tranzicijske drave te Europsku uniju. Zamah meunarodne trgovine
preko podruja zapadne europe u smijeru intezivnije trgovinske razmjene sa dravama srednje i
istone Europe predstavlja dovoljan uzrok za izgraenu integriranu prometnu mreu.

LITERATURA
1.
2.
3.
4.

N.a. (2002.), Status oft he pan-european corridors and areas, Final report, Vienna
www.transport.research.info (pristupljeno 7.1.2015.g.)
www.europa.eu.int (pristupljeno 7.1.2015.g.)
www.wikipedia.org (pristupljeno 6.1.2015.g.)

12