MEUNARODNE FINANCIJE Izvozom robe domai izvoznik stie potraivanje u inozemstvu nominalno u stranoj valuti.

Ukoliko domai izvoznik eli steeno potraivanje u inozemstvu koristiti za plaanje u okviru nacionalnog valutnog sistema, on mora izvriti konverziju strane valute u domau valutu. Na drugoj strani, obaveze iz meunarodni ugovora domai uvoznik moe, u principu, izvriti na dva naina! a" moe izvriti isplatu u valutnoj jedinici vanjskotrgovinskog partnera, b" moe podmiriti svoje obaveze u domaoj valuti, ali uz uvjet da strani partner ima mogunost da potraivanje u domaoj valuti konvertira u svoju nacionalnu valutu ili u valutu koja njemu odgovara. #onverzija potraivanja odvija se na deviznom tristu. $redmet konverzije je speci%ina roba & deviza. 'eviza predstavlja potraivanje nominalno u stranoj valuti. 'akle, devize kojima se trguje na deviznom tritu imaju svoje porijeklo iz meunarodni trgovinski transakcija rezidenata sa nerezidentima. (eutim, na deviznom tritu se kupuju i prodaju devize koje ne potiu samo od meunarodni trgovinski transakcija, odnosno koje ne predstavljaju samo %inancijsku pozadinu meunarodnog kretanja roba. )konomska razmjena meu, zemljama obu vaa i takve transakcije koje konvencionalno nazivamo nevidljivim transakcijama, npr. usluge. U takve transakcije spadaju, npr., usluge koje rezidenti pruaju nerezidentima u s%eri prometa, zatim usluge kvalitativnog ili kvantitativnog pregleda robe, turizam. 'io deviza koji se pojavljuje na deviznom tristu potie iz meunarodnog kretanja kapitala. Naime, domai privredni subjekti, ve prema zakljuenim ugovorima o uvozu stranog kapitala, %ormiraju dio devizne potranje s ciljem trasiranja obaveza na ime isplate pro%ita inopartneru, otplate zajmova i plaanja kamate na meunarodne kredite i sl. (eunarodno kretanje dugoronog kapitala u %ormi port%olio ili direktni investicija, kao i meunarodno kretanje kratkoronog kapitala predstavljaju takoer elemente koji %ormiraju ponudu ili potranju deviza na deviznom tritu. Na osnovu djelovanja zakona ponude i potranje na devizom tritu se %ormiraju cijene deviza kao speci%ine robe. *akvu cijenu strane valute izraenu u domaoj valuti nazivamo deviznim teajem. $itanje visine deviznog teaja, kao i pitanje %aktora koji je determiniraju jedno je od kljuni pitanja teorije i prakse meunarodni %inancija. (eutim, odma moemo rei da visina teaja pojedine valute odrava stanje platne bilance. 'rugo pitanje je pitanje determinirajui %aktora stanja platne bilance. $latna bilanca odraava internu privrednu situaciju pojedine nacionalne privrede i njene ekonomske odnose sa inozemstvom. U skladu s tim razumljivo je da postoji veliki broj %aktora interne i eksterne prirode koji odreujue utjeu na stanje platne bilance, a potom i na visinu teaja nacionalne valute. +bog znaaja koji platna bilanca ima za nacionalnu privredu i njena meunarodna plaanja, izlaganje i zapoinjemo platnom bilancom. $,-.( $/.*N) 0I/.N1) 2ve ekonomske transakcije koje rezidenti izvre sa nerezidentima u toku odreenog vremenskog perioda registriraju se na sistematiziran nain u platnoj bilanci zemlje. $rema tome, platna bilanca predstavlja sistematiziran pregled ekonomski transakcija izmedu rezidenata i nerezidenata za odreeni vremenski period. $ri tome pod rezidentima se podrazumijevaju pravna lica koja imaju svoje sjedite, odnosno %izika lica koja imaju svoje prebivalite u dotinoj zemlji. #onvencionalno, platna bilanca predstavlja pregled transakcija zemlje sa inozemstvom za period od godinu dana. (eutim, platna bilanca se moe %ormirati i za krae vremenske periode, npr., kvartalno ili polugodinje. Isto tako platna ravnotea moe predstavljati pregled transakcija sa inozemstvom sistematizirani po regionalnom principu. *akva platna ravnotea omoguava nosiocima ekonomske politike da dou do saznanja o ekonomskim odnosima domae privrede sa pojedinim regijama, integriranim cjelinama ili pojedinim nacionalnim privredama. $latna bilanca predstavlja pregled transakcija nacionalne privrede sa inozemstvom za period od godinu dana. (eutim, to ne znai da su za sve transakcije koje su registirane u platnoj bilanci izvrena i plaanja, odnosno da su potraivanja naplaena. -edan dio transakcija koje registira platna bilanca nece nikada ni biti monetizirane 3pokloni,dio interkompanijski trans%era u okviru sistema multinacionalne"

MEUNARODNE FINANCIJE (eutim, tradicionalno i konvencionalno ravnotea e%ektivni meunarodni plaanja i primanja izmeu rezidenata i nerezidenata nazivamo deviznom ravnoteom, dok zapis svi ekonomski transakcija izmedu rezidenata i nerezidenata nazivamo platnom bilancom. 'istinkcija praktine prirode nainjena je zbog toga sto je 44platna bilanca u neposrednoj vezi sa raunima drutvenog proizvoda zemlje, a devizna ravnotea ini dio rauna %inancijski tokova u privredi5. STRUKTURA PLATNE BILANCE )konomske transakcije rezidenata sa nerezidentima registriraju se u platnoj bilanci kao debitne i kreditne stavke. $ri tome se kreditne stavke odnose na transakcije koje utjeu na stjecanje i %ormiranje kupovne snage zemlje u inozemstvu, odnosno one stavke koje %ormiraju ukupnu ponudu deviza. #reditne transakcije znae priljev deviza. U transakcije koje doprinose priljevu deviza i l i stjecanju kupovne snage u inozemstvu spadaju! 6 izvoz robe, 6 izvoz usluga, 6 jednostrani trans%er i, 6 uvoz kapitala, 6 izvoz monetarnog zlata. U transakcije koje djeluju na smanjenje kupovne snage zemlje u inozemstvu, odnosno koje vode odljevu deviza spadaju! 6 uvoz robe, 6 uvoz usluga, 6 jednostrani trans%eri, 6 izvoz kapitala, 6 uvoz monetarnog zlata U okviru tzv. tekueg platne ravnotee ponuda deviza dolazi od kreditni transakcija. U okviru bilansa kapitalni transakcija ponuda deviza dolazi od debitni transakcija. $ored podjele na kreditne i debitne stavke, transakcije koje obu vaa platna bilanca mogu se klasi%icirati i na druge naine. $oseban analitiki znaaj ima podjela na tekue i kapitalne transakcije. *ekue transakcije registriraju devizni priljev koji se pojavljuje kao rezultat izvoza tekue proizvodnje nacionalne privrede, odnosno registriraju tekua izdvajanja 3plaanja" nacionalne privrede prema inozemstvu na ime uvoza robe i usluga. #apitalne transakcije predstavljaju 5trans%er kupovne snage izme7u rezidenata i nerezidenata i odraavaju promjene u dunikovjerovnikim odnosima meu zemljama5 1. Tekue transakcije platne bilance 0ilanca tekui transakcija obu vaa dvije podbilance! podbilancu izvoza i uvoza robe, koju nazivamo trgovinskom bilancom, i podbilancom izvoza i uvoza usluga koju nazivamo i nevidljivim stavkama platne bilance. 'ok je platna ravnotea u neposrednoj vezi sa raunom drutvenog proizvoda, 5trgovinska ravnotea se u sustavu privredni bilanci povezuje sa matricom menusekrorski tokova8. ,n obu vaa izvoz i uvoz robe. Izvoz robe predstavlja dio ukupne %inalne potronje nacionalne ekonomije. +a valjujui multiplikativnim e%ektima, izvoz robe posredno i neposredno utjee na nacionalni do odak, proizvodnju i zaposlenost. Izvoz robe je rezultat ukupne proizvodnje nacionalne privrede, te ukupne domae i inozemne potranje. $ovezanost vanjskotrgovinski tokova sa nacionalnom privredom znaajna je kako sa aspekta nosilaca ekonomske politike 3makroaspekt", tako i sa pozicija poslovni subjekata 3mikroaspekt". *ako, npr., sa makroaspekta odreena uvozna zavisnost nacionalne privrede je vaan element o kojem nosioci ekonomske politike moraju razmiljati prilikom poduzimanja konkrelni mjera kako na planu nacionalne privrede, tako i na sektoru ekonomski odnosa sa inozemstvom. 2vaka odluka na makronivou ima odreene mikroreperkusije *rgovinska bilanca je jedna od najvaniji stavki platne bilance veeg broja zemalja, a posebno zemalja u razvoju. *rgovinska bilanca je posebno znaajna stavka platne bilance zemalja u razvoju zato to se ove zemlje ukljuuju u menunarodnu podjelu rada uglavnom putem vanjskotrgovinske razmjene. $ored toga, u ovim zemljama su trista novca i kapitala nedovoljno razvijena, te je bilanca kapitalni transakcija

MEUNARODNE FINANCIJE manje znaajna.+a zemlje u razvoju vanjska trgovina predstavlja dopunski %aktor rasta.$reko vanjskotrgovinske razmjene ove zemlje dolaze do suvremene te nologije i suvremene opreme. . Bilanca uslu!a ,snovne pozicije bilance usluga ili nevidljivi transakcija tekue platne bilance ine! turizam, transport i osiguranje, te stavke tzv. %aktorski usluga u koje spadaju! kamate, dividende, rojaliteti. 'io inozemne kupovne snage koje rezidenti trans%eriraju u inozemstvo svojim turistikim putovanjima registriraju se kao devizni odljev u bilanci plaanja. *urizam, svakako, predstavlja i izvor stjecanja deviza, i to onda kada strani turisti koriste odre7ene turistike usluge u zemlji. 0udui da se ovdje radi o prijenosu kupovne snage, koja je najvie povezana sa slinim pitanjima pojedinaca, moemo rei da bilanca turisticke razmjene zavisi najveim dijelom od relativnog nivoa nacionalnog do otka zemlje prema inozemstvu, te od relativni odnosa cijena turistiki usluga u pojedinim zemljama. 0ilanca transporta povezana je sa trgovakom ravnoteom, te stanjem i nivoom razvijenosti transporta u domaoj privredi. ". #e$n%strani trans&eri 0ilanca jednostrani trans%era ili unilateralni plaanja obu vaa transakcije koje nemaju kontrastavku. Najei oblik jednostrani trans%era su pokloni. -ednostrani trans%eri mogu biti slubeni i privatni.2lubeni jednostrani trans%er iniciran su od drave i obu vaaju, npr,penzije, reparacije, dravnu pomo jedne zemlje drugoj zemlji. $rivatni trans%eri obu vaaju poklone, doznake i sl. '. Kapitalne transakcije (eunarodno kretanje kapitala predstavlja trans%er kupovne snage izmeu rezidenta i nerezidenta. U skladu s tim bilanca kapitalni transakcija predstavlja pregled neto9promjena dugovanja i potraivanja zemlje prema inozemstvu u odreenom vremenskom periodu. 2a gledita vremenske dimenzije meunarodnog kretanja kapitala moe se promatrati kao kretanje dugoronog i kratkoronog kapitala ,snovni oblici meunarodnog kretanja dugoronog kapitala su!direktne investicije i port%olio investicije. 'irektne investicije predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog kapitala koje je motivirano pro%itom i uz to stjecanjem prava vlasnitva,kontrole i upravljanja nad privrednim subjektom u inozemstvu +a razliku od direktni investicija port%olio investicije predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog kapitala koje nije povezano sa interesom e%ektivne kontrole nad privrednim subjektom u inozemstvu. $ort%olio investitor ulae kapital u razliite %orme papira od vrijednosti u inozemstvu koje mu donose odreeni pri od 9 dividende. U port%olio investicije ubraja se i dugoroni kredit za %inanciranje vanjskotrgovinski transakcija. :. #ratkoroni kapital (eunarodno kretanje kratkoronog kapitala moe biti autonomno i kompenzirajue. , autonomnom kretanju kratkoronog kapitala govorimo onda kada se kratkoroni kapital pokree u meunarodnim razmjerima motiviran odreenim pri odom. U takva kretanja kratkoronog kapitala spadaju! vanjskotrgovinski krediti, poslovi arbitrae i pekulativno kretanje kapitala. #ompenzirajua kretanja kratkoronog kapitala nemaju poslovni motiv. #ompenzirajuci kapital ima za cilj da pokrije de%icit platne bilance, odnosno da izravna aktivne i pasivne stavke platne bilance. 3najpoznatiji 2;.$ poslovi"

MEUNARODNE FINANCIJE (.Bilanca )%netarni* re+er,i (onetarne rezerve predstavljaju jedan od izvora meunarodne likvidnosti nacionalne privrede. $od meunarodnom likvidnou podrazumijevamo sposobnost zemlje da %inancira kratkorone obveze prema inozemstvu, odnosno da %inancira de%icit platne bilance i podrava devizni teaj nacionalne valute vlastitim monetarnim rezervama ili kratkoronim zaduenjem u inozemstvu. (onetarne rezerve zemlje sainjavaju! zlato, devize, specijalna pravavuenja i rezervna pozicija zemlje kod (eunarodnog monetarnog %onda. 0ilanca monetarni rezervi u %unkcionalnoj je vezi sa stanjem platne bilance. U principu su%icit tekueg platne bilance oznaava da su primanja iz inozemstva vea od plaanja inozemstvu. *ada dolazi do porasta monetarni rezervi zemlje. U sluaju de%icita tekueg platnog bilance plaanja prema inozemstvu su vea od primanja iz inozemstva. (onetarne rezerve tada imaju %unkciju %inanciranja de%icit platne balance -. .reske i pr%pusti <ubrika greke i propusti pojavljuje se u platoj bilanci zbog problema oko registracije vanjskotrgovinski transakcija. -edan dio ovi transakcija zaobilazi normalne kanale prometa 3carinu" pa ostaje neregistriran, dio transakcija se realizira krajem godine pa ostaje neregistriran u datoj kalendarskoj godini i sl. BILANCA NET/0I1/2INSKE P/3ICI#E ,va bilanca predstavlja pregled stanja ukupni dugovanja i potraivanja zemlje prema inozemstvu. ,n je posljedica kumulativni de%icita 9su%icita tekue platne bilance i daje pravu sliku vanjsko%inancijske zaduenosti zemlje prema inozemstvu. 0ilanca netoimovinske pozicije je rezultat poslovanja nacionalne privrede sa inozemstvom u pret odnim periodima. 2/U=.- +.*>,<)N) $<I><)') U zatvorenoj privredi, dakle privredi koja nema ekonomske odnose sa inozemstvom, proizvodnja je %unkcija raspoloivosti %aktora proizvodnje i te nikog progresa. Ukupna proizvodnja u zatvorenoj privredi, odnosno njen do odak 3?" moze se rasporediti na razne oblike potronje, kao to su! opa potronja 31", investicijska potronja 3I" i dravna potronja 3@". U zatvorenoj privredi ukupna potronja mora se kretati u granicama raspoloive proizvodnje, odnosno do otka! ? A 1 B IB @. 2 gledita proizvodnje do odak bi izgledao ?A1BI . tednja ?A1B2, te is toga proizlazi da je IA2. Ukoliko je tekua proizvodnja vea od tekue potronje, tj. ako je ?C., nacionalna privreda tedi dio nacionalnog do otka 1ULTIPLIKAT/R U 3AT2/REN/# EK/N/1I#I Izmenu investicija i proizvodnje postoji korelativna veza. $orast investicija dovodi do porasta proizvodnje. *o je prva relevantna postavka od koje polazimo u analizi multiplikatora u zatvorenoj privredi. 'ruga relevantna postavka je da investicije ne zavise od visine do otka 3?" 2a porastom do otka dolazi do porasta potronje i tednje $itanje mulliplikatora u zatvorenoj ekononiiji svodi se na pitanja u kojoj mjeri 3koliko" jedna jedinica investicija dovodi do porasla do otka. (ultiplikator investicija pokazuje da ce porast do otka iznositi toliko koliko iznosi proizvod prirasta investicija 3.I" i reciprone vrijednosti granicne sklonosti stednji 3.2". 2utina multiplikatora investicija sastoji se u sljedeem! porast investicija dovodi do porasta do otka. Uveani do odak se rasporeuje na potronju i tednju. Dtednja je projekcija do otka. $otronja je impuls3injekcija" razvoja. U skladu s tim, ukoliko je tednja manja, a potronja vea, poticaj rastu do otka koji dolazi od investicija biti e vei.

MEUNARODNE FINANCIJE /T2/RENA EK/N/1I#A +atvorenoj ekonomiji karakteristina je ravnotea izmeu proizvodnje 3do otka" i potronje. +a otvorenu ekonomiju karakteristina je sljedea jednadba! ? 9 1 B I B @ B 3E 9 (". 'e%icit platne bilance pokazuje da zemlja troi vie od vlastiti raspoloivi resursa, tj. da ivi iznad svoji mogucnosti. #ada je apsorpcija manja od vlastite proizvodnje, zemlja ima su%icit platne bilance koji moze plasirati u inozemstvo. U sluaju su%icita platne bilance domaa privreda moe kreditirati inozemstvo ili poveati svoje monetarne rezerve isto tako kao to domainstvo moe kreditirati prijatelje ili uveati svoju tednju. 2amo autonoman izvoz moe biti %aktor rasta nacionalnog do otka. $orast autonomnog izvoza dovodi do porasta proizvodnje i, u skladu s tim, do porasta nacionalnog do otka. Utjecaj autonomnog izvoza na nacionalni do odak je prva relevantna postavka od koje polazimo u analizi vanjskotrgovinskog multiplikatora. 'ruga znaajna postavka polazi od toga da je uzvoz %unkcija nacionalnog do otka 2utini vanjskotrgovinski multiplikator pokazuje koliko ce porasti do odak u s l j ed autonomnog porasta izvoza za jednu jedinicu 3ujedno je i automatski model uravnosteenja platne bilance" ')FI1I* $/.*N) 0I/.N1) I N.1I,N./N. $<I><)'. $ored izvoza, i de%icit platne bilance moe se pojaviti kao %aktor rasta. U kontekstu toga de%icit platne bilance oznaava da su investicije vee od tednje, odnosno da je apsorpcija vea od do otka. <askorak izme7u domae tednje i vei investicija popunjava se uvozom kapitala. (e7utim, de%icit platne bilance moe postati ograniavajui %aktor rasta nacionalne privrede. 'e%icit platne bilance postaje ograniavajui %aktor rasta kada zaduenost privrede u inozemstvu dostigne takve razmijere da zemlja nije vie u stanju da odrava svoju vanjskotrgovinsku likvidnost redovnim izvoznim pri odima #,N1)$*I $<)2-)1.N-. $/.*N) 0I/.N1) 2ve transakcije9platne bilance mogu se podijeliti na autonomne i kompenzirajue transakcije. .utonomne transakcije su one transakcije koje se odvijaju spontano, dakle iza koji stoji odreneni poslovni motivi, izvoz robe, uvoz usluga, izvoz dugoronog kapitala i sl. #ompenzirajue transakcije, na drugoj strani, imaju za cilj da %inanciraju de%icit platne bilance i da odre devizni teaj nacionalane valute na odrenenom nivou. #ompenzirajue transakcije se odvijaju kao posljedica odreenog stanja platne bilance i aktivne ekonomske politike nosioca ekonomske politike. #,N1)$* 0.+N) 0I/.N1) $rema konceptu bazne ili osnovne bilance, transakcije iznad linije obu vaaju! trgovinsku bilance, bilance usluga, jednostrane trans%ere i bilance dugoronog kapitala. U transakcije ispod linije spadaju! bilance kratkoronog kapitala i bilance monetarni rezervi. 2tavke iznad linije su autonomoga karaktera i %ormiraju de%icit i l i su%icit platne bilance, dok stavke ispod l i ni j e %inanciraju de%icit i l i su%icit platne bilance. #,N1)$* 0I/.N1) (,N)*.<NIG <)+)<>I U okviru koncepta bilance monetarni rezervi autonomne transakcije obu vaaju! trgovinsku bilancu, bilancu usluga, jednostrane trans%ere, bilance dugoronog kapitala, te bilancu kratkoronog kapitala. (onetarne rezerve nalaze se ispod linije i imaju zadatak da %inanciraju de%icit platne bilance. U odnosu na razvijene zemlje manje razvijene zemlje bi trebale teiti ravnotei baznog bilance na srednji rok upravo zbog injenice da de%icit platne bilance, odnosno uvoz kapitala predstavlja dopunski %aktor rasta ovi zemalja.

MEUNARODNE FINANCIJE ><2*) N)<.>N,*)H) $/.*N) 0I/.N1) 2/U=.-N. N)<.>N,*)H.9 2luajna neravnotea platne bilance nastaje kao rezultat djelovanja izvanredni okolnosti koje nemaju nikakvu uzrono9posljedinu vezu s realnim i monetarnim tokovima privrede, kao to su! sua, poplava,zemljotres i sl. 0udui da se radi o izvanrednim i sluajnim pojavama,de%icit platne bilance e se ispraviti automatski sa prestankom djelovanja ovakve pojave. Intervencija monetarnim rezervama predstavlja rjeenje sluajne neravnotee platne bilance. Naime, privienja ili sluajna neravnotea platne bilance pre%erira %inanciranje kao jedinu adekvatnu metodu platnobilanne korekcije. 1I#/I=#.9 radi o ciklinoj neravnotei platne bilace pod kojom podrazumijevamo neravnoteu platne bilance koja nastaje zbog divergentnog toka konjunkturnog ciklusa u meIunarodnim ekonomskim odnosima, pogodna terapija bit e intervencija monetarnim rezervama. 2*<U#*U<N. N)<.>N,*)H. $/.*N) 0I/.N1) Uzroci strukturne neravnotee platne bilance nalaze se u privrednom razvoju, privrednoj strukturi i neprilago7enosti nacionalne ekononiije kretanjima na svjetskoni tritu.Faktori strukture neravnotee platne bilance moraju biti monetarne i realne prirode.2 pojmom strukturne neravnotee platne bilance najue je povezan pojam %undamentalne neravnotee platne bilance. $od %undamentalnom neravnoteom platne bilance podrazumijeva se neravnotea takvi razmjera i takvog trajanja da odravanje zadovoljavajueg nivoa zaposlenosti, cijena i uravnoteenog platne bilance n i j e mogue bez prilagoavanja deviznog teaja i l i devizne kontrole. ()*,') #,<)#1I-) ')FI1I*. $/.*N) 0I/.N1) <avnotea platne bilance postala je jedan od prioritetni ciljeva ekonomske politike, mada ne i dominantan.(etode za uravnoteenje i prilagonavanje platnobilannog prorauna!3 $<I/.@,I.>.N-), FIN.N1I<.N-)" de%lacija, J devalvacija, J K trgovinska J i devizna kontrola, balansiranje J platne bilance zaduenjenima u inozemstvu, %inanciranje J de%icita platne bilance vlastitim monetarnim rezervama Nezaposlenost u zemlji eliminirat e de%laci ju kao metodu platnobilannog prilagonavanja ak i u uvjetima postojanja dispariteta domai u odnosu na inozemne cijene u smislu vii i nekonkurentski domai cijena. $ored toga, meunarodne monetarne rezerve su prva obrambena linija u borbi protiv de%icita platne bilance dok ne dou do izraaja druge korektivne mjere. (,N)*.<N) <)+)<>) ,ptimalni nivo monetarni rezervi je onaj nivo na kojem su marginalni trokovi akumuliranja rezervi jednaki marginalnoj korisnosti monetarni rezervi. $<I/.@,I.>.N-) $/.*N) 0I/.N1) U okviru trini metoda prilagoavanja platne bilance moemo izvriti podjelu na automatske metode i metode ekonomske politike. U automatske metode prilagoavanja platne bilance ubrajamo takve metode koje automatski, same po sebi, dovode ne samo do prilagoavanja platne bilance nego i do njenog uravnoteenja. U automatske metode prilagonavanja platne bilance spadaju! klasini model uravnoteenja platne bilance 3Gume9<icardov model", zatim model uravnoteenja platne bilance kao to su! vanjsko trgovinski multiplikator, %leksibilan pristup platnoj bilanci, apsorpcijski pristup, monetarni pristup

MEUNARODNE FINANCIJE U metode ekonomske politike za prilagoavanje platne bilance spada (eade9*inbergen9(undellov model prilagoavanja platne bilance koji instrumentima ekonomke politike dozira de%icit platne balance ili platnu bilancu dovodi u stanje ravnote. $ri tome posebnu ulogu u procesu prilagoavanja ima %inancijska politika. .dministrativne metode prilagoavanja platne bilance obu vaaju mjere devizne kontrole i devizni ogranienja, te mjere trgovinske kontrole i administrativnog protekcionizma. U/,@. FIN.N1I-2#) $,/I*I#) U $<I/.@,L.>.N-U $/.*N) 0I/.N1) Financijska politika u procesu prilagoavanja 9 platne bilance tei ostvarivanju dva cilja ! unutranje i vanjske ravnotee sa minimalno dva instrumenta. ,snovu %inancijske politike ine me anizmi politike promjene izdataka esto dopunjen politikom skretanja izdataka. $olitika promjene izdataka moe se ostvariti %inancijskom politikom i devalvacijom preko tijeka gotovine $olitika skretanja izdataka obu vaa promijene deviznog teaja i deviznu kontrolu. $olitika skretanja izdataka 9 izdaci se skreu sa uvozne potronje na potronju domai roba Nacionalna privreda moe biti suoena sa razliitim stanjima interne i eksterne neravnotee, kao to su! I. In%lacija i su%icit platne bilance, II. In%lacija i de%icit platne bilance, III. Nezaposlenost i de%icit platne bilance, I>. Nezaposlenost i su%icit platne bilance U posljednjem desetljeu pokazalo se da je %inancijska politika, kao i ostali pristupi platnoj bilanci, relativno nee%ikasna u uvjetima stag%lacije. 2tag%lacija je relativno novi ekonomski %enomen koji se ispoljava u istovremenoj pojavi in%lacije i privrednoj stagnaciji. .'NI(I2*<.*I>N) ()*,') $<I/.@,I.>.N-. $/.*N) 0I/.N1) ')>I+N. #,N*<,/. I #,N*<,/. ,@<.NI=)N-. -edan od ciljeva privrednog razvoja i ekonomske politike, kako razvijeni zemalja, tako i zemalja u razvoju, je ostvarivanje to vie stope privrednog rasta. 'evizna kontrola spada u domenu administrativni metoda prilagonavanja platne bilance. ,na obino podrazumijeva obavezu repatrijacije deviza 3obavezu unoenja deviza u zemlju" i obavezu cesije deviza 3obavezu prodaje deviza centralnoj monetarnoj instituciji" 'evizna kontrola u ekonomskoj teoriji, a jo vie u ekonomskoj praksi razvila se kao metoda politike skretanja izdataka. $osebno znaajno mijesto devizna kontrola danas ima u politici reguliranja kratkoronog kapitala kod razvijeni zemalja. 'evizna kontrola poinje sa repatrijacijom i cesijom deviza.'evizna ogranienja predstavljaju instrumente devizne kontrole kojima se ona praktino ostvaruje na strani potranje i potronje deviza. 'evizna ogranienja mogu biti kvantitativnog i kvalitativnog karaktera. #valitativnim deviznim ogranienjima svjesno se mijenjaju odnosi izmeu vanjski i untranji vrijednosti za pojedine sektore privrede nasuprot stanju u kojem bi se oni nalazili kada bi se dozvolilo da se pri pretvaranju vanjski cijena u unutranje 3i obratno" obraun vrio neposredno samo po osnovi vaeeg slubenog teaja domae valute prema svjetskom novcu. #vantitativna devizna ogranienja nemaju prvenstveni zadatak da izravnavaju ili di%erenciraju odnose unutranji i vanjski cijena. #vantitativnim deviznim ogranienjima se neposredno limitira I+>,+ I/I granice raspoloivog deviznog priljeva. (e anizani kvantitativni devizni ogranienja moe se realizirati raznini metodama, kao to su!dozvole za plaanje u inozemstvu, devizni kontingenti, devizne aukcije, vezivanje uvoza za izvoz i si

MEUNARODNE FINANCIJE 'evizna vlast mora razmiljati o alokaciji deviza prema! 6 ciljevima privrednog razvoja, 6 robama, 6 privrednim subjektima, 6 prema pojedinim zemljama partnerima. K 'evizna kontrola je mjera diskriminacijskog karaktera. ,na diskriminira i pogana proizvoae, potroae, vanjsko trgovinske partnere, zavisno od toga tko se nalazi na kakvoj listi. 2a stajslita meunarodne trgovine, devizna kontrola predstavlja instrument njene dezintegracije. ,na je svojevrstan alat na nematerijalizam meunarodne trgovine i plaanja. 0I/.*)<I+.( 0ilateralizam predstavlja speci%ian nain vanjsko trgovinske razmjene izmeu dvije nacionalne privrede. ,n se zasniva na pricipima devizne kontrole i ekonomskim voenjem devizama. $raksa bilateralizma je prisutna i u suvremenim meunarodnim ekonomskim odnosima 0ilateralizam predstavlja ekonomske odnose izmeu dvije zemlje. Na osnovu sporazuma vlada dviju zemalja zakljuuju se trgovinski sporazumi koji su praeni platnim sporazumom -edan od ciljeva bilateralizma, pored ekonomiziranja devizama, je poticanje domaeg izvoza $<I/.@,I.>.N-) Uzrok de%icita! prema elasticitetnom pristupu platnoj bilanci de%icit platne bilance nastaje kao rezultat dispariteta domai i inozemni cijena. <ijeava se ')>./>.1I-,( #ada se radi o relativno neelastinoj domaoj ponudi izvoza i inozemnoj ponudi izvoza e%ikasnost devalvacije zavisi od M vida elastinosti! 6 elastinosti domae potranje uvoza, 6 elastinosti inozemne potranje uvoza, 6 elastinosti domae ponude izvoza, 6 elastinosti inozemne ponude izvoza 2poredni e%ekti devalvacije Ukupni e%ekti devalvacije zavise, pored elastinosti, i od sporedni e%ekata kao to su e%ekat do otka i e%ekat cijena. )%ekat do otka pojavljuje se zbog djelovanja vanjsko trgovinskog multiplikatora. Naime, devalvacija utjee na porast izvoza i domae proizvodnje, a time i na porast do otka i uvoza U kontekstu razmatranja uticaja devalvacije na odnose razmjene najznaajniji je koncept tzv. neto9 odnosa razmjene. ,dnosi razmjene se poboljavaju ako cijene izvoza rastu, dok cijene uvoza ostaju isteK ako cijene izvoza K rastu, dok cijene uvoza rastu sporije, u suprotnosti se pogoravaju. ,dnosi razmjene djeluju na porast i l i pad realnog do otka nacionalne privrede. 'evalvacija mijenja odnose domai i inozemni cijena. .ko se, dalje, radi o maloj zemlji koja ne moe utjecati na svjetske cijene, nego takva zemlja 5uzima5 cijene svjetskog trita, devalvacija ne moe pogorati odnose razmjene takve zemlje. 'evalvacija moe poboljati odnose razmjene i u sluaju neelastine inozemne ponude izvoza. )/.1I*)*NI $<I2*U$ )lasticitetni pristup platnoj bilanci je pristup parcijalne ravnotee. ,n se bavi reakcijama izvoza i uvoza na promjene cijena izazvanim devalvacijom valute. $ristup zanemaruje e%ekte cijena koji se nakon devalvacije iri nacionalnom privredom poput valova .$2,<1I-2#I $<I2*U$ .psorpcijski pristup platnoj bilanci predstavlja kontakt izmeu platne bilance i nacionalne privrede. U odnosu na elasticitetni pristup, koji je u osnovi mikro9pristup, apsorpcijski pristup je makro9karaktera.

MEUNARODNE FINANCIJE ()*,') $<I/.@,I.>.N-. $/.*N) 0I/.N1) $latna bilanca se moe, u uvjetima nepune zaposlenosti, prilagoavati djelovanjem na ? i na .. 'evalvacija je metoda prilagoavanja platne balance koja djeluje na obje promjenljivo. )%ekat devalvacije zavisi od slobodni resursa, e%ekta gotovine, ali i od granine sklonosti potronji i granine sklonosti uvozu. 'evalvacija e popraviti platnu bilancu zavisno od posljedica koje e imati! 6 e%ekt gotovine, 6 e%ekt novane iluzije, 6 redistribucijski 6 e%ekt odnosa razmjene 6 ostali sporedni e%ekt )%ekt gotovine se sastoji u smanjivanju realne kupovne snage valute nakon devalvacije. $ad realne kupovne snage valute treba doprinjeti smanjivanju ukupne apsorpcije. )%ekt novane iluzije je povezan sa eFektom gotovine. $ogoravanje odnosa razmjene sa devalvacijom vodi smanjenju realnog do otka. .ko je sklonost potronji manja od N, platna bilanca e se pogorati, a ako je vea od N, on e se poboljati. ,2><* N. .$2,<$1I-2#I $<I2*U$ elasticitetni pristup i apsorpcijski pristup zanemaruje monetarne %aktore u analizi. .psorpcijski pristup ima kontakte sa elasticitetnim pristupom prilikom analize e%ekata devalvacije na izvoz i uvoz, mada zanemaruje promjene odnosa cijena domae i strane robe, kao i odnose cijena vanjskotrgovinski i domai proizvoda u okviru nacionalne privrede. .psorpcijski pristup ima kontakte sa monetarnim pristupom u analizi utjecaja gotovine, odnosno kupovne snage na ukupnu apsorpciju. #orekcijom dispariteta cijena devalvacija moe korigirati odnose proizvodnje i potronje. Nakon devalvacije uvoz postaje skupiji, dok izvoz postaje atraktivniji izraeno u nacionalnoj valuti. Faktori proizvodnje, ako su mobilni, kreu se ka proizvodnji domai proizvoda. $otronja, na drugoj strani, pre%erira vanjskotrgovinska dobra koja su je%tinija .psorpcijski pristup primijenjen na uvjete zemalja u razvoju otvara niz dilema. -edno od pitanja koje smo ve analizirali odnosi se na elastinosti domae i strane potranje uvoza. U odnosu na privrednu strukturu zemalja u razvoju apsorpcijski pristup platnoj bilanci otvara pitanje adaptibilnosti proizvodnje zemalja u razvoju na impulse devalvacije. <ealna kupovna snaga rezidenata zemalja u razvoju je vrlo skromna Nji ova elastinost potranje teko da moe veri%icirati )ngelov zakon, odnosno teko da moe djelovati u tolikoj mjeri koliko bi to bilo potrebno sa aspekta uravnoteenja platne bilance 1/NETARNI PRISTUP TE/RI#I PLATNE BILANCE $rema monetarnom pristupu teoriji platne bilance i platnobilannog prilagonavanja, platna bilanca je prvobitno monetarni %enomen. U skladu s tim de%icit 3su%icit" platne bilance nastaje zbog neusklaenosti monetarni varijabli ponude i potranje novca. .ko je potranja za novcem vea od ponude novca u privredi se pojavljuje viak robe i nelikvidnost. <ezidenti nastoje uskladiti ponudu novca sa potranjom preko meunarodne razmjene izvozom robe. Izvoz dovodi do su%icita platne bilance. 'e%icit platne bilance nastaje zbog vee monetarne ponude u odnosu na monetarnu potranju. 'evalvacija je metoda platnobilannog prilagonavanja koja potie proces usklanivanja ponude i potranje novca. ,na de%lacionira domae izdatke i na taj nain smanjuje realnu kupovnu snagu rezidenata. U Gume9<ikardovom modelu proces usklaivanja ponude i potranje novca tekao je de%lacioniranjem ili in%lacioniranjem domai izdataka. 1ijene i nadnice su bile %leksibilne nadolje. $roizvodnja je bila %iksna. (onetarni pristup zasniva se na tri %undamentalne postavke! N. $latna bilanca je monetarni %enomen. U transakcije iznad l i n i j e ubrajaju se sve transakcije platne bilance, osim monetarni rezervi koje spadaju u konipenzirajue transakcije

MEUNARODNE FINANCIJE 'ruga bitna postavka monetarnog pristupa je postavka o stabilnoj monetarnoj ponudi. $romijene monetarne baze se transportiraju u promjene monetarne ponude preko multiplikatora novca. (ultiplikator novca je na dugi rok stabiIan. P. *reca znaajna postavka monetarnog pristupa je postavka o slabilnoj potranji za novcem. $otranja za novcem je stabilna %unkcija do otka, kamatne stope i cijena. 'inamiki smatrano, potranja za novcem mijenja se proporcionalno sa porastom do otka i cijena. (onetarni pristup polazi od pretpostavke da je potranja za novcem stabilna na dugi rok. $otranja za novcem je, prije svega, %unkcija proizvodnje. Novac u %unkciji proizvodnje ima svoju marginalnu korisnost. (arginalna korisnost novca u %unkciji proizvodnje opada sa porastom ponude novca. Na drugoj strani, kapital ima svoju marginalna korisnost.(arginalna korisnost kapitala postaje via to je marginalna korisnost novca u proizvodnji manja. )%ekt porasta marginalne korisnosti kapitala, kada dolazi do rasta monetarne ponude i opadanja marginalne korisnosti novca, sastoji se u porastu cijena kapitala Q kapitalni dobara. $orast cijena kapitala provocira e%ekt supstitucije u potranji ipotronji. 2a kapitalni dobara potranja se prenosi na potrona dobra.$orast potranje za potronim dobrima sada vodi opem porastu cijena.$orastom opeg nivoa cijena opada kupovna snaga nominalne monetarne ponude. $rocesom in%lacije dolazi do usklanivanja marginalne korisnosti novca i marginalne korisnosti kapitala, ali na viem nivou cijena .psorpcija je jednaka razlici izmeu ponude i potranje novca ili , preciznije, razlici izmeu stvarne i potrebne imovine rezidenata. 'evalvacija potie in%laciju u zemlji. $orastom cijena uvozni roba opada realna kupovna snaga rezidenata. ,2><* N. (,N)*.<NI $<I2*U$ U odnosu na klasini model uravnoteenja platne bilance, proces uravnoteenja ne izaziva ekonomske cikluse. U uvjetima in%lacije monetarni pristup postie ravnoteu platne bilance de%lacioniranjem nadnica. <avnotea izmedu ponude i potranje novca se uspostavlja preko vanjskotrgovinske razmjene, odnosno u razvijenijem modelu i preko platne bilance.U odnosu na apsorpcioni pristup, monetarni pristup istie ulogu monetarni %aktora koje apsorpcioni pristup zanemaruje, ,ba pristupa isticu znaaj relacija izmeu proizvodnje i potronje u %ormiranju de%icitaRsu%icita platne bilance. (edutim, dok apsorpcioni pristup ne de%inira razloge pretjerane apsorpcije u sluaju de%icita platne bilance, monetarni pristup razloge nalazi u raskoraku izmedu ponude i potranje novca ')>I+NI *)=.- I N.1I,N./.N. $<I><)'. 'o sada smo vidjeli da se devizni teajevi %ormiraju na deviznom tristu i da odraavaju odnose ponude i potranje deviza, odnosno stanje platne bilance. 2istemi devizni teajeva predstavljaju, na drugoj strani, operacionalizaciju devizni teajeva odnosno bave se pitanjima izraavanja teajeva u odreenoj %ormi 9 varijanti. *ako, suglasno teoriji u sistemu %lukturajui devizni teajeva, teaj se %ormira slobodno na osnovu djelovanja ponude i potranje deviza3,'<.+ 2*.N-. $,NU') I $,*<.HN-) +. ')>I+.(." Na drugoj strani, u sistemu %iksni teajeva, teaj e takoer predstavljati odraz ponude i potranje deviza, ali se nee %omirati na bilo kojem nivou, nego na unaprijed odreenoj visini. $ored dva osnovna sustava devizni teajeva, %luktuirajui i %iksni , u praksi se javljaju razliiti modaliteti ova dva osnovna sistema devizni teajeva. *ako, na primjer, rukovoeno9%leksibilni devizni teajevi predstavljaju takav sistem devizni teajeva u kojem se devizni teaj stabilizira na odreenom nivou intervencijom monetarni vlasti uz otvorenu mogunost za njegovu promjenu u odreenim vremenskim intervalima zavisno od toga kako se ponaaju osnovne determinante deviznog teaja, odnosno zavisno od toga do kakvi kretanja dolazi u nacionalnoj i meunarodnoj ekonomiji. #lizni devizni teajevi predstavljaju sistem devizni teajeva koji slii na mini devalvacije. *o je varijanta %iksni devizni teajeva pri emu se dozvoljavaju i l i stimuliraju ee izmjene devizni teajeva u skladu sa kretanjem izabrani deviznoteajni indikatora 3cijene na veliko, trokovi ivota, kretanje devizni teajeva na inozemnim deviznim tristima, konkurentna sposobnost izvoza i sl. O.

MEUNARODNE FINANCIJE >iestruki devizni teajevi predstavljaju sistem devizni teajeva u kojem, pored jednog slubenog teaja, koji predstavljaju bazni teaj, postoje dva ili vie devizni teajeva sa speci%iciranim %unkcijama i oekivanim djelovanjem na nacionalnu ekonomiju. 'evizni teaj utjee na izvoz i uvoz robe. 2timulativni devizni teaj treba poticati izvoz robe i da za valjujui tome djeluje na alokaciju resursa u eksportne industrije. $recijenjeni devizni teaj, opet, normalno potie uvoz robe, pretjeranu apsorpciju i omoguava nacionalnoj privredi da ivi iznad svoji mogunosti sve dotle dok se takav precijenjeni teaj moe odravati. $recijenjeni devizni teaj, npr., moe djelovati antiin%latorno. <ealan devizni teaj u odnosu na stanje precijenjene valute djeluje u pravcu kontrakcije ukupne apsorpcije nacionalne ekonomije i potie razvoj uvozno9supstitutivni industrija. ,n djeluje u pravcu razvoja novi industrija koje nisu imale ekonomsku opravdanost u uvjetima precijenjene valute. Uz realan devizni teaj nacionalna privreda ima pregled konkurentske sposobnosti svoji izvoznika i pouzdan indikator ,dstupanja nacionalni kriterija rentabilnosti poslovanja u odnosu na postojee kriterije na meunarodnim tristima. <ealan devizni teaj predstavlja putokaz za poduzimanje niza mjera. Iz niza instrumenata ekonomske politike u smislu realizacije postavljeni ciljeva ekonomske politike. ,n ukazuje na nerentabilne industrije i proizvoae isto tako kao to ukazuje na industrije koje se mogu ukljuiti u menunarodnu podjelu rada. <ealan devizni teaj potie racionalnu alokaciju nacionalni resursa i takvu drutvenu podjelu rada koja se zasniva na dinamiki s vaenom konceptu komparativni prednosti. ,n selekcionira izvozne industrije od industrija koje su namijenjene domaem tristu. ,n predstavlja osnovu za racionalnu aktivnu i pasivnu zatitnu politiku, odnosno politiku poticanja izvoza i politiku opravdane zatite domai proizvoaa +a razliku od realnog teaja, potcijenjena valuta izravno stimulira izvoz i poveava konkurentnu sposobnost domai izvoznika na meunarodnim tritima. *ime potcijenjena valuta stimulativno djeluje na realokaciju resursa u pravcu eksportni industrija, (eutim u isto vrijeme potcijenjena valuta vodi prelijevanju nacionalnog do otka u inozemnstvo i upuuje zemlju da ivi ispod svoji mogunosti. Nevidljive stavke platne bilance, kao sto su turizam, trans%erna placanja i sl., takoer su izloene utjecajima deviznog teaja. Nerealan devizni teaj ne vodi samo neekonomskoj alokaciji nacionalni resursa i neekonomskoj raspodjeli nacionalnog do otka. ,n ima za posljedicu i takva meunarodna kretanja kapitala koja mogu dovesti u pitanje osnovne ciljeve ekonomske politike. F,<(I<.N-) ')>I+NIG *)=.-)>. 'e%icit platne bilance znai da je potranja deviza vea od ponude. 2u%icit platne bilance znai da je ponuda deviza vea od potranje. $otranja za devizama dolazi od stavki platne bilance koje odraavaju obaveze zemlje da izvri odre7ena plaanja prema inozemstvu, odnosno oni transakcija koje involviraju trans%er kupovne snage u inozemstvo. U takve transakcije spadaju! 6 uvoz robe i usluga, 6 plaanja na ime kamata, dividendi, 6 jednostrani trans%er, 6 izvoz kapitala. Izvoz kapitala %ormira potranju za devizama zbog toga to u meunarodnim ekonomskim odnosima ne postoji jedinstvena svjetska valuta. $orast deviznog teaja stimulativno djeluje na izvoz. .ko je na deviznom tristu potranja za devizama vea od ponude, onda to obino znai da zemlja ima de%icit tekue platne bilance. 2 ciljem odravanja deviznog teaja na odreenom nivou ponuda ili potranja deviza mogu se korigirati intervencijom centralne banke. 1entralna banka moe razliku izmenu ponude i potranje deviza popuniti intervencijom monetarnim rezervama. U sluaju kada je potranja za devizama vea od ponude, centralna banka intervenira na deviznom tristu prodajom deviza iz monetarni rezervi. ,na tada devize prodaje za nacionalnu valutu. $ored intervencije centralne banke, devizni teaj nacionalne valute moe se odrati na eljenom nivou mjerama devizne kontrole.

MEUNARODNE FINANCIJE (eutim, odravanje nerealnog, precijenjenog deviznog teaja mjerama devizne kontrole ne moe se podravati due vremena. Uvozom kapitala zemlja ivi iznad svoji mogunosti. $otraivanja za devizama se intenzivira. +a sada cemo spomenuti da e%ekat devalvacije zavisi od elastinosti izvoza i uvoza prema cijenama. $ri tome su za uspje i visinu devalvacije relevantne sljedee elasticnosti! 6 elastinost domace potraznje uvoza prema cijenama izraenim u domaoj valuti, 6 elastinost strane potraznje uzvoza prema cijenama izrazenim u stranoj valuti, 6 elastinost domace ponude izvoza prema cijenama izraenim u nacionalnoj valuti, 6 elastinost strane ponude izvoza prema cijenama izraenim u stranoj valuti. 2a porastom deviznog teaja strane valute oekuje se smanjivanje uvoza, pa prema tome, i smanjivanje potranje za devizama. Ukoliko dati porast deviznog teaja izaziva proporcionalno smanjenje uvoza, govorimo o tzv. jedininoj elastinosti. )lastinost je vea od N ako dati porast teaja izaziva vise nego proporcionalno smanjenje uvoza. )lastinost je manja od jedan ako dati porast teaja izaziva manje nego proporcionalno smanjenje uvoza. 2a stajalita ponude i potraznje deviza, najpovoljniji rezultati se mogu oekivati kada su elasticnosti vece od N. Ukoliko je, menutim, strana potranja relativno neelasticna, onda teret prilagonavanja platne bilance spada na domau potranju uvoza. 'ogodi li se, opet, da je domaa potranja uvoza relativno neelasticna, to je mogue u uvjetima visoke uvozne zavisnosti nacionalne proizvodnje, javlja se teoretski kuriozitet3 ravnotea bi tad za tjevala revalvaciju valute" F/U#*UI<.-U1I ')>I+NI *)=.-)>I Fluktuirajui devizni teajevi vode uravnoteenju platne bilance. 2a porastom uvoza u sistemu %luktuirajuci devizni teajeva dolazi do porasta teaja strane valute, odnosno do deprecijacije nacionalne valute.Uvoz time postaje skuplji FI#2NI ')>I+NI *)=.-edan od osnovni prigovora koji se upucuje sistemu %luktuirajuci devizni teajeva je neizvjesnost i nesigurnost poslovni transakcija zbog moguci uestali oscilacija deviznog teaja. U odnosu na %luktuirajuce devizne teajeve, %iksni devizni teajevi garantiraju odredenu teajnu stabilnost, a time i izvjesnost. U sistemu %iksni devizni teajeva moramo razluiti dvije njegovebitne komponente! ,alutni paritet i kup%,nu sna!u. >alutni paritet predstavlja odnos nacionalne valute prema konvencionalno izabranom zajednikom imatelju. Nekada je to bilo zlato, danas 2.' dolar, specijalna prava vucenja i sl. $aritet valute predstavlja tzv. vanjsku vrijednost valute. *o je vrijednost valute koju zemlja deklarira prema inozemstvu. #upovna snaga predstavlja unutranju vrijednost valute. #upovna snaga valute zavisi od kretanja cijena u zemlji. 2a porastom cijena kupovna snaga valute opada, i obratno. U sluaju konvertibilnosti valute normalno je da postoji sklad izmedu valutnog pariteta i kupovne snage valute. u sistemu %iksni devizni teajeva oscilacije deviznog teaja oko pariteta su limitirane. *o znai da se, i pored veceg odstupanja kupovne snage valute od njenog pariteta i pored prisutne tendencije obezvrijedivanja domae valute devizni teaj moze manipulirati i odravati na odreenom nivou. ,scilacije deviznog teaja oko pariteta, prema standardima (eunarodnog monetarnog %onda do NSTN. godine bile su u granicama od U NV. 2porazumom u 2mitsonian institutu NSTN. godine tolerantne granice oscilacija pomjerene su na U O,O:V.3*)=.- 2) ,'<H.>. (,N)*.<NI( <)+)<>.(." (eutim, devizna kontrola je inkompatibilna sa konvertibilnou valute. 'e%lacija je socijalno i politiki vrlo teko pri vatljiva metoda usklaivanja paritetni odnosa izmeu kupovne snage i valutnog pariteta. *ako monetarnim vlastima najee ostaje devalvacija valute kao terapija.

MEUNARODNE FINANCIJE 2tabiliriziranje deviznog teaja moe se u principu odvijati pasivnom ili aktivnom intervencijom. $asivna intervencija bila je svojstvena periodu zlatni standarda, dok je aktivna intervencija karakteristina za suvremene valute. FI#2NI ')>I+NI *)=.-)>I +/.*N,@ 2*.N'.<'. +latni standard je bio prvi organizirani meunarodni monetarni sustav.$ravila igre zlatni standarda podrazumijevala su odreenu platnobilannu disciplinu. ,snovni preduvjeti koji su morali biti ispunjeni da bi zlatni standard mogao %unkcionirati sastojali su se u sljedeem! 6 postojanje slobode izvoza i uvoza zlata, 6 domaa monetarna jedinica morala je biti de%inirana u zlatu, 6 nacionalna valuta je konvertibilna u zlato, 6 centralne banke su obavezne da kupuju i prodaju zlato po %iksnoj cijeni, 6 morala je biti osigurana eksterna konvertibilnost u zlato po %iksnoj cijeni. ,snovan na navedenim kriterijima, zlatni standard je osiguravao monetarni red u meunarodnim razmjenama i ravnoteu meunarodni plaanja na automatski nain. $aritet valuta bio je de%iniran u zlatu. *ime je bio de%iniran i osnovni odnos razmjene meu valutama. ,n je izraavao sadraj zlata u pojedinoj valuti. Na primjer, ako je valuta zemlje . sadravala N gram zlata, a valuta zemlje 0 NR: grama, kovniki paritet meu njima bio je : jedinica valute zemlje 0 za jednu jedinicu valute zemlje .. .ktualni devizni teaj nije mogao znaajno odstupati od deviznog teaja odredenog tzv. zlatnim tokama! toke izvoza i toke uvoza zlata. +latne toke su odravale trokove slanja zlata od mjesta isporuke do mjesta destinacije 4IKSNI 5E2I3NI TE6A#E2I0 AKTI2NA INTER2ENCI#A 0ritis )Wc ange )Xuilaization .ccount od NSPO. godine bio je prva institucija koja je aktivno sudjelovala na deviznom tristu s ciljem stabilizacije teaja %unte. Nakon devalvacije dolara NSPM. godine, 2.' su %ormirale slinu organizaciju. >e krajem trideseti godina ovoga stoljea veci broj zemalja je poao nji ovim putem. .ktivna stabilizacija deviznog teaja pretpostavlja posrednicku ulogu odrenene monetarne institucije. Njen zadatak sastoji se, kao to smo ve vidjeli, u popunjavanju jaza izmedu ponude i potranje deviza da bi se devizni teaj odrao na odrenenom nivou. AR.U1ENTI 3A I PR/TI2 4LUKTUIRA#UCI7 I 4IKSNI7 5E2I3NI7 TE6A#E2A Fiksni devizni teajevi imaju odreene prednosti u odnosu na %luktuirajuce. ,ni pruaju izvjesnu sigurnost i time dobru ,podlogu za donoenje poslovni odluka. -edan od argumenata u korist %luktirajui devizni teajeva je upravo argumenat platne bilance. $ristalice %luktuirajuci devizni teajeva polaze od toga da ovi teajevi u svakom trenutku vode ka uravnoteenju platne bilance, ostavljajui istovremeno zemlji dosta manevarskog prostora i slobode da vodi internu politiku zaposlenosti, cijena i rasta onako kako to odgovara njenim ciljevima ekonomske politike. $ristalice %iksni devizni teajeva navode kao kontraargumenat da i %iksni devizni teajevi toleriraju divergiranje stopa in%lacije meu zemljama.pristalice %luktuirajuci devizni teajeva navode i sljedee argumente! 6 (onetarne vlasti ne moraju pronalaziti realan devizni teaj. U sustavu plivajui devizni teajeva devizni teaj je uvijek realan. >aluta ne moze biti ni precijenjena ni potcijenjena.

MEUNARODNE FINANCIJE 6 Fluktuirajui devizni teajevi eliminiraju potrebu za monetarnim rezervama. .ko je devizni teaj realan, monetarne rezerve gube svoju ekonomsku %unkciju. 6 +emlja je osloboena problema uvoza in%lacije. Naime, u sistemu %iksni devizni teajeva nacionalna privreda je suoena barem sa tri tipa uvozne in%lacije. U uvjetima su%icita platne bilance centralna banka nacionalnom valutom otkupljuje viak ponude deviza. *ako ona uveava monetarnu ponudu. #od %luktuirajuci devizni teajeva ne dolazi do transmisije inozemni cijena u domai ekonomski sistem preko skuplji inputa zato to se devizni teaj mijenja. U sistemu %iksni devizni teajeva oekivanje revalvacije valute potie priljev kapitala koji moe djelovati in%latorno. $livajui devizni teaj je, opet, realan, ne oekuje se njegova aprecijacija, pa, prema tome, ni priliv kapitala. 6 Dpekulativna kretanja vrueg novca su manje prisutna u sistemu %luktuirajuci devizni teajeva. Dpekulanti kupuju valutu kada je je%tina i prodaju je kada je skupa. *ime oni djeluju stabilizirajuce na deviznom tristu. U sistemu %iksni devizni teajeva, a posebno kada je valuta sklona devalvaciji ili revalvaciji, rizik je umanjen jer se sa izvjesnou moe predvidjeti trend deviznog teaja. 2naan argument u rukama pristalica %iksni devizni teajeva protiv %luktuirajuci teajeva je nesigurnost devizni teajeva. +astupnici %luktuirajui devizni teajeva odgovor nalaze u mogunosti pokrivanja devizno9teajni rizika na terminskom deviznom trzistu. +)(/-) U <.+>,-U I $/I>.-UI ')>I+NI *)=.plivajui devizni teajevi doljevaju ulje na vatru u zemlji u kojoj je inae prisutna in%lacija. F/)#2I0I/NI I #/I+.-UYI ')>I+NI *)=.-)>I $rilago7avanje nacionalne privrede uvjetima na meunarodnim tristima u osnovi se moe postii na dva naina! a" promjenom domaeg nivoa cijena i b" varijacijama devizni teajeva nacionalne valute. U uvjetima %iksni devizni teajeva prilagoavanje se odvija preko promjena cijena i do otka, to u velikom broju sluajeva nije oportuno rjeenje. .rgument protiv %iksni devizni teajeva je nji ova krutost. U uvjetima plivajui devizni teajeva prilagoavanje se odvija varijacijama teaja nacionalne valute uz odravanje relativno stabilni cijena i do otka u zemlji 3u sluaju razvijeni ekonomija". Nesigurnost i rizik su generalni argumenti protiv %luktuirajuci devizni teaja. U kontekstu toga na putu re%ormiranja sistema meunarodni monetarni odnosa iskristalizirale su se dvije alternativne varijante sistema devizni teajeva! %leksibilni devizni teajevi i klizajui devizni teajevi! (eunarodni monetarni %ond je tolerirao oscilacije deviznog teaja oko pariteta za ZNV. 2porazum u 2mitsonian institutu proirio je margine oscilacija na Z O,O:V. 2istem 5[ider band5 pretpostavlja mogunost oscilacija teajeva oko pariteta za cca 5%. Fleksibilni devizni teajevi predstavljaju neku vrstu kompromisa izmedu %iksni i %luktuirajuci devizni teajeva. $rilagonavanje nacionalne ekonomije uvjetima meunarodni trita odvija se u uvjetima 5[ider band5 relativno skromnijim promjenama cijena i do otka, te variranjem devizni teajeva u okvirima predvieni limita. U prilog ovog tipa deviznog teaja moemo navesti sljedee argumente! 6 iri rasponi oscilacija teaja oko pariteta omoguavaju uspostavljanje teaja ravnotee i ograniavaju destimulirajucu pekulaciju, 6 nacionalna privreda uiva veu slobodu u primjeni mjera nacionalne %inancijske politike, 6 smanjuje se potreba za akumuliranjenm monetarni rezervi u odnosu na sistem %iksni devizni teajeva, 6 prilagonavanja pariteta nacionalne valute su bezbolnija. -edan od nedostataka sistema %leksibilni devizni teajeva sastoji se u tome to u uvjetima ozbiljne i trajnije platnobilanne neravnoteze ovi teajevi poprimaju svojstva %iksni devizni teajeva , jer se

MEUNARODNE FINANCIJE teaj konstantno nalazi na gornjoj intervencionoj toki. $oput %iksni devizni teajeva u uvjet ima % leks ibi lni teajeva metoda prilagonavanja %undamentalne neravnotee je politika skretanja izdataka, odnosno devalvacija. KLI3A#UCI 5E2I3NI TE6A#E2I U sistemu klizajui teajeva radi se o eim izmjenama pariteta nacionalne valute u smislu njegovog usklaivanja sa kretanjem odreeni determinirajui varijabli teaja, kao sto su, npr., stanje i promjene monetarni rezervi, indeks cijena, tekui i bazni de%icit platne bilance i sl. 'evizni teaj domae valute moe varirati tjedno, mjeseno, godinje. ,scilacije teaja oko pariteta mogu biti, na primjer, cca O9PV. @odinje promjene pariteta mogu biti cca O9PV. U prilog klizajui teajeva, za koje se zalae i (edunarodni monetarni %ond, mogli bi se navesti sljedeci argumenti! 6 kontinuirane promjene pariteta su manje destruktivne za nacionalni i menunarodni prosperitet od veliki i iznanadni devalvacija u sistemu %iksni devizni teajeva, 6 smanjuje se poticaj za valutne pekulacije, 6 prilagonavanje platne bilance variranjem teaja domae valute je vie oportuno, posebno politiki, budui da izaziva manje ekonomske potrese u zemlji, 6 smanjuju se potrebe nacionalne privrede za akumuliranjem monetarni rezervi. ,snovni argument protiv klizajui teajeva sa aspekta razvijeni ekonomija sastoji se u oivljavanju kontinuirani valutni nadmetanja za poboljsavanje konkurentski pozicija na menunarodnim tritima. 2 aspekta zemalja u razvoju 44cra[ling peg5 tip devizni teajeva nije nista pri vatljiviji od bilo kojeg drugog sistema devizni teajeva . +a valjujuci odrenenom nivou svog privrednogK razvoja, kao i potrebi njegove akceleracije, valute zemalja u razvoju suoene su sa kontinuiranim procesom deprecijacije. >isok vanjskotrgovinski koe%icijent ovi zemalja upuuje na konstataciju da ee promjene devizni teajeva valuta razvijeni zemalja za nji imaju vie negativne nego pozitivne e%ekte. . (.<#2,> $,@/)'. N. $/.*NU 0I/.N1U $latna bilanca, odnosno su%icit ili de%icit platne balance odraz je konjunktumi kretanja, dok je metoda prilagoavanja platne balance izraz cikliki kriza iperprodukcije svojstveni kapitalistikom nainu proizvodnje. #onjunkturni ciklus, prema (arksu ima sljedee %aze! stanje mirovanja, rastue oivljavanje, prosperitet, pretjerana proizvodnja, slom, zastoj, stanje mirovanja. autonomne i kompenzirajue. $ri tome u autonomne transakcije spadaju! izvoz i uvoz robe i usluga, do odna plaanja, jednostrani trans%eri, te kretanje dugoronog i kratkoronog kapitala. U kompenzirajue transakcije platne bilance spada kretanje plemenitog metala, odnosno monetarnog zlata. 'e%icit platne bilance raste usporedno sa tokom konjunkturnog ciklusa. *ako u %azi mirovanja moemo govoriti o ravnotei platne bilance, dok u %azi rastueg oivljavanja, a posebno u %azi prosperiteta dolazi do %ormiranja de%icita platne bilance <avnotea platne bilance se odvija na dva naina! a" %inanciranjem i b" prilago7avanjem $rilagonavanje, odnosno uravnoteenje platne bilance odvija se promjenama cijena, promjenama do otka i port%olio prilagonavanjem u osnovi krinim putem.

MEUNARODNE FINANCIJE $,-.( I +N.=.- ')>I+N, *<HID*) 'evizno trite je institucija trine privrede na kojoj se u dosta de%iniranim uvjetima ostvaruje promet deviza. 'e%inicija deviznog trita ukljuuje tokove devizni sredstava u okvirima nacionalne privrede i cirkulaciju devizni sredstava u ekonomskim odnosima sa inozemstvom. -edan devizni tok, vertikalni, predstavlja kanal cirkulacije deviza izmedu bankarskog aparata i klijenta, izvoznika i uvoznika. Na taj nain vri se e%ikasna distribucija devizni sredstava na privredne subjekte po ekonomskim kriterijima. 'rugi devizni tok podrazumijeva kretanje strani sredstava plaanja u okvirima bankarskog aparata. ,snovni zadatak ovoga deviznog toka je da na e%ikasan nain zadovoljava za tjeve prvog toka. 2ljedei, trei, tok devizni sredstava oznaava cirukulaciju deviza u odnosima sa inozemstvom i praktino slui obavljanju platnog prometa sa inozemstvom. *ermin vanjska konvertibilnost podrazumijeva pravo devizni nerezidenata da potraivanja steena u domacoj valuti konvertiraju na domaem ili inozemnom deviznom tritu. $ostojanje vanjske konvertibilnosti pretpostavlja da su pret odno ispunjeni sljedeci uvjeti, kao! N. unutranja privredna stabilnost koja se odlikuje privredivanjem uz relativno nisku stopu in%lacije i nezaposlenostiK O. postojanje vanjske ravnoteze koja se ogleda u ravnotei platne bilanceK P. postojanje pariteta domai i inozemni cijenaK M. liberizirani robni promet sa inozemstvomK :. liberilizirani platni promet sa inozemstvomK \. postojanje dobro organiziranog bankarskog aparata i odgovarajuci kadrova. PR/1PTN/ 5E2I3N/ TR8I9TE Na dnevnom 3promptnom" tritu devize se kupuju s ciljem podmirenja obaveza iz menunarodni ugovora po osnovu tekui i kapitalni transakcija. Ugovorena masa deviza mora biti stavljena na raspolaganje partneru u roku od dva radna dana nakon zakljuenja ugovora *)<(IN2#, ')>I+N, *<HID*) Ugovori ija realizacija dospijeva po proteku dva radna dana nakon zakljuenja ugovora smatraju se transakcijama terminskog trita. $raksa je utvrdila standardne rokove dospjea9 terminski transakcija od! jedan, dva, tri i est mjeseci Na terminskom deviznom tritu centralna banka nije u obavezi da intervenira s ciljem odravanja teajeva u granicama limita. *o znai da teajevi na terminskom tritu mogu %luktuirati zavisn, od odnosa snage ponude i potranje. SUB#EKTI 5E2I3N/. TR8I9TA 1. P%sl%,ne banke 'a bi poslovna banka stekla pravo poslovanja na deviznom tritu,mora udovoljiti sljedeim za tjevima! 6 aktivnost trgovanja devizama mora biti odobrena od monetarni organaK 6 banka treba obavljati sva plaanja u ime svoji komitenata putem mree korespondenata u inozemstvuK 6 plaanja trebaju imati takav obim da opravdavaju trokove trgovanja devizamaK K 6 solidnost banaka je jedan od osnovni uvjeta za prijem u krug poslovni partneraK 6 raspolaganje deviznim sredstvima kod korespondenata u inozemstvu je bitan uvjet koji omoguava trgovinu devizamaK 6 da bi uspjeno zadovoljavala naloge klijenata i svoje potrebe, banka mora raspolagati sposobnim kadrom za deviznu trgovinu. $oslovne banke, u sistemu menusobni veza i odnosa, %ormiraju tzv.menubankarsko devizno trite, koje se odlikuje ve spomenutim tokovima devizni sredstava, od koji tok koji oznaava kretanje deviza izmeu banaka predstavlja kraljenicu deviznog trita. . Centralna banka ,snovni zadatak centralne banke na deviznom tritu sastoji se u odgovarajuoj intervenciji u sluaju kada teaj pojedine valute dostigne nivo donje i l i gornje intervencione toke. 1entralna banka moe

MEUNARODNE FINANCIJE intervenirati i na inozemnom deviznom tritu s ciljem ouvanja teaja svoje valute, kao to se moe na domaem tritu pojaviti kao intervent za raun inozemne centralne banke P. *rgovci devizama U bankama se trgovinom devizama bave specijalizirani strunjaci 9dileri. ,ni se javljaju i kao aktivni sudionici u radu devizni burzi. 2 obzirom na teinu i odgovornost posla, dileri moraju posjedovati odgovarajue kvalitete. ,d nji se, u prvom redu, za tijeva da tono i brzo misle, da imaju smisla za ocjenu trenutne situacije, kao i procjenu budui kretanja. 'ileri moraju dobro poznavati rad inozemni devizni trita da bi sa odre7enom dozom sigurnosti donosili odluke.$oznavanje te niki izraza i engleskog jezika se podrazumijeva '. Br%keri 0rokeri se kao subjekti u deviznom poslovanju pojavljuju na menunarodnom tritu i deviznim burzama. Ukoliko se pojavljuju na menubankarskom tritu, onda su posrednici i najee posluju sa klijentima banaka za potrebe banaka. 0rokeri se javljaju kao aktivni i osnovni uesnici prilikom %ormiranja devizni teajeva na deviznim burzama. +a svoj rad brokeri imaju proviziju koja na promptnom tritu za transakcije amerikim dolarom TE7NIKA P/SL/2AN#A NA 5E2I3N/1 TR8I9TU $oslovanje na deviznom tritu poinje rano ujutro izraunavanjem teajeva razni valuta prema nacionalnoj valuti. ,snovicu za izraunavanje ine zakljueni teajevi pret odnog dana N. $oslovanje banaka za klijente ,snovni motiv poslovanja banaka na deviznom tritu sastoji se u plaanju i naplaivanju rauna za svoje klijente. O. $oslovanje banaka za vlastiti raun $ored poslovanja kojim likvidiraju naloge svoji klijenata, banke se javljaju na deviznom tritu za vlastiti raun s ciljem postizanja odre7enog %inancijskog e%ekta. +a valjujui postojanju razlika devizni teajeva na razliitim deviznim tritima, banke su u situaciji da arbitriraju i izaberu onu varijantu kupovine i l i prodaje deviza koja im donosi najvei pro%it, $oslovi istovremene kupovine i prodaje deviza na raznim deviznim tritima nazivaju se arbitranim poslovima. Ukoliko banka kupuje devize da bi zadovoljila potrebe klijenta kvantitativno i l i po asortimanu, govorimo o arbitrai za izravnanje. 1ilj arbitrae za izravnanje nije postizanje pro%ita na bazi razlike teajeva,nego pokrivanje vlastiti potreba po najpovoljnijem teaju. ". S:ap0p%sl%,i Istovremena kupovina i prodaja deviza koju vri isti partner, ali sa razliitim rokovima dospjelosti naziva se s[ap9poslom. 2[aptransakcije primjenjuju se 5prvenstveno za pokrie deviznog rizika u menunarodnini. $,#<I>.N-) <.+/I#. $ored arbitraera i pekulanata, na terminskom deviznom tritu pojavljuju se subjekti koji obavljaju odrenene vanjskotrgovinske transakcije kao sto su trgovci i edzeri.

MEUNARODNE FINANCIJE 2utina i smisao edzing9posla sastoji se u ostvarivanju realnog pri oda kojim se eli pokriti potencijalni gubitak. 'o potencijalnog gubitka moe doi ako do7e do teajni promjena. +ato bismo mogli rei da se edzing9posao sastoji od dva dijela! a" anticipiranja gubitka koji se ne mora ostvariti i b" realizacije pri oda kojim bi se takav gubitak, ako se ostvari,pokrio. Gedzing9poslovi mogu se odvijati preko devizni trita ill preko trita novca