1.

Uvod openito o tehnikom pregledu i njegovoj svrsi

Obavezan tehniki pregled vozila obavlja se svakih 12 mjeseci i predstavlja preduslov za registrovanje i obavezno osiguranje vozila. Iako za dugogodinje vozae redoviti tehniki pregled vozila predstavlja rutinski zadatak, novopeenim vlasnicima vozila odnosno vozaima to esto predstavlja nepoznanicu. Ovim maturskim radom emo pojasniti i rasvijetliti pojam tehnikog pregleda i registracije vozila. Tehniki pregled vozila je djelatnost od opeg drutvenog interesa gledajui iz aspekta sigurnosti prometa na cestama, te ne manje vano - ekologije. Naravno, glavni cilj provedbe kontrole tehnike ispravnosti vozila je smanjenje udjela tehniki neispravnih vozila u prometu na cestama, kao jednoga od tri razloga sigurnosti prometa (voza-vozilo-cesta), te posljedino poveanje ope sigurnosti prometa na cestama. Obavezan je za sva motorna i prikljuna vozila, to je regulirano odredbama Zakona o sigurnosti saobraaja na cestama. Na tehnikom pregledu provjeravaju se svi ureaji koji su serijski ugraeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj ploi svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zrani jastuk, kontrolor tehnike ispravnosti vozila nee provjeravati postojanje istog, niti e rastavljeni pomenuti sklop, nego e vozilo proglasiti tehniki neispravnim. Dakle, svako vozilo koje sudjeluje u saobraaju na cestama mora biti tehniki ispravno, drugim rijeima mora zadovoljiti na tehnikom pregledu, a da bi vozilo pristupilo tehnikom pregledu mora biti isto i uredno, te nesmije biti bitnije oteeno. Ono to bi svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao obaviti prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila je dnevni preventivni tehniki pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. Nakon to se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i ureaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvoa osmislio i definirao, uvelike poveavamo anse za prolaz na tehnikom pregledu i izbjegavamo bespotrebno gubljenje vremena za dolaske na ponovljeni pregled. Postupak koji nam ne bi trebao oduzeti vie od pet minuta posla moe nam olakati daljnje radnje, a da ne spominjemo injenicu da je svaki voza po zakonu duan iste te radnje obaviti prije svakog ukljuivanja u promet sa svojim vozilom.

2. Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila

Primjenom novih standarda u oblasti rada stanica za tehniki pregled vozila u Bosni i Hercegovini, te zbog poveanja opsega i kompleksnost poslovanja stanica za tehniki pregled vozila, javila se potreba za pogodnijim organizacijskim rjeenjima od onih koje su mogle pruiti klasina i neoklasina teorija organizacije, tako da se izradio program koji se odnosi na savremene metode organizacije i upravljanja u stanicama za tehniki pregled kao faktor jaanja sigurnosti prometa. Zavisno o sloenosti, nainu organizacije i okruenju preduzea koje se bavi tehnikim pregledima vozila, mogu se formirati razliite funkcije. Pri tome se svaka od funkcija dalje organizira u podfunkcije, grupe, itd., do mikropodjele poslova, uz vanost meusobnih veza meu funkcijama, kao i podjelu poslovnog sistema na: tehniku funkciju (veza sa nadlenim ministarstvom, veza sa strunom institucijom) finansijsku funkciju (finansiranje i raunovodstvo) kadrovsku funkciju (osiguranje i obuka osoblja, pravni poslovi, poslovi sigurnosti, veza sa tehnolokim procesom u samom radu stanice za tehniki pregled vozila) specijalnu funkcije (marketing i dr.)

2.1. Nastanak stanica za tehniki pregled vozila Automobil je ve od prvih dana nastanka brzo osvojio svijet. Proizvodnja je veoma brzo rasla. Prva montana traka za proizvodnju automobila nastala je 1913. god. - pronalazak Henrya Forda. Model T, koji je proglaen automobilom stoljea, od 1908. do 1927. godine proizveden je ukupno u 15 miliona primjeraka. Ovako veliki broj automobila u prometu vremenom je uzrokovao sve vei broj prometnih nesrea, koje su nastajale i zbog same neispravnosti automobila. Ideja da se samo tehniki ispravna vozila putaju u promet vezuje se za danskog inenjera Hansa Petera Andersena iz Kopenhagena. On je 13.02.1922. godine patentirao pronalazak koji je nazvao Ureaj za ispitivanje automobila, a est godina kasnije otvorio je prvi test centar. Tako je tehnika ispravnost vozila prvi put provjeravana ispitivanjem njegovih performansi.

Slika 1. Prvi test centar za vozila

2.2. Razvoj tehnikog pregleda u Evropi Dugo vremena poslije Drugog svjetskog rata tehniki pregled vozila kao obavezan vid kontrole tehnike ispravnosti vozila nije obavljan u veini zemalja Evrope. Meutim, nakon direktive Evropske ekonomske zajednice (EEC) koja je donesena 1977. godine (77/143/EEC), veina evropskih zemalja uvodi obavezan tehniki pregled prije putanja vozila u promet. Kuriozitet predstavlja podatak da je biva drava na ovim prostorima prihvatila preporuke ove direktive i uvedena je obaveza obavljanja tehnikog pregleda vozila jednom godinje. Ova direktiva je vie puta mijenjana, da bi u cijelosti bila zamijenjena direktivom Evropske unije (EC) 1996. godine (96/96/EC). I ova direktiva je ve doivjela niz promjena zbo g tehniko-tehnolokog razvoja automobila, ali i opreme koja se koristi na stanicama tehnikog pregleda prilikom ispitivanja tehnike ispravnosti vozila. U mnogim evropskim zemljama, tehniki pregled vozila vri se u periodu od dvije i vie godina (tri godine za novoproizvedena vozila), a ne svake godine. Djelimino je tome uzrok relativno veliki broj vozila, visok standard (voze se u prosjeku mlaa vozila, vri se redovno servisiranje i popravak vozila u ovlatenim radionicama), povean je broj kontroliranih vozila putem vanrednih tehnikih pregleda, visoka svijest o neophodnosti tehnike ispravnosti, kvalitetnija izrada cesta i sl. Meutim, pojedine lanice Evropske unije smatrale su da je ovo neprihvatljivo, naroito za komercijalna vozila, koja godinje prevaljuju daleko vie kilometara nego druga vozila. Tako je na prijedlog Austrije donesena direktiva 2000/30/EC.

U osnovi, ovom direktivom se uvodi princip sluajnog uzorka prilikom provjere tehnike ispravnosti komercijalnih vozila koja se kreu zemljama Unije, uvode kriteriji koje moraju ispunjavati vozila s posebnim akcentom na emisiju ispunih plinova, ograniava brzine, te ureaj sa ugraenim dijagnostikim sistemom (OBD). Uglavnom se kontroliraju ona vozila kod kojih se na osnovu vizualnog pregleda moe izvesti zakljuak o moguoj tehnikoj neispravnosti ili ozbiljnijim nedostacima, kako u pogledu ispravnosti vozila, tako i u pogledu emisije buke i poveane emisije ugljenmonoksida (CO) u ispunim plinovima.

2.3. Osnovne postavke direktive 96/96/EC Direktivom se na jedinstven nain daje preporuka lanicama Europske unije o nainu vrenja tehnikog pregleda vozila, kriteriji za ocjenjivanje tehnike ispravnosti vozila, sklopovi, ureaji i dijelovi koje treba kontrolirati, uestalost pregleda, nain sainjenja zapisnika i izvjetaja. Veoma je vano istai da su uvedene tri ocjene tehnike ispravnosti vozila: tehniki ispravna vozila prolaze na tehnikom pregledu; vozila sa nedostacima koji bitno ne umanjuju sigurnost prometa i koje je potrebno otkloniti u zadatom roku nije potreban ponovni tehniki pregled; vozila koja zbog tehnike neispravnosti ne mogu biti putena u promet, obavezan je popravak i tehniki pregled prije ponovne upotrebe. Primjena ove direktive u praksi bila je osnovna ideja vodilja kojom se rukovodilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u nastojanjima da se oblast sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini, odnosno djelatnost i funkcija tehnikog pregleda uredi na nain primjeren evropskim zemljama.

3. Vrste tehnikih pregleda

Vrste tehnikih pregleda, ko im treba pristupiti i u kojim rokovima: Tabela 1.: Vrste tehnikih pregleda
TEHNIKI PREGLEDI REDOVNI TEHNIKI PREGLED PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VANREDNI TEHNIKI PREGLED

OBAVEZAN ZA: motorna vozila prikljuna vozila

IZUZECI: radni strojevi

OBAVEZAN ZA: OBAVEZAN ZA: rent a car vozila sva vozila nakon popravka sklopova i vozila za osposobljavanje vozaa ureaja bitnih za sigurnost prometa, a (auto kole) osim mopeda, motocikala koji su oteeni u prometnoj nezgodi i traktora u vlasnitvu kandidata za vozaa sva vozila na kojima je izvrena odreena preinaka ili prepravka taksi vozila sva vozila koja ovlateni djelatnik autobuse policije iskljui iz prometa i uputi na teretna vozila (teretne automobile i izvanredni pregled prikljuna vozila) ako im najvea doputena masa prelazi 7.500 kg

IZUZECI: vozila za stanovanje ili kampiranje vozila za prevoz pela teretna i prikljuna vatrogasna vozila teretna i prikljuna vozila za zabavne radnje prikljuna vozila za traktore

3.1. Redovni tehniki pregled - rokovi obavljanja: nova vozila: 24 mjeseca nakon prvog tehnikog pregleda, a nakon toga svakih 12 mjeseci. Pod novim vozilima podrazumijevaju se vozila koja nisu bila u upotrebi, nisu bila registrirana i ako nisu starija od godine dana, rabljena vozila: 12 mjeseci nakon svakog pregleda, izuzetak su lake prikolice gdje se tehniki pregled obavlja svake tree godine od prvog tehnikog pregleda.

Redovni tehniki pregled ukljuuje provjeru: motora ureaja za upravljanje i koenje ureaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost samonosive karoserije te asije s kabinom i nadogradnjom elemenata ovjesa, osovina i kotaa
6

- buke vozila - elektro ureaja i instalacija - mehanizma prijenosa - kontrolnih i signalnih ureaja - ispunih plinova (Eko-test) - ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila - ostalih ureaja, dijelova i opreme vozila - registracijskih tablica i oznaka - plinskih instalacija

3.2. Preventivni tehniki pregled - rokovi obavljanja: Preventivni tehniki pregledi obavljaju se dnevno (svaki voza svoje vozilo mora - morao bi vizualno kontrolirati prije ukljuenja u cestovni promet) i u propisanim rokovima: vozila do dvije godine starosti: svakih 12 mjeseci od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila od dvije do sedam godina starosti: svakih est mjeseci od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila starija od sedam godina: svaka tri mjeseca od dana obavljenog redovnog tehnikog pregleda i pregledu konica svakih 12 mjeseci; vozila za prevoz opasnih tvari, svaka dva mjeseca od dana redovnog tehnikog pregleda i pregleda konica svakih 12 mjeseci. Pregled konica smije biti obavljen najvie 30 dana prije redovnog tehnikog pregleda. U praksi je uobiajeno da se pregled konica obavlja neposredno prije (isti dan) redovnog tehnikog pregleda. Preventivnim tehnikim pregledom provjerite: - kolo upravljaa (vizualno i osjetom) - radna i pomona konica (osjetom) - ispuni sistem (stanje sluanjem) - gume (vizualno) - stanje tahografa (ureaj koji osigurava upis vremena vonje) ili nadzornog ureaja/euro tahografa (vizualno) - svjetlosni ureaji na vozilu (vizualno) - vjetrobran, retrovizori i druge staklene povrine (vizualno) - brisai i perai vjetrobrana (vizualno) - kontrolna signalizacija u kabini vozila (vizualno) - ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila (vizualno) - oprema vozila (stanje i postojanje) i dr.

Da li svi kotai mog vozila dobro koe? To ne zna niko dok se kotai ne postave u valjke i izmjeri sila koenja i izrauna koni koeficijent. Jo vanije od sila koenja je utvrivanje da li na istoj osovini konice koe podjednako. Ako ne koe to znai da nas vozilo pri svakodnevnom koenju u prometu zanosi u jednu stranu. U kritinim trenucima kada koimo naglo i velikim silama to moe biti pogibeljno.

Slika 2. Mjerenje sile koenja i konog koeficijenta Vizualni pregled je vrlo bitan. Kontrolor s iskustvom moe na osnovu debljine, izbrazdanosti i vanjskog ruba diska utvrditi da li su koni elementi ovog vozila potroeni.

Slika 3. Mjerenje debljine diska

Redovne i preventivne tehnike preglede moete obaviti u stanicama za redovni tehniki pregled vozila, koje su pravilno razmjetene po cijelom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Pri tome vrijedi pravilo da se tehniki pregled moe obaviti u bilo kojoj stanici bez obzira na kojem registracijskom podruju se nalazite (npr. vozilo iz Sarajeva, ako se stjecajem okolnosti nalazi u Mostaru, moe tehniki pregled obaviti u Mostaru - ili bilo gdje drugdje - a ne mora se vraati u Sarajevo).

4. Provjera elemenata na tehnikom pregledu

Tehniki pregled treba provesti na svakom vozilu rukovodei se pri tome sljedeim naelima: Tehniki pregled treba uvijek provesti do kraja bez obzira to se ve na poetku pregleda moe utvrditi da je pojedini dio na vozilu neispravan. Na vozilu treba pregledati sve sklopove i dijelove koji su na vozilu ugraeni. Prilikom pregleda vozila treba se ponaati nepristrano i u cilju sigurnosti prometa na cestama uoiti sve neispravnosti zbog kojih vozilo treba biti proglaeno tehniki neispravno. Subjektivan dojam treba svesti na to je mogue manju mjeru. Sve ugraene dijelove treba usporeivati s propisima koji se odnose na te dijelove, a ako je vozilo opremljeno dodatnim dijelovima koji zakonski nisu obavezni postojati na predmetnom vozilu treba se rukovoditi naelom da svi ugraeni dijelovi i oprema vozila (obavezna i neobavezna), ako su ugraeni na vozilu, onda moraju biti u ispravnom stanju. Tehniki pregled se obavlja tako da se na vozilu ne vri skidanje niti demontaa nikakvih dijelova vozila kako bi se pojedini dijelovi bolje pregledali. Vozilo se gleda i kontrolira onakvo kakvo je pristupilo tehnikom pregledu i stvar je svakog pojedinanog kontrolora da se upusti u skidanje pojedinih dijelova kako bi bolje pregledao pojedini ureaj na vozilu. Dakle, kontrolor nije obavezan, ali ako zna i eli onda moe skinuti pojedini dio u cilju bolje kontrole vozila. Kontrolor tehniku ispravnost ovjerava neposredno nakon samog pregleda vozila i izlaskom vozila iz STP-a moe se dogoditi nesrea tako da vozilo bude mehaniki oteeno, da mu pukne vjetrobransko staklo na prvim metrima nakon izlaska iz stanice, da mu pregori sijalica nekog svjetla, moe se dogoditi puknue zupastog remena motora nakon izlaska iz stanice i sl. U takvim sluajevima kontrolor ne snosi nikakvu odgovornost za svoj rad. Meutim, korozija na vozilima ne nastaje preko noi ve se ista razvija mjesecima i godinama, zranost u zglobovima ovjesa ili upravljaa se iri i postaje sve vea tokom nekoliko mjeseci, koni diskovi se ne potroe nakon jednog koenja ve se troe nakon nekoliko desetaka hiljada preenih kilometara itd. U svim takvim i slinim sluajevima odgovornost kontrolora moe se utvrditi mjesecima nakon obavljenog tehnikog pregleda.

4.1. Kontrolirani ureaji i oprema Na redovnom tehnikom pregledu s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila te na vanrednom tehnikom pregledu (sukladno kategorizaciji vozila: L-mopedi i motocikli, Mosobni automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-prikljuna vozila), kontrolori provjeravaju:
ovnicatehniki pregled Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost Kategorija ureaja je vozila na kojoj razlog za se ureaj neprolazak provjerava: TP:

1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE 1.1 Kolo upravljaa - iskrivljenost, napuknutost, privrenost, pokidana obloga - teko se pomie - prevelika zranost, slobodni hod - privrenost - iskrivljenost - laka pokretljivost - privrenost - zranost (cvilenje, struganje ili lupanje) - manete - zauljenost - zranost - iskrivljenost - poremeen trag kotaa - funkcioniranje - stanje elastinih crijeva i remena - zauljenje pumpe - stanje elektromotora - stanje, privrenost - proputanje ulja - puknut, iskrivljen - mogunost nagnjeenja kabela i crijeva - zranost postolja - podmazanost DA M, N

1.2 Stup upravljaa

DA

L, M, N

1.3 Prijenosni mehanizam upravljaa

DA

M, N

1.4 Poluge i zglobovi upravljaa

DA

M, N

1.5 Pojaalo sile zakretanja upravljaa

DA

M, N

1.6 Amortizer upravljaa

DA

L, M, N

1.7 Graninik kuta zakretanja upravljaa

DA

1.8 Zakretno postolje prikljunog vozila

DA

Ureaj za upravljanje ispituje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ureaja za upravljanje moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede, ovisno o vrsti ureaja za upravljanje. 2. UREAJ ZA KOENJE 2.1 Radna konica - efikasnost (koeficijent koenja) - razlika koenja lijevo - desno - skokovit porast sile koenja - efikasnost (koeficijent koenja) - razlika koenja lijevo - desno - funkcionalnost - stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje abica) - upravljaki mehanizam - stanje DA L, M, N, O

2.2 Pomona konica

DA

L, M, N, O

2.3 Parkirna konica

DA

10

2.4 Komanda radne konice

- hod (prevelik ili premalen) - jastui protiv klizanja potroen, nema ga ili je labav - prevelika zranost u zglobnim elementima - prevelik otpor pokretanju - proputanje zraka - poluga iskrivljena, slomljena - potreni zupci za dranje - otputanjem konice poluga se ne vraa samostalno u poloaj "otkoeno" - hod (prevelik ili premalen) - proputanje zraka - kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave) - elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) - kompresor (potronja ulja, vrijeme za postizanje tlaka) - spremnici zraka (korodiranost, oteenost, loa postavljenost) - kontrolni manometri u kabini (funkcioniranje) - regulator tlaka (funkcioniranje, nepravilno podeeni tlakovi, loa postavljenost) - koni cilindri (ne brtve, korodiranost, loa postavljenost) - kono poluje (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, loa postavljenost) - regulacijski ventili (funkcionalnost, podeenost, proputanje zraka, korozija, stanje poluja) - elementi upravljanja i napajanja prikljunog vozila (odziv i visina tlakova) - elementi ABS sustava (el. vodovi, senzori, signal ABS lampice) - kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave) - elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave - vakuum pumpa (oteenost, korodiranost, spoj s motorom) - regulacijski ventili (funkcionalnost, proputanje ulja, korozija, stanje poluja) - koni cilindri (ne brtve, korodiranost, loa postavljenost, - kona tekuina (vrelite) - ispucalost sajli - iskrivljenost ili puknue prijenosnih poluga - debljina konih ploica i pakni - diskovi (izbrazdanost, napuknutost, povrinska izgorenost, debljina vanjskog srha) - doboi (ispucanost, zauljenost) - proputanje zraka - ispucanost crijeva - prikladna duljina crijeva - stanje brtvi

DA

L, M, N

2.5 Komanda pomone konice

DA

M, N

2.6 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi zranog konog sistema)

DA

M, N, O

2.7 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi hidraulinog konog sistema)

DA

L, M, N, O

2.8 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi mehanikog konog sistema) 2.9 Izvreni koni elementi

DA

L, M, N, O

DA

L, M, N, O

2.10 Spojne glave za konicu prikolice

DA

M, N, O

3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1 Kratko svjetlo - podeenost, - intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima - podeenost, - intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima DA L, M, N

3.2 Dugo svjetlo

DA

L, M, N

11

3.3 Prednje svjetlo za maglu

- podeenost, - intenzitet, broj svjetala, boja, zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima - funkcioniranje

DA

M, N

3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova) 3.5 Svjetlo za vonju unatrag 3.6 Prednja pozicijska svjetla

NE

M, N, O

- intenzitet, boja, poloaj, povezanost s mjenjaem, - broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima - broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima - broj svjetala, boja, zamuenost stakla, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima - broj, boja, uvrenost - broj, boja, uvrenost - broj, boja, uvrenost - boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila - boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila - smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom - broj, boja, oblik, uvrenost, funkcioniranje - broj, boja, uvrenost, funkcioniranje broj, boja, uvrenost, funkcioniranje - funkcioniranje

DA DA

M, N, O L, M, N, O

3.7 Stranja pozicijska svjetla

DA

L, M, N, O

3.8 Stranje svjetlo za maglu

DA

M, N, O

3.9 Parkirna svjetla 3.10 Gabaritna svjetla 3.11 Svjetla registracijske tablice 3.12 uta rotacijska ili treptava svjetla 3.13 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla

NE DA NE NE DA

M, N, O M, N, O L, M, N, O L, M, N, O L, M, N, O

3.14 Katadiopteri 3.15 Stop svjetla 3.16 Pokazivai smjera 3.17 Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera

DA DA DA DA

L, M, N, O L, M, N, O L, M, N, O M, N, O

4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine - neoteenost, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora, - postavljanje folija - funkcioniranje, broj - uvrenost, neoteenost, funkcionalnost, broj DA L, M, N, O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana 4.3 Retrovizori

DA DA

M, N L, M, N

Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost ispituju se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM 5.1 Samonosiva karoserija - korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, privrenost svih elemenata na karoseriju - broj asije - korozija, boja, mehanika oteenja, privrenost svih elemenata na asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije DA L, M, N, O

5.2 asija

DA

L, M, N, O

12

5.3 Kabina

- korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na kabinu - korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.)

DA

M, N, O

5.4 Nadogradnja

DA

M, N, O

Stanje samonosive karoserije te asije s kabinom i naogradnjom utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, KOTAI 6.1 Poluje ovjesa - stanje poluga, mehanike deformacije, korozija - dodirivanje poluga od elemente karoserije vozila - zranost i privrenost stabilizirajuih poluga - stanje gumenih elemenata - zranost - stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju - zauljenost, potroenost - korozija, mehanika dotrajalost - korozija - mehanika oteenja - plastina deformacija - uvrenost na karoseriju i ovjes - stanje gumenih dijelova zranih jastuka - zranost u leajevima - korozija - stanje maneta - korozija - mehanika deformacija od udaraca - napuknutost - nedostajanje pojedinih vijaka za privrenje na glavinu - dubina gaznog sloja - istovjetnost guma na istoj osovini - odgovarajue karakteristike guma za promatrano vozilo - stanje bonice gume DA L, M, N, O

6.2 Zglobovi ovjesa

DA

L, M, N, O

6.3 Amortizeri

DA

L, M, N, O

6.4 Opruge

DA

L, M, N, O

6.5 Glavina kotaa

DA

L, M, N, O

6.6 Naplatci

DA

L, M, N, O

6.7 Gume

DA

L, M, N, O

Stanje elemenata ovjesa, osovina i kotaa utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ovih dijelova vozila moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 7. MOTOR 7.1 Oslonci motora 7.2 Zauljenost motora - stanje zglobnih elemenata ovjesa - zauljenost motora oko svih brtvi na motoru i mogunost kapanja ulja na cestu - privrenje, nepropusnost, mehanika oteenost, usmjerenost ispune cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kabeli lambda sonde, karakteristike ispuha za promatrano vozilo - privrenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zraka DA DA L, M, N L, M, N

7.3 Ispuni sistem

DA

L, M, N

7.4 Usisni sistem

DA

M, N

13

7.5 Sistem za paljenje

- privrenje, stanje dijelova sistema, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjeicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motora - privrenje, stanje dijelova sistema, raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora - nepropusnost spremnika goriva i svih vodova kojima gorivo prolazi - zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost , istroenost

DA

L, M, N

7.6 Sistem za napajanje gorivom

DA

L, M, N

7.7 Razvodni mehanizam

DA

M, N

Stanje motora utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 8. BUKA VOZILA 8.1 Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom - pretjerana buka ispunog ili usisnog sistema motora DA L, M, N

Ocjena buke vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Ako se posumnja da vozilo isputa veu koliinu buke od propisane ispitivanje buke treba provesti na prikladnom (propisanom) prostoru van objekta stanice za tehniki pregled . 9. ELEKTRO UREAJI I ELEKTRO INSTALACIJE 9.1 Elektropokreta - ispravan rad bez metalnih zvukova - privrenost - iskrenje - gaenje kontrolne lampice nakon starta motora - stanje remena - privrenost - nepropusnost - nekorodiranost el. spojeva - postojanje oduka van prostora za putnike - ispravno funkcioniranje - mehaniko oteenje - izoliranost - uredna poloenost po vozilu - eventualna rastopljenost izolacije DA L, M, N

9.2 Generator

DA

L, M, N

9.3 Akumulator

DA

L, M, N

9.4 Kontakt brava

DA

L, M, N

9.5 Elektrini vodovi

DA

L, M, N

Ocjena elektro ureaja i instalacije vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda motora moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 10. PRIJENOSNI MEHANIZAM 10.1 Spojka - hod papuice spojke - stanje papuice spojke - proklizavanje - stanje, privrenost, zauljenost - zranost u zglobovima - stanje maneta - mehanika deformacija - stanje spojki - zauljenost diferencijala - privrenost - zranost - stanje prstenova lanca - istegnue - stanje zubaca - podmazanost DA L, M, N

10.2 Mijenja 10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila

DA DA

L, M, N L, M, N

10.4 Lanac, lananici, remen, remenice

DA

14

- privrenost

11. KONTROLNI I SIGNALNI UREAJI 11.1 Brzinomjer s putomjerom 11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo 11.3 Sirena 11.4 Tahograf i li nadzorni ureaj (euro tahograf) 11.5 Ograniiva brzine 11.6 Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa smjera 11.7 Ostali signalni ureaji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugraenih na vozilu - funkcioniranje - funkcioniranje - funkcioniranje - da li je obavljeno ispitivanje - postojanje na vozilu sukladno propisima - funkcioniranje - funkcioniranje DA DA DA DA DA DA DA L, M, N L, M, N L, M, N M, N M, N L, M, N L, M, N, O

Ocjena kontrolnih i signalnih ureaja utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda kontrolnih i signalnih ureaja moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 12. ISPITIVANJE ISPUNIH PLINOVA MOTORNIH VOZILA (EKO TEST) 12.1 Ispuni sistem - privrenje, nepropusnost, mehanika oteenost, usmjerenost ispune cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kabeli lambda sonde - privrenje, nepropusnost, filtar zraka, prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kabeli senzora zraka - privrenje, stanje dijelova sustava, ispucanost visokonaponskih kabela, spoj visokonaponskih kabela sa svjeicama i razvodnikom, spojni kabeli senzora stanja motora - privrenje, stanje dijelova sustava, raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kabeli senzora stanja motora - zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost i zadnja izmjena zupastog remena - prevelik CO NE M, N

12.2 Usisni sistem

NE

M, N

12.3 Sistem za paljenje

NE

M, N

12.4 Sistem za napajanje gorivom

NE

M, N

12.5 Razvodni mehanizam

NE

M, N

12.6 BEZ-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog monoksida (CO) u ispunom plinu na brzini vrtnje praznog hoda 12.7 REG-KAT vozila - ispitivanje volumenskog sadraja ugljinog monoksida (CO) u ispunom plinu pri povienoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda. Izraun faktora zraka lambda na povienoj brzini vrtnje 12.8 DIZEL - ispitivanje srednjeg stupnja zacrnjenja ispunog plina

DA

M, N

- prevelik CO - neodgovaraju faktor zraka lambda

DA

M, N

- prevelik srednji stupanj zacrnjenja

DA

M, N

13. UREAJ ZA SPAJANJE VUNOG I PRIKLJUNOG VOZILA 13.1 Mehanika spojka - mehanika potroenost, korodiranost - postojanje dodatnog osiguraa - privrenost za vuno vozilo DA M, N, O

15

13.2 Elektrini prikljuak spojke

- ispravna elektrina spojenost - funkcioniranje

DA

M, N, O

Ocjena ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. 14. OSTALI UREAJI I DIJELOVI VOZILA 14.1 Unutranjost kabine, sjedala i prostora za putnike - izboenost pojedinih otrih predmeta - kvaliteta i vrstoa sjedala - unutarnja rasvjeta - rasvjeta instrument table - grijanje i hlaenje kabine (funkcioniranje) - zatvaranje - brtvljenje - zatvaranje - brtvljenje - postojanje i funkcioniranje - mehanika oteenost - oznaenost - nezagraenost od pojedinih predmeta - postojanje - uvrenostkorozija - postojanje - uvrenost - korozija - postojanje - funkcioniranje kopi pojaseva - neoteenost pojaseva - funkcioniranje brzih spojki pojaseva - postojanje - ispravno funkcioniranje - ispravno funkcioniranje DA L, M, N

14.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana 14.3 Vrata vozila

DA DA

M, N M, N, O

14.4 Pokretni prozori i krovovi

DA

M, N, O

14.5 Brave

DA

M, N, O

14.6 Izlazi za sluaj opasnosti

DA

M, N, O

14.7 Blatobrani

DA

L, M, N, O

14.8 Branici

DA

M, N, O

14.9 Sigurnosi pojasevi

DA

M, N

14.10 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima 14.11 Kontrola ispravnosti ograniivaa brzine na mopedima opremljenim varijatorskim elementima transmisije

DA

L, M

DA

Ocjena ostalih ureaja i dijelova vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda ostalih ureaja i dijelova moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. 15. OPREMA VOZILA 15.1 Aparat za gaenje poara - postojanje - provjera roka do kada vrijedi ispitivanje - postojanje - provjera ispravnosti - postojanje i urednost materijala - postojanje - postojanje - postojanje DA M, N

15.2 Sigurnosni trokut

DA

M, N

15.3 Kutija prve pomoi 15.4 Klinasti podmetai 15.5 eki za razbijanje stakla u sluaju nude 15.6 Rezervne sijalice

DA DA DA DA

M, N N M M, N

16

15.7 Rezervni kota

- postojanje, stanje - postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni kota

DA

M, N, O

Ocjena opreme vozila utvruje se subjektivnom ocjenom kontrolora. Prilikom pregleda opreme vozila moe se koristiti i sva ostala oprema stanice za tehnike preglede. Kontrolor je duan upozoriti vozaa na eventualne nedostake u opremi vozila. 16. REGISTRACIJSKE TABLICE I OZNAKE 16.1 Registracijske tablice 16.2 Ploe za teka vozila 16.3 Ploe za duga vozila 16.4 Ploe za spora vozila - postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnja - postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnja - postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnja - postojanje, originalnost, neoteenost, ugradnja DA DA DA DA L, M, N, O N O L, M, N, O

Ocjena registracijskih tablica i oznaka utvruje se subjektivnom ocjenom nkontrolora. Za vrijeme pregleda registracijskih tablica i oznaka moe se koristiti sva oprema stanice za tehnike preglede. 17. PLINSKA INSTALACIJA 17.1 Spremnik plina - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost DA L, M, N

17.2 Armatura spremnika plina

DA

L, M, N

17.3 Prikljuak za punjenje

DA

L, M, N

17.4 Prikljuak za pranjenje

DA

L, M, N

17.5 Viesmjerni ventil

DA

L, M, N

17.6 Pokaziva koliine plina

DA

L, M, N

17.7 Proista plina

DA

L, M, N

17.8 Ispariva plina

DA

L, M, N

17.9 Regulator tlaka

DA

L, M, N

17.10 Ventil plina

DA

L, M, N

17.11 Ventil tekueg goriva

DA

L, M, N

17.12 Vodovi visokog tlaka (VT)

DA

L, M, N

17.13 Vodovi niskog tlaka (NT)

DA

L, M, N

17.14 Vodovi sredstva za grijanje

DA

L, M, N

17

17.15 Elektrini ureaji i instalacije

- usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost - usklaenost s posebnim propisima - oteenost, nepropusnost, uvrenost

DA

L, M, N

17.16 Lambda sonda 17.17 Regulator koliine plina

DA DA

L, M, N L, M, N

17.18 Elektroniki ureaj za lambda kontrolu 17.19 Mjea plina

DA DA

L, M, N L, M, N

17.20 Brizgaljke plina

DA

L, M, N

5. Vozila koja ne mogu proi tehniki pregled

Tehniki pregled ne mogu proi vozila za koja se utvrdi da ne posjeduju propisane ureaje i opremu, odnosno da ti ureaji i oprema nisu ispravni i ne udovoljavaju uslovima za sudjelovanje u prometu na cesti. Ono to bi svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao obaviti prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila je dnevni preventivni tehniki pregled tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. Naravno, priprema vozila za tehniki pregled podrazumijeva i redovno servisiranje vozila u ovlatenim servisima. Obavljanje preventivnog tehnikog pregleda, zakonska je obaveza koju bi svaki voza morao obaviti prije ukljuivanja u promet. Sve ostakljenje povrine na vozilu moraju biti cijele, nenapuknute i bez vidljivih tragova udaraca ili ogrebotina koje ometaju vidik. Ovo je pogotovo vano na novijim vozilima gdje su ljepljenje staklene povrine nosivi dio samonosive karoserije. Danas mala napuklina e se zbog prenosa optereenja po staklu ve sutra pretvoriti u veliki pukotinu.

Slika 4. Napuknuto vjetrobransko staklo

18

Ureaji koji nam omoguuju da bolje vidimo moraju biti cijeli. Kako se voza ovog vozila prestrojava iz desne u lijevu voznu traku (slika 5)? Naravno, tehniki pregled e se odbiti.

Slika 5. Nepropisno vanjsko ogledalo Znate li da gotovo svako etvrto vozilo ne proe tehniki pregled u Bosni i Hercegovini? Ako ste jedan od "neispravnih" ne ljutite se jer smisao tehnikog pregleda jest da otkrije kvar na vozilu koji je nesiguran za Vas i za Vau okolinu te da ga otklonite prije nego to se neto dogodi. Najee uoene greke na vozilima su one na konicama i na zglobnim dijelovima ovjesa i upravljaa. Meutim, vrlo este su greke na pojedinim svjetlima vozila, a zbog neodravanja i vrlo starog voznog parka este su i potroene gume, korodirana karoserija i sl. Ipak, najea greka na vozilima je sadraj ispunih plinova. Tek redovnim izvoenjem EKO testa od 1. oktobra 2004. godine moe se primijetiti da gotovo svaki etvrti automobil isputa vie tetnih ispunih plinova nego je to uobiajeno.

Slika 6. Nepropisan nain krpanja ovjesa Na alost ovakve slike nisu rijetke pod vozilima. Stara i dotrajala vozila znaju imati popucane elemente ovjesa (na slici srednji lisnati gibanj), a vlasnici ih "krpaju" ovakvim metodama (slika 6). Kako ne biste bili svaki etvrti "neispravni" savjetujemo da se prije svega redovno brinete za svoje vozilo, a to znai da ga redovno servisirate i odravate. Najbolje je to raditi kod ovlatenih servisera za Vau marku vozila, ali osim redovnih servisa na vozilu treba popravljati dijelove koje pojede zub vremena uslijed korozije ili jednostavno potroenosti.
19

Neposredno prije samog tehnikog pregleda neke ureaje moete kontrolirati i sami (npr. rade li sijalice na svim svjetlima na vozilu, u kakvom je stanju obavezna oprema vozila, da li "dri runa konica" na nekom nagibu i sl.). I jo neto - molba koja je ujedno Vaa obavezaneposredno prije tehnikog pregleda operite Vae vozilo iznutra i izvana. Ako se uprkos ovim savjetima pronae neka greka na vozilu, otiite do Vaeg servisera i otklonite je u najkraem moguem roku. Ne zaboravite da je to u interesu sigurnosti svih sudionika u prometu. Ovo vozilo je (slika 7) imalo potpuno slomljeno prednje oscilirajue rame. Ovakvi lomovi se dogaaju uslijed zamora materijala (dotrajalosti), ali i uslijed snanijeg udarca kotaem u prepreku. Pitamo se kako je voza mogao drati smjer i zar nije osjetio da mu vozilo bjei s ceste. Naravno, i u ovom sluaju, tehniki pregled e biti odbijen.

Slika 7. Dotrajalost materijala na prednjem oscilirajuem ramenu

Pokidana manetna na prednjem pogonskom vratilu (slika 8) predstavlja poprilian kvar. Ako se vlasnik ve dulje vrijeme vozi s ovakvim zglobom stradao je i homokinetiki zglob. Osim toga izilo mazivo je zamastilo povrinu konih elemenata pa taj kota ne koi. Sve treba skinuti dolje, odmastiti, provjeriti zglob (eventualno zamjeniti), dobro podmazati i postaviti novu manetnu.

Slika 8. Pokidana manetna na pogonskom vratilu

20

U Federaciji BiH prole godine (2010) evidentirano je ak 42,53 % putnikih automobila, kao i 40,16 % vozila starijih od 20 godina, podaci su Instituta za privredni inenjering /IPI/ iz Zenice. Ovi podaci pokazuju da je na cestama 19,39 % vozila proizvedenih od 2001. do 2005. godine, dok je samo 11,06 % staro do etiri godine. Slino stanje je i kada je rije o putnikim automobilima kojih je 19,63 % proizvedeno od 2001. do 2005. godine, dok onih koji su proizvedeni od 2006. do 2010. godine ima svega 9,56 %. Prosjena starost putnikih automobila 2010. g. je bila 16,62 godine, a godinu dana ranije iznosila je 16,43 godine, to je znatno ispod prosjeka pojedinih evropskih drava, dok je prosjena starost autobusa, ija masa je vea od pet tona prole godine iznosila 19,74 godine. U FBiH u 2010 godini je obavljeno 597.147 tehnikih pregleda vozila, od ega je 468.625 redovnih pregleda, dok je 2009.godine izvreno 579.648 tehnikih pregleda, od ega 461.210 redovnih. U FBiH prole godine je bilo 157 stanica za tehniki pregled vozila, to je za dv ije vie u odnosu na 2009.godinu, te za devet vie u odnosu na 2007. kada je poelo prikupljanje podataka vezanih za tehniki pregled vozila. Prema IPI-a prole je godine, prilikom tehnikog pregleda vozila evidentirano ukupno 19.606 neispravnosti, dok je 2009.godine taj broj bio 17.852. Od ukupnog broja evidentiranih neispravnosti u 2010. godini, najvei broj kvarova otkriven je kod konica, njih 12.374, a godinu dana ranije bilo ih je 11.967. Prosjek broja obavljenih pregleda u FBiH po jednoj stanici tehnikog pregleda u 2009 godini je bio 3.739, a 2010 godini je broj obavljenih pregleda povean na 3.803 pregleda po jednoj stanici.1

Slika 9. Pregled broja utvrenih neispravnosti na redovnim tehnikim pregledima po pojedinim sklopovima

Izvor vijesti: eKapija, 19.01.2011.

21

6. Registracija vozila i cijene registracije

Svi poslovi oko registracije i odjave vozila, izgledi slubenih obrazaca (prometna dozvola, knjiica vozila, karton preventivnih pregleda vozila, registarske tablice), propisani su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnikom o registraciji i oznaavanju vozila. Da bi ste se vozilom ukljuili u promet na cestama, osim to vozilo mora biti tehniki ispravno - to se dokazuje tehnikim pregledom, vozilo mora biti i registrovano. Prva registracija vozila se mora obaviti kod policijske uprave, odnosno stanice na ijem podruju vlasnik vozila ima prebivalite odnosno sjedite. Uobiajeno je da pripremu svih obrazaca (ispis prometne dozvole i knjiice vozila) obavi stanica za tehniki pregled gdje se ujedno obavi prvi tehniki pregled vozila. Zatim se vlasnik sa svim pripadajuim dokumentima uputi u nadlenu policijsku upravu ili stanicuu na provjeru i ovjeru istih. Vlasnik vozila nakon ovjere dokumenata u policiji jo jednom mora doi u stanicu za tehniki pregled vozila gdje preuzima dodijeljene registarske tablice. Registracija vrijedi godinu dana, odnosno potrebno ju je godinje obnavljati. Svako produljenje valjanosti prometne dozvole najpovoljnije i najbre je obaviti u stanici za tehniki pregled vozila, neposredno nakon obavljenog redovnog tehnikog pregleda vozila, a sce potrebne dokumente stanica za tehniki pregled e sama dostaviti nadlenoj policijskoj upravi odnosno stanici. Prilikom prve registracije, vlasnik vozila mora stanici dati na uvid sljedee dokumente: dokaz o vlasnitvu vozila (raun, ovjereni kupoprodajni ugovor, carinsku deklaraciju i sl. na osnovu kojega je jasno vidljivo ko je vlasnik vozila), dokaz o plaenim propisanim obavezama dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila (predaje se zapisnik o prethodno obavljenom tehnikom pregledu vozila), linu kartu Prije prve registracije i prije svakog produljenja valjanosti prometne dozvole vlasnik vozila obavezan je platiti propisana davanja. Rije je o godinjoj naknadi za ceste, obaveznom osiguranju i godinjoj naknadi za zatitu okolia. Po uplati propisanih davanja ovlateni slubenik smije ovjeriti prometnu dozvolu, odnosno produljiti valjanost prometne dozvole. Visina naknada za tehniki pregled odreena je "Odlukom o visini naknada za tehniki pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnike preglede vozila" i ovisna je o kategoriji vozila. Ako je vae vozilo proglaeno neispravnim pa morate pristupiti ponovljenom tehnikom pregledu i ako to uinite u roku od 10 radnih dana, ponovljeni tehniki pregled e se obaviti bez ponovnog plaanja naknade. Ako je vae vozilo proglaeno neispravnim na EKO testu, prvi ponovljeni EKO test u roku od 10 radnih dana zaraunat e se u iznosu od 50% poetnog iznosa pune naknade.
22

Od vlasnika vozila se prije pristupa tehnikom pregledu zahtjeva da vozilo bude uredno, isto i da na njemu nema oteenja koja utjeu na funkcionalnost. Ako dolazimo na produljenje valjanosti prometne dozvole (produenje registracije) sa novim vozilom, potrebni su nam sljedei dokumenti: Raun od vozila, koji mora imati napomenu o carinjenu . Potvrdu o sukladnosti vozila (homologacija) Potvrdu o ovlatenju prodaje novog vozila od strane generalnog uvoznika (ukoliko je vozilo kupljeno kod ovlatenog dealera u BiH) Vaeu linu kartu vlasnika vozila (za fizike osobe), i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled. Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje nije nikada registrirano u BiH: dokument od vozila iz drave gdje je kupljeno raun ili ugovor o kupnji vozila carinsku deklaraciju za predmetno vozilo potvrdu o sukladnosti (homologacija) vaea lina karta vlasnika vozila i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled.

Ukoliko dolazimo sa polovnim vozilom koje je registrirano u BiH: Prometna dozvola Knjiica vozila vaea lina karta vlasnika vozila i vaeu linu kartu onoga koji vozilo doveze na tehniki pregled. Polica AO, novu ako je ve uplaena, ili staru ukoliko se produenje eli napraviti u sklopu produljenja valjanosti prometne dozvole. Kada dolazite na tehniki pregled, nakon to stanete u red sa vozilom treba se javiti na prijem vozila, koji se nalazi odmah uz liniju za tehniki pregled. Na prijemu se otvara kontrolni list i uplauje tehniki pregled. Nakon uplate, kontrolori preuzimaju Vae vozilo, a Vi moete biti uz vozilo tokom cijelog tehnikog pregleda, ali na sigurnoj udaljenosti od kanala za pregled vozila.

23

Putnika Osobna vozila

Tarifa Grupa 01... 01

REGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

kompletna USLUGA snaga: kW... do.......22 Polisa AO 115,164,198,230,263,289,346,416,Ne promjenljive-budetske naknade 50,50,50,50,50,50,50,50,ukupno 165,214,248,280,313,339,396,466,-

02 od 23 - 33 03 od 34 - 44 04 od 45 - 55 05 od 56 - 66 06 od 67 - 84 07 od 85 -110 08 od 111.....

NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu i iznos za porez na imovinu (prema priloenim tabelama)

Rekapitulacija-objanjenje

ne promjenljivih-budetski naknada
*Usluge 00,- KM *Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM *Zatita voda 20,-KM *BIHAMK 8,-KM *Taksa produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni trokovi
*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnika knjiica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraajna 5,- KM *Tehnicki pregled 50,- KM *Putarina se odreuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu) *Kantonalni porez na Vozila (vidi tabelu za porez) *Zeleni karton 4,-KM

PUTARINA
Radna zapremina * do .............900 cm3 * od ..901 - 1350 cm3 * od 1351 - 1800 cm3 * od 1801 - 2500 cm3 * od 2501 - 3150 cm3 * od 3151 - do.... cm3 Iznos KM .25,.40,.50,100,150,250,-

POREZ NA IMOVINU VOZILA

Putnika vozila do 7.god.starosti * ......... do 1600 cm3 * od 1601 - 1800 cm3 * od 1801 - 2000 cm3 * od 2001 - do.... cm3 Motocikli do 7.god. starosti * ......... do 50 cm3 * od 51 - do... cm3 *Sva Vozila starija od 7.g. .80,100,.150,.250,...80,.150,.. 50,-

24

Teretna vozila
Tarifa Grupa 02...

REGISTRACIJA (sa popustom od 50%)

kompletna USLUGA Nosivost u T Polisa AO 243,257,346,400,505,659,953,1250,1619,Ne promjenljive-stalne naknade i usluge

ukupno
321,335,424,478,583,737,1031,1328,1697,-

01 do..........0.50 02 od 0.51 - 1.00 03 od 1.01 - 2.00 04 od 2.01 - 3.00 05 od 3.01 - 5.00 06 od 5.00 - 7.00 07 od 7.01 -10.00 08 od 10.01-15.00 09 od 15.01-.......

78,78,78,78,78,78,78,78,78,-

NAPOMENA: Na ukupan iznos dodaje se iznos za putarinu prema priloenoj tabeli.

Rekapitulacija-objanjenje

ne promjenljivih-budetski naknada
*Usluge 00- KM *Uplatnice 10,-KM * Obrasci 2,- KM *Zatita voda 40,-KM *BIHAMK 15,-KM *Taksa za produzenje 10,-KM

Ostali-obavezni trokovi
*Taksa za nove tablice 20,-KM; Vlasnika knjiica 5,-KM; Stiker 5,-KM Saobraajna 5,- KM *Tehnicki pregled, od 50,- KM do 90,-KM *Putarina se odreuje prema radnoj zapremini motora. (vidi tabelu za putarinu) *Zeleni karton 4,-KM

PUTARINA
TERETNA
Nosivost po (T)
do..........2.00 od 2.01 - 5.00 od 5.01 - 8.00 od 8.01 -10.00 od 10.01 ........ Tegljac bez prikolice Radno vozilo (sva) Prikljucno Radno vozilo

PRIKLJUCNA
Nosivost po ( T )
do............3.00 od .3.01 - .5.00 od .5.01 - .8.00 od .8.00 - 10.00 od 10.01 - 12.00 od 12.01 - 15.00 od 15.01 - 20.00 od 20.01 - ........

Nacin obracuna (KM)

.34,00 x T .70,00 + (36,00 x T) iznad 2 T 180,00 + (40,00 x T) iznad 5 T 300,00 + (44,00 x T) iznad 8 T 388,00 + (48,00 x T) iznad 10 T fiksno 80,00 fiksno 40,00 fiksno 24,00

Nacin obracuna (KM)

.......... .52,00 x T 96,00 + (40,00 x T) iznad .3T. 176,00 + (42,00 x T) iznad .5T. 302,00 + (44,00 x T) iznad .8T 390,00 + (48,00 x T) iznad 10T 486,00 + (52,00 x T) iznad 12T 642,00 + (68,00 x T) iznad 15T 982,00 +(106,00 x T) iznad 20T

25

7. Zakljuak

U ovom maturskom radu nastojao sam opisati tok tehnikog pregleda, vrste tehnikih pregleda kao i postupak registracije vozila, kao i sve radnje i aktivnosti koje kontrolor mora poduzimati na tehnikom pregledu razliitih vozila koje pristupe tehnikom pregledu. Vozila se meusobno razlikuju prema konstrukciji, obliku, dostupnosti i vidljivosti pojedinih sklopova ili dijelova, a sve stanice nisu jednako opremljene istom opremom niti se svi tehniki pregledi odvijaju u istim vremenskim uslovima. Sve su to razlozi da se ne moe oekivati da se jedno te isto vozilo pregleda u razliitim vremenskim uslovima i u razliitim stanicama uvijek na potpuno isti nain. Razlike u pregledu vozila e uvijek postojati. Meutim, bilo koji kontrolor ne smije samostalno smiljati proceduru pregleda i definirati sklopove koje e pregledati, a koje nee. Svako pri radu mora pokuati pregledati sve sklopove koji su definirani propisima. Niti jedan propisani sklop ili dio koji se fiziki moe pregledati ne smije se preskoiti kontrolirati na tehnikom pregledu. Redoslijed pregleda pojedinih sklopova nije bitan (i vrlo esto zavisi o rasporedu samih instrumenata na tehnolokoj liniji), ali nain i sadraj pregleda moraju biti istovjetni nainu i sadraju tehnikog pregleda. Na kraju, koliko god se trudili propisati, prikazati, izraunati ili preporuiti kako postupiti u pojedinim situacijama pri kontroli vozila, uvijek e postojati situacije subjektivne procjene ispravnosti ponekog sklopa na vozilu koje e se razlikovati od kontrolora do kontrolora i ovisit e o njegovom mehaniarskom znanju i iskustvu. Nije mogue doslovno za sve dijelove vozila propisati neku numeriku graninu vrijednost tehnike neispravnosti (npr.koliko smije biti veliko mehaniko oteenje na vozilu ili koliko veliko smije biti mjesto zahvaeno korozijom). Stoga e uvijek postojati potreba za kontrolorovom procjenom da li je promatrani sklop ispravan ili ne, a to su uvijek subjektivne sudake procjene. Pri tome svaki kontrolor prvenstveno treba razmiljati o utjecaju takve greke na sigurnost prometa na cestama te svoju konanu odluku donijeti u skladu s moguim utjecajem greke na sigurnost prometa.

26

SADRAJ

1. Uvod .............................................................................................................................. 2 2. Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila ............................................... 3 2.1. Nastanak stanica za tehniki pregled vozila ........................................................... 3 2.2. Razvoj tehnikog pregleda u Evropi ...................................................................... 4 2.3. Osnovne postavke direktive 96/96 EC ................................................................... 5 3. Vrste tehnikih pregleda ............................................................................................ 6 3.1. Redovni tehniki pregled ....................................................................................... 6 3.2. Preventivni tehniki pregled .................................................................................. 7 4. Provjera elemenata na tehnikom pregledu ............................................................. 9 4.1. Kontrolirani ureaji i oprema ............................................................................... 10 5. Vozila koja ne mogu proi tehniki pregled ........................................................... 18 6. Registracija vozila i cijene registracije .................................................................... 22 7. Zakljuak ................................................................................................................... 26 Sadraj ....................................................................................................................... 27 Literatura ................................................................................................................... 28

27

Literatura

Tijek tehnikog pregleda vozila Struni bilten broj 119 Agencija ZANSA Sarajevo Cijene registracije/Kontrolirani ureaji i oprema Centar za vozila Hrvatske Registracija
Domagoj Kerein Kako obaviti obavezan tehniki pregled vozila Centar motor iroki Brijeg Nastanak i razvoj stanica za tehniki pregled vozila Auto Media Group Tehniki pregled vozila u FBiH BIHAMK Tehniki pregled vozila

28