Pitanja za I parcijalni ispit iz predmeta

MULTIMODALNI TRANSPORT

1. Definicija - Multimodalnog/ Integralnog/ Kombinovanog transporta.

Multimodalni transport - Tehnlogija kojom se u prijevozu robe istodobno upotrijebe dva

savremena i odgovarajuća transportna sredstva iz dvije različite saobraćajne grane, pri čemu
je prvo transportno sredstvo zajedno sa teretom postalo teret za drugo transportno sredstvo iz
druge grane saobraćaja, s time da se transportni proces odvija između najmanje dvije države

Integralni transport - Način transportne manipulacije pri čemu se roba ne tovari neposredno
na transportno sredstvo nego se slaže na palete ili u kontejnere, te oni tako zajedno s robom
postaju teret koji efikasno i racionalno mogu preuzeti sredstva svih oblika transporta, tj. svih
saobraćajnih grana.

Kombinirani transport - Način prijevoza robe kojim se na jednom transportnom putu

(lancu) od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, kombinirano, upotrijebe najmanje dvije
vrste savremenih prijevoznih sredstava iz dvije ili više saobraćajne grane.

2. Navedite osnovne razlike između multimodalnog, integralnog i kombinovanog

transporta.

Razlika u organizaciji prevoza: Za kombinirani prijevoz karakteristično je da se prijevoz robe

(u pravilu sipkog, rasutog tereta) obavlja snajmanje dva različita prijevozna sredstva iz dvije
različite prometne grane; da seu prijevoznom pothvatu, u pravilu, sklapa onoliko ugovora o
prijevozu koliko je sudjelovaloprijevoznih grana, odnosno različitih prijevoznih sredstva; da
se pribavljaili ispostavlja onoliko isprava i prijevozu koliko je zaključeno ugovora o
prijevozu,i da cjelokupni prijevozni proces može organizirati jedan ili više operatera.Kod
multimodalnogprijevoza sklapa se jedan ugovor o prijevozu i izdaje se samo jedna ispravao
prijevozu dok se kod kombiniranog sklapa onoliko ugovora i ispostavlja onoliko isprava
koliko se upotrebljava načina prijevoza (npr. pomorski, željeznički i cestovni).

3. Značenje multimodalnog transporta.

Riječ multimodalan je složenica riječi multi (lat. Multus – mnogi, više) i modalan (lat. Modus
– način). Prema tome, multimodalan znači mnogo (više) načina.

4. Tehnologije integralnog transporta.

Tehnologije integralnog transporta su kontejnerizacija i paletizacija. Paletizaciju bi trebalo

posmatrati kao proces primjene paleta u prijevozu robe.Kontejnerizacija je skup međusobno i
uzajamno organizacijski povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka za
automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama tereta – kontejnerima od
sirovinske baze do potrošača.

1
5. Konvencija o Multimodalnom transportu UN-a.

Konvencija UN-a o međunarodnom multimodalnom transportu usvojena je 1980. godine u

Genevi od strane 78 zemalja.Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o međunarodnom
multimodalnom transportu robe iz 1980. godine, osnovna obilježja međunarodnog
multimodalnog transporta su:

1) Operator multimodalnog transporta i primatelji robe nalaze se u dvije različite države.

2) Prijevoz robe obavlja se najmanje s dva sredstva prijevoza iz različitih grana saobraćaja.

3) Cjelokupni transportni proces odvija se na osnovu samo jednog ugovora o prijevozu.

4) Cjelokupni proces međunarodnog multimodalnog transporta izvršava ili organizira operator

multimodalnoga transporta. Najčešće je to međunarodni špediter koji ujedinjuje djelatnosti
špeditera i prijevoznika.
5) Prethodno naveden ugovor sklapa operator multimodalnog transporta s pošiljateljem robe.

6) Cjelokupni proces međunarodnog multimodalnog transporta ispostavlja ili pribavlja samo

jedna isprava o prijevozu robe

6. Uloga i značaj transporta.

Transport predstavlja kretanje ljudi, robe i informacija sa jednog mjesta na drugo. Prema
tome, transport obuhvata premještanje odnosno prenošenje dobara i prevoženje osoba.

7. Vidovi transporta.

Transport se dijeli na: kopneni (drumski i željeznički), vodeni (riječni i pomorski) i vazdušni.

8. Osobine transportnog sistema.

Prema obimu i vrsti transportnog zadatka i postojecim prevoznim putevima, svakom vidu
transporta moze se naci opravdano podrucje djelovanja. Nijedan od savremenih vidova
transporta nije idealan i nije opste primjenjiv na svaki transportni zadatak, jer svaki vid
transporta pored pozitivnih osobina ima i negativne osobine.

Kod izbora transportnog sredstva u transportnom lancu, menadzment kompanije ili spediter
mora voditi racuna o tri bitna elementa:

 Ekonomicnosti transporta- nacelo ekonomicnosti podrazumijeva da se sa sto manje

rada i potrosene energije izvrsi sto veci transportni rad. Ekonmicnost u transportu ne
znacu uvijek najjeftinija transportna usluga, jer ne znaci uvijek da je cijena prevoza
najbitniji elemnt transporta.
 Komercijalna brzina transporta -je veoma vazan element kod izbora najpovoljnijeg
vida transporta u jednom transportnom lancu. Brzna je po pravilu direktno
proporcionalna sa cijenom transportne usluge. Ukoliko su pojedini vidovi transporta
brzi utoliko je cijena transportne usluge veca, i obrnuto.

2
  Stepen bezbjednosti transporta- Bezbjednost je po pravilu direktno proporcionalna
sa cijenom transportne usluge. Ukoliko su pojedini vidovi transporta bezbjedniji
utoliko je cijena transportne usluge veca, i obrnuto ukoliko je bezbjednost robe u
transportu manja utoliko je cijena transportne usluge manja. Na bezbjednost svakog
vida transporta uticu tri elemnta: covjek, vozilo i put.

9. Elementi transportnog sistema.

Elemti transportnog sistema stvaraju uslove unutar samog sistema i oblikuju privredni i
drustveni ambijent za ostvarenje procesa proizvodnje transportne usluge. Obzirom da
transport nije sam sebi svrha nego on sluzi za ispunjavanje potreba za opste- drustvenim
korisnim radom, to se elementima transportnog sistema stvaraju uslovi za normalano
funkcionisanje zivota kompletnog okruzenja.

Osnovni elemti koji čine svaki transportni sistem su:

 Vozila,
 Saobracajnice- putevi,
 Terminali,
 Energija,
 Organizacija i upravljanje.

10. Transportni lanac.

Transportni lanac je sklup tehnickih, tehnoloskih, organizacijskih, prostorno i vremenski

sinhroniziranih operacija u vezi s prijevozom odredjene robe koje osiguravaju brz, siguran i
racionalan (optimalan) protok robe od sirovinskih baza do opotrosaca. Osnovni znacaj svakog
transportnog lanca je jedinicni teret (paleta, kontener, vozilo).

Optimalizacija transportnih lanaca zavisi od stepena razvoja saobraćajne infrastrukture i

suprastrukture, tehničko- tehnološkog i pravnog stepena razvoja saobraćajnih sistema u
sklopu privrednih i nacionalnih sistema.

Elementi transportnog lanca su:

 Transportni proces: odvija se izmedju posiljatelja i primaoca

 Proces prevoza: od polaska vozila do predaje robe
 Prevozni rad: samo „cisti“ prevoz

3
11. Elementi međunarodnog transporta.

Elementi medjunarodnog transporta su:

 Predmet prevoza
 Prevozna sredstva
 Prevozni dokumenti
 Rok izvrsenja prevoza
 Cijena prevoza

12. Subjekti međunarodnog transporta.

Ucesnici u medjunarodnom transportu su:

 Korisnik prevoza (lice koje angazuje prevoznika za prevoz robe da istu isporuci od
mjesta utovara do mjesta istovara)
 Prevoznik (profesionalno lice koje se bavi medjunarodnim transportom)
 Ugovarac prevoza
 Posrednik u prevozu ( lice koje dovodi u vezu korisnika prevoza i prevoznika i
zakljucuje ugovor za racun prevoznika)

13. Drumski transport- osnovne karakteristike.

U svijetu a posebno u Evropi velika kolicin ukupno prevezene robe transportuje se

transportnim sredstvima drumskog transporta. Tehnicko-tehnoloske karakteristike drumskog
transporta omogucuju najbolju kombinaciju ekonomicnosti, brzine i bezbjednosti.

Osnovna konkurentska prednost drumskog transporta u odnosu na ostale vidove transporta su:

 Velika gustina saobracajne mreze

 Velika sloboda u izboru puta i vremena putovanja
 Relativno velika komercijalna brzina prevoza
 Velika raznolikost u pogledu nosivosti transportnih sredstava
 Velika raznolikost u pogledu vrste i namjene transportnih sredstava
 Relativno velika pouzdanost, urednost, tacnost i udobnost prevoza
 Relativno mala nabavna vrijednost transportnih sredstava

4
  Relativno mala ulaganja u terminal
 Potpuno odsustvo medjufaznih operacija prevoza robe i putnika,prevoz „od vrata do
vrata“
 Gotovo potpuna nezavisnost od drugih vidova transporta, itd.

Osnovni konkurentski nedostaci drumskog transporta u odnosu na ostale vidove transporta su:

 Nizak stepen bezbjednosti

 Velika kolicina utrosene energije po jedinici transportne usluge
 Visok stepen zagadjivanja zivotne sredine po jedinici rada
 Mala nosivost transportnih sredstava, itd.

14. Drumski transport- transportna sredstva.

Transportne kapacitete drumskog prevoza cine sljedeca transportna sredstva:

 Kamioni, i kamioni sa prikolicom,

 Kamioni sleperi sa poluprikolicom
 Kamioni za prevoz specijalnih tereta (hladnjace, cisterne, mijesalice)
 Kamioni za prevoz kontejnera (plato prikolice)
 Niskonosece prikolice
 Kamioni i prikolice sa hidraulicnim dizalicama (kran dizalicama)
 Autobusi, minibusevi i kombibusevi
 Putnicka motorna vozila itd.

Danas se za prevoz robe i tereta u drumskom saobraćaju koriste tri vrste teških teretnih
motornih vozila:

 kamioni bez prikolica;

 kamioni s prikolicama;
 tegljači s poluprikolicama.

Svaki od tih vrsta teretnih vozila ima specifičnih prednosti ali i nedostataka. Dozvoljena bruto
nosivost kod je oko 40 tona, a u većini zemljama EU 38 tona.

15. Drumski transport- vrste prijevoza.

-Javni prevoz lica i stvari. Vrši se kao linijski i vanlinijski. Linijski prevoz lica se obavlja po
utvrđenom i registrovanom redu voznje i utvrđenoj i objavljenoj cijeni.Vanlinijski prevoz lica
je prevoz unaprijed poznate grupe lica, za koji se relacija, cijena prevoza, visina naknade za
sporedne usluge izvršene za potrebe lica i prtljaga koji se prevoze i drugi uslovi utvrđuju
ugovorom između prevoznika i naručioca prevoza.

U javni prevoz spada i taksi prevoz. Taksi prevoz je javni vanlinijski prevoz lica za koji se
cijena prevoza utvrđuje taksimetrom po ovjerenom cjenovniku usluga ili na osnovu pogodbe.

5
-Prevoz za vlastite potrebe. Prevoz lica i stvari za vlastite potrebe mogu vršiti pravna lica,
preduzetnici i druge registrovane organizacije, kao i porodična poljoprivredna gazdinstva,
vlastitim vozilom, pod uslovima propisanim Zakonom o drumskom saobraćaju Republike
Srpske ili Federacije BiH.Prevoz lica za vlastite potrebe podrazumijeva prevoz koji vrše:
1) hoteli, moteli i odmarališta u vršenju prevoza lica koja su korisnici ugostiteljskih i
turističkih aranžmana prevoznika, bez usputnog primanja i prevoza drugih lica,
2) kompanije ili agencije u vazdušnom saobraćaju ako vrše prevoz lica od aerodroma do
grada i obrnuto,
3) zdravstvene ustanove u prevozu bolesnika i zdravstvenih radnika,
4) kulturna, prosvjetna, sportska društva i druge ustanove u vršenju prevoza učenika,
studenata, nastavnog osoblja, štićenika, odnosno članova društava,
5) pravna lica i preduzetnici u vršenju prevoza na odmor i rekreaciju svojih zaposlenih
radnika i njihovih porodica, bez usputnog primanja i prevoza drugih lica i
6) pravna lica i preduzetnici koji prevoze svoje zaposlene radnike na posao i sa posla bez
usputnog primanja i prevoza drugih lica.

Prevoz za vlastite potrebe mogu obavljati i vlasnici poljoprivrednih gazdinstava upisanih u

registar ili njihovi članovi uze porodice.

16. Drumski transport- prijevozna dokumenta.

Putninalog

Putninalog je osnovnidokument o prevozu robe. Propisanisunjegovasadrzinaiboja.

Mozebitiizjednogilidvadijela, pricemudrugi list sluzizaunosenjepodataka o opravkamavozila.
Obrascisunumerisaniištampaju se u blokovima, a format im je A4.
Putninalog se izdajezasvakitransportnizadatakposebno, a prima gaipopunjavasamvozač.
Osimpotpisavozačanaputnomnalogu se
moranaciipotpisovlasćenoglicatehničkesluzbekojagarantujeispravnostvozila.
Zatimvozačsaputnimnalogom ide koddispečerakojivršii to neposredno pre polaskavozilana
put kako bi se sprečilezloupotrebevozila. Vozač je duzan da
svevrijemeboravkanaputupopunjavaizvještaj o realizaciji u putnomnalogu.
Tekposle toga vozačmoze da krenesavozilomnaliniju. U
tokuvoznjevozačpopunjavaostalerubrikeputnognaloga, kaoštosu :podaci o
koliciniuzetoggorivaimaziva, ciljinačinizvršenjatransportnogzadatka, podaci o vozilu, podaci
o vremenuusputnihzadrzavanjai sl. Po povratku u
garažuvozačpokazujekontrolorutehničkeispravnostivozilaputninalogsaunetimprimedbamanate
hnickostanjevozila, ukolikoihima. Vozilozatimpreuzimatehničkasluzba,
obavljaeventualnepopravkeipotpisujedokument o
tehničkojispravnostivozila.Dioputnognalogavozačpredajedispečeruradiovjerevoznjeikontrolep
odataka.

Tovarni list

Tovarni list imavrednostdokaza o zaključenomutovaru o prevozu robe. Ugovor o prevozu

robe je zaključenonog momenta kadapošiljalacpredarobunaprevoziispostavitovarni list. On
sadrziosnovneelementesporazuma o prevozu. Ovjeravajugapotpisimazainteresovanestrane.
Tovarni list sadrzipodatke o pošiljaocu robe, primaocu,

6
mestuidatumuisporukeipreuzimanjapošiljke, propratneliste, podatke o vrstiambalaze, vrsti
robe, brutotezini u kilogramima, zapreminu,instrukcijezarukovanjeteretom,
registarskibrojvozila, podatke o
prevozniku.Pozavršenomutovaruvozačoveravapotpisomispravnostpodatumu, vrsti,
koliciniistanju robe.
Tovarni list se radi u tri primerka; zapošiljaoca, prevoznikaiprimaocapojedan. On
predstavljaosnovuzaispostavljanjefakturenaosnovukoje se plaćajutransportneusluge.
Obrazacnijepropisan, pa gapreduzecamoguprilagodjavatisopstvenimpotrebama.
Međunarodnitovarni list – CMR, propisan je CMR
Konvencijomkojadefinišeodgovornostprevoznikakaoisvadokumentavezanazameđunarodnipre
vozizmeđudverazličitedržave, odkojih bar jednamorabitipotpisnicakonvencije. Dokumenta se
morajunalaziti u voziluipratitirobu. Konvencijom se
definisuiodgovornostipošiljaocaiprimaoca robe.
Osnovnismisaomeđunarodnogdrumskogtovarnoglista je
pismenopotvrđivanjezaključenogugovora o međunarodnomdrumskomprevozurobe.Tovarni
list CMR se sastavlja u četiriprimerka, zarazlikuodunutrašnjegtovarnoglistakoji se sastavlja u
tri primjerka.

Kontrolni list

Ono sto je tovarni list u prevozu robe, to je kontrolni list u prevozuputnika. Kontrolni list
nijepropisannipoobimuniposadrzini, niti je obavezanzakorišćenje.
Preduzećakoristekontrolni list zatostoomogućujeuvidu :
 brojputnika u vozilu;
 brojprodatihkaratapovrstiiceni;
 brojostvarenihputnik – kilometarai
 koeficijentizmeneputnika.
Kontrolni list popunjavavozač, odnosnokondukter.
Dispečerpopunjavarubriketakostoupisujepodatke o prevoznikuivozilu, brojputnognaloga,
relaciju, kaoipodatke o vozačuikondukteru. Kondukterupisujeostalepodatke u tokuvoznje:
brojputnikakojisunapojedinjenimstanicamaušliiizasliizvozila, kilometrazu, stajališta,
zadrzavanjai sl.

TIR karnet

Međunarodnidrumskirobnipromet se mozeobavljati pod režimom TIR karnetaili u

običnomrežimu. Na prevoznasredstva s TIM karnetomprimenjuju se
odredbeCarinskekonvencije o međunarodnomprevozu robe naosnovu TIR karneta.
TIR karnet je nazivzacarinskupropratnuknjigu( carnet), natemeljukoje je
omogucenpojednostavljenicarniskipostupak u međunarodnomdrumskomrobnomprometu s
pojedinimdrzavamakojesutojKonvencijipristupile. Skracenica TIR
dolaziodpocetnihslovafrancuskognazivazameđunarodnidrumski transport ( Transport
International Routier).
17. Drumski transport- tarife i plaćanje prijevoza.

U drumskom transportu tri osnovne vrste tarifskih sistema u javnom gradskom prevozu
putnika (JGPP), a to su: jedinstveni tarifni sistem, relacijski tarifni sistem i zonski tarifni
sistem.Naravno, mogući su i kombinovani tarifni sistemi.

7
Postoje različiti sistemi naplate:
- klasični (prodaja karata od strane voznog osoblja),
- Samoposluživanje (primjena novih tehnologija različite složenosti).
18. Željeznički transport- osnovne karakteristike.

Pozitivnekarakteristike

 visokapropusnaiprevoznasposobnost
 prevoznezavisnoodklimatskihuslova
 neposrednavezamagistralnihipratećihkolosijeka
 masovnostprevoza

Negativnekarakteristike

 ograničenmanevar
 velikapočetnaulaganja
19. Željeznički transport- transportna sredstva.

Putnički vagoni

Prema namjeni putnički vagoni dijele se na:

 lokalne,
 magistralne i
 međunarodne.

Lokalni vagoni upotrebljavaju se za prijevoz na kratke udaljenosti, pa su građeni tako da se

postigne što veći kapacitet smještaja putnika uz znatno smanjenu udobnost. Takvi vagoni se u
prvom redu upotrebljavaju za vozove koji saobraćaju oko velikih gradova ili industrijskih
središta gdje na kratkoj udaljenosti poslužuju mnogo stanica.

Magistralni vagoni služe za daleke veze, naročito za brze vozove i za eksprese u direktnom
međugradskom saobraćaju. Ti vagoni osposobljeni su za velike brzine i raspolažu znatnim
stepenom udobnosti. Većinom imaju posebne odjeljke (kupe).

Međunarodni vagoni služe i kao tzv. kursna kola (direktni vagoni na dalekim međunarodnim
relacijama) za daleke međunarodne veze gdje nema direktnih vozova nego se oni putem
uključuju u razne vozove. Oni su posebno udobni jer služe za duga putovana.

Specijalni putnički vagoni uglavnom su dopunska kola samo nekim vozovima, a služe za
posebne svrhe. To su u prvom redu spavaća kola i kušet-kola koja se dodaju noćnim
vozovima.

Teretni vagoni opšte namjene

Teretni vagoni služe za prijevoz tereta raznih vrsta. Broj teretnih vagona u voznom parku
gotovo svake željeznice znatno je veći od putničkih.

8
Teretni vagoni se u prvoj jednostavnoj podjeli mogu podijeliti prema:

a) konstrukciji nadgrađa: - otvoreni,

- zatvoreni,
- cisterne,
- ravni i
- specijalni;
b) broju osovina: - dvoosovinski,
- četveroosovinski i
- višeosovinski;
c) teretu: - vagoni za komadni suhi teret,
- vagoni za rasuti suhi teret,
- vagoni za tekući teret,
- vagoni za plinoviti teret,
- vagoni za osjetljivi teret,
- vagoni za agresivni teret,
- vagoni za kontejnere i

- vagoni za vozila.

Sve gore navedene vagone vuku lokomotive koje mogu biti dizelske, električne, parne i
druge.

20. Željeznički transport- vrste prijevoza.

Prema predmetu prevoza: putnički i teretni. Prema teritoriji: unutrašnji i međunarodni.

21. Željeznički transport- tovarni list.

Kao I u drugimvrstamasaobracaja,takoi u zeljeznickom, tovarni list ima vise funkcija,

alisunajznacajnije:

– to je prevoznaispravakoja prati posiljku tokom cijelog procesa prevoza,

– ovjerentovarni list odstranezeljeznicepredstavljadokaz o zakljucenjuugovora o prevozu,

– tovarni list je osnovninosilacinformacija o

transportnimprihodimaistatistickiminformacijama.

22. Željeznički transport- tarifni sistem, robne tarife.

9
Zeljeznicka tarifa je skup propisa kojima se uredjuju prevozni uslovi i nacini racunanja
prevoznine. Primjenjuje se na prevoz robe u unutrasnjem i medjunarodnom zeljeznickom
prevozu. S obzirom na racunanje prevozninem, zeljeznicke tarife mogu biti:

 tonske (prevoznina se za odredjenu tarifu udaljenosti izracunava primjenom

odgovarajuce tonske stavke odnosno o racunskoj masi)
 vagonske ( prevoznina se za odredjenu tarifu udaljenosti izracunava prema vrsti
upotrijebljenog vagona, neovisno o masi posiljke).

Formula za izracunavanje prevoznine za robne tarife odnosno posljke glasi:

𝑹𝑴∗𝑷𝑺
P= gdje je: P-prevoznina; RM- racunska masa; PS- prevozna stavka.
𝟏𝟎𝟎𝟎

10