SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

LORENA RADOEVI
MARTINA VUKOVI
MEUNARODNI PEDITER I TEHNIKA POSLOVA PROVOZA
SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

MEUNARODNI PEDITER I TEHNIKA POSLOVA PROVOZA

Predmet : Meunarodna pedicija i logistika

Mentor : prof. dr. sc. Blanka Kesi
Studenti : Martina Vukovi, MP, 0081112397
Lorena Radoevi, MP, 0081110046

Rijeka, prosinac 2013.

SADRAJ

1. UVOD.......................................................................................................... 3
2. TEORIJSKE ZNAAJKE MEUNARODNOG PEDITERA I POSLOVA PROVOZA
....................................................................................................................... 7
2.1. OPENITO O MEUNARODNOM PEDITERU I PROVOZU .........................7
2.2. Pojam i definicija meunarodnog peditera i provoza..........................8
2.2. Jedinstveni provozni postupak NCTS..................................................9
3. TEHNIKA POSLOVA PROVOZA...................................................................10
3.1. Provozni postupak.............................................................................. 10
3.1.1. Postupak na otpremnoj ispostavi.................................................10
3.1.2. Kontrola robe i rezultati kontrole.................................................11
3.1.3. Putanje robe u postupak provoza...............................................12
3.1.4. Incidenti i dogaaji tijekom prijevoza robe do odredine ispostave
............................................................................................................... 13
3.1.5. Postupak na provoznoj ispostavi..................................................14
3.1.6. Postupak na odredinoj ispostavi ...............................................16
3.2. Podjela provoza s obzirom na prijevoz i pravce kretanja....................16
3.2.1 Kopneni provoz............................................................................. 17
3.2.2. Provoz kopno - more....................................................................18
3.2.3. Provoz more - kopno....................................................................21
3.3. Provozni postupak u Europi ...............................................................21
4. PERSPEKTIVA HRVATSKIH PEDITERA ULASKOM U EU.............................23
5. ZAKLJUAK............................................................................................... 25
LITERATURA ................................................................................................. 26

1. UVOD

Kako bih to jasnije shvatili tematiku poslova provoza i meunarodnog peditera kao
onog koji obavlja taj posao, potrebno je, prije svega, u Uvodu, posebnu pozornost
posvetiti ovim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraivanja, 2)
temeljna znanstvena hipoteza i pomone hipoteze, 3) svrha i ciljevi znanstvenog
istraivanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura dijela.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA

Problem istraivanja je meunarodni pediter i tehnika poslova provoza.
Iz prethodno navedene problematike mogue je definirati predmet istraivanja:
istraiti i analizirati poslove provoza kao i ulogu meunarodnog peditera u tim
poslovima.
Iz problema i predmeta istraivanja proizlazi i objekt istraivanja. U ovom sluaju radi
se meunarodnom pediteru i poslovima provoza kao objektima istraivanja.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Utvrdivi prethodno problem, predmet i objekt istraivanja mogue je postaviti i
temeljnu radnu hipotezu :

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha i ciljevi istraivanja:

definirati tko je meunarodni pediter i koji su poslovi provoza

istraiti ulogu meunarodnog peditera u poslovima provoza

utvrditi i analizirati postupak provoza

na temelju rezultata formulirati i predoiti rezultate istraivanja

Da bi se ciljevi mogli ostvariti potrebno je odgovorit na slijedea pitanja:

1) to je meunarodna pedicija/ meunarodni pediter?
2) Koji su i kakvi poslovi provoza?
3) Koja je uloga meunarodnog peditera u poslovima provoza?
4) Kakva je budunost hrvatskih peditera s obzirom na ulazak u Europsku uniju ?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri istraivanju, formuliranju i prezentiranju rezultata istraivanja u ovom radu
koritene su u odgovarajuim kombinacijama brojne znanstvene metode, od kojih su
navedene samo one najvanije: metoda indukcije i dedukcije, metoda analize i sinteze,
metoda kompilacije, metoda apstrakcije i konkretizacije.

1.5. STRUKTURA RADA

U Uvodu su navedeni problematika istraivanja, svrha i ciljevi istraivanja, kljuna
pitanja , te je obrazloena struktura rada.
Naslov drugog dijela rada je Openito o meunarodnom pediteru i provozu gdje se
definira pojam provoza i NCTS- novi kompjuterizirani provozni postupak.

Naslov treeg dijela rada je Tehnika poslova provoza gdje se detaljno obrazlae na
koje sve naine se provodi provozni postupak, koji incidenti mogu nastati prilikom

provoznog postupka te koji su pravci kretanja ta kakva je podjela provoza s obzirom na

proces prijevoza i pravce kretanja robe.
Naslov etvrtog dijela je Perspektiva hrvatskih peditera ulaskom u EU gdje se
analiziraju mogue pozitivne i negativne posljedice na hrvatske peditere koje e nastati
s ulaskom Hrvatske u EU.
U zakljuku dana je sinteza istraivanja te su dani odgovori na kljuna pitanja
postavljena u Uvodu.

2. TEORIJSKE ZNAAJKE MEUNARODNOG PEDITERA I POSLOVA

PROVOZA

2.1. OPENITO O MEUNARODNOM PEDITERU I PROVOZU

Postanak meunarodne pedicije, kao djelatnosti koja se bavi organiziranjem otpreme,

dopreme i provoza robe u vanjskotrgovinskom prometu, bio je uvjetovan razvojem
meunarodnoga robnog prometa. Veliko poveanje opsega meunarodne robne
razmjene nametnulo je potrebu meunarodne podjele rada, to je nadalje zahtijevalo
podjelu rada meu pojedinim djelatnostima, odnosno njihovu specijalizaciju. Tako su
odreen stupanj razvoja proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa i
odgovorajua podjela rada doveli do odvajanja od transporta, odnosno prometa, a razvoj
trgovine, odnosno transporta i prometa, sa svim svojim tehnikotehnolokim,
ekonomsko pravnim i ogranizirajuim elementima, dovelo je do pojave posebnoga
specijaliziranoga posrednika peditera. Iako se pedicija praktino poela razvijati ve
u 13.stoljeu, meunarodna je pedicija relativno mlada gospodarska djelatnost, koja je
u pravnom smislu te rijei tek nastala u 19.stoljeu, kada se pojavila eljeznica i druga
suvremena prijevozna sredstva, a meunarodna roba razmjena poela se razvijati na
iroj osnovi : veliki opseg roba, ira podruja i vee udaljenosti. Zahvaljujui takvoj
podjeli rada izmeu proizvodnje, transporta, odnosno prometa i pedicije, i proizvoai
prijevoznici omoguili su da se pomou meunarodnog peditera organizira otprema,
doprema i provoz robe, i to : struno, ekonomino, sigurno, brzo i uredno. ( Zelenika,
2005.,p.16-18)
Kada roba ue u zemlju/podruje, carina zahtijeva plaanje uvoznih i ostalih davanja i,
po potrebi, primjenu mjera trgovinske politike. To je sluaj ak i kada je roba samo u
prolasku (provozu) kroz tu zemlju/podruje na svojem putu u drugu zemlju/podruje.
Pod odreenim uvjetima, moe se izvriti povrat plaenih poreza i davanja kada roba
napusti tu zemlju/podruje. U sljedeoj zemlji/podruju taj postupak e se moda morati
ponoviti. Roba e moda morati biti podvrgnuta nizu administrativnih postupaka na
graninim prijelazima prije nego to stigne na svoje konano odredite. ( Prirunik o
provozu 2010)

2.2. Pojam i definicija meunarodnog peditera i provoza

Meunarodnii je pediter privrednik, pravna ili fizika osoba registirana za obavljanje

poslova vanjskotrgovinskog prometa, koja iskljuivo i u obliku stalnog zanimanja
zakljuuje u svoje ime i za tui raun ( kao komisionar), u tue ime i za tui raun ( kao
agent), i u svoje ime i za svoj raun ( kao samostalna kategorija privrednika) ugovore
potrebne pri organiziranju otpreme ( izvoza), dopreme ( uvoza) i provoza ( tranzita)
robe svojih nalogodavaca s pomou vozara i obavlja druge propisane ili uobiajene
specijalne ( sporedne) poslove i radnje u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe.
( Zelenika, 1996., p. 52)
Provoz je carinsko sredstvo raspoloivo gospodarskim subjektima koji prevoze robu
preko granica ili podruja, u naelu bez plaanja davanja, kada roba ulazi u (ili naputa)
podruje i na taj nain zahtijeva samo jedan (konani) carinski postupak. U usporedbi sa
situacijom opisanom u prvom odlomku, provoz nudi administrativno jednostavan i
financijski povoljan postupak za prijevoz robe preko carinskih podruja. Provoz je
osobito znaajan za Europsku zajednicu, gdje je jedinstveno carinsko podruje
povezano s mnotvom fiskalnih podruja: roba se u provozu moe kretati od toke
ulaska u Zajednicu do toke carinjenja gdje se, po zavretku provoza, izvravaju
carinske i lokalne fiskalne obveze i gdje se roba puta u slobodan promet ili zapoinje
drugi postupak s odgodom. Isto tako, postupak s odgodom se moe zavriti stavljanjem
u provoz robe koja nema status robe Zajednice, na primjer radi ponovnog izvoza iz
carinskog podruja Zajednice. ( Prirunik o provozu 2010)

2.2. Jedinstveni provozni postupak NCTS

NCTS ili Novi kompjuterizirani provozni postupak je prvi od novih carinskih postupaka
koji oekuju RH s ulaskom u EU. Poeo se primjenjivati na nacionalnoj razini
01.08.2011., a na razini EU od 01.07.2012. NCTS se primjenjuje u svim zemljama
lanicama Europske unije i EFTA-e kako bi se smanjila carinska procedura, ubrzala i
olakala provedba prijevoznog postupka, prekograninog prometa i protoka robe te na
taj nain olakala trgovina. Rije je o informatiziranom sustavu koji omoguuje
razmjenu podataka u elektronikom obliku izmeu domaeg i sustava lanica Europske
unije, a koji e dosadanji sustav Carinske uprave zamijeniti ve ove godine. Ulaskom u
Europsku uniju otvorit e se europsko trite i poveati konkurencija na to se
gospodarstvenici moraju unaprijed pripremiti i spremno reagirati na izazove. to se tie
carinskih procedura, sustav NCTS znatno e ubrzati prijevoz robe, obzirom da granica i
papirologije vie nee biti. Kao pripremu za ulazak u Europsku uniju poduzetnici iz
podruja cestovnog prometa, pedicije i trgovine moraju se prilagoditi NCTS, odnosno
Novom kompjuteriziranom prijevoznom sustavu. U Hrvatskoj je gospodarskoj komori,
upanijskoj komori Varadin odran seminar o praktinoj primjeni NCTS-a na
nacionalnoj razini ali i o zakonskim odredbama koje se odnose na njegovu
provedbu.Potpuna primjena NCTS sustava podrazumijeva takoer provoenje postupka
provoza bez papirnatih dokumenata. Izuzetak je samo isprava koja prati provoz
(TAD/TSAD Transit Accompanying Document / Transit Security Accompanying
Document) i koja slui kao ispis podataka deklaracije i nositelj je broja provoznog
postupka (MRN Movement Reference Number). Meutim, uvoenjem NCTS-a,
elektroniki zapis podataka postaje jedini pravno valjani dokaz za razliku od
dosadanjeg sustava gdje je to bila papirnata deklaracija. ( NCTS provozni postupak
2011)

Osnovna prednost NCTS-a je u zamjeni papirne dokumentacije elektronikom to e

buduim ovlatenim privrednim subjektima (AEO) i klijentima donijeti poboljanu
kvalitetu usluge, skratiti vreme ekanja na graninim prijelazima i omoguiti smanjenje
trokova carinskog postupka. ( Milped lan Poslovne Kontakt Grupe NCTS-a 2013)

3. TEHNIKA POSLOVA PROVOZA

Poslovi meunarodne pedicije jesu poslovi otpreme robe iz vlastite u stranu zemlju
(izvozna pedicija), poslovi dopreme robe iz strane u vlastitu zemlju (uvozna pedicija)
i poslovi provoza robe izmeu stranih zemalja preko vlastite zemlje (provozna
pedicija) te drugi poslovi koje pediteri obavljaju u vezi s tim. ( Zelenika, 1996., p. 52)

3.1. Provozni postupak

Provedba postupka provoza ukljuuje otpremnu, odredinu i, u pojedinim sluajevima,

provoznu(e) ispostavu(e).

3.1.1. Postupak na otpremnoj ispostavi

Deklarant je duan otpremnoj ispostavi podnijeti deklaraciju pomou elektronike

poruke (IE015). Podnoenje provozne deklaracije uporabom sustava elektronike
razmjene podataka ukljuuje odgovornost glavnog obveznika za tonost informacija
navedenih u carinskoj deklaraciji, vjerodostojnost priloenih isprava i potivanje svih
obveza vezanih uz stavljanje dotine robe u postupak provoza. Otpremna carinska
ispostava e prihvatiti deklaraciju (IE015) pod uvjetom da deklaracija sadri sve
potrebne informacije, da su joj priloene sve propisane isprave i da je roba navedena u
deklaraciji podnesena carinskoj ispostavi.Informatiki sustav CURH-a automatski
provjerava podnesenu carinsku deklaraciju sukladno definiranim uvjetima i pravilima.
Ako je deklaracija neispravna ili nepotpuna bit e odbijena o emu e podnositelj
deklaracije biti obavijeten (IE016). Deklaracija e biti odbijena i u sluaju kada
navedeni podaci nisu u skladu s podacima registriranima u nekoj od referentnih baza
podataka.

Ako je deklaracija ispravna sustav prihvaa deklaraciju i dodjeljuje joj broj deklaracije
MRN (eng. Movement Reference Number), provodi analizu rizika i alje obavijest
podnositelju deklaracije o broju deklaracije koji je dodijeljen predmetnoj poiljci
(IE028).
Nakon (i temeljem) provedene analize rizika otpremna carinska ispostava odluuje hoe
li ili ne kontrolirati robu prije putanja. ( Prirunik o provozu 2010)

U posebnim sluajevima, ako je otpremna ispostava temeljem zahtjeva glavnog

obveznika odobrila pregled robe izvan prostora ispostave (tj. bez podnoenja robe
otpremnoj ispostavi) pa su zbog toga u podnesenoj deklaraciji navedeni podaci o
dogovorenom mjestu gdje se roba nalazi, sustav nee automatski obraditi poiljku nego
e to morati runo provesti carinski slubenik.

3.1.2. Kontrola robe i rezultati kontrole

Kontrola robe vri se na otpremnoj ispostavi unutar radnog vremena ispostave.

Nadlena ispostava moe, temeljem pisanog zahtjeva i o troku glavnog obveznika,
izvriti pregled robe na drugom mjestu ili izvan uredovnog radnog vremena.
Nakon to je deklaracija prihvaena glavni obveznik podnosi otpremnoj carinskoj
ispostavi (mjestu nadlenom za obradu deklaracije) papirni ispis osnovnih podataka o
deklaraciji.

Ovim ispisom glavni obveznik ovlauje donositelja ove isprave

(prijevoznika) za preuzimanje primjerka Pratee provozne isprave od otpremne

ispostave. Ispis osnovnih podataka deklaracije mora minimalno sadravati: broj
deklaracije u alfanumerikom obliku (MRN), lokalni referentni broj (LRN), registarske
oznake vozila, ukupan broj koleta, bruto teinu robe, vrijednost robe, podatke o
glavnom obvezniku, datum ispisa, potpis i peat glavnog obveznika. Ispis moe
sadravati i druge podatke. Podnositelj ovog ispisa duan je otpremnoj ispostavi, uz
ispis, podnijeti i sve pratee i propisane isprave (komercijalne isprave, prijevozne
isprave, dozvole, certifikate, itd) navedene u polju 44 deklaracije.

Ovisno o rezultatima provedene analize rizika i specifinim zapaanjima i saznanjima

otpremna ispostava e odluiti hoe li robu pustiti bez kontrole ili poduzeti
odgovarajuu kontrolu. Ako se robu puta bez kontrole o tome se obavjetava glavni
obveznik. Odlui li se za kontrolu robe otpremna ispostava o tome, takoer, obavjetava
glavnog obveznika. Ako se kontrolom otkriju manje nepravilnosti otpremna ispostava o
tome obavjetava glavnog obveznika.
Radi otklanjanja tih nepravilnosti, otpremna ispostava moe (u dogovoru s glavnim
obveznikom) provesti manje izmjene podataka u carinskoj deklaraciji, kako bi se
omoguilo putanje robe u provoz. Utvrdi li se kontrolom vea nepravilnost, otpremna
carinska ispostava obavjetava glavnog obveznika da roba nije putena i na propisani
nain biljei rezultat kontrole. ( Prirunik o provozu 2010)

3.1.3. Putanje robe u postupak provoza

Roba se ne moe pustiti u postupak provoza dok nije osigurana njena istovjetnost.
Istovjetnost robe se osigurava stavljanjem carinske plombe. Otpremna ispostava stavlja
plombu na prijevozno sredstvo ili pojedinane pakete. Ako se plomba stavlja na prostor
u kojem se nalazi roba, prijevozno sredstvo mora biti prikladno za plombiranje.
Otpremna carinska ispostava upisuje u carinsku deklaraciju broj i identifikacijske
oznake postavljenih plombi.Otpremna carinska ispostava moe odustati od plombiranja
ako je opis robe u carinskoj deklaraciji dovoljno precizan te stoga omoguuje
jednostavnu identifikaciju iste . Opis robe ne moe se koristiti kao mjera osiguranja
istovjetnosti kada se u postupku provoza transportiraju robe iz Popisa osjetljivih roba i
poljoprivredni proizvodi iji je izvoz subvencioniran. Ako se u jednom prijevoznom
sredstvu prevozi roba koja se ne nalazi u postupku provoza, skupa s robom koja je u
postupku provoza, plombiranje vozila se obino ne vri ako se istovjetnost robe moe
osigurati plombiranjem pojedinanih paketa ili preciznim opisom robe. Ako se
istovjetnost robe ne moe osigurati stavljanjem plombe ili drugim nainima osiguranja
istovjetnosti (opisom), otpremna carinska ispostava moe odbiti stavljanje robe u
postupak provoza. ( Prirunik o provozu 2010)

Roba se u provoznom postupku od otpremne do odredine ispostave prevozi ekonomski

opravdanim putem. Otpremna carinska ispostava moe, kada to smatra potrebnim ili po
zahtjevu glavnog obveznika, odrediti poseban put. Propisani plan puta moe se
promijeniti tijekom postupka provoza. Otpremna ispostava odreuje rok predaje robe
odredinoj ispostavi.

Rok za predaju robe treba biti primjeren te se pri njegovom odreivanju treba voditi
rauna o vrsti prijevoznog sredstva, udaljenosti odredine carinske ispostave,
praznicima i danima u koje ispostave ne rade, propisima kojima je reguliran promet i
sigurnost u prometu, ekolokim propisima i moguim pojedinostima koje je priopio
glavni obveznik. Otpremna carinska ispostava odreuje rok predaje robe ime odreuje
datum do kojega roba i Pratea provozna isprava moraju biti podneseni odredinoj
carinskoj ispostavi. ( Prirunik o provozu, 2010)
Nakon to su podaci o deklaraciji podneseni otpremnoj carinskoj ispostavi, izvrena
provjera podataka i prihvaena deklaracija, poloeno i provjereno jamstvo i evidentirana
njegova uporaba, obavljene (mogue) kontrole robe i isprava, zabiljeen rezultat
kontrola, propisan rok predaje robe i osigurana istovjetnost robe, otpremna ispostava
stavlja deklaraciju u status Puteno u provoz i robu puta u provoz. (Prirunik o
provozu, 2010)
3.1.4. Incidenti i dogaaji tijekom prijevoza robe do odredine ispostave

Ako se tijekom kretanja robe od otpremne do odredine ispostave dogode incidenti,

prijevoznik mora o tome bez odgode obavijestiti mjesno nadlenu carinarnicu.
Incidentima tijekom prijevoza se smatraju: ( Prirunik o provozu, 2010)

pretovar robe na druga prijevozna sredstva;

izravni, djelomini ili potpuni istovar prijevoznog sredstva kao posljedica

neposredne opasnosti;

nehotino unitavanje carinskih plombi;

nemogunost praenja propisanog plana puta.

U sluaju incidenata tijekom prijevoza, prijevoznik bez odlaganja upisuje potrebne

podatke i podnosi poiljku carinskoj slubi zemlje na ijem se podruju incident
dogodio. Nadlena carinarnica e donijeti odluku moe li se predmetni postupak
provoza nastaviti ili ne. Ako do unitenja plombi doe bez krivnje prijevoznika,
nadlena carinska sluba e pregledati robu i vozilo.
Ako se odlui dopustiti nastavak postupka provoza, carina e postaviti nove plombe i,
sukladno tome, ovjeriti PPI. Pretovar robe na drugo prijevozno sredstvo mogu je samo
uz doputenje carinske slube na mjestu gdje se vri pretovar. Kada je zbog neposredne
opasnosti potreban izravan djelomini ili ukupni istovar prijevoznog sredstva,
prijevoznik bez odlaganja obavjetava nadlenu carinarnicu. Tijekom kretanja poiljke
do odredine ispostave prijevoznik ima pravo (iz bilo kojeg razloga) zamijeniti vuno
vozilo uz uvjet da se ne diraju carinska obiljeja i roba. Zamjena vunog vozila ne treba
se prijaviti nadlenoj carinarnici (niti biti ovjerena od nje). Meutim, provozna carinska
ispostava (ako postoji) ili odredina carinska ispostava (ako provozna ne postoji) je
duna unijeti nove podatke u sustav. ( Prirunik o provozu, 2010)
Nadlena carinarnica se bez odlaganja obavjetava u sluaju bilo kojeg drugog incidenta
ili nesree koja utjee na sposobnost glavnog obveznika ili prijevoznika da ispuni svoje
obveze nastale uporabom postupka provoza. Bilo kakvo dijeljenje poiljke moe se
dogaati iskljuivo pod carinskim nadzorom, a postupak provoza mora biti zavren.
Nova provozna deklaracija mora ukljuiti svaki dio poiljke. ( Prirunik o provozu,
2010)

3.1.5. Postupak na provoznoj ispostavi

Provozna carinska ispostava u zajednikom provoznom postupku je carinska ispostava

preko koje roba ulazi u ugovornu stranu i carinska ispostava preko koje roba naputa
ugovornu stranu kada poiljka naputa carinsko podruje te ugovorne strane tijekom
postupka provoza preko granice izmeu te ugovorne strane i tree zemlje. PPI se

zajedno s robom podnosi svakoj provoznoj carinskoj ispostavi. Provozna carinska

ispostava ne vri pregled robe, ali moe pregledati robu ako ocijeni potrebnim.
Provozna carinska ispostava upisuje broj deklaracije (MRN); registrira prijelaz granice i
alje otpremnoj carinskoj ispostavi poruku obavijest o prijelazu granice (IE118). Ako
provozna carinska ispostava pronae manje nepravilnosti u provoznoj deklaraciji, a ne
postoje daljnji znakovi zlouporabe, postupak provoza se ne prekida, ali se podaci unose
u sustav i biljee na PPI kako bi uvid u njih imala odredina carinska ispostava.
Provozna carinska ispostava zanemaruje manje nepravilnosti, ali ih ako je mogue
ispravlja. To se osobito odnosi na: nepotvren unos (ili ispravak) registarskog broja
prijevoznih sredstava pisan rukom (polje 18), izostanak registarskog broja prijevoznih
sredstava (polje 18) ili brojeva kontejnera (polje 31) i nepostojanje podataka o
provoznoj carinskoj ispostavi. Ako provozna carinska ispostava pronae vee
nepravilnosti u postupku provoza, prekida (zaustavlja) predmetni postupak provoza i
pokree potrebnu istragu. Ako su roba i PPI podnesene provoznoj carinskoj ispostavi
koja nije navedena u deklaraciji a MRN kojeg je unijela ta (stvarna) provozna ispostava
odnosi se na kretanje za koje ta ispostava nema primljenu Najavu oekivanog provoza
(IE050) NCTS e automatski zatraiti najavu od otpremne ispostave (IE114). Otpremna
carinska ispostava e aktualnoj (stvarnoj) provoznoj carinskoj ispostavi automatski
poslati obavijest Odgovor na zahtjev za najavom oekivanog provoza" (IE115),
ukljuujui sve relevantne podatke.

Aktualna provozna carinska ispostava zatim

evidentira prijelaz granice i alje otpremnoj carinskoj ispostavi Obavijest o prelasku

granice (IE118).
Ako je roba podnesena provoznoj ispostavi razliitoj od deklarirane, a predmet je
izvoznih ogranienja (oznaenih u polju 44 oznakom DG0 - Izvoz iz zemlje lanice
EFTA-e podloan ogranienjima ili DG1 - Izvoz iz zemlje lanice EFTA-e podloan
pristojbama), ta e ispostava zatraiti podatke o provozu od otpremne ispostave.
( Prirunik o provozu, 2010)
Ako postoje zapreke ulasku robe u zemlju provozne ispostave otpremna e ispostava
poslati poruku u kojoj e navesti razloge za vraanje robe, a ako nema zapreka ulasku
robe u zemlju provozne ispostave, otpremna ispostava e poslati provoznoj ispostavi
traenu poruku (IE115).Deklariranu provoznu ispostavu koja nije koritena automatski

se obavjetava o zavretku kretanja na odredinoj ispostavi. ( Prirunik o provozu,

2010)
3.1.6. Postupak na odredinoj ispostavi

Postupak provoza smatra se zavrenim, a obveze glavnog obveznika ispunjenima, kada

se roba koja se nalazi u postupku, PPI i potrebni podaci podnesu odredinoj carinskoj
ispostavi u skladu s odredbama kojima je reguliran postupak. Uz neosporno odgovornog
glavnog obveznika, prijevoznik i bilo koja osoba koji primi robu znajui da se ona
nalazi u postupku provoza takoer su odgovorni za podnoenje netaknute robe
odredinoj carinskoj ispostavi unutar roka predaje i uz potivanje mjera za osiguranje
istovjetnosti. Roba i PPI podnose se odredinoj carinskoj ispostavi u radno vrijeme
ispostave. Roba i isprave se moraju podnijeti prije isteka roka predaje kojeg je odredila
otpremna carinska ispostava, a naveden je u polju D PPI-a. Rok predaje kojeg je
odredila otpremna carinska ispostava obvezuje nadlene carinske slube zemalja preko
kojih se roba kree tijekom postupka i odredinu ispostavu i one ga ne smiju mijenjati.
Odredina carinska ispostava koristi MRN broj za dobivanje podataka iz sustava
proslijeene putem 'najave oekivanog dolaska' (IE001). Odredina ispostava alje
'Obavijest o dolasku' (IE006) otpremnoj carinskoj ispostavi kada carinski slubenik na
odreditu registrira MRN broj u sustavu ime se obavjetava otpremnu carinsku
ispostavu o prispijeu poiljke. Predmetna poruka alje se odmah po dolasku robe, a
najkasnije prije isteka istog radnog dana. ( Prirunik o provozu, 2012)
Ako je roba na otpremnoj ispostavi putena u provoz u NCTS sustavu, ali je po dolasku
robe na odredite sustav nedostupan, odredina carinska ispostava zavrava postupak na
osnovu PPI-a pri emu nune podatke unosi u informatiki sustav kada on ponovno
bude dostupan, radi zakljuivanja postupka. ( Prirunik o provozu, 2012)

3.2. Podjela provoza s obzirom na prijevoz i pravce kretanja

S obzirom na prometne grane uljuene u proces prijevoza i pravce kretanja robe,

razlikuju se tri oblika provoza: kopneni provoz, provoz kopno - more, provoz more kopno.
U svakom od ova tri oblika provoza, pediter u provoznoj zemlji ima status
meupeditera ili korespodenta koji radi po nalogu glavnog peditera - nositelja
prijevoznog pothvata. Ovisno o paritetu isporuke, glavni pediter moe biti pediter u
zemlji otpreme koji otprema robu ili pediter u zemlji odredita koji doprema robu. Prije
zapoinjanja posla, meupediter s nalogodavcem - glavnim pediterom ugovara visinu
i nain obrauna naknade za svoju uslugu i trokova za raun robe te uvjete plaanja. Za
pojedinane poslove glavni pediter trai od meupeditera ponudu sa svim operativno tehnikim, komercijalnim i financijskim uvjetima za obavljanje posla. Prihvaanje
ponude se potvruje davanjem narudbe ili dispozicije. Kontinuirani poslovi se
ugovaraju sklapanjem posebnog ugovora, kojim se reguliraju svi aspekti poslovne
suradnje meupeditera i glavnog peditera u obavljanju ugovorenih poslova, za
odreeno vremensko razdoblje, odnosno za odreenu koliinu roba. Temeljem
sklopljenog ugovora, glavni pediter daje pojedinanu dispoziciju meupediteru za
svaku partiju robe, prema dogovorenoj dinamici otpreme odnosno dopreme. Nakon
obavljenog posla, pediter prema prethodno ugovorenim uvjetima ispostavlja svoju
fakturu. U prilogu dostavlja dokumente koji su u dispoziciji zatraeni (prijevozne
isprave, carinski dokumenti, provozne dozvole...).(Ivakovi, Stankovi & afran 2010)

3.2.1 Kopneni provoz

Poslove koje u svezi s kopnenim provozom robe obavlja pediter u provoznoj zemlji
uvjetovani su nainom prijavoza, specifinim znaajkama robe kao i posebnim
zahtjevima nalogodavca. Ti se poslovi mogu svrstati prema prometnim granama
prijevoza. Obavljanjem poslova kopnenog provoza bave se pediteri koji imaju
poslovne jedinice na eljeznikom, odnosno cestovnim graninim prijelazima ili
logistiko - distribucijskim centrima i terminalima.(Ivakovi, Stankovi, afran, 2010,
str. 186)

3.2.1.1. Dozvole za provoz u eljeznikom i cestovnom prometu

Za provoz odreenih vrsta robe potrebno je odobrenje zemlje preko ijeg teritorija se
provoz obavlja, odnosno propisna kontrola robe od strane graninih inspekcijskih slubi
pri ulazu i izlazu iz zemlje. Potrebna odobrenja, u ime i za rauna nalogodavca pribavlja
pediter u zemlji provoza. Kod podnoenja zahtjeva za provoz robe nadlenom
ministarstvu, pediter treba navesti ukupnu koliinu i vremensko razdoblje unutar kojeg
se roba treba prevesti te granine prijelaze preko kojih roba treba ui, odnosno izai iz
zemlje. Uz zahtjev, osim dokumentacije o robi, obvezatno treba priloiti i odobrenje za
uvoz, odnosno provoz kroz susjednu zemlju koja je slijedea na prijevoznom putu.
(Ivakovi,

Stankovi,

afran,

2010,

str

187)

U eljeznikom prometu koji se odvija izmeu zemalja lanica neke Zajednice i zemalja
koje nisu lanice iste zajednice, dolazi do prekida kontinuiteta formalno - pravne
regulative, tj. odreene konvencije i njome propisane prijevozne isprave ne vrijede
izvan podruja Unije, ve na podruju eljeznikih uprava zemalja koje nisu lanice
Unije primjenjuju posebni sporazumi o meunarodnom eljeznikom robnom prometu
izmeu pograninih zemalja i pripadajua prijevozna isprava. Tu se takoer pojavljuje i
problem plaanja prijevoznih trokova jer ne postoji sporazum o meusobnom obraunu
sa eljeznikim upravama koje nisu lanice unije.

3.2.2. Provoz kopno - more

Poslovima prekomorskog provoza bave se luki pediteri, odnosno pediteri koji imaju
poslovne jedinice u meunarodnim pomorskim lukama. Neki se luki pediteri bave i
agencijskim poslovima, tj. u organizacijskoj strukturi poduzea imaju i pomorsku
agenciju. U obradi provoznog supstrata luki pediter nastupa u ulozi meupeditera.
Njegov je nalogodavac najee pediter izvoznika (isporuka na paritetu FOB luka),
meutim nalogodavac moe biti i editer uvoznika, primjerice ako je isporuka
ugovorena na paritetu EXW. Temeljni zadatak lukog peditera kod provoza kopno more je prihvat robe koja se iz inozemstva doprema u luku sredstvima kopnenog
prijevoz, te prekrcaj i otprema robe brodom u prekomorsko odredite.
U odreenim sluajevima, kada to ugovoreni paritet isporuke omoguuje, zadatak
lukog peditera moe biti proiren i na organizaciju dopreme robe u luku (eljenikim
ili cestovnim prijevozom), kao i na ugovaranje pomorskog prijevoza do odredine luke.
Poslovi koje u izvrenju tog zadatka obavlja luki pediter sastoje se od elemenata
poslova uvoza i poslova izvoza (dispozicija, pozicioniranje, disponiranje, transportsno
osiguranje, zakljuivanje teretnog prostora, prihvat robe, predaja robe na prijevoz,
ispostavljanje prijevoznih isprava, obavljanje carinskih formalnosti, aviziranje,
fakturiranje), uz odreene posebnosti. (Ivakovi, Stankovi, afran,2010, str. 188,189.)

3.2.2.1. Doprema robe u luku

Vee koliine robe, posebice masovne robe (itarice, rudaa, drvo...), do luke se
dopremaju eljeznicom. pediteri koji se bave prihvatom i otpremom takvih roba imaju
ugovore u pojedinim eljeznikim upravama na temelju kojih mogu ponuditi povoljnije
cijene prijevoza, te na taj nain akvirirati prijevozni supstrat. eljeznike uprave u
pravilu najpovoljnije ugovore daju domaim peiterima, te je stoga luki pediter esto
pratilac prijevoznih trokova na domaoj relaciji, a mogue i na veem dijelu
prijevoznog puta, ovisno o ugovoru s nalogodavcem - glavnim pediterom. Ukoliko na
ovaj nain sudjeluje u dopremi robe u luku, luki pediter glavnom pediteru daje
odgovarajue transportne instrukcije, prema kojima treba ispuniti teretni list i otpremiti
robu. Sama tehnika disponiranja ista je kao i kod poslova uvoza. Pod disponiranjem se

podrazumijeva davanje naloga i uputa neophodnih za praktinu provedbu prijevoza

subjektima koji su u to neposredno ukljueni.(Ivakovi, Stankovi, afran, 2010,
str.189.)

3.2.2.2. Zakljuivanje brodskog prostora

Luki pediter moe biti nominiran za zakljuivanje brodskog prostora i ugovaranje

prijevoza ukoliko to omoguuje paritet isporuke. U suprotnom, pomorski prijevoz
ugovara kupac robe, a uloga peditera je ograniena na obavljanje funkcija krcatelja. U
linijskoj plovidbi prostor se zakljuuje (rezervira) Zakljunicom brodskog prostora.
Danas se sve vie ne primjenjuje papirnati oblik zakljunice, ve se zakljuivanje
obavlja elektronski preko internetske stranice brodara ili elektronikom potom. U
slobodnoj plovidbi, brodski prostor se zakljuuje brodskim ugovorom koji se moe
odnositi na cijeli brod, razmjerni dio ili odreeni broski prostor. Ugovor s brodarom
zakljuuje naruitelj prijevoza. (Ivakovi, Stankovi, afran,2010,str.189.)
3.2.2.3 Prihvat robe u luci i otprema brodom

Poslovi koje pediter obavlja u svezi s prihvatom robe u luci, te ukrcajem i daljnjom
otpremom broda obuhvaaju: obavljanje funkcije primatelja kod dopreme robe
kopnenim prijevozom u luku, obavljanje funkcije krcatelja kod otpreme robe brodom,
podnoenje robe carinarnici u postupku provoza, tj. obavljanje carinskih formalnosti u
svezi s provozom robe, aviziranje nalogodavca o pojedinim fazama izvrenja dispozicije
(prispjee robe u luku, ukrcaj u brod, isplovljavanje broda...).
pediterov zadatak je u operativnom smislu obavljen kada je roba ukrcana u brod i
otpremljena, tj. kada je pediter u posjedu teretnice. Teretnicu treba dostaviti
nalogodavcu ili po njegovu nalogu izravno primatelju. Zbog sigurnosti i brzine,
teretnica se u pravilu alje ekspresnom kurirskom dostavom. (Ivakovi, Stankovi,
afran,2010, str. 189,190.)

3.2.3. Provoz more - kopno

Temeljni zadatak lukog peditera kod provoza more - kopno je prihvat robe koja se
doprema iz inozemstva u luku pomorskim prijevozom, te prekrcaj i otprema prema
krajnjem odreditu u inozemstvu kopnenim prijevozom. Poslovi koje luki pediter pri
tome obavlja sastoje se, uz odreene posebnosti, od istih radnji kao i kod provoza kopno
- more, samo to je zbog smjera kretanja robe redoslijed njihova izvrenja drukiji.
Ovisno o paritetu isporuke, nalogodavac lukog peditera moe biti pediter dobavljaa
ili pediter kupca robe.

Uloga lukog peditera u prihvatu robe u luci i daljnjoj otpremi obuhvaa: obavljanje
funkcije primatelja kod prispjea robe brodom u luku, obavljanje funkcije poiljatelja
kod daljnje

otpreme robe kopnenim prijevozom, podnoenje robe carinarnici u

postupku provoza, tj. obavljanje carinskih formalnosti u svezi s provozom robe,

aviziranje nalogodavca o pojedinim fazama izvrenja dispozicije (prispjee robe u luku,
iskrcaj iz broda, ukrcaj i otprema eljeznicom ili cestovnim prijevozom...).
pediterov zadatak je u operativnom smislu obavljen kada je roba ukrcana u prijevozno
sredstvo kopnenog prijevoza i otpremljena iz luke prema krajnjem odreditu. (Ivakovi,
Stankovi, afran,2010, str.190.)

3.3. Provozni postupak u Europi

Provozni sustav Europske unije uveden je 1968.godine. Time se unutar Europske unije
olakalo kretanje robe iz Unije, ali i robe koja i nema status robe Unije (Zajednice).
Pravna osnova za zajedniki provozni postupak je Konvencija o zajednikom provozu
iz 1987.godine izmeu Europske zajednice i svih drava lanica EFTA-e. Cilj tih

Konvencija bio je olakavanje uvoza, izvoza i kretanja robe u, iz i izmeu Europske

unije i EFTA-e, ali takoer i izmeu pojedinih lanica EFTA-e. Jedna Konvencija je
uspostavila zajedniki provozni postupak, dok je druga regulirala pojednostavnjenje
postupaka uvoza, izvoza i provoza uvoenjem Jedinstvene carinske deklaracije (JCD).
Te Konvencije su poznate kao Konvencija i JCD Konvencija. Zajedniki provozni
postupak omoguuje da se carinske i troarinske pristojbe, PDV i ostala davanja na robu
obustave tijekom njezinog kretanja od otpremne carinske ispostave do odredine carinske
ispostave. Mogu ga koristiti gospodarski subjekti radi olakavanja kretanja robe od jedne
ugovorne strane do druge. (Prirunik o provozu, 2010.)
Postoje dvije kategorije zajednikog provoznog postupka Europske unije, a to je vanjski
provoz (T1) i unutarnji provoz (T2). Pritom je bitno pojasniti pojam "status robe". Za
potrebe provoznog postupka Zajednice roba moe imati status: roba Zajednice (domaa
roba) i roba koja nema status Zajendice (strana roba).

Pojam "roba Zajednice" ukljuuje robu: u cijelosti dobivanu na carinskom podruju

Zajednice bez dodataka robe iz treih zemalja ili teritorija koji nisu dio carinskog
podruja EU, iz zemalja ili teritorija koji nisu dio carinskog podruja EU, a ta robe je
putena u promet unutar EU, dobivenu na carinskom podruju Zajednice od robe
iskljuivo navedene pod prvom i drugom tokom. ( Naputak za provedbu zajednikog
postupka provoza uz uporabu NCTS sustava, 2012)

Sva roba koja nije obuhvaena pojmom "robe Zajednice" smatra se robom koja nema
status roba Zajednice. Roba koja se ponovno uvozi u carinsko podruje EU nakon to je
bila izvezena izvan toga podruja se ne smatra robom EU, iako ispunjava gore navedene
uvjete.
Vanjski provozni postupak (T1) obuhvaa kretanje robe koja nema status robe
Zajednice. Njime se obustavljaju carine i ostala davanja dok roba ne stigne na svoje
odredite u Zajednici. Meutim, postupak vanjskog provoza Zajednice (T1) takoer je
obvezan za robu Zajednice, koja bi se inae prevozila prema provoznom postupku T2,

ako se takva roba izvozi u, ili prolazi kroz, jednu ili vie zemalja lanica EFTA-e i ako
se primjenjuje zajedniki provozni postupak.
Postupak unutarnjeg provoza Zajednice (T2) odnosi se na robu Zajednice kada se alje
iz jedne toke u carinskom podruju Zajednice u drugu toku, preko podruja jedne ili
vie zemalja EFTA-e.
Roba se u provoznom postupku prevozi na temelju jedne od slijedeih isprava:

jedinstvene carinske deklaracije za postupak provoza,

TIR karnetom, prema odredbama Konvencije TIR

ATA karnetom ili

potanskim ispravama prema meunarodnim potanskim propisima.

Postupak provoza zapoinje na otpremnoj carinskoj ispostavi, prihvaanjem i

evidentiranjem deklaracije za postupak provoza, a zavrava podnoenjem robe i
provozne deklaracije odredinoj carinskoj ispostavi sukladno odredbama dotinog
postupka. (Provoz, 2012.)

4. PERSPEKTIVA HRVATSKIH PEDITERA ULASKOM U EU

Ulaskom u Europsku uniju mnoge kompanije oekuju bolje poslovne uvjete, rast
poslovanja, jednom rijeju prosperitet. Iako je Unija u tekim trenucima, a dravama
lanicama hara najvea kriza od prve polovice prologa stoljea, mnogi hrvatski
poduzetnici nadaju se to brem ulasku jer im je to u ovim trenucima posljednja slamka
spasa. No ne prieljkuju svi skori ulazak u Europsku uniju. Naime, kada Hrvatska
postane punopravna lanica elitnoga kluba Staroga kontinenta, veina meunarodnih
otpremnika u Hrvatskoj, poznatih kao peditera, ostaje bez posla. (Ulazak u Europsku
uniju pomest e peditere, 2011)

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i brisanjem granica, velik broj postojeih tvrtki s
djelatnou meunarodnog otpremnitva i zastupnitva, takozvanih pedicija, morati e
staviti 'klju u vrata'. lanstvom Republike Hrvatske u EU odreeni broj djelatnosti i
struka e izgubiti sadanje trite, a klasini otpremniki posao vezan za carinsko
zastupanje nestat e u dvije faze. U prvoj fazi pediterski posao svest e se na prihvat i
carinjenje robe iz prekomorskih zemalja i nama istonih susjeda, koji e vjerojatno
nakon nas ui u EU. Ostat e i pediterski uredi na graninim prijelazima sa tim
zemljama, sa kojih e se i dalje upuivati roba na carinjenje na unutarnje carinske
ispostave, a to se tie prekomorskog prometa, carinjenja e vriti pediterske kue
stacionirane u veim morskim lukama (Rijeka, Split, Ploe, itd.) , tako da na te terete
trebaju raunati otpremnici'. No, kao to je to bio sluaj i u susjednoj Sloveniji,
zatvaranjem graninih prijelaza i ulaskom u novi carinski reim i hrvatski pediteri
oekuju da e im se svakako smanjiti opseg dosadanjih poslova, jer nestati e potreba
za carinskim zastupanjem koje se u ime kupca ili prodavatelja roba obavlja na carinskim
ispostavama na postojeim graninim prijelazima, a zadrati e tek one usluge
carinskog zastupanja kod uvoza i izvoza u zemlje izvan EU. (pediteri u strahu od 1.
srpnja: sprema se 2000 otkaza, 2013) Jo vie zabrinjava podatak kako bi od
01.07.2013. godine bez posla moglo ostati oko 2000 hrvatskih peditera, od ukupno
njih 3500, dakle, na ulici.
Naime, ulaskom Hrvatske u EU pediteri e izgubiti vie od 60 posto dosadanjeg posla
jer Hrvatska u svojoj robnoj razmjeni (uvoz-izvoz) s EU-om biljei vie od 60 posto
prometa, a kako se ulaskom u EU granice briu, tako i pediteri ostaju bez posla. Da bi
stvar za peditere bila jo gora, pobrinula se i odluka Dravnog zavoda za statistiku i
Centra za intrastat sustav (prema zakonima EU-a), da zbog ulaska Hrvatske u EU iznos
od 1,7 milijuna kuna godinjeg prometa (uvoz-izvoz) bude najnia granica po kojoj bi
hrvatske tvrtke morale mjeseno podnositi statistiko izvjee EU-u. Do iznosa od 1,7
milijuna kuna dolo se izraunom 97 posto udjela vrijednosti robne razmjene tvrtki u
ukupnoj vrijednosti robne razmjene s EU-om (ovaj iznos u Sloveniji je oko 900 tisua
kuna, ili 120 tisua eura). Takvih tvrtki u Hrvatskoj, koje ostvaruju promet od 1,7
milijuna kuna, samo je 18,8 posto, ili, brojano, 4289. Tvrtke s manjim prometom, kojih

kod nas ima kudikamo vie, nee trebati podnositi statistiko izvjee. (Zbog brisanja
granica pediteri stavljaju 'klju u bravu', 2013)

Kao i uvijek, rjeenje ove problematike je barem dijelom vrlo jednostavno. Postoje
europski fondovi za prilagodbu globalizaciji, a namijenjen je dravama lanicama EU-a
s ciljem zbrinjavanja ljudi ija su radna mjesta izgubljena zbog globalizacijskih uinaka.
Ali za ta sredstva apliciraju drave putem svojih nadlenih institucija te se nakon
odobrenja od Europske komisije one uplauju dravama lanicama, koje ih putem
svojih nadlenih institucija usmjeravaju u potpore za prekvalifikaciju, savjetovanje,
samozapoljavanje i neke druge ciljane programe. Meutim povlaenje novca iz EU
fondova pediteri ne mogu sami ve uz pomo drave koja po svemu sudei nije uinila
gotovo nita kako bi spasila postojea radna mjesta i samu peditersku djelatnost.
(pediteri u strahu od 1. srpnja: sprema se 2000 otkaza, 2013)

5. ZAKLJUAK

Bez sustava meunarodne pedicije, a onda i bez peditera, bilo nacionalnog, bilo
meunarodnog, sustav meunarodne razmjene ne bi mogao funkiconirati. Posebice su
za meunarodnu razmjenu vani meunarodni pediteri koji obavljaju taj posao. Kod

pisanja ovog rada nije previe panije bilo posveeno pediciji, ve meunarodnom
pediteru koji nosi najvei teret, kao i njegovim poslovima koji su od izrazito velikog
znaaja za cjelokupnu meunarodnu razmjenu, s naglaskom na posao provoza odnosno
tranzita. Ovaj rad je omoguio da se dobiju neke osnovne informaciju o nainu
funkcioniranja pedicije, te o nainu i tehnikama poslova provoza ( tranzita), i o
vanosti meunarodnog peditera bez kojeg uvoz, izvoz odnosno cjelokupna
vanjskotrgovinska razmjena ne bi mogla funkcionirati. U sluaju da ne postoje pediteri,
izvoznici, odnosno uvoznici ne bi se mogli posvetiti svojim osnovnim djelatnostima, te
sustav vrlo vjerojatno ne bi mogao funkcionirati na pravilan nain. Stoga, jo vie
iznenauje injenica kako ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju velika veina hrvatskih
peditera e izgubiti svoje mjesto u meunarodnom razmjeni, odnosno na tritu.
Dogodit e se da e Hrvatska postati sastavni dio jednog velikog trita na kojem
pediterske usluge nee biti vie potrebne jer dolazi do liberalizacije trgovine i
razmjene. Takoer, jo je vei problem to su veina hrvatskih pediterskih poduzea
malena pa je i to razlog nemogunosti opstanka na tako velikom tritu. Unato svim
ovim injenicama, zakljuak je da sami pediteri ne bi trebali ekati na posljedice koje
e se desiti ulaskom Hrvastke u EU, ve pokuati se prekvalificirati, samozaposliti ili na
neki drugi nain ostati ivi na tritu.

LITERATURA

KNJIGE :
1) Ivakovi, ., Stankovi, R., afran, M.,2010, pedicija i logistiki procesi,
Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb

2) Zelenika, R., 1996, Meunarodna pedicija, Ekonomski fakultet Sveuilita u

Rijeci, Rijeka
3) Zelenika, R, 2005, Temelji logistike pedicije, Ekonomski fakultet
Sveuilita u Rijeci, Rijeka

ELEKTRONIKI IZVORI :
1) Milped lan Poslovne Kontakt Grupe NCTS-a, 2013, milsped.com,
pogledano 03.06.2013, online : http://www.milsped.com/milsped-clan-poslovnekontakt-grupe-ncts-a-2/

2) Naputak za provedbu zajednikog postupka provoza uz uporabu NCTS

sustava, 2012, carina.hr, pogledano 03.06.2013, online :
http://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCgQFjAA&url=http%3A
%2F%2Fwww.carina.hr%2FDokumenti%2FDownload.aspx%3Fargs
%3Dz8IiUV3JvVZEJsyo%252BQF0wIoQRVVp7zIhwZz%252FF5TDOtQ
%253D&ei=ny5UZGpKca1PPK_gOgD&usg=AFQjCNF4gg6FhHhivij4FRAhEG1sf4Zd0g&
sig2=--i_80QN1vMKRVxkFfeufQ&bvm=bv.47883778,d.ZWU

3) NCTS - provozni postupak, 2011, Anada d.o.o., pogledano 03.06.2013.,

online:

http://www.anada.hr/index.php/ponuda-left/akcija-969-sve-za-eu/ncts-

provozni-postupak

4) Prirunik o provozu, 2010. , Carinska uprava, pogledano: 04.06.2013., online:

http://www.carina.hr/Novosti/Novosti.aspx?args=dCiXbKXKR88POKN
%2FmktHYg%3D%3D

5) pediteri u strahu od 1. srpnja: sprema se 2000 otkaza, 2013,

slobodnadalmacija.hr, pogledano 05.06.2013, online :
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/
209073/Default.aspx

6) Ulazak u Europsku uniju pomest e peditere, 2011, poslovni.hr, pogledano

03.06.2013.,

online

http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/ulazak-u-

europsku-uniju-pomest-ce-speditere-190274

7) Zbog brisanja granica pediteri stavljaju 'klju u bravu', 2013, tportal.hr,

pogledano

05.06.2013,

online

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/249897/Zbog-brisanja-granicaspediteri-stavljaju-kljuc-u-bravu.html